Page 1
1
• BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
• Metodika nastave
• Dr.sc.M.Omerović
• BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
– Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50.-ih godina 20. st. proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja .
– On je primjetio da 95% pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini.
– Rezultat proučavanja – Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja :
• – Kognitivno (usvajanje znanja)
• – Psihomotorno (vještine)
• – Afektivno (stavovi,vrijednosti,interesovanja) Svako područje sistematizirano je hijerarhijski od niže ka višoj razini usvojenosti znanja. Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju
definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja, vještine i stavove.
Page 2
2
• KOGNITIVNO PODRUČJE
6 kategorija – u međusobno hijerarhijskom odnosu
– � Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
– � Razumijevanje
– � Primjena,
– � Analiza,
– � Sinteza i
– � Vrednovanje
• 16 potkategorija
– znanje pojedinosti, terminologija, nazivi pojmova i simboli, poznavanje činjenica i podataka, poznavanje pravila, konvencija, tendencija i redoslijeda, poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje; apstraktno-uopćena znanja, poznavanje principa, zakonitosti, poznavanje teorija i struktura, razumijevanje, provjeravanje, interpretacija, ekstrapolacija, primjena, analiza elemenata, odnosa načela, sinteza, izrada izvješća i nacrta plana za akciju; izvođenje sistema apstraktnih odnosa, vrednovanje po
unutarnjim kriterijima, vrednovanje po vanjskim kriterijima...
• Razine postignuća - Kognitivno područje (znanje, razumijevanje)
Page 3
3
• AFEKTIVNO PODRUČJE
– 5 kategorija (prihvaćanje, reagiranje, usvajanje vrijednosti,
organiziranost vrijednosti, razvoj cjelovitog značenja – evaluacija)
– � 13 potkategorija (svjesnost podražaja, voljnost prihvaćanja, usmjerenost pažnje, pasivno reagiranje, voljno reagiranje, reagiranje s zadovoljstvom, prihvaćanje vrijednosti, klasifikacija vrijednosti, odabiranje vrijednosti, konceptualizacija vrijednosti, organizacija sustava vrijednosti, opća usmjerenost i karakterizacija)
• Razine postignuća - Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
• Razine postignuća - Psihomotoričko područje (vještine i umijeća)
• REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL, 2001) VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA!
• Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput
“znati”, “naučiti”, razumjeti”… jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno.
• Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine, različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja. Ako
aktivni glagoli nisu dovoljni precizni, teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja.
• OPERACIONALIZACIJA CILJEVA – POŽELJNI/PRECIZNI I NEPOŽELJNI/NEPRECIZNI GLAGOLI
– POŽELJNI GLAGOLI
Page 4
4
– � Analizirati…
– � Opisati…
– � Definirati…
– � Napraviti…
– � Usporediti…
– � Razlikovati…
– � Argumentirati…
– NEPOŽELJNI GLAGOLI
– � Znati…
– � Razumjeti…
– � Osvijestiti…
– � Cijeniti…
– � Zapamtiti…
– � Upoznati…
– � Naučiti…
– � Osposobiti…
• Odgojno-obrazovna ekologija
• DIDAKTIKA
Page 5
5
• Odgojno-obrazovna ekologija
• Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini.
• U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja
prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija, odnosno njihovo
međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje, tijek i ishod odgojno-obrazovnog
procesa.
• Elementi odgojno-obrazovne ekologije:
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje
zbivaju
Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju.
• Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
• Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju, ponekad
se nazivaju i "školskom higijenom“, odnose se na prostorno-higijenske uvjete i
opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle
obnašati svoju društvenu ulogu. Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom
smislu riječi.
• Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard.
• Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko, kojih i kakvih prostora i
prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila
osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa: broj
učionica, kabineta, biblioteka, pomoćnih prostorija, sanitarnih čvorova,
sprema, ureda… njihovu kvadraturu, visinu stropa, izvore svjetlosti, grijanje…
Page 6
6
• Kadrovski potencijal
• Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne
ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog
procesa, a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci.
• Podjela osoblja (skupine): rukovodeće, stručno-razvojno, nastavno,
administrativno, tehničko i pomoćno osoblje.
• Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju
odgojno-obrazovnog procesa.
Službe, tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole, načelno) dijele se prema
djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na:
• upravna (ravnatelj, školski odbor, vijeće roditelja)
• stručna (stručno-razvojna služba, stručni aktivi)
• pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće).
• Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
• Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija)
između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka.
• Proces prijenosa poruka: prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira
(izvor, odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do
onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te
na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i
razumijevanju.
• Preduvjeti razumijevanja i spremnosti:
Page 7
7
• 1. jasnoća poruke (bez "šumova")
• 2. dostupnost i prohodnost kanala
• 3. poželjnost i poruke i pošiljatelja.
• Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u
sposobnosti i spremnosti primatelja poruke – učenika, da razumije i bude
spreman prihvaćati poruke.
• U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja, komunikacija
predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne
ekologije, a to je stvaranje pedagoškog ozračja.
• Vrste i oblici komunikacije prema:
prirodi medija: personalna i apersonalna posredovana
osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
broju sudionika: intrapersonalna (monoakcija), interpersonalna i masovna
s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
načinu prenošenja poruke: verbalna, simbolička i neverbalna
govorom, znakom, neverbalnim izrazom
4. posredovanju medijatora poruke: neposredna, posredna i telekomunikacija
“face to face”, putem medija, pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5. položaju sudionika: autokratska i demokratska učenik je
subjekt-objekt u komuniciranja
6. mogućnosti izražavanja povratne informacije: jednosmjerna i dvosmjerna:
položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjekt:subjekt
(nema/ima povratne informacije o razumijevanju)
• Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
• Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa
među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa.
Page 8
8
• Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti, odnosno na kvaliteti
odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom
procesu vlada.
• Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
temelji se:
na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i
integrativno ponašanje učitelja; autoritativno, demokratsko i indiferentno
vođenje; direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
odnosu učenik-učenik.
• Ozračje – emocionalna komponenta
• Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni
izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa.
• Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu, a
koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti
vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna
procesa.
• Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na
frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog
procesa, ili pak umanjuje njihov značaj.
• Znakovi narušenog pozitivnog ozračja:
Page 9
9
pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u ponašanju
loš uspjeh učenika
veliki broj izostanaka učenika i/ili učitelja
strah ili/i dosada u odgojno-obrazovna procesu.
• Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja.
• DIDAKTIKA
• Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa –
didaktička načela
• Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka
nastave. Redovito su predstavljena kao dihotomije:
Načelo zornosti i apstraktnosti –
nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim činjenicama koje
omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje
misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji
predstavljaju apstrakcije.
N. postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim
radom i stvaranjem preglednog sustava znanja.
PRAVILA:
o od poznatog k nepoznatom
o od konkretnog k apstraktnom
Page 10
10
o od lakšeg k težem
o od bližjeg k daljem
o od jednostavnog k složenom…
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti –
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički
oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije –
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i
sposobnostima polaznika, ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i
napredovanje.
Načelo aktivnosti i razvoja –
znanja, vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave,
čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva.
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti
prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te
omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti.
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji
trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja
omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena,
snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak.
Načelo koncentracije i disperzije –
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem
razdoblju, ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina
kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama
objektivne stvarnosti.
Načelo diferencijacije i integrativnosti –
Page 11
11
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da
omogućavaju uvid u tvorne elemente problema, ali se uvijek moraju
prezentirati samo kao dio cjeline.
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti –
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi
sadrži odgojne elemente (poruke), i obrnuto.
Načelo individualnosti i socijalizacije –
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti
individualiteta, njegove razlike, ali da se istovremeno stvaraju i oblici
društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini.
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja –
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako
bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu
se tako omogućilo formiranje “okvira referencije” za samostalno djelovanje.
•• NNAASSTTAAVVNNEE MMEETTOODDEE RRAADDAA
• UVOD
• Nastavne metode su načini rada učitelja i učenika pri čemu učenici
stječu znanja i razvijaju sposobnosti
Page 12
12
• Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem
je najvažnije osobno iskustvo učenika
• Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva, a potom
mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
• OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA:
• verbalne i
• vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više
metoda rada i međusobno ih kombinirati
• U verbalne metode ubrajaju se:
Metoda usmenog izlaganja
– pripovijedanje
– objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Page 13
13
• Vizualne metode dijele se na:
Dokumentacijske
Demonstracijske
Eksperimentalne
• U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se
ove nastavne metode:
METODA DEMONSTRACIJE
Demonstracija u didaktičkom pogledu je
pokazivanje u nastavi svega onoga što je
moguće perceptivno doživjeti
Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prije
svega o nastavnikovoj sposobnosti da između
većeg broja nastavnih sredstava odabere
najpogodnije nastavno sredstvo
• METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je
materija, energija, organ rada i oruđe za rad
Metoda praktičnih radova se može primijeniti
u razrednoj/predmetnoj učionici, kabinetu, pomoćnim školskim prostorijama, školskom vrtu, prirodi, arheološkim iskopinama, svuda
gdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa
stvarnošću
• METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika i
Page 14
14
učenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnih
sadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJA
Pisanje je nastavna metoda koju gotovo na svakom
satu primjenjuju učenici
S obzirom na stupanj samostalnosti možemo
razlikovati vezane i poluvezane pismene radove
• METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku čitanja, pravilno korištenje teksta udžbenika, radne bilježnice, čitanke, časopisa, osposobljavaju se za samostalan rad na tekstualnim izvorima znanja
• METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta, oblika razgovora:
Katehetički razgovor
Razvojni razgovor
Slobodni razgovor
Diskusija
Oluja ideja
• METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se na
prijenosu informacija verbalnim kanalom od
njegova izvora (uglavnom učitelja) do
Primatelja informacija (učenika)
Usmeno izlaganje u nastavi može biti u obliku:
– pripovijedanja,
Page 15
15
– opisivanja,
– obrazlaganja,
– objašnjavanja i
– izvještavanja.
• ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja i
učenika pri čemu učenici stječu znanja i
razvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je na
verbalne i vizualne nastavne metode