-
154
III) METODOLOGIJA I SOFTVER ZA IZRADU BIZNIS PLANOVA
1 Uvod
Poslovni plan treba prilagoditi potrebama onoga kome je
namijenjen i potrebno je prilagoditi obim i sadraj biznis plana
tako da on prui sutinske, kvalitetne informacije.
S obzirom da su se vremenom, u praksi, iskristalisale odreene
namene biznis plana, tako danas moemo susresti mnogobrojne nazive,
kao to su: strategijski (strateki) plan, investicioni plan, plan
izvodljivosti, godinji plan, plan rasta, operativni plan, interni
plan itd.
Osnovne osobine pojedinih vrsta planova navedene su u nastavku
teksta.
1.1 Start-up plan
Ovo je moda i najtipinija vrsta biznis plana, koja se koristi
prilikom razrade poslovne ideje ili pokretanja novog posla. Ukoliko
ste nekada pohaali neki trening/kurs/seminar za izradu biznis
plana, vrlo je velika verovatnoa da ste se obuavali upravo na ovoj
vrsti plana.
Start-up plan sadri informacije o preduzeu (preduzetnikoj
radnji), opis proizvoda i usluga, analizu trita, strategiju prodaje
i marketinga, organizaciju, kao i finansijske proraune i
projekcije. Pored toga, u planu se nekad navode i odreeni tehnoloki
aspekti projekta (specifikacije, normativi, procesi i sl.), koji
mogu biti snano uporite za proraun potreba za osnovnim i obrtnim
sredstvima, izraunavanje maksimalnog i optimalnog kapaciteta
proizvodnje ili su tu jednostavno zato da ubedimo banku ili
stratekog partnera da znamo znanje, odnosno da smo u potpunosti
sagledali sve aspekte projekta.
Finansijska analiza obino ukljuuje projekcije prodaje, prihoda i
rashoda, zatim bilanse stanja i uspjeha te gotovinski tok. S
obzirom da se radi o novom poslu, finansijske projekcije se
detaljno razrauju za prvu godinu poslovanja (po mjesecima), dok se
nakon toga daju godinje projekcije. Takoe, ponekad se mogu ukljuiti
i odreeni pokazatelji izvodljivosti (isplativosti) projekta (npr.
interna stopa rentabilnosti, stopa neto sadanje vrijednosti i sl.),
kao i procjena osjetljivosti projekta na smanjenje prihoda ili
poveanje trokova (tzv. senzitivna analiza) ako ba elite da
impresionirate itaoca i ubedite ga da je projekat isplativ, uz
prihvatljiv stepen rizika.
1.2 Interni plan
Interni plan, odnosno planovi se najee izrauju za potrebe
vlasnika i/ili organa upravljanja u preduzeu (menadmenta) sa ciljem
da se lake sagleda kuda i kako e preduzee da se razvija u
budunosti. Meutim, ovaj plan moe da se koristi i za
-
155
druge namene, npr. za procjenu izvodljivosti odreenog projekta,
za okvirnu procjenu potrebnih investicionih ulaganja, kao sredstvo
za motivisanje zaposlenih i sl.
Imajui u vidu ciljne grupe kojima je namijenjen, nije neophodno
da se u planu navode informacije koje oni ve znaju, kao to su: opis
preduzea, njegov istorijat, organi upravljanja, detaljni opisi
proizvoda i usluga i sl. Takoe, esto nije neophodno pisati obimna
tekstualna obrazloenja ve se glavne take plana mogu prezentovati u
formi teza, uz manje ili vie detaljne finansijske projekcije
(grafikoni, tabele, dijagrami toka i sl.).
Prema zadacima koji se pomou njih reavaju u poljoprivredi se
razlikuju tri osnovne vrste planova internog karaktera i to:
1. strateki plan ili plan organizacije; 2. godinji
proizvodno-finansijski plan; 3. operativni planovi.
1. Stratekim planom se reavaju za dui niz godina osnovni
problemi izgradnje i
privredne delatnosti. Pri sastavljanju toga plana utvruju se
naroito: to treba proizvoditi, u kojem obimu, na koji nain i kojom
intenzivnou, sa kolikim i kojim sredstvima za proizvodnju, sa
kolikim i kakvim osobljem, kako urediti zemljinu teritoriju i
ekonomsko dvorite i kakav e biti finansijski rezultat poslovanja.
Ova vrsta plana tipino sadri poslovnu viziju i misiju, kritine
faktore od kojih zavisi uspjeh plana, strategije za ostvarivanje
zacrtanih ciljeva te okvirni plan realizacije. Finansijske
projekcije takoe ne trebaju biti pretjerano detaljne ve jasne i
informativne. Pored navedenog, strategijski plan moe ukljuivati i
pregled nekoliko scenarija koji mogu da se odigraju u budunosti
(npr. pesimistini, optimistini i realistini), pri emu se za svaki
od scenarija definie plan djelovanja. Naravno, prethodno je
potrebno definisati kljune faktore od kojih zavisi koji od
predvienih scenarija e se zaista i desiti.
2. Godinji proizvodno-finansijski plan se sastavlja za najbliu
narednu godinu.
Polazna taka pri sastavljanju svakog godinjeg plana je stvarno
stanje gazdinstva na poetku godine za koju se radi plan, tj.
postojei ljudi, postojea osnovna i obrtna sredstva, postojee stanje
zasada i sl. Konaan cilj je postizanje one organizacione strukture
i one proizvodnje koja je planom organizacije gazdinstva utvrena
kao najpovoljnija. U planovima za pojedine godine pribliava se
postepeno tom cilju prema stvarnim mogunostima, vrei ponekad i
izvesne ispravke plana organizacije, ako na to upuuju stvarne
prilike ili poboljano poznavanje proizvodnih mogunosti preduzea. Za
razliku od strategijskog plana koji je fokusiran na sagledavanje i
izbor strategijskih pravaca i prioriteta, godinji plan je vie
usmjeren na realizaciju konkretnih aktivnosti. Njegova specifinost
ogleda se u tome to se fokus stavlja na definisanje faza (etapa) u
implementaciji plana, potrebno vrijeme i rokove, kao i timove ili
pojedince odgovorne za njihovu realizaciju.
-
156
Pored toga, ovim planom se definiu kriterijumi (pokazatelji)
pomou kojih se mjeri da li su zacrtani ciljevi (zadaci) zaista i
ostvareni.
3. Operativni planovi se ne sastavljaju za poljoprivredno
preduzee kao celinu
nego za pojedine grane (ratarstvo, povrtarstvo, voarstvo,
stoarstvo), za pojedine ekonomske jedinice ili samo za pojedine
radne grupe. Vremenski oni obuhvataju trajanje pojedinih radnih
operacija (npr. plan proletnje obrade i setve, plan etve i sl.),
ili se sastavljaju prema kalendarskim periodima, pa onda imamo
tromesene, mesene, polumesene, dekadne, nedeljne i dnevne
operativne planove. Oni su redovno jo detaljnije sastavljeni od
godinjih planova. To vai naroito za planove sa kraim rokovima, pa
se u njima esto planiraju i odreena lica i marke maina za odreeni
posao. Dalja karakteristika ovih planova je ta to oni obino sadre
samo koliinske pokazatelje (broj dana, odnosno asova, broj hektara,
broj ljudi, maina i sl.) a ne i vrednosne. Po svom karakteru to su
dakle tehniki planovi.
1.3 Investicioni plan
Ova vrsta poslovnog plana koristi se u situacijama kada
preduzee, koje je dostiglo odreeni stepen razvoja, eli da napravi
znaajan iskorak i podigne svoje poslovanje na vii nivo.
To obino podrazumijeva ulazak na nova trita (kroz otvaranje
novih ogranaka/filijala u drugim gradovima, zemljama ili
regionima), uvoenje potpuno novih linija proizvoda (koje e omoguiti
ulazak na nove segmente trita) ili uvoenje novih tehnologija (koje
e obezbediti poveanje kvaliteta postojeih proizvoda, znaajno
smanjenje trokova, skraivanje vremena potrebnog za jedan proizvodni
ciklus i sl.). Iz tog razloga, u planu rasta se detaljno razrauje
upravo taj specifian segment poslovanja, koji treba da osigura rast
i irenje, dok se ostali segmenti navode samo u optim crtama.
Pri tome, postoje dvije varijacije ovog plana, u zavisnosti od
toga da li preduzee planira irenje/rast da finansira iz sopstvenih
izvora ili iz pozajmljenih.
1. Ukoliko se investiraju sopstvena sredstva, plan ima vie
interni karakter, pa u skladu s tim, nije potrebno previe iriti
priu o istorijatu firme, postojeim proizvodima i uslugama i sl.
2. Sa druge strane, ako se rast namerava finansirati iz kredita
ili traenjem stratekih partnera, onda plan dobija eksterni
karakter, pa je potrebno detaljno navesti sve relevantne
informacije, kako bi se banci, odnosno potencijalnom investitoru
obezbedio kompletan uvid u prolo, sadanje i budue poslovanje
preduzea.
Bez obzira koja od pomenute dvije varijacije plana rasta je u
pitanju, neophodno
je dobro razraditi finansijske projekcije, kao i projekcije
prodaje, prihoda i trokova. Pored toga, u planu obavezno treba
podrobno opisati nain na koji se planira ostvariti rast/irenje
poslovanja.
-
157
1.4 Plan izvodljivosti
Ovaj plan moe se smatrati jednostavnijom varijantom start-up
plana, odnosno kombinacijom start-up plana i internog plana.
U pravilu, plan izvodljivosti trebao bi da prethodi bilo kakvom
detaljnijem planiranju, s obzirom da je njegova svrha da omogui
preduzetniku ili menadmentu da proceni da li je odreena poslovna
ideja dobra, odnosno da donese odluku da li treba da se ide u njenu
realizaciju ili ne.
Jednostavno reeno, ovaj plan treba da prui odgovore na sljedea
pitanja: ko e da kupuje to to elimo da prodajemo, koliko novca
treba da uloimo i da li e to da nam donese zaradu.
U skladu s tim, feasibility plan obino sadri opis potrebe za
posmatranim proizvodima/uslugama, kljune faktore uspjeha, bazinu
analizu trita (sa naglaskom na ciljne grupe kupaca i potencijalnu
konkurenciju) te preliminarnu analizu potrebnih ulaganja, trokova,
cijena i prihoda.
Kao zakljuak, na kraju plana bi trebala biti navedena preporuka
da li preduzee treba da nastavi sa daljom realizacijom ili da
odustane od projekta.
2 Delovi poslovnog plana Primer izrade plana daje se kroz plan
izvodljivosti ili studiju izvodljivosti postrojenja za
pakovanje.
2.1 Projektni zadatak
U ovom delu plana daje se osnovna ideja odnosno projektni
zadatak. Projektni zadatak u praksi predstavlja precizno i jasno
definisan zahtev naruioca projekta /studije, plana posla u optem
smislu/ prema licu /pravnom ili fizikom/ koje izrauje projekat
/studiju, plan-posao u optem smislu/.
Sadraj projektnog zadatka obuhvata sve neophodne opte i
konkretne informacije na osnovu kojih se tano moe sagledati i
definisati jedan projekat, odnosno on definie sve elemente i
numerike parametre od vanosti za jedan projekat. U konkretnom sluaj
dat je sledei projektni zadatak:
- Nabavka pakerice vrednosti 1.500.000,00 dinara, projektovanog
godinjeg kapaciteta 180.000 pakovanja.
- Zapoljavanje 2 radnika i investitora - Kredit 1.000.000,00
dinara na rok od 3 godine, sa kamatom od 3%, grace
periodom u trajanju od 1 godine uz kamatu od 1,5% koja se
pripisuje glavnici, - Projektovati proizvodnju u Periodu od 3
godine
-
158
2.2 Trokovi materijala
Upotrebom (troenjem) predmeta rada u proizvodnji nastaju trokovi
materijala. U poljoprivredi su predmeti rada seme, stona hrana,
stajnjak, mineralna ubriva, pogonsko gorivo, razna maziva, sredstva
za zatitu biljaka i stoke (fungicidi, insekticidi, herbicidi,
lekovi za stoku) i dr. Osobina troenja materijala je u tome, da se
oni u proizvodnji mogu upotrebiti samo jedanput, jer posle upotrebe
promene fiziki oblik a ponekad i hemijski sastav. Zato oni ulaze u
trokove proizvodnje celom svojom vrednou, tj. svu svoju vrednost
odmah posle upotrebe prenesu na novi proizvod u jednom procesu
proizvodnje.
Prema nainu troenja treba razlikovati osnovni i pomoni
materijal. Za osnovni materijal je karakteristino da on, troei se i
menjajui svoja fizika i hemijska svojstva, svojom supstancom
(gradivno) ulazi u novi proizvod (seme, stona hrana, stajnjak,
mineralna ubriva). Pomoni materijali se, takoe, utroe u jednom
procesu proizvodnje i svoju vrednost prenesu na novi proizvod s tom
napomenom, da oni materijalno ne ulaze u novi proizvod (pakovanje,
zatitna sredstva, lekovi i sl.).
Primer nabavnih cena planiranog osnovnog materijala daje se u
narednoj tabeli.
Redni broj Opis
Nabavna cena (dinara)
1 Mlevena paprika 165,00 2 Biber 204,00 3 Mak 110,00 4 Suvo groe
85,00 5 Kukuruz kokiar 18,00 6 Badem 325,00 7 Lenik 287,00 9 Kese
100 grama 1,3
10 Kese 200 grama 2,4 *navedene vrednosti slue samo za
ilustraciju
2.3 Formiranje prodajnih cena
Polo se od prosene prodajne cena pojedinih proizvoda koje
proizvoa namerava da proizvodi, te su ustanovljene cene prema
proizvodima:
Redni broj Opis
Prodajna cena (dinara)
1 Mlevena paprika 100 gr 30,00 2 Biber 100 gr 30,00 3 Mak 200 gr
35,00 4 Suvo groe 200 gr 25,00 5 Kukuruz kokiar 200 gr 10,00 6
Badem 100 gr 50,00 7 Lenik 100 gr 50,00
*navedene vrednosti slue samo za ilustraciju
-
159
2.4 Plan realizacije projekta
Dinamiki plan realizacija projekta obuhvata sve aktivnosti na
projektu, njihovu meusobnu povezanost i rokove izvravanja svake od
njih. Postoje dve glavne alatke za izradu dinamikog plana:
Gantovi dijagrami i mree, koji obuhvataju metode PERT i CPM.
Henry Gantt je izumeo grafikone koji su po njemu dobili ime i na
kojima se prikazuje redosled aktivnosti i vreme potrebno za njihovo
izvravanje. Jednostavni Gant dijagram prikazuje osnovne aktivnosti
projekta.
Plan realizacije projekta daje se u sledeoj emi.
Aktivnosti 2014 IX X XI XII
11.1. Tehiko tehnoloki projekat
11.2. Izrada poslovnog i biznis plana
11.3. Zatvaranje finansijske konstrukcije
11.4. Izgradnja/adaptacija objekta. nabavka opreme
11.5. Prijem radnika
11.6. Razmetaj opreme. obuka radnika
11.7. Probna proizvodnja - projekat ulaz u eksploataciju
2.5 Obim proizvodnje
Investitor raspolae se saznanjima o mogunosti prodaje vee
koliine poljoprivrednih proizvoda pakovanih u sitna pakovanja (100
200 grama), Pored toga, na tritu se zapaa poveanje zahteva potroaa
u odnosu na raznolikost, kvalitet proizvoda i njihovu ekoloku
ispravnost,
Kao osnovni proizvodi planirana je proizvodnja sedam osnovnih
artikala:
R,b, Proizvod J,m, Struktura Broj pakovanja
1 Mlevena paprika 100 gr kom, 10% 18.000 2 Biber 100 gr kom, 10%
18.000 4 Mak 200 gr kom, 10% 18.000 6 Suvo groe 200 gr kom, 20%
36.000 8 Kukuruz kokiar 200 gr kom, 10% 18.000 9 Badem 100 gr kom,
20% 36.000
10 Lenik 100 gr kom, 20% 36.000 Ukupno 100% 180.000
-
160
2.6 Ulaganje u osnovna sredstva
Ulaganja u osnovna sredstva mogu da obuhvate: 1. Zemljite,
odnosno ulaganja u nabavku zemljita (mikro-lokacije) na kojem
e se prostorno (fiziki) smestiti elementi investicionog
projekta: trokovi kupovine placa i svih prateih naknada;
2. Graevinski objekti, odnosno ulaganja u projektovanje,
obezbeenje odreenih dozvola i saglasnosti za gradnju i u sve
graevinske radove vezane za izgradnju konkretnih objekata (zemljani
radovi, betoniranje, zidarski radovi, unutranji zanatski radovi,
itd.)
3. Oprema, ovo ulaganje obuhvata sve potrebne maine, ureaje i
tehnoloke celine neophodne za odvijanje planiranog tehnolokog
procesa.
4. Instalacije, ovo je ulaganja u sve instalacije koje se moraju
ugraditi u objekte (elektro-instalacije, vodovod, telekomunikacije,
plinske instalacije i dr.) da bi se u njima mogao da planirani
tehnoloki proces.
5. Infrastruktura je ulaganje u ureenje okoline objekata
(izgradnja prilaznih i unutranjih puteva, parking placeva, peake
staze, zelene povrine i sl.)
6. Ostala osnovna sredstva
Planirano investiciono ulaganje u opremu. Ulaganje u opremu se
sastoji od ulaganja u sledeu mainu:
R, br, Naziv osnonog sredstva Kom (kol) Ukupno ulaganje
(dinara)
1 Pakerica 1 1.500.000
Ukupno: 1.500.000
Dalja ulaganja trenutno nisu planirana, dok trokovi montae
iznose 50.000,00 dinara. R. br. Naziv osnovnog sredstva Kom
(kol)
cena po kom. za koliinu Mont.
Suma (dinara)
1 Pakerica 1 1.500.000 1.500.000 50.000 1.550.000 Ukupno:
1.500.000 1.500.000 50.000 1.550.000
-
161
2.7 Direktni materijani trokovi
U narednim tabelama daju se direktni materijalni trokovi prema
pojedinim proizvodima. Mlevena paprika 100 gr
Opis Koliina (j.m./kom.) Cena (din.) Vrednost Ukupno godinje
Mlevena paprika 0,10 165,00 16,50 297.000,00 Pakovanje (kesica,
etiketa) 1,00 1,30 1,30 23. 400,00 Cena kotanja 17,80
320.400,00
Biber 100 gr
Opis Koliina (j.m./kom.) Cena (din.) Vrednost Ukupno godinje
Biber 0,10 204,00 20,40 367.200,00 Pakovanje (kesica, etiketa)
1,00 1,30 1,30 23.400,00 Cena kotanja 21,70 390.600,00
Mak 200 gr
Opis Koliina (j.m./kom.) Cena (din.) Vrednost Ukupno godinje
Mak 0,20 110,00 22,00 396.000,00 Pakovanje (kesica, etiketa)
1,00 2,40 2,40 43.200,00 Cena kotanja 24,40 439.200,00
Suvo groe 200 gr
Opis Koliina (j.m./kom.) Cena (din.) Vrednost Ukupno godinje
Suvo groe 0,20 85,00 17,00 612.000,00 Pakovanje (kesica,
etiketa) 1,00 2,40 2,40 86.400,00 Cena kotanja 19,40 698.400,00
Kukuruz kokiar 200 gr
Opis Koliina (j.m./kom.) Cena (din.) Vrednost Ukupno godinje
Kukuruz kokiar 0,20 18,00 3,60 64.800,00 Pakovanje (kesica,
etiketa) 1,00 2,40 2,40 43.200,00 Cena kotanja 6,00 108.000,00
Badem 100 gr
Opis Koliina (j.m./kom.) Cena (din.) Vrednost Ukupno godinje
Badem 0,10 325,00 32,50 1.170.000,00 Pakovanje (kesica, etiketa)
1,00 1,30 1,30 46.800,00 Cena kotanja 33,80 1.216.800,00
Lenik 100 gr
Opis Koliina (j.m./kom.) Cena (din.) Vrednost Ukupno godinje
Lenik 0,10 287,00 28,70 1.033.200,00 Pakovanje (kesica, etiketa)
1,00 1,30 1,30 46.800,00 Cena kotanja 30,00 1.080.000,00
-
162
U narednoj tabeli daju se direktni materijalni trokovi prema
pojedinim proizvodima obraunati po komadu. R. br. Proizvod: Jed,
troak (dinara/kom)
1 Mlevena paprika 100 gr 17,80 2 Biber 100 gr 21,70 3 Mak 200 gr
24,40 2 Suvo groe 200 gr 19,40 3 Kukuruz kokiar 200 gr 6,00 4 Badem
100 gr 33,80 3 Lenik 100 gr 30,00
2.8 Direktni materijalni trokovi ukupni
U narednoj tabeli daju se direktni materijalni trokovi ukupni u
dinarima koji predstavaljaju sumu podataka datih u narednim
tabelama.
R, br, Opis
Jedinica mere
God. kol. Ukupno
Cena po jed. mere
Godina veka projekta
I II III
1 Mlevena paprika kg 1.800 165.00 297.000 311.850 327.443
2 Biber kg 1.800 204.00 367.200 385.560 404.838
3 Mak kg 3.600 110.00 396.000 415.800 436.590
4 Suvo groe kg 7.200 85.00 612.000 642.600 674.730
5 Kukuruz kokiar kg 3.600 18.00 64.800 68.040 71.442
6 Badem kg 3.600 325.00 1.170.000 1.228.500 1.289.925
7 Lenik kg 3.600 287.00 1.033.200 1.084.860 1.139.103
8 Pakovanje u m, Kese kom 108.000 1.30 140.400 147.420
154.791
9 Pakovanje u V, Kese kom 72.000 2.40 172.800 181.440
190.512
Ukupno 4.253.400 4.466.070 4.689.374
2.9 Plan trokova spoljnih usluga
Plan trokova spoljnih usluga daje se u naredno tabeli u
dinarima. U posmatranom sluaju predvien je samo servis opreme.
R. br.
Opis
Godine veka projekta
I II III 1 Servis opreme 45.000,00 55.000,00 65.000,00 Ukupno
45.000,00 55.000,00 65.000,00
-
163
2.10 Plan trokova elektrine energije
Kod prorauna utroka pogonske energije odvojeno se postupa u
sluaju kada je pogon elektromotora, odnosno kada se radi o motorima
sa unutranjim sagorevanjem. U oba sluaja uzima se u obzir da li je
maina, odnosno pogonski motor, potpuno ili delimino optereen. Kako
se kod mainskog rada uzima u obzir korienje radnog vremena preko
odgovarajueg koeficijenta, na isti nain treba i kod prorauna utroka
energije o tome voditi rauna.
Opti obrazac za proraun utroka goriva ima oblik:
gde su: No-nominalna snaga motora gs-specifina potronja energije
(goriva) ke-koeficijent potronje, kree se od 0,45 do 0,75 (srednja
vrednost oko 0,60)
analogno koeficijentu korienja radnog vremena Uobiajeno je da se
trokovi maziva i rad na podmazivanju maina uzima u
iznosu od 10% od vrednosti maina. Plan trokova elektrine
energije izraen je na osnovu angaovana snage,
planirane cene elektrine energije i procene stepena korienja i
daje se u narednoj tabeli u din:
12 meseci x 20 dana x 8 sati x 4kw = 7.680 Pored toga, obraunati
su trokovi za ostalu potronju elektrine energije u skladu
sa procenom.
R. br. Opis
Jedinica mere
Godinja potronja
Cena po jed, mere
Godina veka projekta
I II III 1 Rad opreme kWh 7.680 5,50 42.240 44.352 46.570 2
Ostalo kWh 1.400 5,50 7.700 7.700 7.700
Ukupno 49.940 52.052 54.270
2.11 Ostali materijalni trokovi Ostali materijalni trokovi
planirani su prema navodima u narednoj tabeli i daju
se u dinarima, Unutra istih obuhvaeni su i trokovi kutija za
transportna pakovanja.
R. br. Opis Godine veka projekta
I II III
1 HTZ oprema, auto gume 20.000,00 20.000,00 20.000,00
2 Transportna pakovanja (kar, kutije) 63.000,00 66.150,00
69.457,50
Ukupno 83.000,00 86.150,00 89.457,50
2.12 Plan ukupnim direktnih materijalnih trokova sa strukturom
Na osnovu napred navedeni podataka iz prethodnih tabela izveden je
plan ukupnim
direktnih materijanih trokova sa strukturom koji je dat u
narednoj tabeli (din).
-
164
R. br. Opis Godine veka projekta
I II III 1 Materijal 4.253.400 4.466.070 4.689.374 2 Usluge
45.000 55.000 65.000 3 Elektrina energija 50.400 52.320 54.336 4
Ostali materijalni trokovi 83.000 86.150 89.458
Ukupno 4.431.800 4.659.540 4.898.167
2.13 Trokovi amortizacije Trokovi amortizacije (ili otpisa)
omoguuju da se radom realizuju finansijska
sredstva za nabavku novih osnovnih sredstava. Jedini ispravan
nain obrauna amortizacije (otpisa) je takav da se on vri
proporcionalno osnovnog sredstva. U okviru otpisa nuno je
definisati i vek trajanja za svaku pojedinanu vrstu osnovnih
sredstava. Pod time se podrazumeva onaj broj radnih asova, obim
korienja koji neko osnovno sredstvo moe da ostvari u radu pod
normalnim uslovima. Plan trokova amortizacije izveden je u skladu
sa planiranim ulaganjima i prosenim stopama amortizacije, isti se
daje u narednoj tabeli u din:
R, br, Opis
Nabavna vrednost
Stopa amor,
Godina veka projekta Rezidualna
vrednost osnovnih sredstava I II III
1 Pakerica 1.550.000 15% 232.500 232.500 232.500 852.500 Ukupno
1.550.000 232.500 232.500 232.500 852.500
2.14 Trokovi zarada
Plan trokova zarada izveden je u skladu sa planiranim
angaovanjem radne snage i daje se u narednoj tabeli (din). Prilikom
obrauna koriene su minimalne zarade. R. br. Kvalifikacije Broj
Bruto zarade
meseno Godina veka projekta
I II III 1 VKV 1 30.000 360.000 360.000 360.000 2 NKV 2 20.000
240.000 240.000 240.000
Ukupno 600.000 600.000 600.000
2.15 Plan nematerijlnih trokova
Plan nematerijlnih trokova izveden je i daje se u narednoj
tabeli (din).
R. br. Opis Godine veka projekta
I II III 1 Raunovodstvene usluge 54.000 54.000 54.000
Ukupno 54.000 54.000 54.000
2.16 Plan optih trokova
Plan optih trokova izveden je u narednoj tabeli i podrazumeva
trokove koji se tiu obezbeenja optih uslova poslovanja.
-
165
R. br. Pozicije optih trokova
Godine veka projekta I II III
1 Trokovi telefona 15.000 15.000 15.000 2 Korienje automobila
25.000 25.000 25.000 Ukupno 40.000 40.000 40.000
2.17 Plan otplate kredita Plan otplate kredita izveden je na
osnovu sledeih pretpostavki i daje se u naredoj tabeli (din):
Iznos kredita 1.000.000,00 Kamata u toku grejs perioda 15.000,00
Ukupan iznos 1.015.000,00 Kamatna stopa 3% Trajanje grejs perioda 1
Kamatna stopa u toku grejs perioda 1,50% Rok otplate 3 Obraunski
period 1 Anuitet 43.625,93 Ukupna kamata 32.022,32
R. br. Godina Kamata Glavnica Anuitet
1 2 3 4=(2+3) 1 I 2.537,50 41.088,43 43.625,93 2 I 2.434,78
41.191,15 43.625,93 3 I 2.331,80 41.294,13 43.625,93 4 I 2.228,57
41.397,36 43.625,93 5 I 2.125,07 41.500,86 43.625,93 6 I 2.021,32
41.604,61 43.625,93 7 I 1.917,31 41.708,62 43.625,93 8 I 1.813,04
41.812,89 43.625,93 9 I 1.708,50 41.917,43 43.625,93
10 I 1.603,71 42.022,22 43.625,93 11 I 1.498,66 42.127,27
43.625,93 12 I 1.393,34 42.232,59 43.625,93 13 II 1.287,76
42.338,17 43.625,93 14 II 1.181,91 42.444,02 43.625,93 15 II
1.075,80 42.550,13 43.625,93 16 II 969,43 42.656,50 43.625,93 17 II
862,78 42.763,15 43.625,93 18 II 755,88 42.870,05 43.625,93 19 II
648,70 42.977,23 43.625,93 20 II 541,26 43.084,67 43.625,93 21 II
433,55 43.192,38 43.625,93 22 II 325,57 43.300,36 43.625,93 23 II
217,31 43.408,62 43.625,93 24 II 108,79 43.517,14 43.625,93
Ukupno: 32.022,32 1.015.000,00 1.047.022,32
-
166
2.18 Plan ukupnog prihoda
Plan ukupnog prihoda daje se u narednoj tabeli (din):
R. br.
Opis Jed. mere
Godine veka projekta
I II III
god. kol.
din. po jed.
mere ukupno god. kol.
din. po jed.
mere ukupno god. kol.
din. po jed.
mere ukupno
1 Mlevena paprika 100 gr kom. 18.000 30,00 540.000 18.900 30,00
567.000 19.845 30,00 595.350
2 Biber 100 gr kom. 18.000 30,00 540.000 18.900 30,00 567.000
19.845 30,00 595.350 4 Mak 200 gr kom. 18.000 35,00 630.000 18.900
35,00 661.500 19.845 35,00 694.575
6 Suvo groe 200 gr kom. 36.000 25,00 900.000 37.800 25,00
945.000 39.690 25,00 992.250
8 Kukuruz kokiar 200 gr kom. 18.000 10,00 180.000 18.900 10,00
189.000 19.845 10,00 198.450
9 Badem 100 gr kom. 36.000 50,00 1.800.000 37.800 50,00
1.890.000 39.690 50,00 1.984.500 10 Lenik 100 gr kom. 36.000 50,00
1.800.000 37.800 50,00 1.890.000 39.690 50,00 1.984.500
Ukupno 180.000 6.390.000 189.000 6.709.500 198.450 7.044.975
2.19 Plan bilansa uspeha
Na bazi napred navedenih podataka planiran je bilans uspeha.
Bilans uspeha je finansijski izvetaj u kome se prikazuju prihodi i
rashodi privrednog drutva sa ciljem utvrivanja rezultata poslovanja
(ostvarene dobiti ili gubitka) u odreenom vremenskom periodu.
Logino, sadrinu bilansa uspeha ine prihodi i rashodi s tim da se
naroito istie struktura prihoda i rashoda. Bilans uspeha je osnovu
za izvoenje sve narednih obrauna u okviru plana.
Isti se daje u narednoj tabeli (din):
R. br. Opis Godine veka projekta
I II III
I Ukupan prihod od prodaje proizvoda 6.390.000,00 6.709.500,00
7.044.975,00 II Ukupni rashodi (1+2) 5.792.840,00 6.029.385,59
6.253.009,33 1, Ukupni poslovni rashodi: materijalni trokovi
4.431.340,00 4.659.272,00 4.898.100,60 amortizacija 232.500,00
232.500,00 232.500,00 bruto zarade 1.020.000,00 1.020.000,00
1.020.000,00 nematerijalni trokovi 94.000,00 94.000,00
94.000,00
2, Ukupni rashodi iz finansiranja: kamate 23.613,59 8.408,73
provizija banke (garancija) 15.000,00
III Bruto dobit (I-II) 597.160,00 680.114,41 791.965,67 IV Porez
15 % (III) 89.574,00 102.017,16 118.794,85 V Neto dobit (III-IV)
507.586,00 578.097,25 673.170,82
-
167
2.20 Plan obrtnih sredstava
Ulaganja u obrtna sredstva su izvedena iz ostalih elemenata
investicija, a pre svega iz ukupno planiranog obima aktivnosti: u
finansijskom smislu iz vrednosti ukupnog prihoda.
Visina ulaganja u obrtna sredstva po pravilu se utvruje na
osnovu vrednosti ukupnog prihoda i drugih obraunskih veliina iz
bilansa uspeha i prosenog koeficijenta obrta pojedinih kategorija
obrtnih sredstava i obaveza.
Potrebna obrtna sredstva predstavljaju razliku izmeu obrtnih
sredstava i rasploivih izvora iz tekueg poslovanja.
Plan obrtnih sredstava daje se u narednoj tabelu (din,):
R. br.
Opis Godinje potrebe
Br, dana vezivanj
a (raspolo
.)
365 dana godinje
Potrebno obrtnih sredstava u godinama veka projekta
I II III I II III
1 Zal, sir, i mat, (mat, trokovi) 4.431.340 4.659.272 4.898.101
15 24 182.110 191.477 201.292
2 Zal, nedovrene proizvodnje (uk, rashodi) 5.792.840 6.029.386
6.253.009 7 52 111.096 115.632 119.921
3 Zal, gotovih proizvoda (UR) 5.792.840 6.029.386 6.253.009 20
18 317.416 330.377 342.631
4 Potraivanja (UP) 6.390.000 6.709.500 7.044.975 30 12 525.205
551.466 579.039 5 Sredstva na ,R, (UP) 6.390.000 6.709.500
7.044.975 2 183 35.014 36.764 38.603
A Plan potrebnih obrtnih sredstava 1.170.840 1.225.716
1.281.485
6 Dobavljai (koliko sirovina i materijala) 4.431.340 4.659.272
4.898.101 7 52 84.985 89.356 93.936
7 Amortizacija (koliko iznosi) 232.500 232.500 232.500 15 24
9.555 9.555 9.555
8 BLD (koliki su) 1.020.000 1.020.000 1.020.000 15 24 41.918
41.918 41.918 9 Obaveze iz dobiti (porez) 89.574 102.017 118.795 15
24 3.681 4.192 4.882
V Izvori iz tekueg poslovanja V=6 do 9 140.138 145.021
150.291
S
Potrebna ulaganja u obrtna sredstva (A-B) 1.030.702 1.080.695
1.131.194
2.21 Ukupno investiciono ulaganje Ukupno investiciono ulaganje
daje se u narednoj tabeli (din):
R, br, Opis Uneta sredstva god,
Nova ulaganja (u invest, god,) Suma %
I Osnovna sredstva 0 1.550.000 1.550.000 60,06 objekti 0 0,00
osnovno stado 0,00 viegodinji zasadi 0,00 oprema 1.550.000
1.550.000 60,06
II Obrtna sredstva 1.030.702 1.030.702 39,94
Ukupno (I+II) 1.030.702 1.550.000 2.580.702 100,00
-
168
2.22 Izvori finansiranja
Izvori finansiranja daju se u narednoj tabeli (din):
R, br, Opis Uneta vrednost god. Nova ulaganja u "0" invest. God.
Suma %
I Sopstveni izvori 1.030.702 550.000 1.580.702 61,25
osnovna sredstva 0 550.000 550.000 21,31
obrtna sredstva 1.030.702 1.030.702 39,94
II Tui izvori
Kredit 1.000.000 1.000.000 38,75
Ukupno: (I+II) 1.030.702 1.550.000 2.580.702 100,00
2.23 Finansijski tok
Praenje finansijskih tokova i umenost u upravljanju finansijskim
sredstvima je najznaajniji faktor poslovnog uspeha. esto
najsavremenija oprema i najkvalitetniji kadrovi uz loe upravljanje
finansijama mogu da umesto do uspeha dovedu do gubitaka i
neuspeha.
Finansijski tok predstavlja ukupne novane odlive i prilivi
sredstava. Obraunava se na osnovu bilansa uspeha, obrauna ukupnih
investicija i obrauna obrtnih sredstava.
Finansijski tok prikazan je u narednoj tabeli (din): R, br,
Opis
Period ulaganja "0"
Godine veka trajanja
I II III
I Ukupni primitci: (1+2+3) 2.580.702 6.390.000 6.709.500
8.928.177 1 Ukupni prihod od prodatih proizvoda 6.390.000 6.709.500
7.044.975 2 Izvori finansiranja 2.580.702 0 0 0 sopstvena sredstva
1.580.702 tua sredstva 1.000.000 3 Ostatak vrednosti projekta 0 0 0
1.883.202 osnovna sredstva 852.500 obrtna sredstva 1.030.702
II Ukupni izdaci: (4+5+6+7) 2.580.702 5.699.907 6.449.299
6.654.407 4 Investicije: (tb,6,4,) 2.580.702 osnovna sredstva
1.550.000 obrtna sredstva 1.030.702 49.993 50.499 5 Poslovni
rashodi (bez amortizacije) 5.560.340 5.796.886 6.020.509 6 Porezi
iz dobiti 89.574 102.017 118.795 7 Obaveze prema izvorima
finansiranja 499.898 515.102 Neto primitci (I-II) 0 690.093 260.201
2.273.771
-
169
2.24 Vreme povratka investicije
Vreme povratka investicije izraunato je na osnovu neto primitaka
iz prethodne tabele i prikazano u narednoj tabeli:
R. br. Godina Godinji neto tok Ostatak dugor, ulaganja 1 0 0,00
-2.580.702,16 2 I 690.092,74 -1.890.609,42 3 II 260.201,04
-1.630.408,39 4 III 2.273.770,55 643.362,16
Prema izvedenim obraunima povrat investicije je u treoj godini
projekta.
2.25 Ekonomski pokazatelji investicije Izvedeni su
pokazatelji:
a) akumulativnosti A 1 = 22,72% A 2 = 26,08%
b) ekonominosti
E 1 = 1,11 E 2 = 1,13
2.26 Plan upravljanja rizikom
Prelomna taka predstavlja prag rentabilnosti. U pitanju je
jednostavan instrument, koji se lako primenjuje.
Prelomna taka predstavlja onaj obim aktivnosti (obim proizvodnje
i prodaje, moe biti iskazan i koliinski i vrednosno) na kome se
izjednaavaju ukupni prihodi sa ukupnim trokovima. Na tom nivou
rentabilnost preduzea jednaka je nuli. Na tom nivou preduzee je
pokrilo fiksne trokove i do tog momenta nastale varijabilne
trokove.
Prelomna taka je onaj obim aktivnosti na kom se izjednaavaju
kontribucioni rezultat i fiksni trokovi, neto rezultat je jednak
nuli.
R. br.
Opis Godine veka projekta I II III
1 Ukupan prihod od prodatih proizvoda 6.390.000 6.709.500
7.044.975
2 Varijabilni trokovi 4.525.340 4.753.272 4.992.101
3 Fiksni trokovi - ukupni 1.267.500 1.276.114 1.260.909
4 Marginalni rezultat (prih. varijab. Tro.), (1)-(2) 1.864.660
1.956.228 2.052.874
5 Prelomna taka rentabilnosti - vrednosno: (3/2)/(1-(2/1))=
4.343.593 4.376.833 4.327.138
6 Stepen sigurnosti 1-5/1*100 32,03 34,77 38,58
-
170
3 Zakljuna ocena projekta Zakljuak treba da bude saet i jasan.
NPR. Na osnovu projektovanih veliina i izvedenih prorauna mogu se
doneti sledei zakljuci:
- projekt ostvaruje dobit - finansijski tok je neutralan u
godini investicije, - vreme povrata investicije je u treoj godini
projekta, - izvedeni ekonomski pokazatelji su veoma dobri:
a) akumulativnosti A 1 = 22,72% A 2 = 26,08%
b) ekonominosti E 1 = 1,11 E 2 = 1,13
- stepen sigurnosti je dobar i omoguava smanjenje obima
proizvodnje prema godinama planiranog perioda:
I 32,03 %
II 34,77 %
III 38,58 %
4 Prilozi
U prilozima je mogue dostaviti svu prateu dokumentaciju. U
PRILOGU MATERIJALA DOSTAVLJEN JE EXCEL FAJL KOJI SLUI ZA
OBRAUN PODATAKA U PLANU. PRILIKOM KORIENJA EXCELAPLIKACIJE UNOS
SE VRI SAMO U POLJA NAZNAENA UTOM BOJOM.
-
171
IV) FINANSIJSKI IZVETAJ
Za relizciju projekta je odobreno ukupno 700.000 dinr. Ovaj
iznos je uplaen u celosti u dve rate. Sredstva su uglavnom utroena
u skladu sa finansijskim planom projekta. Struktura utroenih
sredstava prikzuje se u sledeoj tbeli:
Tabela 43: Struktura utroenih sredstava za realizaciju
projekta
Red. broj VRSTA TROKOVA
Bruto iznos (RSD)
Neto iznos*
Struk. (u %) Broj priloga
1 Reij Fkultetet i Deprtmn - 10% 70000 10,0% 1
2 Osttk sredstv z relizciju projekt: 630000 90,0%
3 Dr Veljko Vukoje - utorski honorr 290000 220574 41,4% 2, 3 i
4
4 Dr Vldislv Zeki - utorski honorr 160000 121696 22,9% 3 i 4
5 Mr Drgn Mili - utorski honorr 60000 45636 8,6% 3
6 Sveg nknde predv (3+4+5) 510000 387906 72,9%
7 Putni trokovi** 88935 12,7% 5, 6, 7, 8
8 Mterijlni trokovi - toner i CD 31065 4,4% 9 i 10
9 Neutroen sredstv 0 0,0%
UKUPNI TROKOVI (1 do 9) 700000 100,0%
** Na deo iznosa putnih trokova takoe se plaa porez.
* N utorske honorre plju se porezi i doprinosi od 23,94%
Njvei deo sredstv utroen je n nknde z rd lnov projektnog tim, u
vidu
utorskih honorr, ko to je i plnirno u prijavi projekt. Ovo je
ssvim logino, kd se im u vidu krkter poslov koji su obavljani kroz
realizaaciju projektnih aktivnost.
N priloenim izvodim (prilozi 2 do 8) vide se smo neto iznosi
utorskih honorr, odnosno putnih trokov. Porezi i doprinosi se plju
zbirno n nivou fkultet, to s nlzi n drugim izvodim, li se moe
videti iz druge priloene dokumentcije. Porezi i doprinosi na
autorske honorare su 23,94%. Ovaj procenat kod putnih naloga nije
fiksan, zavisi od iznosa, broja putnih naloga i jednom mesecu.
Rukovodilc projekt: Dekn:
Prof. dr Veljko Vukoje Prof. dr Miln Popovi
________________________ __________________________
-
172
P R I L O Z I:
I) ifarnici proizvodnji i drugih mesta trokova Prilog 1.1. ifre
ratarske i povrtarske proizvodnje Prilog 1.2. ifre voarske i
vinogradarske proizvodnje Prilog 1.3. ifre stoarske proizvodnje
Prilog 1.4. ifre preradnih proizvodnji Prilog 1.5. ifre pomonih i
optih mesta trokova Prilog 1.1. ifre ratarske i povrtarske
proizvodnje
Red. ifra Naziv Povrina Godina Namena Sorta/ Uslovi Navodnja-
Napo- broj proizvodnje proizvodnje (ha) zavretka M / S* hibrid O /
Z** vanje (ha) mena 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1 90101 Penica 2 90102 Ra
3 90103 Jeam pivski 4 90104 Jeam stoni 5 90105 Ovas 6 90110 Kukuruz
7 90111 Sirak Itd.
65 91111 Crni koren 66 91201 Crni luk 67 91202 Beli luk 68 91203
Praziluk 69 91204 Vlaac 70 91301 Krompir Itd.
91 91601 Paradajz 92 91602 Paprika 93 91603 Plavi patlidan 94
91604 Bamija 95 91605 Lubenica i dinja 96 91606 Krastavac 97 91701
Graak 98 91702 Boranija Itd. Ostalo- upisati ta U K U P N O
* M - merkantilna; S - semenska ** O - proizvodnja na otvorenom;
Z - proizvodnja u zatienom prostoru
-
173
Prilog 1.2. ifre voarske i vinogradarske proizvodnje Red. ifra
Naziv Povrina Godina Namena Sorta Uslovi Navodnja- Napo- broj
proizvodnje proizvodnje (ha) zavretka M / S* O/ Z** vanje (ha) mena
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1 92101 Jabuka 2 92102 Kruka 3 92103 Dunja 4
92111 ljiva 5 92112 Trenja 6 92113 Vinja 7 92114 Breskva 8 92115
Kajsija 9 92121 Orah 10 92122 Lenik 11 92123 Kesten 12 92124 Badem
13 92131 Jagoda 14 92132 Malina 15 92133 Kupina 16 92134 Ribizla 17
92135 Ogrozd 18 92136 Borovnica 19 92201 Stono groe 20 92202 Vinsko
groe i t d .
21 94001 Proizvodnja rua 22 94002 Proizvodnja karanfila 23 94003
Proizvodnja orhideja 24 94004 Proizvodnja gladiola i t d .
25 94701 Proizvodnja dekorativnog
drvea Ostalo- upisati ta U K U P N O
-
174
Prilog 1.3. ifre stoarske proizvodnje
Red. ifra Naziv KAPACITET Rasa Uslovi proizvodnje
S / P/ K*
Napo- broj proizvodnje proizvodnje J. M. Veliina mena
( grlo/ ...) 1 2 3 4 5 6 7 8 1 93001 Proizvodnja mleka-krave 2
93010 Proizvodnja mleka-junice 1-2 god. 3 93011 Proizvodnja
mleka-junice do 1 god. 4 93012 Proizvodnja mleka-telad 2-6 mes. 5
93013 Proizvodnja mleka-telad do 2 mes. 6 93020 Tov junadi 7 93021
Usluan tov junadi 8 93030 Bikovi za priplod 9 93101 Priplodne
krmae
10 93102 Nazimice za priplod 11 93103 Prasad 12 93110 Tov svinja
13 93111 Usluni tov svinja 14 93120 Nerastovi za priplod 15 93200
Koke nosilje 16 93201 Matino jato - koke 17 93202 Pilenke 18 93203
Pilii 19 93210 Brojleri 20 93220 urke 21 93230 Guske 22 93240
Plovke 23 93300 Ovce 24 93310 Jagnjad do 6 meseci 25 93311 iljead -
ovce 26 93330 Ovnovi za priplod 27 93340 Koze 28 93341 Jarad do 6
meseci 29 93342 iljead-koze 30 93360 Jarci za priplod 31 93400
Konji 32 93500 Proizvodnja meda 33 93510 Kunii 34 93520 Proizvodnja
pueva 35 93530 Proizvodnja ostalih ivotinja Ostalo- upisati ta U K
U P N O
* S - stajski sistem dranja; P - panjaki sistem dranja, K -
kombinovani sistem dranja
-
175
Prilog 1.4. ifre preradnih proizvodnji Red. ifra Vrsta Naziv
KAPACITET Uslovi Napo- broj proizvodnje prerade proizvodnje J. M.
Veliina proizvodnje mena 1 2 3 4 5 6 7 8 1 95001 Prerada penice 2
95003 Prerada kukuruza 3 95004 Prerada soje 4 95005 Prerada
suncokreta 5 95101 Prerada paprike 6 95102 Prerada paradajza 7
95103 Prerada cvekle 8 95104 Prerada graka 9 95105 Prerada kupusa i
t d .
10 95201 Prerada jabuka 11 95202 Prerada kruka 12 95203 Prerada
dunja 13 95204 Prerada ljiva 14 95205 Prerada trenja 15 95206
Prerada vinja 16 95207 Prerada breskva 17 95208 Prerada kajsija 18
95209 Prerada malina 19 95210 Prerada groa i t d .
20 95401 Prerada govedarskih proizvoda 21 95402 Prerada
svinjarskih proizvoda 22 95403 Prerada ivinarskih proizvoda 23
95404 Prerada ovijih proizvoda 24 95405 Prerada kozjih proizvoda 25
95406 Prerada ribarskih proizvoda 26 95407 Prerada pelinjih
proizvoda Ostalo- upisati ta U K U P N O
-
176
Prilog 1.5. ifre pomonih i optih mesta trokova Red. broj ifra
Naziv MT
maina (kom)
Kapaci-tet
Godina nabavke
Vek upotrebe
970 Pomona mesta trokova1 97001 Laki traktori
2 97002 Srednji traktori
3 97003 Teki traktori
4 97004 Superteki traktori
5 97005 Guseniari
6 97011 Kombajn univerzalni
7 97012 Specijalni kombajn
8 97030 Prikljune maine
9 97041 Transportna sredstva
10 97050 Meaona
11 97051 Sistem za navodnjavanje
12 97052 Suaraitd.
980 Opti trokovi13 9801 Opti trokovi gazdinstva
14 9802 Opti trokovi biljne proizvodnje
15 9803 Opti trokovi stoarstva
II) Kalkulacije i obrauni
Prilog 2.1. -820 Prilog 2.2. -549 Prilog 2.3. Zbirna k
-
177
Prilog 2.1.: -820
MZT - 820 Gorivo D2:Snaga: 117 w UK. Utroeno: 2313 lit. Uku. bez
goriva:Broj maina: 1 kom P-nje 2011: 2025 lit. 107433 din.ifra:
97002 Kvota: 53.06 din/lit.
Red. K o l i i n a I Z N O Sbroj VRSTA TROKOVA .. ukupno
din/lit. ukupno %
1 2 3 4 5 6 7 8
1 Gorivo lit. 2313 101.6 101.6 235030 68.62 Mazivo lit. 57.83
235.5 5.9 13619 4.0
Odravanje: 17.8 41174 12.03 - rezervni delovi 10.6 24560 7.24 -
potroni materijal 0.4 962 0.35 - strane usluge 4.9 11360 3.36 -
trokovi rada 1.9 4292 1.37 Ostalo 0.3 630 0.2I VARIJABILNI TROKOVI
125.6 290453 84.88 Amortizacija 16.6 38400 11.29 Osiguranje 1.3
3030 0.910 Kamata 0.0 0 0.011 Takse i sl. 4.2 9650 2.812 Ostalo 0.4
930 0.3II FIKSNI TROKOVI 22.5 52010 15.2
III UKUPNO ( I + II ) 148.0 342463 100
Cena
-
178
Prilog 2.2. -549
IMT - 549 Gorivo D2: lit.Snaga: 117 w UK. Utroeno: 2089 lit.
Uku. bez goriva:Broj maina: 1 kom P-nje 2011: 2048 lit. 48514
din.ifra: 97001 Kvota: 23.68 din/lit.
Red. K o l i i n a I Z N O Sbroj VRSTA TROKOVA .. ukupno
din/lit. ukupno %
1 2 3 4 5 6 7 8
1 Gorivo lit. 2089 101.6 101.6 212242 81.42 Mazivo lit. 41.78
235.5 4.7 9839 3.8
Odravanje: 13.0 27260 10.53 - rezervni delovi 8.4 17580 6.74 -
potroni materijal 0.4 810 0.35 - strane usluge 2.0 4230 1.66 -
trokovi rada 2.2 4640 1.87 Ostalo 0.2 520 0.2I VARIJABILNI TROKOVI
119.6 249861 95.88 Amortizacija 0.0 0 0.09 Osiguranje 1.2 2555
1.010 Kamata 0.0 0 0.011 Takse i sl. 4.0 8340 3.212 Ostalo 0.0
0.0II FIKSNI TROKOVI 5.2 10895 4.2
III UKUPNO ( I + II ) 124.8 260756 100
Cena
-
179
Prilog 2.3. Zbirna k
ZBIRNO TRAKTORI Gorivo D2:
UK. Utroeno: 6907 lit. Uku. bez goriva:
Broj maina: 1 kom
P-nje 2011: 5910 lit. 293356 din. ifra: Kvota: 49.64
din/lit.
Red.
K o l i i n a
Cena I Z N O S
broj VRSTA TROKOVA .. ukupno din/lit. ukupno %
1 2 3 4 5 6 7 8
1 Gorivo
lit. 6907 101.6 101.6 701739 70.5 2 Mazivo
lit. 152.21 235.5 5.2 35845 3.6
Odravanje:
16.5 113996 11.5 3 - rezervni delovi
10.2 70780 7.1
4 - potroni materijal
0.4 3022 0.3 5 - strane usluge
4.2 28710 2.9
6 - trokovi rada
1.7 11484 1.2 7 Ostalo
0.4 2490 0.3
I VARIJABILNI TROKOVI 408.8 854070 85.8
8
Amortizacija
13.5 93400 9.4 9 Osiguranje
1.0 7025 0.7
10 Kamata
1.4 9600 1.0 11 Takse i sl.
4.2 29220 2.9
12 Ostalo
0.3 1780 0.2 II FIKSNI TROKOVI 67.5 141025 14.2
III UKUPNO ( I + II ) 476.4 995095 100
1 Uvod1.1 Start-up plan1.2 Interni plan1.3 Investicioni plan1.4
Plan izvodljivosti
2 Delovi poslovnog plana2.1 Projektni zadatak2.2 Trokovi
materijala2.3 Formiranje prodajnih cena2.4 Plan realizacije
projekta2.5 Obim proizvodnje2.6 Ulaganje u osnovna sredstva 2.7
Direktni materijani trokovi 2.8 Direktni materijalni trokovi
ukupni2.9 Plan trokova spoljnih usluga2.10 Plan trokova elektrine
energije2.11 Ostali materijalni trokovi2.12 Plan ukupnim direktnih
materijalnih trokova sa strukturom2.13 Trokovi amortizacije 2.14
Trokovi zarada 2.15 Plan nematerijlnih trokova2.16 Plan optih
trokova2.17 Plan otplate kredita2.18 Plan ukupnog prihoda2.19 Plan
bilansa uspeha2.20 Plan obrtnih sredstava2.21 Ukupno investiciono
ulaganje 2.22 Izvori finansiranja 2.23 Finansijski tok2.24 Vreme
povratka investicije2.25 Ekonomski pokazatelji investicije2.26 Plan
upravljanja rizikom
3 Zakljuna ocena projekta4 Prilozi