BLAGAZEMLJE DRAGULJIČOVJEČANSTVA Afrika Europa Azija Australija i Oceanija Amerika
BLAGA�ZEMLJEDRAGULJI�ČOVJEČANSTVA
BLA
GA
�ZEM
LJE
Afrika Europa Azija Australija iOceanija
AmerikaBLAGA�ZEMLJEDRAGULJI�ČOVJEČANSTVA
Zemlja, naš planet, uistinu obiluje bogatstvima. A naše je čovječanstvo,premda spremno da ih razori, ipak znalo kako im dodati svoje vlastite dragulje.Postoje tolike ljepote, tolika čuda, da ne smijemo navesti samo neke od njih jerbismo počinili nepravdu te bismo možda neke i zaboravili ... Postoji još toliko tajni i čudnovatosti koje pridonose dojmu zadivljenosti kojim nas svijetobasipa. Svakako je dobro da ne znamo i ne poznajemo baš sve. Znatiželja setakođer pokazuje i u otkrićima. Svatko se može osjećati neznatnim pred prirodnim veličinama, poniznim u podnožju spomenika koje su nam predali naši preci. Istinska baština vrijedan je dar i naša je zadaća da ga poštujemo i čuvamo. Upravo zato valja krenuti u pustolovinu, budnim pogledom i čulima,izoštrene pozornosti i spremni na sve susrete, na sve prizore. Hoćemo li jednoga dana ići u Anatoliju ili na Uskršnji otok, u samo srce pustinja ili podtrijem hramova? Hoćemo li biti posjetitelji najljepših palača i hodočasnici najuzvišenijih svetišta? Tko bi znao? No, očekujući to i zahvaljujući pogleduonih koji su znali vidjeti ta blaga, označiti te dragulje, evo ih ovdje, nama nadohvat, kako bismo za početak sanjali i nesumnjivo im se divili. Dakle, prelistavajući stranice ove knjige, možda ćemo još i više zavoljeti naš svijet, naš planet, našu Zemlju i naše čovječanstvo.
DR
AG
ULJ
IČ
OV
JEČ
AN
STV
A
BLAGA ZEMLJEDRAGULJI ČOVJEČANSTVA
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:51 AM Page 1
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:51 AM Page 2
BLAGA ZEMLJEDRAGULJI ČOVJEČANSTVABLAGA ZEMLJEDRAGULJI ČOVJEČANSTVA
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:51 AM Page 3
Naslov izvornikaTrésors de la Terre, joyaux de l’humanité
∂ 2007 Reader’s Digest, Bagneux, Francuska2. izdanje
Copyright ∂ za hrvatsko izdanje Grupa Mladinska knjiga, 2010.
Ime Reader’s Digest zaštitila je tvrtka The Reader’s Digest Association, Inc., Pleasantville, New York, SAD.
Autori tekstova Patrice MilleronFrédéric Denhez
Pierre SomméHélène Werner
Za nakladnika Bojan Vidmar
Glavni urednik Zoran Maljković
UrednikVid Jakša Opačić
Prijevod s francuskogaNataša Pejović
LekturaMladen Miloš
KorekturaVesna Lovrec
Oblikovanje naslovniceMetka Kosec
Priprema za tisakGrafički studio Miš
TisakDenona, Zagreb, siječanj 2012.
ISBN978-953-14-0765-6
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem
741412.
Sva prava zadržana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem, elektronički,
mehanički, fotokopiranjem, snimanjem ili drukčije bez prethodnog pisanog dopuštenja vlasnika autorskoga prava.
001-025_routes_CRO_2_izdanje 1/9/12 9:26 AM Page 4
Predgovor
Zemlja, naπ planet, uistinu obiluje blagima. A naπe jeËovjeËanstvo, premda spremno da ih razori, ipak znalo kako imdodati svoje vlastite dragulje. Postoje tolike ljepote, tolika Ëuda,da ne smijemo navesti samo neke od njih jer bismo poËinilinepravdu te bismo moæda neke i zaboravili ... Postoji joπ tolikotajni i Ëudnovatosti koje pridonose dojmu zadivljenosti kojimnas svijet obasipa. Svakako je dobro da ne znamo i nepoznajemo baπ sve. Znatiæelja se takoer pokazuje i uotkriÊima. Svatko se moæe osjeÊati neznatnim pred prirodnimveliËinama, poniznim u podnoæju spomenika koje su nampredali naπi preci. Istinska baπtina vrijedan je dar i naπa jezadaÊa da ga poπtujemo i Ëuvamo. Upravo zato valja krenuti upustolovinu, budnim pogledom i Ëulima, izoπtrene pozornosti ispremni na sve susrete, na sve prizore. HoÊemo li jednoga danaiÊi na rub Anatolije ili na Uskrπnji otok, u samo srce pustinja ilipod trijem hramova? HoÊemo li biti posjetitelji najljepπih palaËai hodoËasnici najuzviπenijih svetiπta? Tko bi znao? No, oËekujuÊito i zahvaljujuÊi pogledu onih koji su znali vidjeti ta blaga,oznaËiti te dragulje, evo ih ovdje, nama nadohvat, kako bismoza poËetak sanjali i nesumnjivo im se divili. Dakle, slijedeÊi nitovih stranica, moæda Êemo joπ i viπe zavoljeti naπ svijet, naπplanet, naπu Zemlju i naπe ËovjeËanstvo.
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:51 AM Page 5
Sadræaj
Afrika 26
Fès, Carski i svet 28
Tassili n’Ajjer, Ogoljena zemlja 36
Teba, VjeËni Egipat 44
Velika dæamija u Djennéu, Spomenik od zemlje 56
Bandiagara, Narod arhitekata 62
Serengeti, Æivotinjske kohorte kod Masaija 68
Viktorijini slapovi, U neobuzdanosti vode 76
Madagaskar, Otok konzervatorij 82
Predgovor 5
Putovi i rijeke 10
Europa 88
Stonehenge, KozmiËki misterij 90
Dunnottar, Osamljeno mjesto u morskim izmaglicama 94
Dvorac Neuschwanstein, Delirij ludog kralja 98
Mont-Saint-Michel, Vjera u povlaËenje mora 102
Dvorac Versailles, Manifest moÊi 110
Alhambra u Granadi, Zadnje iskre jedne civilizacije 120
Pompeji, Æivot pod plaπtem pepela 128
Venecija, Istinski: Serenissima 136
Bazilika sv. Petra u Rimu, Mauzolej na grobu 144
Meteora, Manastiri na nebu 152
Santorini, Zavodljivi trag apsolutne drame 158
Dubrovnik, Sloboda nema cijenu 162
Kremlj, MoÊ i vjera u gradu 168
Azija 176
Nemrut Dagı, KiÊena grobnica fanatiËnog kralja 178
Aja Sofija, Raskoπna mudrost 184
Kapadokija, Preokrenuta zemlja, skrivena svetiπta 190
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:51 AM Page 6
Kupola na stijeni, Zlatni svod trostruke svetosti 196
Petra, Kamenje na kamenu 202
Shibam, Neboderi na putu tamjana 208
Veliki kineski zid, NajveÊa graevina ËovjeËanstva 214
Glave πeÊera u Guilinu, Strpljivo isklesane vodom 220
Zabranjeni grad, Carsko srediπte svijeta 224
PalaËa Potala, Identitet rastrganog Tibeta 236
Everest, Tvrava, izazov 240
Dvorac Himeji, Uzviπenost srednjovjekovnog Japana 248
Taj Mahal, Grobnica lude ljubavi 252
Angkor, Pod iznimnim utjecajem dæungle 258
Borobudur, Uspon prema nirvani 268
Australija i Oceanija 274
Uluru, Ayers Rock, sveto mjesto 276
Veliki koraljni greben, ©uma podvodnih kostura 282
Haleakala, KuÊa Sunca 288
Uskrπnji otok, UznemirujuÊi pogledi od kamena 292
Amerika 296
Grenland, Bijela pustinja prepuna æivota 298
Grand Canyon, Utroba Zemlje 306
Yosemite, ZaπtiÊene zidine od granita 314
Mesa Verde, Na tragu nestale civilizacije 320
Yellowstone, KljuËanja Zemlje 324
Monument Valley, Sveta zemlja Indijanaca Navajo 332
Dolina smrti, Pustinja krajnosti 338
Teotihuacán, Grad ærtava 342
Otoci Galápagos, Kraljevstvo iguana 350
Machu Picchu, SunËev grad Inka 356
Kazalo 360
Izvori ilustracija 366
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:51 AM Page 7
Blaga Zemlje ∑ d
��
��
��
��
��
��
�
�
�
��
��
��
�� Fès
� Tassili n’Ajjer
�� Teba
�� Velika dæamija u Djennéu
�� Bandiagara
�� Serengeti
�� Viktorijini slapovi
� Madagaskar
�� Stonehenge
�� Dvorac Dunnottar
�� Dvorac Neuschwanstein
� Mont-Saint-Michel
�� Dvorac Versailles
�� Alhambra u Granadi
�� Pompeji
�� Bazilika sv. Petra u Rimu
�� Venecija
� Meteora
�� Santorini
� Dubrovnik
� Kremlj
Aja Sofija
� Nemrut Dağı
� Kapadokija
� Kupola na stijeni
� Petra
� Shibam
Veliki kineski zid
� Guilin
�� Zabranjeni grad
�� PalaËa Potala
� Mount Everest
�� Dvorac Himeji
�� Taj Mahal
�� Angkor Wat
�� Borobudur
�� Uluru
� Veliki koraljni greben
�� Haleakala
�� Uskrπnji otok
�� Grenland
� Mesa Verde
�� Grand Canyon
�� Yellowstone
�� Monument Valley
�� Yosemite
�� Dolina smrti
� Teotihuacán
�� Otoci Galápagos
�� Machu Picchu
T I H I O C E A N
A T L A N T S KO C E A N
SJEVERNAAMERIKA
JUÆNAAMERIKA
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:51 AM Page 8
∑ dragulji ËovjeËanstva
�
�
��
��
�
��
��
�
��
�
��
�
��
�
��
��
��
��
�
�
��
���
��
��
��
� ��
��
��
�
��
����
����T S K I
A N
I N D I J S K IO C E A N
A F R I K A
A Z I J AEUROPA
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:52 AM Page 9
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:52 AM Page 10
Putovi
i rijeke
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:52 AM Page 11
Rijeka æivota. Sin Sunca, otac vodâ, Nil je najduæa rijeka na svijetu; iliÊemo barem ovdje tako reÊi, premda i Amazona polaæe pravo na tajnaslov. Ova je rijeka boæanstvo: u njoj moæemo prepoznati boginjuIzidu. Bez Nila i mulja koji svake godine nanosi ne bi bilo Egipta, kaoni drevne blistave civilizacije koja mu duguje svoja boæanstva i svojecvijeÊe. IstoËno od njegova toka nalazi se svijet æivih, a zapadno jesvijet mrtvih: Nil tako ureuje cijeli svemir. Veoma daleko, uekvatorijalnom podruËju, njegovi su izvori i dalje obavijeni tajnama.Modri se Nil potom spaja s Bijelim Nilom, pa velika rijeka slabi upodruËju savana. Nakon smjelih ljudskih kreacija ∑ Asuanske brane(visoke 111 m, duge 3600 m) i Naserova jezera (dugog 500 km) ∑nakon 6670 km, on se gubi u prostranom uπÊu s devet rukavaca: hoÊe li i dalje oklijevati prije nego πto se pridruæi moru?
DR
Na ovom iznimno spokojnomrukavcu Nila sag od zumbula
prekriva cijelu povrπinu; niz
Ëamaca razmiËe biljke. SliËne su
se scene nesumnjivo odvijale i
prije mnogo stoljeÊa: drevni
EgipÊani i davno prije u njemu su
lovili ribu i obraivali njegove
obale. U ikonografiji starog Egipta
mnogo je vodenog bilja isklesano
na bareljefima ili naslikano u
unutraπnjosti hramova i grobnica.
Na slapovima Tisisat (slikadolje), u regiji Amhari u Etiopiji,
vode Modrog Nila padaju s visine
od 45 m. One stvaraju toliko magle
da ih se ondje naziva Tisoha,
≈vodena para√ ... Mnogo moÊniji
od Bijelog Nila, Modri Nil
predstavlja oko 70% ukupne
koliËine rijeke.
NilB
laga
Zem
lje •
drag
ulji
Ëovj
eËan
stva
12
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:52 AM Page 12
30°
20°
10°
20° 30° 40°
Ekvator
UGANDA
BURUNDI
RUANDA
EGIPAT
ETIOPIJA
TANZANIJA
KENIJA
ERITREJA
SUDAN
SOMALIJA
LIB
IJA
»A
D
DR KONGO
Naserovojezero
JezeroTana
JezeroTurkanaAlbertovo
jezero
Edwardovo jezero
JezeroKivu
JezeroTanganjika
VIKTORIJINOJEZERO
S R E D O Z E M N O M O R E
CR
VE
NO
MO
RE
NIL
Kongo
Kage
ra
Uele
Sobat
Malik
Bije
li Ni
l
Modri Nil
Lualaba
Bahr al-Jabal
AleksandrijaSuez
Asuan
KAIRO
KHARTOUM
ASMARA
ADDIS ABEBA
DODOMA
KAMPALA
NAIROBI
MOGADISHU
TisuÊljeÊima su naplavine nanoπene
na obale i otoke
(blizu Luxora)
godiπnjim poplavama
gnojile dolinu Nila.
Meutim, prije
nekoliko godina
akumulacijska
jezera velikih
brana promijenila
su taj fenomen
te se uoËila
potreba za
umjetnim
gnojivima ...
Bez jedara i motora, feluke s Nila,dugaËke od 10 do 12 m, pokreÊe tek njihovo
drevno latinsko trokutno jedro. SreÊom, kada
je potrebno krenuti uzvodno, snaæni vjetrovi
puπu u suprotnom smjeru ... Blizu Asuana
brodovi spokojno plove rijekom i golemim
Naserovim jezerom: povrπine 6216 km2,
duæine 500 km, sa 157 milijardi kubiËnih
metara akumulacijskog jezera, πto iznosi pet
puta godiπnjeg protoka rijeke! Njegove
gigantske proporcije uvelike su izmijenile æivot
rijeke Nil, kao i svih stanovnika doline:
ograniËenjem porasta, manjim prinosima
plodnih naplavina te klimatskim promjenama.
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:52 AM Page 13
Duæ cijelog puta,kriæevi predstavljaju
mnogo viπe od
samih znakova na
putu: hodoËasnik se
kod njih zaustavlja,
pronalazi utjehu i
polako obnavlja
snagu. U samoÊama
Aubraca, ledenima
zimi, a ljeti vruÊima,
oni trasiraju
povrπine pokoπene
trave i naglaπavaju
zidiÊe od suhog
kamenja, govoreÊi
katkad o nadi
ponovnog skorog
zaustavljanja,
utoËiπta,
gostoljubivim
dobrima, zavjetnoj
kapelici ...
Put prema Santiagude ComposteliValjalo bi zapravo reÊi: putovi prema Santiagu de Composteli, buduÊi da od srednjegvijeka, ali ponovno i danas, i to poveÊanim intenzitetom, u Francuskoj postoje Ëetiriputa koja su usmjerena i koja se spajaju kako bi se njima preπlo Pireneje. Ponovno sesastajuÊi u ©panjolskoj, oni postaju camino francés, francuski put koji vodi sve do poljazvijezde, tog campo stellae, kamo je nekoÊ tajnovito dopremljeno tijelo apostola svetogJakova. Siromasi i seljaci, plemiÊi i sveÊenici, na tisuÊe su ljudi tijekom stoljeÊazasigurno krenule tim putom, iz Pariza, Vézelaya, Le Puya ili Arlesa; pokretani vjerom,skruπenoπÊu, æarkom æeljom da promijene æivot ... A ondje: dobri ih apostoldoËekuje sve, ne osuujuÊi ih, krvavih nogu i s glavom negdje drugdje, mnogo bliæenebu. Sretni πto su izbjegli razbojnike, poplave rijeka, oluje na snjeænim planinskimvrhovima i toliko drugih opasnosti, ovi Boæji pjeπaci obiljeæili su put svetiπta uskloniπtu. Oni su ga obiljeæili, a da to nisu ni znali, isto tako i za nas.
Bla
ga Z
emlje
•dr
agul
ji Ëo
vjeË
anst
va14
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:52 AM Page 14
50°
40°
0° 10° 20°
NNORVE©KARVE©KA
©VEDSKA©VEDSKA
UJEDINJENO
UJEDINJENOKRALJEVSTVO
KRALJEVSTVO
IRSKARSKA
NJEMA»KANJEMA»KA
BELGIJA
ELGIJAPOLJSKAOLJSKA
DADANSKASKA
NIZOZEMSKANIZOZEMSKA
©PANJOLSKA
©PANJOLSKAPO
RT
UG
UG
AL
LUKSEMBURGUKSEMBURG
©VICARSKA©VICARSKA
»E©KA»E©KA
MA–ARSKAMA–ARSKA
SLOVA»KALOVA»KA
HRVATSKAHRVATSKA
BOSNAOSNAI HERCEGOVINAI HERCEGOVINA
NORVE©KA
©VEDSKA
UJEDINJENOKRALJEVSTVO
IRSKA
NJEMA»KA
BELGIJAPOLJSKA
DANSKA
NIZOZEMSKA
©PANJOLSKA
ITALIJAITALIJAITALIJA
PO
RT
UG
AL
LUKSEMBURG
©VICARSKA
»E©KA
MA–ARSKA
SLOVA»KA
SLOVENIJALOVENIJASLOVENIJA
HRVATSKA
BOSNAI HERCEGOVINA
A U ST RIJA
A U ST RIJA
SRBIJASRBIJASRBIJA
CRNACRNAGORAGORACRNAGORA KOSOVOKOSOVOKOSOVO
MAKEDONIJAMAKEDONIJAMAKEDONIJAALBANIJAALBANIJAALBANIJA
O C E A N
A T L A N T SK I
S J E V E R N OM O R E
de Compostela
de Compostela
Saintes Bordeaux
Santiago antiago
Santiago de Compostela
BruxellesKöln
Pamplona
Jaca
Burgos
Léon
ParizOrléansTours
Poitiers VézelayLa Charité-s.-L.LimogesLimogesPérigueux
Cluny
Lyon
Le PuyAuch ArlesMoMontpellllier
Montpellier
Æeneva
Genova
Venecija
Rim
Toulouse
400 km2000
Pod svojim baroknim ukrasima katedrala sv. Jakova u Composteli
Ëuva Ëvrste i jednostavne zidine i svodove joπ od rimskog doba. Ovdje
je sve samo molitva i svetkovina. Dalje od unutraπnjeg portala, Ëije su
skulpture iz 12. stoljeÊa izlizane od svih ruku koje su ih dodirivale, u
zagluπujuÊem zanosu zvona, πest do osam ljudi potrebno je kako bi
pokrenulo golemu kadionicu Ëije se isparavanje
πiri svetiπtem. U koru, joπ bliæe grobu apostola,
Ëitamo dugaËku litaniju o gradovima
odakle dolaze mnogobrojni
hodoËasnici, o anonimnim
mjestima cijeloga krπÊanskog
svijeta ili slavnim gradovima
koji potiËu na maπtanja.
Nikada nismo sami na putu svetog
Jakova: barem se tada naemo sa
samima sobom ... I u ritmu koraka, Ëak i
u visokim samoÊama Auvergenea ili
©panjolske, duhovna potraga svakoga se
dana joπ viπe potiËe. Nije bitno ono πto
Êemo pronaÊi na kraju puta: najvaænije
je samo putovanje koje predstavlja Ëin
spoznaje.
U Puyu najodvaænijihodoËasnici moÊi Êe se uspeti
na planinu Aiguilhe (slika gore),
izboËenu iznad kapelice svetog
Mihaela; potom Êe se popeti
velikim stubiπtem katedrale kako
bi prisustvovali jutarnjoj misi.
Nakon blagoslova, moÊi Êe se
uputiti via Podiensis ∑ jednim od
Ëetiriju putova.
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:52 AM Page 15
20°
70°
25°
30°
P
R
Pustinja Tha
A
Umrijeti u Benaresu ∑ ili bolje reËeno u Varanasiju ∑ gdje je, priËa se, æivio bog ©iva ∑ san je
svakog hinduista. Svakoga dana ondje se obavi viπe od 1000 spaljivanja i uranjanja tijela u rijeku.
Premda se mnogobrojni hodoËasnici dolaze umivati u svetoj rijeci, mnogi stanovnici onamo dolaze
prati rublje ili se opskrbiti vodom, Ëak i ako se ondje izlijevaju kanalizacijske cijevi ...
GangesGanges je relativno mala rijeka ∑ dugaËka tek 2510 km, deveta je poveliËini u Aziji. Meutim, zbog svoje svetosti za hinduiste ona jepostala mit u cijelome svijetu. Duæ prvih sedamsto kilometara ona sebuËno spuπta klancima i dubokim dolinama. Istinski poprima obliktek u blizini grada Haridwara, na visini od 450 m. Usporen i raπiren unizini, Ganges navodnjava gradove kao πto su Mathura, Delhi i NewDelhi. Najsvetiji meu njima nesumnjivo je Varanasi (Benares): ondje,na ghatovima ∑ ozidanoj obali s koje se stubama spuπtamo prema vodi∑ gomila hodoËasnika neprestano uranja u rijeku kako bi se proËistili iregenerirali. Na obali se obavljaju i spaljivanja, a pepeo se potomrasprπuje po rijeci. Prije Dhake, prijestolnice Bangladeπa, Ganges sespaja s Brahmaputrom koja odvodnjava vode od otopljenog snijega sHimalaje: te dvije rijeke ulijevaju se u golemo uπÊe od 60 000 km2.
Bla
ga Z
emlje
•dr
agul
ji Ëo
vjeË
anst
va16
Himalajski Ganges zapravo je
skupina nekoliko visinskih brzaca
stvorenih intenzivnim oborinama
(prosjeËno 2000 mm na godinu).
Oni se formiraju od zapadne
regije gorskog masiva. Glavni
izvor rijeke Ganges nesumnjivo
je Baghirathi koji izvire na visini
od 4800 m iz ledenjaËke peÊine
poznatije pod imenom Gomukh
ili ≈kravlja glava√.
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:52 AM Page 16
80° 85°90°75°
BUTAN
I N D I J A
PAKISTAN
K I N A
NEPAL
T i b e t
M a h a r a s h t r aO r i s s a
J a m m u iK a π m i r
A s sa m
M a d h y a P r a d e s h
Z a p a d n i
B e n g a l
B i h a r
H i m a c h a lP r a d e s h
P u n j a b
R a j a st h a n
H a r y a n a
U t t a r P r a d e s h
nja Thar
HIMALAJA
NandaDevi
Mount Everest
Go
r je
Ara
val l i
H
IM
AL
AJ
A
Gorje Satpura
Gorje Vindhya
B E N G A L S K I
Z A L J E V
Ho ogh l y Sun d a rb an s
Son
Mahanadi
G an g es
Chambal
Yamuna
Narbada
Rapti
Gomti
BrahmaputraA
run
G an g es
Bhagalpur
AhmadabadBhopal
Indore
Nagpur
Pabna
Calcutta
Lhasa
New Delhi
Jaipur AgraLucknow
Kanpur
Allahabad
Varanasi(Benares)
Patna
DHAKA
LAHORE
DELHI
KATMANDU
a
a
).
Nakon prinoπenja ruæinih latica svetojrijeci, vjernici iz juænoindijske dræave Tamil
Nadua okupljaju se u molitvi. Tokovi vode
smatraju se prebivaliπtima bogova. Hinduisti
vjeruju da Ganges navodnjava nebeski svod.
Hinduizam, jedna od najstarijih svjetskihreligija ili mudrosti, okuplja oko 900 milijuna
vjernika. Viπe æivotna praksa nego dogmatska ili
metafiziËka doktrina, hinduizam poziva na
meditaciju i na osobno proËiπÊenje, na odvajanje
od svijeta, kako propovijedaju zapisi tradicije ∑ Vede.
001-025_routes_CRO.qxd 6/25/10 5:31 PM Page 17
6
50°
40°
30°
20°
10°
U 13. stoljeÊu trænica uKashgaru, smjeπtenom izmeu
pustinje i planina Xinjianga, u
sjeverozapadnom dijelu Kine,
smatrala se najveÊom i
najbogatijom na svijetu; to je bila
vrlo cijenjena postaja na Putu
svile. »ak se i danas svake
nedjelje ondje odræava najveÊa
trænica srednje Azije. Na njoj
se moæe pronaÊi voÊe i
povrÊe, odjeÊa i svakodnevne
potrepπtine, ali isto tako i
tradicionalna glazbala koja
se nimalo ne razlikuju od onih
koja su se mogla nabaviti u
doba kada je Put svile bio na
svom vrhuncu.
Put svileKoliko je samo snova o Orijentu slijedilo Put svile? Snova o bogatstvu ieleganciji, o dragocjenim materijalima i nepoznatim obiËajima, okrasotama i tajnama. Joπ od 2. tisuÊljeÊa prije Krista svila je bila sredstvorazmjene za Kineze; u 1. stoljeÊu prije Krista ona se uvozila u Rimpremda se nije znalo njezino podrijetlo, kao ni tajne njezine izrade.Poveznica meu narodima, taj je put ∑ na kojemu, od istoka premazapadu, Xi'an, Dunhuang, Samarkand ili Palmira predstavljaju izvanrednepostaje ∑ bio je prostor razmjene izmeu Istoka i Zapada. U okoliniveliËanstvenih krajobraza, preko na mahove neprijateljskih predjela,mimoilaze se bronca, keramika, æad i papir iz Kine, kao i zaËini, bjelokost idrago kamenje iz Indije, vino, pamuk i voÊe iz srednje Azije ili grimiz istaklo proizvedeni u Europi. Ova mreæa putova isto tako omoguÊujeπirenje ideja, tehnika i religija ... Upravo je preko svog posrednikabudizam, roen u Indiji, prodro u srednju Aziju, a potom u Kinu i Japan.
Bla
ga Z
emlje
•dr
agul
ji Ëo
vjeË
anst
va18
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:52 AM Page 18
60°
50°
20°
0° 20° 40° 60° 80° 100°
FRANCUSKAKAZAHSTAN
ITALIJA
GR»KA
MONGOLIJA
TURSKA
SIRIJA
TURKMENISTAN
IRAN
TADÆIKISTAN
AFG
AN
ISTA
N.
KINA
ARABIJASAUDIJSKA
NEPAL
INDIJA
RUSIJA
©P
ANJOLSKA
IRAK
UZBEKISTAN.
T i b e t
CRNO MORE
ARALSKOJEZERO
� �������� ��� �
����������������
��������
������� �Marseille
ÆenevaVenecija
Istanbul
Ürümqi
DörtyolAntakya (Antiohija) Alep
PalmiraSur(Tir)
Kerman
Kashgar(Kashi)
TermezBalkhSamarkand
Khotan
Dunhuang
Lhasa
Xi’an (Chang’an)
MOSKVA
RIM
PEKING(BEIJING)
ANKARA
TEHERAN
BAGDAD
DELHI
KABUL
������������������
Hram boga Baala u Palmiri bio je
okruæen bedemom duæine 200 m; to je
samo jedno od mnogobrojnih svetiπta
ozelenjele oaze u kojoj su se savijala
stabla maslina, nara i datulja i gdje su se
poboæno πtovala boæanstva Perzije, kao i
boæanstva Rima. Karavane i barke ondje
su odræavale trgovinu s rimskim
Zapadom, Egiptom, Perzijskim zaljevom i
Dalekim istokom.
Za putnike i trgovce sa zapada koji su preæivjeli sve opasnosti na putu, kineska provincija
Xinjiang bila je luka Dalekog istoka. Ondje su joπ uvijek prelazili divne krajolike, dok su plovili
jezerom Karakulom, na visini od 3500 m, od podnoæja do samog vrha Muztagh-Ata (7546 m).
Kirgizi, narod nomadskih pastira i iznimnih konjanika, i danas podiæu svoje kolibe na obali jezera.
Prodorom Slavena potisnuti prema istoku, oni su svojedobno bili vladari Mongolije, a danas
pokuπavaju utvrditi svoj identitet.
Mauzolej Gur-e Amir u Samarkandu svjedoËi o
bogatstvima karavanskog grada kojima su teæili
Perzijanci, Grci, Turci, Arapi i Mongoli. Tamerlan je
ondje izgradio prijestolnicu svoga carstva, a 1372.
godine naredio je podizanje jedanaest mauzoleja od
kojih je baπ u ovome i sam pokopan. NajveÊi dio
ukrasa naËinjen je kao mozaik od plavog alabastra.
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:52 AM Page 19
Putovanja kapetanaCookaNa temelju zapisa Saint-Laurenta koji omoguÊuje Englezima zauzimanjeQuébeca, James Cook, roen 1728. godine, u veljaËi 1769. prelazi rt Horn iiskrcava se na Tahiti. Od tamo, jedna druga misija nalaæe mu da pronaeTerruaustralis incognitu ... Uzalud. Uzima kurs prema sjeveru: Novi Zeland, Australija,Veliki koraljni greben, Nova Gvineja i Java oznaËavaju njegov smjer. PrekoIndijskog oceana i Rta dobre nade vraÊa se u Englesku. Prilikom svoga drugogputovanja, 1773. godine, on prelazi obruË Antarktike, doprijevπi sve doDruπtvenih otoka, zaustavivπi se na Uskrπnjem otoku 1774., potom na otoËjuMarquisesu te na Novim Hebridima i otkriva Novu Kaledoniju. U sijeËnju1775. godine zauzima otoËja South Sandwich i South Georgiju, a potomponovno prelazi rt Horn. Godine 1776. slijedi otkriÊe Novog Zelanda iTahitija, a u sijeËnju 1778. i otkriÊe Havaja. Od travnja Cook istraæuje zapadnuobalu Kanade i prodire u Beringov prolaz. Ubijen je u veljaËi 1779. tijekomtuËnjave izmeu skupine svojih ljudi i domorodaca.
Cook pristaje uPolineziji 1769.godine, ali na Bora Boru
se iskrcava (slika lijevo)
tek 1777., tijekom svoje
treÊe ekspedicije. Ondje,
meu Zavjetrinskim
otocima, otkriva granicu
grebena i lagune koji
okruæuju planinu
Otemanu i sam
vulkanski otok na
kojemu ostavlja prvu
koloniju sastavljenu od
nekoliko Europljana.
Tijekom svoje prve
ekspedicije, osam
godina prije, stupio je
na Tahiti (otok koji je
1767. godine otkrio
njegov sunarodnjak
Samuel Wallis). Cilj ove
ekspedicije bio je
znanstvene prirode:
znanstvenici u njegovoj
pratnji trebali su s
Tahitija promatrati
prolazak Venere ispred
Sunca.
Bla
ga Z
emlje
•dr
agul
ji Ëo
vjeË
anst
va20
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:52 AM Page 20
45°N
45°S
Sjeverna polarnicaSjeverna obratnica
EkvatorJuænaobratnica
Juæna polarnica
ENGLESKA
NOVA
GVINEJA
AUSTRALIJA
NOVIZELAND
A T L A N T S K IO C E A N
T I H IO C E A N
I N D I J S K I
O C E A N
Rtdobre nade
Rt Horn
Beringovprolaz
HavajskootoËje
NoviHébridi CookovootoËje OtoËje Marquises
Druπtveniotoci
TahitiNovaNovaKaledonija
Kaledonija
NovaKaledonija
Uskrπnji otok
AleutskoAleutsko
otoËjeotoËje
AleutskootoËje
Java
Vancouver
Cookovasmrt1779.
Prvo putovanje 1768. ∑ 1771.
Drugo putovanje 1772. ∑ 1775.
TreÊe putovanje 1776. ∑ 1779.
Cook na Novi Zeland stiæeu listopadu 1769. godine.Obilazi ga tijekom πest mjeseci
i precizno kartografski obrauje
njegovu morsku obalu. ≈Zemlju
dugog bijelog oblaka√ na jeziku
Maora on doæivljava kao
iznimno privlaËnu. Premda
francuske ekspedicije brzo
slijede Cookovo putovanje,
otoËje Êe od 1790. godine
kolonizirati Englezi. Moæda su kapetan Cook i Ëlanovi njegove posadeprisustvovali plesu hivinau koji se uvijek izvodi
na Moorei, gdje muπkarci tom prigodom nose
ogrlice od biljaka, pokazujuÊi svoje tetovaæe.
Otok Hiva Oa sastavni je dio otoËjaMarquisesa, na kojemu su boravili Ëlanovi
druge Cookove ekspedicije. Neπto viπe od jednog
stoljeÊa poslije slikar Paul Gauguin ondje se viπe
puta zaustavio; ondje se i nastanio 1901. godine,
a ondje je i umro 8. svibnja 1903. godine.
Pokopan je na otoËnom groblju.
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:52 AM Page 21
SJEVERNADAKOTA
MINNESOTA
WISCONSIN
MISSOURI
NEBRASKA
IOWA
ILLINOIS
OHIO
NEW
YORK
PENNSYLVANIA
KANSAS
ARKANSAS
INDIANA
KENTUCKY
TENNESSEE
ZAPADNA
VIRDÆINIJA
VIRDÆINIJA
SJEVERNA KAROLINA
OKLAHOMA
TEKSAS
LOUISIANA
ALABAMA
JUÆNAKAROLINA
GEORGIA
FLORIDA
MIS
SIS
SIP
PI
MICHIGANJUÆNA
DAKOTA
B
VeÊ svojim imenom Saint Louis dovoljno govori osvom francuskom podrijetlu. Francuski trgovac Pierre
Laclède osniva grad 1764. godine, juæno od samog uπÊa
Missourija i Mississippija. Godinu dana kasnije, grad postaje
prijestolnica Gornje Louisiane; bit Êe to veliki centar trgovine
krznom. Dvjesto godina kasnije, grad ima viπe od 350 000
stanovnika ... S druge strane grada nagib njegova toka tako
je slab da se Mississippi rasprπuje u mnogobrojne rukavce u
ravni πirokoj od 30 do 60 km.
Duæinom od 3779 kilometara,Mississippi je velika rijeka. Ako
raËunamo i njegov glavni pritok,
rijeku Missouri, onda je to i jedna
od najveÊih rijeka. Oni zajedno
odvodnjavaju drugi po veliËini
slijev, povrπine 3 220 000 km2,
najveÊi nakon Amazone.
Meutim, usporedba ovdje
zavrπava: prosjeËan dotok
Mississippija deset je puta manji
od dotoka brazilske rijeke ∑ i
on ipak iznosi 18 000 m3/s.
Kao i veÊina najveÊih rijeka,
i Mississippi u Louisiani zavrπava
vrlo velikom deltom.
MississippiRijeka duboke pjesme crne Amerike isto je tako i rijeka Juga, kolonijalnog æivota,odakle, s bijelih drvenih kuÊa, moæemo promatrati prolazak polaganih brodovapokretanih kotaËima ... Meutim, Mississippi prolazi Sjedinjenim Dræavama gotovosve do granice s Kanadom. I tako je ta rijeka stvorila Ameriku. Ona je jedan odglavnih sastavnih dijelova ameriËke duπe, sliËno kao Grand Canyon ili Capitol.Amerikanci joj posveÊuju kult pjevajuÊi blues, koji je roen na njezinim obalama. Toje razlog zbog kojega oni slave osobu koja ju je otkrila, Francuza Renéa RobertaCavaliera de La Sallea, a koji je kod nas nepoznat. Ponovno otkrivajuÊi nakondesetaka godina gradove postaje Saint Cloud, Saint Paul, Prairie du Chien i Portagedes Sioux, La Crosse i Dubuque, Saint Louis, Baton Rouge i New Orleans ∑ sve su tegradove stvorili traperi, vojnici i francuski misionari.
Bla
ga Z
emlje
•dr
agul
ji Ëo
vjeË
anst
va22
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:52 AM Page 22
45°
40°
35°
30°
95° 90° 85°
SJEDINJENE AMERI»KE DRÆAVE
KANADA
SJEVERNASJEVERNADAKOTADAKOTA
MINNESOTA
WISCONONSIN
MISSOSSOURI
NEBRASKABRASKA
IOWA
ILLLLINOIS
OHIO
NEW
YORK
PENNSYLVANIAPENNSYLVANIA
KANSAS
ARKANSAS
INDIANANA
KENTUCKYKY
TENNESSEE
ZAPADNAZAPADNA
VIRDÆINIJAVIRDÆINIJA
VIRDÆINIJAVIRDÆINIJA
SJEVERNA KAROLINA
SJEVERNA KAROLINA
OKLAHOMA
TEKSASTEKSAS
LOUISIANANA
ALABAMA
JUÆNAJUÆNAKAROLINAKAROLINA
GEORGIA
FLORIDADA
MIS
SIS
SIP
PI
SJEVERNADAKOTA
MINNESOTA
WISCONSIN
MISSOURI
NEBRASKA
IOWA
ILLINOIS
OHIO
NEW
YORK
PENNSYLVANIA
KANSAS
ARKANSAS
INDIANA
KENTUCKY
TENNESSEE
ZAPADNA
VIRDÆINIJA
VIRDÆINIJA
SJEVERNA KAROLINA
OKLAHOMA
TEKSAS
LOUISIANA
ALABAMA
JUÆNAKAROLINA
GEORGIA
FLORIDA
MIS
SIS
SIP
PI
MICHIGAN
MICHIGANJUÆNAJUÆNA
DAKOTADAKOTAJUÆNADAKOTA
����������������������������� �����
������������������������������ ����������
�
����������������������������� �����
������������������������������ ����������
�
M E K S I » K I Z A L J E V
A T L A N T S K I
O C E A N
�������
�������������
���������
�������� ����������
�!"�� ���
��������##�
$��������
�������
�������������
���������
�������� ����������
�!"�� ���
��������##�
$��������
SiouxFalls
Minneapolis
Kansas City
Saint Louis
Indianapolis
Memphis
Dallas
Houston
NewOrleans
Tampa
Bismarck
St. Paul
Pierre
Des Moines
Lansing
Columbus
Oklahoma City
Nashville
AustinBaton Rouge
Montgomery
Tallahassee
Madison
Frankfort
Springfield
Lincoln
TopekaJefferson
City
LittleRock
Jackson
Atlanta
Glavni grad savezne dræave
300 km1500
ZahvaljujuÊi multiplikaciji aluvijalnih nanosa, u delti
Mississippija moguÊ je æivot iznimne faune i flore ∑ kao πto su i ovi
pelikani okupljeni u jednom od rijeËnih rukavaca. Ipak, intenzivno
oneËiπÊenje ∑ koje moæemo pripisati industrijskim pogonima u
MeksiËkom zaljevu ∑ velikom brzinom naruπava lokalne ekosustave ...
Na obalama, moËvarni Ëempres (Taxodium distichum) omiljeno je
lijegalo ptica selica na rijeci Mississippiju. To je drvo osobito raπireno u
nacionalnom rezervatu prirode Reelfootu u Tennesseeju, gdje se ukorjenjuje
u rijeku i uz rub mnogih jezera. Duæ cijelog gornjeg toka Mississippija
postoje mnoga podruËja zaπtite: u njima obitava 50 vrsta sisavaca i 145
vrsta vodozemaca i gmazova, meu njima i aligator, danas zaπtiÊena vrsta ...
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:52 AM Page 23
J
GVAJANA
Rio NegroJapurá
Jurua
Madeira
Aripuana
u
Napo
Marañón
Ucaya
li
Amazona
Acag
uaia
Jurue
na
Toca
ntins
Rio
Bran
co
Purús
Içá
(Solimões)
Najduæa rijeka na svijetu? Ovisi ... Ovisno o izvoru koji Êemo odabrati,Amazona gubi svoje mjesto u korist Nila za otprilike 9 km ... Ipak,Amazona je uvjerljivo na prvom mjestu kad je rijeË o povrπini slijeva ∑ 6 950 000 km2 ∑ kao i koliËini prosjeËnog dotoka vode koji iznosi 180 000m3/s! Nema klanaca, kanjona, litica ili tjesnaca: Amazona teËe polako,prosjeËnom brzinom od 5 km/h, a njezina πirina polako raste od nekolikometara do desetak kilometara ∑ Ëak i do viπe od 100 km na nekim mjestimanizvodno od Manausa. Na svojem uπÊu Amazona je i πira od 350 km ... Od Anda pa sve do Atlantskog oceana, na viπe od 2400 km, rijekanavodnjava najveÊu πumu svijeta kojoj je dala i ime. Ondje preuzimanaplavine koje moæemo pronaÊi i do 300 km od njezina uπÊa.
AmazonaB
laga
Zem
lje •
drag
ulji
Ëovj
eËan
stva
24
Ovaj maleni Indijanacobavijen je oblakom
leptira na obali velike
rijeke: u srcu Brazila
Ëovjek i priroda susreÊu
se kao na samom
poËetku svijeta ... ©irina
rijeke, prostranost i
divljina krajolika koji je
okruæuju, sve kao da
evocira neotkriveno;
ipak, joπ od 1500.
godine bijelci plove
rijekom.
Lagani pad, malabrzina, πiroka fronta,
velika dubina, golema
koliËina materijala koje
nosi: ova je rijeka
abrazivan stroj izvrsne
efikasnosti. »ak i pri
najniæem vodostaju,
Amazona razara sve πto
joj se nae na putu.
Svakoga dana nestaju
strme obale, stvaraju se
otoËiÊi, a sela se
poplavljuju. Situacija se
pogorπava izmeu
prosinca i lipnja, kada
otopljeni snijeg i led s
Anda poveÊava
prosjeËnu razinu vode.
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:52 AM Page 24
Ekvator
Juæna obratnica
0°
20°S
10°S
KOLUMBIJA
GVAJANAGVAJANA
SURINAM
Francuska Gvajana
PARAGVAJ
B O L I V I J A
PERU
B R A Z I L
EKVADOR
Rio NegroJapurá
Jurua
Madeira
Aripuana
u
Marajó
Napo
Marañón
Ucaya
li
Amazona
Acag
uaia
Jurue
na
Toca
ntins
Rio
Bran
co
Rio NegroJapurá
Jurua
PurPurúsPurús
Madeira
Aripuana
u
NapoIçIçáIçá
Marañón
Ucaya
li
�������Amazona
(Solimões)(Solimões)
Acag
uaia
Jurue
na
Toca
ntins
Rio
Bran
co
BOGOTÁ
BRASÍLIA
PARAMARIBO
GEORGETOWN
QUITO
LA PAZ
ASUNCIÓN
LIMA
O C E A N
A T L A N T S K I
T I H I
O C E A N
Cayenne
Macapá
Belém
SantaremManaus
Rio Branco Recife
Cuiabá Salvador
Rio de JaneiroSão Paulo
Indijanci iz Amazonije ∑ na
slici je pleme Yanomami ∑
ubrajaju se meu stanovnike
svijeta koji su najudaljeniji od
ideje ≈napretka√. Njihova su
druπtva dugo prouËavali etnolozi,
a oni danas pokuπavaju pronaÊi
ravnoteæu izmeu tradicije i
suvremenosti.
Gomila okupljena na molu uBelému, gdje se odvijaju mnogi iskrcaji.
Ribari dolaze opskrbiti veliku trænicu
Ver-o-Peso morskim proizvodima.
Ovo ekonomsko srediπte sjeverne regije
Brazila okuplja 1,5 milijuna stanovnika.
Belém, grad koji su osnovali portugalski
kolonijalisti ∑ naziva se i grad
mangovaca ∑ zbog stabala koja
zasjenjuju velik broj njegovih ulica ∑
izgraen je u 17. stoljeÊu prema
Ëetverokutnom planu.
001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:53 AM Page 25
BLAGA�ZEMLJEDRAGULJI�ČOVJEČANSTVA
BLA
GA
�ZEM
LJE
Afrika Europa Azija Australija iOceanija
AmerikaBLAGA�ZEMLJEDRAGULJI�ČOVJEČANSTVA
Zemlja, naš planet, uistinu obiluje bogatstvima. A naše je čovječanstvo,premda spremno da ih razori, ipak znalo kako im dodati svoje vlastite dragulje.Postoje tolike ljepote, tolika čuda, da ne smijemo navesti samo neke od njih jerbismo počinili nepravdu te bismo možda neke i zaboravili ... Postoji još toliko tajni i čudnovatosti koje pridonose dojmu zadivljenosti kojim nas svijetobasipa. Svakako je dobro da ne znamo i ne poznajemo baš sve. Znatiželja setakođer pokazuje i u otkrićima. Svatko se može osjećati neznatnim pred prirodnim veličinama, poniznim u podnožju spomenika koje su nam predali naši preci. Istinska baština vrijedan je dar i naša je zadaća da ga poštujemo i čuvamo. Upravo zato valja krenuti u pustolovinu, budnim pogledom i čulima,izoštrene pozornosti i spremni na sve susrete, na sve prizore. Hoćemo li jednoga dana ići u Anatoliju ili na Uskršnji otok, u samo srce pustinja ili podtrijem hramova? Hoćemo li biti posjetitelji najljepših palača i hodočasnici najuzvišenijih svetišta? Tko bi znao? No, očekujući to i zahvaljujući pogleduonih koji su znali vidjeti ta blaga, označiti te dragulje, evo ih ovdje, nama nadohvat, kako bismo za početak sanjali i nesumnjivo im se divili. Dakle, prelistavajući stranice ove knjige, možda ćemo još i više zavoljeti naš svijet, naš planet, našu Zemlju i naše čovječanstvo.
DR
AG
ULJ
IČ
OV
JEČ
AN
STV
A