21 BIZNIS Ogledalo Mart 2008
21
B I Z N I S
OgledaloMart 2008
22 Ogledalo
P R O T E K L I D O G A \ A J I
Mart 2008
Sa sve~anog otvaranja
U ^ikagu je nedavno odr`an
redovan sastanak Borda direktora Kongresa
srpskog ujedinjenja i prezentacija ove
nacionalne organizacije. Bilo je najvi{e re~i
o aktuelnom kosovskom problemu i
aktivnostima koje }e KSU u vezi sa tim
preduzimati, a razgovaralo se i o aktuelnim
projektima i njihovoj real-
izaciji.
“Ja sam na sas-
tanku podnela raport o susre-
tima koje smo imali u
Va{ingtonu sa predstavnici-
ma Stejt Departmenta i
Departmenta za nacionalnu
bezbednost, naravno u vezi
sa ameri~kim priznavanjem
Kosova kao nezavisne
dr`ave. Na{a najva`nija
pitanja odnosila su se na to
kako sada za{titi Srbe na tim
prostorima. Uveravaju nas da
}e se uloga KFOR-a menjati i pribli`iti onoj
koju imaju i u Bosni i Hercegovini. Amerika
}e pratiti Ahtisarijev plan, rekli su nam da
}e uvesti paralelne strukture, pa }e osim sa
Pri{tinom biti uspostavljene i ~vrste veze sa
klinikama i {kolama u Beogradu, Srbi }e
imati obrazovanje na srpskom jeziku,
Amerika ne}e vr{iti pritisak na Beograd da
prizna Kosovo. Mi svi znamo da su
najva`niji kongresmeni u Srpsko-ameri~kom
kokusu protiv nezavisnosti Kosova, a u ovoj
veoma va`noj izbornoj godini mi moramo
apelovati na na{e gra|ane da glasaju i daju
glas onome ko po kosovkom pitanju jo{
uvek nije kompromitovan. Mi }emo jasno
izneti svoje stavove, uticati na na{e gra|ane
- ameri~ke bira}e”- ka`e Mirjana Samard`ija,
predsednica KSU.
Na pro{logodi{njoj Konvenciji
ove organizacije re~eno je da }e se krajem
marta znati detalji u vezi sa radom organi-
zacije, pre svega u vezi sa obezbe|ivanjem
finansijskih sredstava za rad svih kancelar-
ija i realizaciju va`nih projekata.
“Imamo jo{ vremena da
zaokru`imo bud`et, nadamo se da }emo to
i posti}i i da }e ova va`na organizacija
uspe{no nastaviti sa radom. Trudimo se da
prona|emo alternativne na~ine finansiranja
projekata, uklju~i}emo se i u rad jedne
nevladine organizacije, a imamo i va`nu
podr{ku Ministarstva za dijasporu, od
kojeg smo dobili sredstva za na{a dva pro-
jekta- jedan je projekat Vino, a drugi iz
oblasti Informacione tehnologije, za oba
postoji izuzetno interesovanje kompanija i
iz Srbije i iz Amerike, a ve} su uspostavl-
jene ~vrste veze ovda{njih univerzitetskih
ustanova sa na{im Univerzitetom u
Beogradu. Naravno da nas brine trenutna
situacija, ali smo ube|eni da diplomatski
odnosi Srbije i Amerike ne}e biti prekinu-
ti, a to }e zna~iti i realizaciju ovih va`nih
projekata. Osim toga mi radimo na inici-
jativi da se promeni zakon o glasanju u
Republici Srbiji i da na{im gra|anima u
inostrantsvu bude omogu}eno glasanje
elektronsklom ili obi~nom po{tom, a
uspostavljamo i va`ne kontakte sa
Ambasadom BIH u Va{ingtonu, jer je i to
u interesu Srba koji u Bosni `ive. Bi}e ovo
veoma va`na godina za na{u organizaciju”-
ka`e Mirjana Samard`ija.
Iz rada Kongresa srpskog ujedinjenja
GODINA ISKU[ENJA
Kafe knji`are BUBA MARA na novoj adresi:
2903 W. Irving Park u ^ikagu
Ladybug Book Cafe
23OgledaloMart 2008
P R O [ E T A J M O S R B I J O M
Sremska Mitrovica
je grad sa veoma dugom
tradicijom, prvo kao keltsko
naselje, zatim kao anti~ki
prestoni~ki grad, sred-
njovekovna varo{, orijental-
na palanka, grani~arsko
mesto, zanatsko – trgova~ki
centar i napokon savremen
grad na severozapadu Srbije
sa 85000 stanovnika.
Krajem I veka Sirmium osvajaju
Rimljani, koji dobija veliki strate{ki i vojni
zna~aj zbog raznih ratnih ekspedicija. Od
sredine III veka postaje ekonomsko sredi{te
~itave Panonije i postaje jedna
od ~etiri prestonice Rimske
imperije sa palatom, kovnicom
novca, amfiteatrom pozori{ta,
hramovima i drugim gra|evina-
ma. Polovinom VI veka u Srem
su prodrli Avari sa prvim
slovenskim grupama i zauzeli i
razorili Sirmium. Kasnije se
naseljavaju Ma|ari, koji su se
kasnije povla~ili pred turskom
najezdom. Sve vi{e se naseljavaju Srbi i
despot Stefan Lazarevi} me|u svojim
posedima dobija i Mitrovicu. Posle neko-
liko decenija grad se oporavlja i postaje
orijentalno mesto [eher –
Dimitrovci. Posle mira u
Po`arevcu Mitrovica postaje
deo Habzbur{ke monarhije.
Danas je Sremska
Mitrovica veliki savremen
grad u Srbiji u kome indus-
trija ima duga~ku tradiciju:
proizvodnja prehrane, celu-
loze, papira, konfekcije,
obu}e. Zastupljene su tako|e metalska i
drvna industrija i brodogradnja.
Kulturni `ivot je veoma intenzi-
van tokom cele godine u okviru muzeja,
biblioteke, centra za kulturu, galerije i
drugih institucija. Redovno se
odr`avaju brojne manifestaije,
kao {to su: Festival besedni{tva
krajem juna, Festival
„Mitrova~ka pesma“ u okviru
proslave Novembarskih dana,
Bostonijada u [a{incima, Sabor
vojvode Stojana ^upi}a,
Festival folklora „Srem Folk
Fest“, Festival d`eza, Gitarijada
„Savstok“, kao i mnogi drugi.
Sremska Mitrovica raspola`e
velikim potencijalima za razvoj turizma.
Lokaliteti anti~kog Sirmiuma, Carska
palata, deo starog grada, Bazilika svetog
Dimitrija i mnogi eksponati iz perioda
Rimskog carstva posebno privla~e pa`nju
turista. U blizini grada nalazi se nacional-
ni park Fru{ka Gora, kao divan prostor za
odmor i rekreaciju. Tako|e, tu se nalaze
i mnogi manastiri, mnogi kulturni i istori-
jski spomenici, koji su zna~ajni za
o~uvanje srpskog nacionalnog i duhovnog
identiteta.
Specijalni rezervat prirode
Zasavica u ma~vanskom delu op{tine
raspola`e retkim vrstama biljnog i `ivotin-
jskog sveta. Tako|e je razvijen lov i
ribolov u okviru {umskog gazdinastva, na
reci Savi i u akumulacionim jezerima na
Fru{koj Gori.
Do Sremske Mitrovice postoje
odli~ne saobra}ajne veze, kao i zna~ajni
sme{tajni kapaciteti, koji ~ine grad
privla~nim u turisti~kom pogledu.
SREMSKA MITROVICAOd nekada{njeg rimskog naselja Sirmium razvila se Sremska Mitrovica, privredni, kulturni i turisti~ki grad u Srbiji
Centar Sremske Mitrovice
- NEKAD I SAD
Prof. Mirjana Jevti}
Sve knjige Ljiljane Habjanovi} \urovi}
mo`ete kupiti u na{oj Redakciji
4107 N. Kedzie Ave. Chicago, IL 60618
Tel: 773.588.2700
24 Ogledalo
B I Z N I S
Mart 2008
25OgledaloMart 2008
F E L J T O N
Tokom 18. i 19. veka, nekoliko
desetina Srba u~ilo je na Duhovnoj
akademiji u Kijevu, koja je nastala 1819.
godine. Najve}i broj srpskih slu{alaca
Kijevske akademije, kako tvrdi Ljubivoje
Cerovi}, zabele`en je u periodu od 1722.
do 1762. godine, kada je ovde studiralo 28
Srba iz raznih krajeva. U manjem broju,
studenata Srba je bilo sve do Prvog svet-
skog rata. Naj~e{}e su bili stipendisti koje
je {kolovala Srpska pravoslavna crkva.
Najpoznatiji me|u njima je bio
Jovan Raji}, teolog i istori~ar, jedan od
najobrazovanijih Srba u 18. veku, koji su
se {kolovali na Kijevskoj akademiji od
1753. godine. Izu~avao je autenti~no
istoriju pravoslavne crkve, neophodnu
Srbima severno od Save i Dunava. U
vreme dolaska Jovana Raji}a, Kijev je
u`ivao glas drugog Jerusalima. Za
vreme njegovih studija, na Akademiji
su u~ila jo{ dva Srbina: monasi Josif
i Isaija, koje je 1754. godine general
Jovan Horvat anga`ovao kao u~itelje
i sve{tenike u Novoj Serbiji. Raji} se
posle trinaest godina srednjo{kolskog
i visoko{kolskog obrazovanja vratio u
Karlovce.
Makarije Petrovi}, ro|en
1734. u Temi{varu, predstavljao je
zna~ajno ime u pravoslavnoj teologi-
ji. @ivojin @ujovi}, ro|en 1834, bio je
prvi propagator socijalisti~ke misli u
Srbiji, drugom polovinom 19. veka.
Svetolik Rankovi}, ro|en u Mo{tanici
1863, bio je profesor Bogoslovije u
Beogradu. Njegov realizam u
knji`evnosti te`io je istini o `ivotu i
~oveku, sa akcentom na psiholo{kim
istra`ivanjima. Me|u delima najpoznatiji
mu je roman „Gorski car”.
KIJEVSKI U^ENICI
I u osnivanju i u prvim godinama
rada Harkovskog univerziteta, po~etkom 19.
veka, Srbi su imali zapa`enu ulogu, posebno
kao nastavnici. Anastasije Stojkovi} je bio
najpoznatiji me|u Srbima na Harkovskom
univerzitetu. Ro|en 1773. godine u Rumi,
zavr{io je studije fizike u Getingenu, stekav{i
doktorat iz filozofije. Napisao je kapitalno
trotomno delo „Fizika”, za koje je dobio
visoku ocenu i na predlog ruskog cara priml-
jen je za profesora na Univerzitet u Harkovu.
Ve} 1805. godine postao je dekan Odseka
fizi~ko-matemati~kih nauka, a 1807. i rektor
Harkovskog univerziteta. Teodor Filipovi},
ro|en je 1778. u Rumi, bio je tako|e profe-
sor Univerziteta u Harkovu. Predavao je rim-
sko pravo.
Posle propasti srpskog ustanka
1813. godine, mnogi vi|eniji ustanici
napustili su Srbiju. Vo`d Kara|or|e je, sa
delom vo|stva ustanka, izbegao u manastir
Fenek. Vo`d Kara|or|e Petrovi} je sa
porodicom i u pratnji oko dve stotine
izbeglih srpskih ustani~kih porodica napus-
tio Austriju i po?etkom 1815. godine do{ao
u Sankt Peterburg. Na prijem kod ruskog
cara Aleksandra I Romanova ~ekao je
punih devet meseci. Kada ga je primio,
ruski car ga je proizveo u ~in general-majo-
ra, odlikovao Ordenom Aleksandra
Nevskog i dodelio mu penziju. Me|utim,
nije mu dozvolio da se vrati u Srbiju, {to
je Kara|or|e o~ekivao. Uputio ga je u
Hotin, na reci Dnjestru, u dana{njoj
Ukrajini. Ruski dvor je bio uveren da }e na
taj na~in uspeti da sa Kara|or|em naseli
brojne izbegle srpske ustanike sa porodica-
ma u oblast Transdnjestrovlja, gde bi bila
organizovana Vojna granica prema Turskoj,
kao {to je u~injeno pre {est decenija na
podru~jima Dnjepra i Dona, odnosno u
Novoj Serbiji i Slavjano-Serbiji.
Ukrajinski grad Hotin u istoriji je
poznat po mnogim bitkama, koje su
hri{}anske vojske vodile protiv Turaka.
Ovde se pobedom nad Turcima proslavio
Srpski husarski puk, kojim je komandovao
Petar Tekelija. U Ruskom carstvu grad je
ostao do 1918. godine, da bi do 1940. bio
u Rumuniji. Od 1940, kao deo Besarabije,
priklju?en je SSSR-u, u sastavu Ukrajine.
Hotin se danas nalazi u Ukrajini.
U Hotinu, daleko od zavi~aja,
Kara|or|e i njegovi saradnici provodili su
dane, `ele}i da se vrate u Srbiju i ponovo
podignu ustanak protiv Turaka. U ovom
gradu, jednom od centara panhelenisti~kog
pokreta, stupaju u kontakte sa pripadnicima
Heterije, koji su se pripremali za dizanje
op{tenarodnog ustanka na Balkanskom
poluostrvu, koji bi tamo{nje narode oslobo-
dio od vekovnog turskog ropstva.
Ostaju}i pri stavu da je Kara|or|e
Petrovi} najpogodnija li~nost da pokrene
srpski narod na ustanak, vo|stvo Heterije
organizovalo je njegov povratak u Srbiju.
Tako je 1817. godine iz Hotina Kara|or|e
pre{ao u Ja{i, glavni grad Moldavije. Na tlo
rodne grude Kara|or|e je stupio 1817.
godine, ~etiri godine posle propasti ustan-
ka. Iza Kara|or|a u Hotinu je ostala nje-
gova supruga Jelena sa decom. Po{to je
odbila da se sa Srbima preseli u
Novomirgorod u nekada{njoj Novoj Serbiji,
izgubila je Kara|or|evu penziju. Na
dozvolu da se vrati u Srbiju ~ekala je sve
do 1831. godine.
DOBROVOLJCI IZ ODESE
Srbi se u Odesi, pi{e Ljubivoje
Cerovi} u svojoj studiji, pojavljuju
po~etkom 19. veka. Ukazom carice
Katarine II, 1794. godine osnovan je grad
Odesa. Grad se naglo razvijao zahvaljuju}i
privilegijama koje je ruska carska ku}a
davala doseljenicima, me|u kojima i
Srbima. I Trebje{ani su u izbegli{tvu 1792.
godine odlu~ili da se isele u Rusiju. Punih
dvanaest godina, od 1792. do 1804, treb-
je{ki prvaci su, sa serdarom Mali{om
Lazarevi}em Minom na ~elu, obilazili ruski
carski dvor, poku{avaju}i da dobiju
dozvolu da se isele u Rusiju.
Kona~no su 1804. godine dobili
dozvolu i posle mesec dana plovidbe mori-
ma dospeli u Odesu. Stanovnici Odese,
posebno oni iz Srpske kolonije, toplo su
primili Trebje{ane. Gradona?elnik Odese
Emanuel Osipovi~, „Duka od Ri{eljea”,
dive}i im se, vi{e puta je u svom domu pri-
mao Trebje{ane, predstavljaju}i ih mnogim
vi|enim gra|anima. Najve}u pomo} me|u
~lanovima Srpske kolonije dobili su od Luke
Ljesara, trgovca, poreklom iz Podgorice.
Ruski car Aleksandar I je 1805.
godine dodelio Trebje{anima zemlji{te u
prostranoj nenaseljenoj ravnici, dan hoda na
severu od Odese. Trebje{ani su podigli nasel-
je kojem je car dao ime Slavjano-
Serbskoje. Danas se ovo naselje zove
Serbka.
U Srpskoj koloniji mnogi su
se obogatili, a pojedinci me|u njima
su se afirmisali i kao dobrotvori. Jovan
Rizni}, ro|en 1793. u Trstu, zavr{io je
osnovnu {kolu kod Dositeja
Obradovi}a, a prava u Padovi i Be~u.
Dvadesetih godina 19. veka, pre{ao je
u Odesu i za kratko vreme postao
najbogatiji trgovac u gradu. U svojoj
ku}i je primao mnoge Srbe, me|u
kojima i one koji su dolazili na {kolo-
vanje.
Po{to je 1853. godine ostavio
dr`avnu slu`bu, povukao se na iman-
je Gop~icu kod Kijeva. Umro je 1861.
godine. Atanasije Gereski, ro|en 1807.
u ^erevi}u, stekao je trgovinom veli-
ki kapital u Odesi. Dimitrije Tirol,
srpski kulturni poslenik, ostavio je
dragocene zapise o Srbima u Odesi i
u ruskom carstvu. Ro|en u ^akovu
1793. godine, kao knji`evnik i istori~ar,
kao cenjeni kulturni poslenik, bio je ~lan
srpskih i ruskih u~enih dru{tava. Za sebe
je govorio da je „srpski spisatelj i ~lan
U~enog dru{tva u Odesi”. Tirol se upoznao
i tesno sara|ivao sa Dimitrijem
Maksimovi}em Knja`evi}em, pope~iteljem
Odeskog nau~nog okruga, osniva~em
Odeskog dru{tva istorije i drevnosti.
Dimitrije Maksimovi} Knja`evi} je ro|en
1778. godine u Sankt Peterburgu. Poticao
je iz srpske grani~arske oficirske porodice
iz Like. Njegov otac Maksim se doselio
1773. godine iz Gospi}a u Sankt
Peterburg. Podigao je ~etiri sina, od kojih
je Dimitrije bio najstariji. Studije prava
Knja`evi} je zavr{io na Univerzitetu u
Kazanju na Volgi. Imenovan je 1838. za
pope~itelja Odeskog nau~nog okruga.
Platon Simonovi}, dr`avni savet-
nik u Odesi, poticao je iz ugledne porodice
Trebje{ana koji su `iveli u Srpskom Selu.
( nastavi}e se)
SRBI U RUSIJI 5. PI[E: DU[AN LOPU[INA
VEL IKO SRPSKO OTO^ESTVO
Ve} vekovima istori~ari korene srpskog naroda tra`e na prostorima nekada{nje i dana{nje Rusije i Ukrajine. Srbi su kao pleme slovenskog
naroda `iveli severoisto~no iza Karpata, kada su se prvi put tamo vratili osnovali su dva svoja grada. U me|uvremenu Srbi i dalje osvajaju Rusiju
Jedan od zamaka u gradu Hotinu gde su vo|ene bitke sa Turcima