http://www.emofree.com/garythink-content/newpsych-video.html
OVA KNJIG A Z A U V I J E K E P R O M I J E N I T I VAE M I L J
E N J E 0 V A E M R A Z M I L J A N J U . Z A P A N J U J U A NOVA
Z N A N S T V E N A OTKRIA 0 B I O K E M I J S K I M U I N C I M A
RADA MOZGA P O K A Z U J U DA NAE M I S L I DJELUJU NA SVE S T A N
I C E NAEG T I J E L A . AUTOR K N J I G E , UGLEDNI S T A N I N I
B I O L O G , P R E C I Z N O OPISUJE M O L E K U L A R N E PUTOVE
K O J I M A SE TO DOGAA. KORISTEI J E D N O S T A V A N J E Z I K ,
I L U S T R A C I J E , H U M O R I S V A K O D N E V N E P R I M J
E R E , ON D E M O N S T R I R A KAKO NOVA Z N A N O S T E P I G E
N E T I K A DONOSI REVOLUCIJU U NAE R A Z U M I J E V A N J E VEZE
I Z M E U MOZGA I M A T E R I J E , I D U B O K E P O S L J E D I C
E KOJE TO I M A PO NAE OSOBNE I V O T E I K O L E K T I V A N IVOT
NAE V R S T E . N A P O K O N I M A M O U V J E R L J I V O I LAKO
R A Z U M L J I V O O B J A N J E N J E N A I N A NA KOJI N A E E M
O C I J E U P R A V L J A J U G E N E T S K I M I Z R A Z O M !
TREBATE PROITATI OVU KNJIGU KAKO BISTE I S T I N S K I S H V A T I
L I DA NISTE RTVA V L A S T I T I H G E N A , NEGO DA I M A T E N E
O G R A N I E N KAPACITET ZA I V O T KOJI O B I L U J E M I R O M ,
SREOM I L J U B A V L J U . JOSEPH M E R C O L A , DR. OSTEOP. O V
A K N J I G A J E A P S O L U T N O O B A V E Z N O TIVO U K O L I
K O E L I T E Z N A T I , SA Z N A N S T V E N O G S T A J A L I T
A , KAKO V A I M Z D R A V L J E M U P R A V L J A VA N A I N I V O
T A , A NE GENETSKA Z A K L A D A . L I P T O N SA Z N A N S T V E
N O G S T A J A L I T A P O K A Z U J E KAKO J E U P R O C E S I M
A O Z D R A V L J E N J A UM M O N I J I OD M E D I K A M E N A T A
. OVO T I V O O T K R I V A DA JE VAE Z D R A V L J E U VEOJ MJERI
VAA O D G O V O R N O S T NEGO TO J E J E D N O S T A V N O RTVA V
A I H GENA. KADA S A M POEO ITATI OVU K N J I G U , N I S A M M O G
A O STATI SVE DO P O S L J E D N J E S T R A N I C E . M.T. MORTER
J R . , DR. KIROPR.O S N I V A MORTER HALTH S Y S T E M A / M O R T
E R T O V O G SUSTAVA Z D R A V S T V E N E S K R B I ,AUTOR METODE
B.E.S.T P O V I J E S T CE Z A B I L J E I T I BIOLOGIJU VJEROVANJA
KAO JEDNO OD N A J V A N I J I H DJELA NAEGV R E M E N A . BRUCE
LIPTON N A M RAZOTKRIVA NEDOSTAJUU VEZU I Z M E U B I O M E D I C I
N S K IHS H V A A N J A PROLOSTI I OSNOVA ENERGETSKOG LIJEENJA U B
U D U N O S T I . NJEGOVE SLOENES P O Z N A J E I Z L O E N E SU NA
L A K O R A Z U M L J I V N A I N I S T I L O M KOJI J E J E D N A
K O P R I K L A D A N KAKO Z A Z N A N S T V E N I K E T A K O 1 ZA
L A I K E . Z A S V A K O G A KOGA Z A N I M A Z D R A V L J E , B
L A G O S T A N J E B I O L O K I H VRSTA I B U D U N O S T
LJUDSKOG IVOTA, BIOLOGIJA VJEROVANJA JE O B A V E Z N A L I T E R A
T U R A . I M P L I K A C I J E U NJOJ O P I S A N I H M O T R I T
A I M A J U S N A G U P R O M I J E N I T I SVIJET K A K A V P O Z
N A J E M O . L I P T O N O V E S P O Z N A J E I K O N C I Z A N N
A I N NA KOJI IH IZNOSI A P S O L U T N O SU G E N I J A L N I .
GERARD W. C L U M , DR. KIROPR.D E K A N . K O L E D A I V O T N E
K I R O P R A K T I K E WEST
Knjiga Bruca Liptona odlian je pregled nove biologije i svega
toona implicira. Fantastina je i uitak ju je itati, a njezina
dubinai rijeima se ne da opisati. Na briljantan a opet jednostavan
nainsintezira itavu enciklopediju novih informacija od
presudnevanosti. Ove stranice sadre istinsku revoluciju misli i
shvaanja,revoluciju koja je tako radikalna da moe promijeniti
svijet. Joseph Clinton Pierce, dr. sci.Autor djela Magical Child i
Evoluton's EndSjajno napisana Biologija vjerovanja Bruca Liptona
izuzetno jepotrebna protutea 'bottom-up' materijalizmu dananjeg
drutva. Idejada je u D N K kodiran cjelokupan razvoj ivota uspjeno
se koristi ugenetikom inenjerstvu. Meutim, u isto vrijeme postaju
bjelodaninedostaci tog pristupa. Biologija vjerovanja je pregled
etvrtstoljetnihpionirskih rezultata u epigenetici, disciplini koju
je sredinom 2004.godine The Wall Street Science Journal najavio kao
vano novo poljeu znanosti. Njezin osebujni i osobni pristup ini je
izrazito itkom izabavnom. dr. sci. Karl H. Pribram, dr.
med.,(dobitnik vie poasnih doktorata)Profesor emeritus, Stanford
UniversitvDr. Lipton je genij njegova revolucionarna otkria pruaju
namsredstvo za ponovnu uspostavu suvereniteta nad naim
ivotima.Preporuujem ovu knjigu svakome tko je spreman preuzeti
punuodgovornost za sebe i za sudbinu naeg planeta. LeVar
BurtonGlumac i redateljBruce Lipton daje nam nove spoznaje i novo
poimanje o vezi izmeubiolokih organizama, okolia i utjecaja misli,
percepcije i svijestina ozdraviteljsku snagu ovjekovog tijela.
Objanjenja i primjeripotkrijepljeni s mnogo detalja i dokaza ine
ovu knjigu obaveznomliteraturom za svakog studenta biolokih,
drutvenih i medicinskihznanosti. S druge strane, velika jasnoa
autorovog izlaganja ini jezabavnim tivom za iroku italaku publiku.
Carl Cleveland III, dr. kiropr.D e k a n , C l e v e l a n d s k i
koled kiropraktikeRevolucionarno istraivanje dr. Liptona pronalo je
izgubljenukariku izmeu biologije, psihologije i duhovnosti. elite
li razumjetinajdublje tajne ivota, ovo je jedna od najznaajnijih
knjiga koje eteikada proitati. Dennis Perman, dr. kiropr.Suosniva
Masters CirclaU ovoj knjizi koja mijenja paradigmu, dr. Lipton je
nokautiraoStaru biologiju. S darvinistikom biologijom slijeva i
alopatskommedicinom zdesna, oslobaa se fizikalistikih ogranienja ka
novomshvaanju sustava um-tijelo (vjerovanje-biologija). Morate
proitati,jako zanimljivo. Ralph Abraham, dr. sci.Profesor
matematike na Kalifornijskom sveuilituAutor knjiga Chaos, Gaia i
ErosSnano! Elegantno! Jednostavno! Stilom koji je jednako
pristupaankoliko i sadrajan, dr. Bruce Lipton nudi nita manje do
dugo traeneizgubljene karike izmeu ivota i svijesti. Pri tome
odgovara nanajstarija pitanja i rjeava najdublje misterije nae
prolosti. Ne dvojimda e Biologija vjerovanja postati jedan od
kamena temeljaca znanostinovog tisuljea. Greg BradenAutor
bestselera Boji kod i The Isaiah EffectZavrio sam itanje ove knjige
osjeajui isto duboko potovanjekoje imam kada sam u drutvu Bruca
Liptona s osjeajem dame dotaknuo revolucionaran uvid u istinu.
Lipton je i znanstveniki filozof; znanstvenik po tome to nam daje
orua za mijenjanjekulturalne svijesti; a filozof stoga to stavlja
na kunju naa vjerovanjao samoj prirodi stvarnosti koju percipiramo.
Pomae nam da stvorimonae vlastite budunosti. Guy F. Riekeman, dr.
kiropr.Dekan ivotnog sveuilita i Koleda kiropraktikeBiologija
vjerovanja je putokaz za ovjeanstvo u razvoju. Onoto nam je dr.
Lipton na temelju svojih zadivljujuih istraivanja iuvida podario u
ovoj inspirativnoj knjizi je nova, svjesnija znanost oljudskom
rastu i transformaciji. Umjesto da se ogranii genetikimili biolokim
okvirima po kojima je ovjeanstvo bilo programiranoivjeti,
ovjeanstvo sada pred sobom ima nain za oslobaanje svogistinskog
duhovnog potencijala uz pomo jednostavno preobraenihuvjerenja
voenih njenom Bojom rukom punom ljubavi. Toje definitivno obavezno
tivo za one predane pokretu um/tijelo iistinskoj biti
iscjeljivanja. John F. Demartini, dr. kiropr.Autor bestselera Count
our Blessings i The Breakthrough ExperienceU ovom kaotinom svijetu
dr. Lipton ovjeanstvu donosi jasnou.Njegov rad je provokativan,
pronicav i za nadati se je da e utjecatina ljude da si postavljaju
kvalitetnija pitanja o svojim ivotima teda donose bolje odluke.
Jedna od najuzbudljivijih knjiga koja samproitao, obavezno tivo za
sve. Brian Kellv, dr. kiropr., dekan Novozelandskog koleda
kiropraktike,predsjednik australske Fondacije za istraivanja
kraljeniceNapokon imamo uvjerljivo i lako razumljivo objanjenje
naina nakoji vae emocije upravljaju genetskim izrazom! Trebate
proitati ovuknjigu kako biste istinski shvatili da niste rtva
vlastitih gena, negoda imate neogranien kapacitet za ivot koji
obiluje mirom, sreom iljubavlju. Joseph Mercola, dr. osteop.Osniva
internetske stranice www.mercola.com,najposjeenijeg svjetskog
web-sajta o prirodnom zdravljuOva knjiga je apsolutno obavezno tivo
ukoliko elite znati, saznanstvenog stajalita, kako vaim zdravljem
upravlja va nainivota, a ne genetska zaklada. Lipton sa znanstvenog
stajalitapokazuje kako je u procesima ozdravljenja um moniji
odmedikamenata. Ovo tivo otkriva da je vae zdravlje u veoj mjerivaa
odgovornost nego to je jednostavno rtva vaih gena. Kada sampoeo
itati ovu knjigu, nisam mogao stati sve do posljednje stranice. M.
T. Morter Jr., dr. kiropr.Osniva Morter Halth
Systema/Mortertovogsustava zdravstvene skrbi, Autor metode
B.E.S.TOvo je hrabra i vizionarska knjiga koja vrstim dokazima iz
kvantnebiologije unitava mit genetske predodreenosti i implicitno
mit dasmo rtve svoje sudbine. Dr. Bruce Lipton upotrebljava jaki
znanstveniintelekt ne samo da informira itatelja, nego i da ga
preobrazi iemancipira spoznajom da naa vjerovanja stvaraju svaki
vid naeosobne stvarnosti. Provokativno i inspirativno tivo! Lee
Pulos, dr. sci., Ameriko vijee profesionalnih psihologaProfesor
emeritus na Universitvy of British ColumbiaAutor knjiga Miracles
and Other Realities i Beyond HypnosisPovijest e zabiljeiti
Biologiju vjerovanja kao jedno od najvanijihdjela naeg vremena.
Bruce Lipton nam razotkriva nedostajuu vezuizmeu biomedicinskih
shvaanja prolosti i osnova energetskoglijeenja u budunosti. Njegove
sloene spoznaje izloene su nalako razumljiv nain i stilom koji je
jednako prikladan kako zaznanstvenike tako i za laike. Za svakoga
koga zanima zdravlje,blagostanje biolokih vrsta i budunost ljudskog
ivota, Biologijavjerovanja je obavezna literatura. Implikacije u
njoj opisanih motritaimaju snagu promijeniti svijet kakav
poznajemo. Liptonove spoznaje i koncizan nain na koji ih iznosi
apsolutno su genijalni. Gerard W. Clum, dr. kiropr.Dekan koleda
ivotne kiropraktike WestBIOLOGIJAVJEROVANJAZnanstveni dokaz o
nadmoi uma nadmaterijomBruce H. LiptonS a d r a jZahvale 9Predgovor
15Uvod 191. poglavlje Pouke iz Petrijeve zdjelice: pohvala
pametnimstanicama i pametnim studentima 332. poglavlje Stvar je u
okoliu, glupane 511. poglavlje arobna membrana 774. poglavlje Nova
fizika: stajati s obje nogevrsto na niemu 975. poglavlje Biologija
i vjerovanje 1256. poglavlje Rast i zatita 1497. poglavlje Svjesno
roditeljstvo: roditelji kaogenetski inenjeri 159Zavrna rije
187Dodatak 207Ova knjiga je posveena..G A J IMajci svih nasNeka nam
oprosti nae grijeheMojoj vlastitoj majciGladyskoja me je neprekidno
ohrabrivala i podravalate bila strpljiva dvadeset godina koliko je
trebalo da ova knjiga izae na svjetlodanaMojim kerimaTanyji i
Jenniferprekrasnim svjetskim enama koje su uvijek bile uz mene...ma
kako stvari postale udneI posebno mojoj dragojMargaret Hortonmojem
najboljem prijatelju, mojoj ivotnoj partnerici, mojoj
ljubaviNastavimo svoju radosnu potragu za vjeno sretnim
ivotom.ZahvaleMnogo se toga zbilo od trenutka mog znanstvenog
nadahnuado nastanka ove knjige. Tijekom tog vremena velike
osobnetransformacije bio sam blagoslovljen i v o e n kako
duhovnimtako i tjelesnim muzama - inspirativnim duhovima
stvaralatva.Pomogavi mi pri stvaranju ove knjige, posebno su me
zaduilesljedee:Muze znanosti: Zahvalan sam duhovima znanosti jer
sampotpuno svjestan sila izvan mene koje su me vodile u iznoenjuove
poruke svijetu. Posebni blagoslovi mojim herojima JeanBaptistu de
Monetu de Lamarcku i Albertu Einsteinu za njihoveduhovne i
znanstvene doprinose koji su promijenili svijet.Muze knjievnosti:
Zamisao da n a p i em knjigu o novoj b i ologijirodila se 1985.
godine, m e u t im njezin je nastanak omoguiotek ulazak Patricie A.
K i n g u moj ivot 2003. godine. Patri-| u |e slobodna spisateljica
i biva dopisnica amerikog tjednikaNewsweek koja je deset godina
bila urednica dopisnitva togasopisa u San Franciscu. Nikada n e u
zaboraviti na prvi susretkada sam joj odrao dugako predavanje o
novoj znanosti inatovario je s gomilom n e d o v r e n i h rukopisa
i lanaka koje samnapisao, kutijama prepunim video-snimki predavanja
i hrpomznanstvenih reprinta.Tek kada je odmicala u svojem
automobilu shvatio sam kakavsam divovski zadatak bio postavio pred
nju. Iako nije imalaformalno obrazovanje na p o d r u j u stanine
biologije i fizike, Patriciaje postigla uda u usvajanju i
razumijevanju nove znanosti.U vrlo kratkom vremenu ne samo da je
nauila novu biologijumogla je ak razraivati njezine teme. Njezina
nevjerojatna vjetinau integriranju, ureivanju i sintetiziranju
podataka zaslunaj e z a jasnou o v e knjige.VPatricia radi na
knjievnim projektima te novinskim i magazinskimlancima koji se
usredotouju na zdravstvena pitanja,posebice na medicinu uma i
tijela te ulogu stresa u bolestima.Njezini radovi objavljeni su u
publikacijama kao to su Los A n -geles Times, asopis Spirit i
asopis Common Ground. Rodomiz Bostona, K i n g sa svojim m u em
Haroldom i njihovom keriAnnom ivi u M a r i n u (gradi na p o d r u
j u zaljeva San Francisca;op. prev). Patriciji sam duboko zahvalan
na njezinoj pomoi i veselimse p r i l i c i i zajednikom radu s
njom na nekoj novoj knjizi.Muze umjetnosti: Kada sam 1980. godine
napustio sveuilite,otiao sam na turneju sa svjetlosnom predstavom
zvanomLaserska simfonija. Dua i mozak nae spektakularne
laserskepredstave bio je Robert Mueller, umjetniki vizionar i genij
r a u nalnegrafike. S m u d r o u koja je nadilazila njegove
tinejderskegodine, Bob je upijao informacije o novoj znanosti na
kojoj samradio, najprije kao student, a kasnije kao moj duhovni
sin. Prijemnogo godina ponudio mi je, a ja sam ponudu prihvatio, da
grafikiuredi korice moje knjige kad god bude gotova.Bob Mueller je
suosniva i umjetniki direktor tvrtke L i -ghtSpeed Design iz
Bellevuea u Washingtonu. On i njegova tvrtkaproizveli su n a g r a
i v a n e trodimenzionalne svjetlosne i z v u n epredstave za
muzeje znanosti i planetarije i r om svijeta.
Njihovzabavno-obrazovni show o krhkoj ravnotei naih oceana imaoje
ast b i t i prikazan na Expo-u 1998. u Lisabonu u Portugalu, gdjega
je vidjelo 16.000 ljudi. Pregled Bobovih kreativnih p o s t i g n u
amoete pronai na internetskoj stranici
www.lightspeeddesign.com.Bobov je rad, nadahnut z n a n o u i
Svjetlou, predivan i dubok.Poaen sam to je on autor dizajna
naslovnice, slike kojae ovu novu svjesnost predstaviti
javnosti.Muze glazbe: Od ideje o pisanju ove knjige do predaje
rukopisaneprestano me bodrila i energizirala glazba skupine Yeste
posebno stihovi njezinog pjevaa Jona Andersona. Njihovaglazba i
poruka otkrivaju unutranje poznavanje i razumijevanjenove znanosti.
Muzika grupe Yes govori o injenici da smo svil10ipovezani sa
Svjetlou. Njihove pjesme istiu da naa iskustva,naa vjerovanja i nai
snovi oblikuju nae ivote i utjeu na ivotenae djece. Ono za to meni
treba nekoliko stranica teksta, Yesovcimogu izrei s nekoliko snanih
i upeatljivih stihova. Momci,pravi ste!to se tie fizike proizvodnje
ove knjige, elim se iskrenozahvaliti njujorkim izdavaima koji su je
odbili objaviti. Bez vasne bih mogao stvoriti vlastitu knjigu - ba
kao to sam to eliouiniti. Zahvalan sam poduzeu Mountain of Love
Productionsna vremenu i resursima u l o e n im u izdavanje ove
knjige. U tusvrhu posebno se zahvaljujem Dawsonu Churchu iz
Author'sPublishing Cooperative. Dawson nam je omoguio da
izvuemonajbolje iz oba svijeta: osobni menadment to ga prua
samoizdavatvoi marketinko iskustvo velike izdavake kue.
HvalaGeralyn Gendreau na njezinoj potpori ovom djelu i na tome toje
predstavila Dawsonu Churchu. Draga prijateljica i strunjakinjaza
odnose s javnou Shelly Keller velikoduno je odvojilasvoje vrijeme
kako bi mi pomogla svojim s t r u n im u r e d n i k
imvjetinama.Hvala svim studentima i polaznicima mojih predavanja
iseminara koji su se tijekom godina uporno raspitivali: Gdje
jeknjiga??? U redu, u redu, evo je! Duboko sam v am zahvalan navaem
stalnom ohrabrivanju.elio bih iskazati potovanje nekim vrlo v a n
im uiteljimakoji su mi pruili vodstvo u mojoj znanstvenoj karijeri.
U prvomredu, svojem ocu Eliju koji je u mene usadio osjeaj
svrhovitost i,kao najvanije, poticao me da razmiljam izvan kalupa.
Hvala,tata.Nadalje, Davidu Banglesdorfu, uitelju biologije iz
osnovnekole koji me je upoznao sa svijetom stanica i pobudio
mojustrast prema znanosti. Briljantnom dr.sci. Irwinu R.
Konigsbergukoji me je uzeo pod svoje okrilje i bio mentor mojeg
doktorskogstudija. Uvijek e mi ostati u sjeanju trenuci naih malih
heurekai strasi prema znanosti koju smo dijelili.11Dugujem
zahvalnost profesorima 'Theodoru Hollisu, dr. sci.(Penn State
University) i Klaus Benschu, mr. sci., p r o e l n i k u
patologije(Stanford University), p r v im pravim znanstvenicimakoji
su razumjeli moje heretike zamisli. Obojica t ih uglednihistraivaa
ohrabrivali su me i podupirali moja nastojanja takoto su mi
omoguili da r a d im u njihovim laboratorijima kako b i histraio
ideje predstavljene u ovoj knjizi.Godine 1995. dr. kir. Gerard
Clum, predsjednik Fakultetaza kiropraktiku Life Chiropractic
College West, pozvao me dapredajem fraktalnu biologiju, moj prvi
kolegij o novoj znanosti.Gerryju sam zahvalan na potpori, na tome
to me je uveo u svjetovekiropraktike i komplementarne medicine to
poboljavajukvalitetu ivota velikog broja ljudi.Na prvom javnom
predstavljanju ovog gradiva 1985. godineupoznao sam dr. sci. Leeja
Pulosa, docenta emeritusa s Odsjekaza Psihologiju na Sveuilitu
British Columbia. Tijekom godinaLee je bio veliki podupiratelj, ali
je dao i svoj doprinos novojbiologiji predstavljenoj u ovoj knjizi.
Moj partner i uvaeni kolegaRob Williams, mr. sci., tvorac sustava
Psvcho-K1 , doprinioje ovom projektu pomogavi mi povezati znanost o
stanicama smehanizmima ljudske psihologije.Rasprave o znanosti i
njezinoj ulozi u civilizaciji s CurtomRexrothom, dr. kir., dragim
prijateljem i filozofijskim magom,unijele su u moj ivot veliku
svjesnost i radost. Suradnja s TheodoromHallom, dr. sci., p r u i l
a mi je udesne i duboke spoznaje opovijesti stanine evolucije i
povijesti ljudske civilizacije.elim izraziti duboku zahvalnost
Greggu Bradenu za njegoveznanstvene uvide, njegove sugestije u
pogledu izdavanja knjigete za formulaciju intrigantnog podnaslova
ove knjige.Svaki od sljedeih dragih i pouzdanih prijatelja p r o i
t a o jeovo djelo i dao svoje kritike. Njihov doprinos je bio od
iznimneSustav za usklaivanje podsvjesnih uvjerenja sa svjesnim
eljama i vjerovanjima koji zapostizanje tog cilja koristi spoj vie
metoda, ukljuujui neuro-lingvistiko programiranje(NLP); op.
prev.vanosti za donoenje ove knjige pred vas. e l im se osobno
zahvalitisvakom od njih: Terry Bugno, mr. sci., David
Chamberlain,dr. sci., Barbara Findeisen, mr. sci., Shelly Keller, M
a r y Kovacs,Alan Mande, Nancy Marie, Michael Mendizza, Ted
Morrison,Robert i Susan Mueller, Lee Pulos, dr. sci., Curt Rexroth,
dr. kir.,Christine Rogers, W i l l Smith, Diana Sutter, Thomas
Verney, mr.sci., Rob i Lanita Williams i Donna Wonder.Zahvalan sam
na ljubavi i potpori koje su mi pruili mojasestra Marsha i brat
David. Na Davida sam posebno ponosanzbog onoga to on u ali zove
prekidanje kruga nasilja, te to jepostao divan otac svom sinu
Alexu.Velika zahvalnost ide Dougu Parksu iz tvrtke Spirit 2000
zanjegovu izvanrednu potporu ovom projektu. Nakon to se upoznaos
novom biologijom, Doug se potpuno posvetio prenoenjuove poruke
svijetu. Doug je autor video-predavanja i radionicakoji su proirili
svjesnost javnosti o ovome gradivu i otvorili vratamnogima koji
nastoje razviti vlastite potencijale. Hvala ti, dra-|J brate.Ove
zahvale ne bi bile potpune bez posebnog 'hvala MargaretHorton.
Margaret je bila pokretaka sila u pozadini koja jedavala snagu
pisanju i materijalizaciji ove knjige. Draga moja, togod napiem i k
a em - to je iz ljubavi prema tebi!13PredgovorKada biste mogli b i
t i bilo tko ...tko biste bili? Razmiljajuio odgovoru na to pitanje
znao sam provoditi n e o b i n o mnogovremena. Bio sam opsjednut
matarijom da mogu promijenitivlastiti identitet jer sam elio biti
bilo tko samo ne ja. Imao samdobru karijeru kao stanini biolog i
profesor na Medicinskomfakultetu, m e u t im to nije mijenjalo
injenicu da je moj osobniivot bio, u najboljem sluaju, u rasulu. to
sam se vie trudiopronai sreu i zadovoljstvo u osobnom ivotu to sam
postajaovie nezadovoljan i nesretan. U trenucima kada sam bio
sklonijirazmiljanju, o d l u i o sam se predati svom nesretnom
ivotu. Dami je sudbina podijelila loe karte koje jednostavno trebam
isko-RISTITI ili najbolje to mogu. r t v a ivota. Che sara,
sara.Moj depresivni, fatalistiki stav promijenio se u jednom
transformacijskomtrenutku ujesen 1985. Dao sam ostavku na
svojestalno mjesto profesora na Medicinskom fakultetu Sveuilita
uWisconsinu i poeo pouavati na inozemnom Medicinskom fakultetuna
Karibima. Budui da je fakultet bio toliko udaljen odakademskog
mainstreama, p o e o sam razmiljati izvan rigidnihgranica
vjerovanja koja prevladavaju u konvencionalnoj akademskojzajednici.
Daleko od t i h kula od bjelokosti, izoliran na smaragdnomotoku u
tamnom plavetnilu Karipskog mora, doiviosam znanstveno otkrivenje
koje je skrilo moja vjerovanja o p r i -rodi ivota.Trenutak koji mi
je promijenio ivot dogodio se kada samitao studiju o mehanizmima
kojima stanice upravljaju svojomfiziologijom i ponaanjem. Iznenada
sam shvatio da ivotom staniceupravljaju njezin fiziki i energetski
okoli, a ne geni. Geni su samo molekularni nacrti koji se koriste p
tklva i organa. Okoli slui kao graevinar koji ita te genetskenacrte
i radi prema njima, te koji je u konanici odgovoran za15prirodu
staninog ivota. Mehanizme ivota ne pokreu staninigeni nego
svjesnost svake pojedine stanice o njezinom okoliu.Kao stanini
biolog znao sam da ti moji uvidi imaju snanereperkusije kako na moj
vlastiti tako i na ivote svih ivih bia.Bio sam dokraja svjestan
injenice da je svaki ovjek sastavljenod priblino pedeset tisua
milijardi stanica. Posvetio sam svojstruni ivot poboljavanju
razumijevanja pojedinanih stanicajer sam znao, kao to znam i sada,
da e uz bolje razumijevanjepojedinane stanice doi i bolje
razumijevanje zajednice stanicaod koje se sastoji svako ljudsko
tijelo. Znao sam da ukolikopojedinanim stanicama upravlja njihova
svjesnost okolia istovrijedi i za ljudska bia koja se sastoje od t
i s u a milijardi stanica.Jednako kao kod pojedinane stanice,
karakter naih ivota neodreuju nai geni, nego nai odgovori na
signale iz okolia kojipokreu ivot.S jedne strane, moje novo
razumijevanje prirode ivota meuzdrmalo. Gotovo dva desetljea sam u
umove studenata medicineusaivao sredinju bioloku dogmu -vjerovanje
da ivotomupravljaju geni. S druge strane, na intuitivnoj razini
moje novorazumijevanje nije bilo posvemano iznenaenje. Uvijek sam
pomalosumnjao u genetski determinizam. Neke od t ih sumnji
proizlazilesu iz osamnaest godina posveenih istraivanjima
kloniranihm a t i n i h stanica to ih je financirala vlada. Iako je
bilopotrebno da se odvojim od tradicionalne akademske zajedniceda b
i h to dokraja shvatio, moja istraivanja pruaju neosporividokaz da
su najcjenjenije biologijske zasade povezane s genetikim
determinizmom fundamentalno pogrene.Moje novo razumijevanje prirode
ivota ne samo da je bilou skladu s mojim istraivanjima nego je i,
kako sam shvatio, proturjeilojo jednom vjerovanju znanstvenog
mainstreama kojesam predavao svojim studentima - vjerovanju da je
alopatskamedicina jedina medicina vrijedna razmatranja na
Medicinskimfakultetima. Kada sam energetski baziranom okoliu k o n
a n opriznao njegovu pravu vanost, to je p r u i l o temelje kako
za zna-16nost i filozofiju komplementarne medicine te duhovnu
mudrostdrevnih i suvremenih vjera tako i za alopatsku medicinu.Na
osobnoj razini, u trenutku spoznaje znao sam da samse doveo u
kripac zato to sam p o g r e n o vjerovao da mi je bilosueno imati
spektakularno neuspjean osobni ivot. Nema sumnjeda su ljudi
izrazito skloni strastveno ustrajavati u pogrenimvjerovanjima, a na
to nisu imuni ni hiper-racionalni znanstvenici.Nai razvijeni ivani
sustavi voeni n a im v e l i k im mozgovimadaju zakljuiti da je naa
svjesnost kompliciranija od svjesnostipojedinanih stanica. Za
razliku od pojedinanih stanica, ijasvjesnost je vie refleksna, nai
jedinstveno ljudski umovi pruajunam slobodu da percipiramo okolinu
na razliite naine.Nova spoznaja da mijenjanjem svojih vjerovanja
mogu promijenitikarakter svog ivota me oduevila. Odmah sam bio
galvaniziranjer sam shvatio da postoji znanstveno zasnovan putkoji
e me od moje uloge vjene rtve dovesti do nove uloge sukreatora
vlastite sudbine.Otkako sam te arobne noi na Karibima doivio
trenutakspoznaje koji mi je promijenio ivot prolo je dvadeset
godina,rijekom tih godina bioloka su istraivanja nastavila
potvrivatiznanje koje sam stekao tog ranog jutra na Karibima. ivimo
uuzbudljivim vremenima jer znanost je u procesu raspadanja
starihmitova i ponovnog formuliranja fundamentalnog
vjerovanjaljudske civilizacije. Vjerovanje da smo krhki biokemijski
strojevikojima upravljaju geni ustupa mjesto shvaanju da smo
monikreatori svojih ivota i svijeta u kojem ivimo.Dva desetljea tu
znanstvenu informaciju to rui paradigmuprenosio sam velikom
sluateljstvu diljem Sjedinjenih DravaKanade, Australije i Novog
Zelanda. Reakcije ljudi koji su popuzmene upotrijebili to znanje da
nanovo ispiu scenarije svojihivota unijeli su u moj ivot veliku
radost i zadovoljstvo. Kao tosvi znamo, znanje je m o i samim time
znanje o sebi omoguavasamoosnaivanje.Sada vam tu samoemancipacijsku
informaciju dajem u Biologijivjerovanja. Najiskrenije se nadam da
ete prepoznati da su17mnoga od vjerovanja koja pokreu va ivot
pogrena i ograniavajua,te da ete biti nadahnuti na promjenu tih
vjerovanja.Imate mogunost preuzeti nadzor nad svojim ivotom i
krenutiputem zdravlja i sree.Ove informacije su mone'. Znam da
jesu. ivot koji samp o m o u njih kreirao toliko je bogatiji i
sretniji... Vie se ne pitam:Kada bi mogao biti bilo tko, tko bih
bio? Sada odgovor nijeteak. elim biti j a !18U v o dAROLIJA
STANICABilo mi je sedam godina kada sam se u drugom razredu k o
dge. Novak popeo na malu kutiju, dovoljno visoko da prislonimoko
ravno na leu i okular mikroskopa. No, aliboe, bio sampreblizu i sve
to sam uspio vidjeti bila je krpica bijele svjetlosti.Napokon sam
se primirio i posluao upute da se udaljim od oku-Iara i tada se
dogodilo - dogaaj tako dramatian da je odredioSMJER ostatka mog
ivota. U vidno polje doplivala je papuica (iliparamecij; op. prev).
Bio sam oaran. Iz moje svijesti izgubili suse mete kojeg su
stvarala druga djeca, kao i kolski mirisi svjeen a i l j e n i h
olovaka, novih v o t a n i h olovaka i plastinih pernica
saZekoslavom Mrkvom. itavim svojim b i em uronio sam u
nepoznatisvijet te stanice koja je za mene bila zanimljivija od
dananjihkompjuterski-animiranih filmova s posebnim efektima.U
nevinosti svog djejeg uma gledao sam na taj organizamNE kao na
stanicu, nego kao na mikroskopsku osobu, bie kojemisli i osjea. Taj
mikroskopski, j e d n o s t a n i n i organizam ne kreese nasumino
amo-tamo, inilo mi se. On je na misiji. No, kakveje vrste njegova
misija, to nisam znao. Tiho sam gledao prekoramena papuice dok se
ustro kretala po podlozi od alga. Doksam bio usredotoen na papuicu,
u vidno polje je p o e o ulazitiveliki pseudopodij duguljaste
amebe.Uto je moj posjet t om svijetu naglo zavrio, kada me
Glenn,razredni nasilnik, gurnuo s kutije traei svoj red za
mikroskopom.Pokuao sam skrenuti pozornost ge. Novak na to nadajuise
da e mi Glennova osobna pogreka priskrbiti jo jednu minutupred
mikroskopskom linijom za slobodna bacanja. No, bilo jejo samo
nekoliko minuta do pauze za r u a k i druga djeca kojasu ekala na
red poela su se glasno buniti. Odmah nakon koleotrao sam kui i
uzbueno ispriao svoju mikroskopsku pusto-19lovinu majci. Koristei
najbolju mo uvjeravanja koju posjedujedijete u drugom razredu
osnovne kole, molio sam, zatim preklinjao,a naposljetku ulagivanjem
pokuao nagovoriti svoju majkuda mi kupi mikroskop, uz koji u
provoditi sate hipnotiziran t i mnepoznatim svijetom u koji b i h
mogao proniknuti p o m o u toguda optike.Kasnije, na
poslijediplomskom studiju, dogurao sam doelektronskog mikroskopa.
Prednost elektronskog mikroskopapred konvencionalnim svjetlosnim
mikroskopom je u tome toje t i s u u puta snaniji. Razlika i z m e
u te dvije vrste mikroskopausporediva je s razlikom izmeu
panoramskih teleskopa p o m o ukojih turisti za pet kuna promatraju
lijepe krajolike i teleskopaHubble koji se nalazi u orbiti oko
Zemlje i prenosi slike dalekogsvemira. Ulazak u dio laboratorija za
elektronsku mikroskopijuza ambiciozne mlade biologe n e to je poput
rituala prelaska. U l a zise kroz crna okretna vrata, slina onima
koja odvajaju fotografsketamne sobe od osvijetljenog radnog
prostora.Sjeam se kada sam p r v i puta uao u okretna vrata i p o e
oih gurati. Nalazio sam se u tami izmeu dvaju svjetova, mog
ivotakao studenta i mog b u d u e g ivota kao istraivakog
znanstvenika.Kada su se vrata okrenula, naao sam se u velikoj
tamnojkomori, osvijetljenoj samo s nekoliko crvenih sigurnosnih
svjetala.Kada su mi se oi privikle na raspoloivu svjetlost, ono
toje stajalo preda mnom postupno me ispunilo
strahopotovanjem.Crvena svjetla sablasno su se odraavala od zrcalne
p o v r i n e masivnog,trideset centimetara debelog krom-elinog
stupa elektromagnetskihlea koji se dizao do stropa u sreditu
prostorije.S obje strane baze stupa prostirala se velika upravljaka
konzola.Konzola je nalikovala ploama s instrumentima u Boeingu
747,ispunjena prekidaima, osvijetljenim mjeraima i v i e b o j n im
i n -dikatorskim lampicama. M n o t v o debelih strujnih kablova
nalikkracima hobotnice, crijeva za vodu, te vakuumski vodovi
izlazilisu iz postolja mikroskopa poput debelog korijenja u
podnojustarog stabla hrasta. tropot vakuumskih crpki i brujanje
recirkulatoraohlaene vode ispunjavali su prostor. to se mene
ticalo,upravo sam bio stupio na zapovjedni most USS Enterprisea.
KapetanK i r k oito je imao slobodan dan, jer za konzolom je
sjediojedan od mojih profesora i provodio sloenu proceduru
unoenjauzorka tkiva u visoko-vakuumsku komoru u sreditu
elinogstupa.Dok su minute prolazile, doivio sam osjeaj koji me
podsjetiona onaj dan u drugom razredu osnovne kole kada sam p r v
iput vidio stanicu. Na fosfornom zaslonu napokon se pojavila
zelenafluorescentna slika. Prisutnost tamno obojanih stanica
jedvase razaznavala na reljefnim dijelovima koji su b i l i poveani
okotrideset puta. Z a t im je poveanje postupno pojaano, najprije
na100X, z a t im 1000X i naposljetku na 10.000 puta. To su doista
bileZvjezdane staze, no umjesto da ulazimo u vanjski svemir,
ulazilismo duboko u unutranji svemir kamo j o nijedan ovjek
nijekroio. U jednom trenutku promatrao sam minijaturnu stanicu,a u
drugom sam se ve nalazio duboko u njezinoj
molekularnojarhitekturi.Moja zadivljenost time to sam bio na rubu
te znanstvenegranice gotovo da je bila opipljiva, jednako kao moje
uzbuenjekada su me postavili za honorarnog kopilota. Poloio sam
svojeruke na komande kako b i h mogao letjeti kroz taj strani
staninikrajolik. Moj profesor mi je bio turistiki vodi, ukazujui
mina znamenitosti: Ovo je mitohondrij, tu je Golgijevo tijelo,
tamoje jezgrina pora, ovo je molekula kolagena, to je
ribosom.Najvei dio zanosa koji sam osjetio dolazio je od moje v i z
i -je sebe kao pionira to putuje teritorijem koji nikad nisu
vidjeleljudske oi. Dok mi je svjetlosni mikroskop p r u i o svijest
ostanicama kao misleim stvorenjima, elektronski mikroskop mesuoio s
molekulama koje su sam temelj ivota. Znao sam da suunutar te
stanine arhitekture skriveni odgovori koji e pruitiuvid u tajne
ivota.Na trenutak su tubusi mikroskopa postali kristalna kugla;u
sablasnom zelenom sjaju fluorescentnog zaslona ugledao samsvoju
budunost. Znao sam da u postati stanini biolog iji ese rad
fokusirati na pomno istraivanje svakog djelia stanineultrastrukture
kako bih stekao uvide o tajnama staninog ivota.Kao to sam nauio jo
na poetku poslijediplomskog studija,struktura i funkcioniranje
biolokih organizama vrsto su isprepleteni.Bio sam siguran da u
usporeivanjem mikroskopskeanatomije stanice i njezina ponaanja stei
uvid o prirodi Prirode.Tijekom poslijediplomskog studija,
postdoktorskog istraivakograda i karijere profesora na Medicinskom
fakultetu, moji su danib i l i posveeni istraivanju molekularne
anatomije stanice. Jer, ustrukturi stanice skrivale su se tajne
njezina funkcioniranja.Moja potraga za tajnama ivota dovela me do
istraivakekarijere na p o d r u j u prouavanja prirode kloniranih
ljudskih stanicauzgojenih u kulturi tkiva. Deset godina nakon prvog
bliskogsusreta s elektronskim mikroskopom bio sam stalni profesor
nap r e s t i n om Medicinskom fakultetu Sveuilita Wisconsin, meu n
a r o d n o priznat zbog svojih istraivanja kloniranih
matinihstanica i potovan zbog svog predavakog umijea. Napredovaosam
do snanijih elektronskih mikroskopa koji su mi
omoguavalitrodimenzionalne, sline C A T 1 snimkama, vonje kroz
organizme.Mogao sam se pribliiti molekulama koje su sam
temeljivota. Moje o r u e je bilo sofisticiranije, moj pristup je m
e u t i mostao isti. Nikada me nije napustilo uvjerenje
sedmogodinjakada ivot stanica koje sam prouavao ima svoju
svrhu.Naalost, nisam bio jednako tako uvjeren da moj vlastiti
ivotima svrhu. Nisam vjerovao u Boga, iako priznajem da samse
ponekad zabavljao idejom Boga koji vlada, vodei se svojimkrajnje
izopaenim smislom za humor. Napokon, bio sam tradicionalnibiolog za
kojeg je postojanje Boga bilo suvino pitanje:ivot je proizvod pukog
sluaja, slijepe sree, odnosno, tonije,nasumini produkt bacanja
genetskih kocaka. Jo od vremenaCharlesa Darwina moto nae profesije
je bio: Bog? to e namBog!Ne radi se o tome da je Darwin nijekao
Boga. Jednostavnoje implicirao da je za prirodu ivota na Zemlji
odgovorna sluajnost,a ne boanska intervencija. U svojoj knjizi
Porijeklo vrstaCAT - kompjutorska aksijalna tomografija; op.
prev.The Origin of Species) objavljenoj 1859. godine D a m i n je
rekaoda se individualne osobine prenose s roditelja na djecu.
Sugeriraoje da nasljedni faktori koji se prenose s roditelja na
dijeleupravljaju znaajkama ivota osobe. To shvaanje nagnalo
jeznanstvenike da krenu mahnito ralanjivati ivot sve do
njegovihmolekularnih sastavnih dijelova, jer unutar strukture
stanicetrebalo je pronai nasljedni mehanizam koji upravlja
ivotom.Potraga je dola do izuzetnog kraja prije pedeset godinakada
su James Watson i Francis Crick opisali strukturu i
funkcioniranjedvostruke spirale D N K , tvari od koje su sainjeni
geni.Znanstvenici su napokon dokuili prirodu nasljednih faktorao
kojima je Darwin pisao u devetnaestom stoljeu. Tabloidi suspremno
najavili v r l i novi svijet genetikog inenjerstva s
njegovimobeanjima dizajnerskih beba i u d o t v o r n i h
medicinskihtretmana. ivo se sjeam golemih naslova to su ispunjavali
naslovnicenovina tog znamenitog dana 1953. godine: Otkrivenatajna
ivota.Kao i tabloidi, i biolozi su se takoer ukrcali na genska
paradnakola. Mehanizam putem kojeg D N K upravlja biolokim
ivotompostao je sredinja dogma molekularne biologije
neumornoponavljana u udbenicima. U dugotrajnoj debati prirode
nasuprotodgoja, klatno je o d l u n o prelo na stranu prirode.
Isprvase mislilo da je D N K odgovorna samo za nae fizike
znaajke,no zatim smo poeli smatrati da geni upravljaju i n a im
osjeajimate ponaanjem. Dakle, ukoliko ste roeni s defektnim
genomsree, moete oekivati da ete imati nesretan ivot.Naalost,
smatrao sam da sam jedan od onih koje teroriziranedostatak i l i
mutacija gena sree. Posrtao sam pod neumolji-VOM paljbom
iscrpljujuih emocionalnih kroea. Moj otac je bionetom preminuo
nakon duge i vrlo bolne borbe s rakom. Ja sambio njegov glavni
njegovatelj, a posljednja etiri mjeseca proveosam letei svaka tri i
l i etiri dana amo-tamo izmeu svog poslau Wisconsinu i njegova doma
u New Yorku. U pauzama izmeuboravaka uz njegovu samrtnu postelju
pokuavao sam odratisvoj istraivaki program, pouavali na fakultetu i
napisati vaanzahtjev za ponovno odobravanje novanih sredstava D r a
v n o minstitutu za zdravlje.Kao eer na kraju, stresnu situaciju je
pogoravalo to tosam se nalazio usred emocionalno iscrpljujueg i
ekonomski razornograzvoda braka. M o j i financijski izvori ubrzano
su kopnjelidok sam pokuavao nahraniti i odjenuti svoje nove lanove
obitelji- odvjetnike. U financijskom kripcu i bez doma, naao samse
kako i v im praktiki samo s jednim koferom u besprizornomkompleksu
stanova s vrtom. Veina mojih susjeda nadala seunaprijediti svoj
ivotni standard pronalaskom mjesta u naseljukamp-kuica. Posebno sam
se bojao svojih najbliih susjeda.Tijekom prvog tjedna boravka na
tom mjestu, provaljeno mi je ustan i ukraden mi je moj novi
stereo-ureaj. Tjedan dana kasnijeje dva metra visoki i metar iroki
Bubba zakucao na moja vrata.Drei u ruci l i t ru piva i akajui
zube, zanimalo ga je imam liupute za kazetofonsku komponentu.Najnia
toka bio je dan kada sam bacio telefon kroz staklosvojeg ureda,
razbivi znak Bruice H. Lipton, dr. sci., izvanredniprofesor
anatomije, Medicinski fakultet U.W., itavo vrijemeviui Izbavite me
odavde!. Raspad mog sistema izazvao je telefonskipoziv bankara koji
mi je ljubazno ali odrjeito rekao da nemoe odobriti moj zahtjev za
hipotekarni kredit. To je b i lo poputscene iz filma Vrijeme
njenosti kada Debra Winger spremnoodgovara na suprugovu nadu u
profesorsko mjesto: Sada nemamodovoljno novca za plaanje rauna. Sve
to profesorskomjesto znai je da zauvijek n e e m o imati dovoljno
novca!arolija stanica - deja vuNa sreu, p r o n a a o sam spas u
obliku k r a t k o r o n o g prekidana Medicinskom fakultetu na
Karibima. Znao sam da tamo neenestati svi moji problemi, m e u t im
kad se mlanjak probio krozsivi prekriva od oblaka iznad Chicaga,
osjeao sam se kao da sunestali. Ugrizao sam se za usnu kako b i h
sprijeio da se osmijehna m om l i c u ne pretvori u glasno
smijanje. Osjetio sam se jednakoradosno kao kada sam imao sedam
godina i p r v i put otkriosvoju ivotnu strast, aroliju
stanica.Raspoloenje mi se dodatno poboljalo kada je mali
zrakoplovza est putnika sletio na Montserrat, tokicu u
Karipskommoru veliine trideset i dva puta est kilometara. A k o je
ikadapostojao rajski vrt, vjerojatno je nalikovao m om novom o t o
n o mdomu to je izbijao iz svjetlucavog modrozelenog mora
poputgolemog, lijepo izbruenog smaragda. Kada sam izaao iz
zrakoplova,opio me povjetarac protkan blagim mirisom gardenije.Rado
sam prihvatio obiaj d o m o r o d a k o g s t a n o v n i t v a da
jevrijeme zalaska Sunca posveeno tihoj kontemplaciji. Kako su
sedanii privodili kraju, veselio sam se nebeskoj svjetlosnoj
predstavi.Moja je kua, smjetena na l i t i c i petnaest metara
iznad oceana,lula okrenuta prema zapadu. Vijugavi put kroz tunel od
papratinatkriven d r v e em vodio me dolje do mora. Na kraju
tunelanalazio se otvor iza kojeg se kroz z i d od grmlja jasmina
naziralaosamljena plaa. Tamo sam ritual zalaska dana esto
obogaivaonekoliko krugova u toplom, kristalno bistrom moru.
Nakonplivanja oblikovao b i h pijesak na plai u udoban naslonja,
zavaliose i promatrao kako Sunce polagano zalazi u more.Na tom
udaljenom otoku nalazio sam se izvan stalne ivotnetrke i mogao sam
promatrati svijet bez paravana od dogmatskihuvjerenja civilizacije.
Isprva je moj um neprestano revidiraoi kritizirao moj ivotni
debakl, no uskoro su moji mentalni Siskeli Ebert prestali sa svojim
palac gore/palac dolje recenzijamamojih etrdeset godina ivota i p o
e o sam se prisjeati kako jeivjeti u trenutku i za trenutak. Nanovo
sam se upoznavao sasenzacijama koje sam posljednji put doivio jo
kao bezbrinodijete. Ponovno sam osjeao uitak ivljenja.ivei u tom o
t o n om raju postao sam ljudskiji i ovjeniji.Takoer, postao sam
bolji stanini biolog. Gotovo itavo moje for-MALNO znanstveno
obrazovanje bilo se odvijalo u sterilnim, beivotnimuionicama,
predavaonicama i laboratorijima. Meutim,Gene Siskel i Roger Ebert,
popularni filmski kritiari u SAD-u koji su imali vlastitu
televizijskuemisiju; op.prev..kada sam jednom uronio u bogati
karipski ekosustav, biologijusam p o e o promatrati kao cjeloviti
sustav koji ivi i die, a ne kaozbir p o j e d i n a n i h vrsta
koje dijele komad Zemljine povrine.Dok sam tiho sjedio u o t o k im
p r a u m a m a nalik vrtovimai ronio oko koraljnih grebena to su
svjetlucali poput dragulja,stekao sam uvid u udesnu sjedinjenost
biljnih i ivotinjskih vrstana otoku. Sve vrste ive u profinjenoj,
dinaminoj ravnoteine samo s drugim i v o t n im oblicima nego i s
fizikim okoliem.Dok sam sjedio u karipskom rajskom v r t u svojom
pjesmom mi seobraala harmonija ivota - ne ivotna borba. Postao sam
uvjerenda suvremena biologija poklanja premalo pozornosti
vanojfunkciji suradnje, zato to darvinistiki korijeni istiu
natjecateljskup r i r o d u ivota.Na negodovanje svojih kolega
profesora u S A D - u , u Wisconsinsam se vratio pun ideja o
radikalnom zaokretu koji osporavasveta, temeljna vjerovanja
biologije. ak sam p o e o otvoreno k r i tiziratiCharlesa Darwina i
ispravnost njegove teorije evolucije.U oima veine drugih biologa
moje ponaanje je bilo jednakosveeniku koji hoda Vatikanom tvrdei da
je Papa prevarant.M o j im kolegama moe se oprostiti to su mislili
da me kokosovorah pogodio u glavu kada sam dao ostavku na svoje
stalnoprofesorsko mjesto i, ispunivi si ivotni san da budem
lanrock-skupine, otiao na glazbenu turneju. Otkrio sam Yannija,koji
je kasnije postao velika zvijezda, i zajedno s njim
napraviolasersku predstavu. No, uskoro sam shvatio da sam mnogo
sklonijipouavanju i istraivakom radu nego produciranju rock 'n'roll
predstava. Odustavi od glazbenog posla i vrativi se na K a -ribe da
ponovno p o u a v am staninu biologiju, priveo sam krajusvoju k r i
z u srednjih godina koju u, sa svim njezinim b o l n
impojedinostima, opisati u jednom od sljedeih poglavlja.Moj konani
raskid s konvencionalnim akademskim svijetomdogodio se na
stanfordskom Medicinskom fakultetu. U tovrijeme ve sam bio
neskriveni zagovornik nove biologije. Poeosam osporavati ne samo
Darwinovu tko jai taj kvai verzijuevolucije nego i u centralnu
biologijsku dogmu, pretpostavidavno prije nego to je podruje
epigenetike uope utemeljeno[Lipton, 1977a, 1977b]. Iako mi je to
pruilo intelektualnu zadovoljtinu,znao sam, da sam nastavio
predavati i istraivati naMedicinskom fakultetu, da bi se moji
kolege i dalje pitali o onimkokosima koji su mi moda pali na glavu
jer sam, prema akademskimstandardima, u zadnjem desetljeu postao ak
jo veiradikal. Moja preokupacija novom biologijom postala je vie
odintelektualne vjebe. Smatrao sam da nas stanice ue ne samoo i v o
t n im mehanizmima nego i o tome kako da ivimo bogat,ispunjen
ivot.U znanstvenoj kuli od bjelokosti razmiljanje te vrste
nesumnjivobi mi donijelo nagradu aknutog dr. Doolittla za
antropomorfizamodnosno, tonije, citomorfizam - razmiljanje
poputstanica - ali za mene je to uvod u biologiju. Vi sebe moete
smatratiindividuom, m e u t im kao stanini biolog j a vam mogu
reida ste vi u stvari kooperativna zajednica otprilike pedeset
bilijunaj e d n o s t a n i n i h graana. Gotovo sve stanice koje
sainjavaju vaetijelo su nalik amebama, pojedinani organizmi koji su
razvilikooperativnu strategiju za svog uzajamnog preivljavanja.
Svedenona osnovne pojmove, ljudska bia su jednostavno
posljedicakolektivne amebne svijesti. Kao to nacija odraava
osobinesvojih graana, tako i naa ljudskost mora odraavati
osnovnuprirodu naih staninih zajednica.Usvajanje staninih
pouka?Koristei te stanine zajednice kao uzor doao sam do zakljukada
mi nismo rtve svojih gena nego gospodari svojihsudbina sposobni
stvoriti ivote pune mira, sree i ljubavi. Svojusam hipotezu iskuao
na vlastitom ivotu nakon poticaja od sluateljana mojim javnim
predavanjima, koji su me pitali zato mite spoznaje nisu osobno
donijele vie sree. B i l i su u pravu: trebaosam integrirati novu
bioloku svjesnost u svoj svakodnevniivot. Znao sam da sam uspio
kada me jednog lijepog subotnjegjutra u kafiu Big Easy konobarica
upitala: Srce, ti si najsretnijaosoba koju sam ikad vidjela. Reci
mi, dijete, zato si tako sretan?Njezino pitanje me iznenadilo, no
svejedno sam izlanuo: Ja samu raju! Konobarica je protresla glavom
ne promrmljavi boemoj, i nastavila primati moju n a r u d b u za
doruak. Pa, to je bilotono. Bio sam sretan, sretniji nego ikada
prije u ivotu.Velik dio vas, skeptinih itatelja, s pravom e biti
sumnjiaviprema mojoj tvrdnji da je Zemlja raj. Jer, raj je, prema
definiciji,takoer prebivalite Boga i blaenih mrtvih. Jesam li
doistamislio da je New Orleans, i l i bilo koji drugi velegrad,
mogao bitidio raja? Odrpani beskunici, ene i djeca to ive po
sporednimuliicama; zrak tako tmuran da ovjek nikad ne bi otkrio da
uopepostoje zvijezde; rijeke i jezera tako zagaeni da u njima
moguivjeti samo nezamislivi, jezivi ivotni oblici. Da je ta
Zemljaraj? Tu ivi Bog? On poznaje Boga?Odgovori na ta pitanja su:
Da, da i mislim da da. Pa, dabudem potpuno iskren, moram priznati
da ne poznajem cjelokupnogBoga osobno, b u d u u da ne poznajem sve
vas. Za bogamiloga, tu je preko est milijardi VAS. I da budem j o
potpunijeiskren, doista ne poznajem ni sve lanove biljnog i
ivotinjskogcarstva, a vjerujem da su oni t a k o e r dio
Boga.Besmrtnim rijeima T i m a Taylora, voditelja emisije Tool
time:Riiiiikverc! Govori li on da su ljudi Bog?Pa... da. Naravno da
nisam prvi koji to kae. U Postanku jeUpisano da smo svi stvoreni na
sliku Boju. Da, ovaj uvjereniracionalist sada citira Isusa, Buddhu
i Rumija. Napravio sam punikrug od redukcionizma, znanstvenog
pogleda na ivot do duhovnog.Napravljeni smo na sliku Boju i kada
elimo poboljatinae fiziko i mentalno zdravlje moramo nanovo
uvrstiti Duh ujednadbu.Budui da nismo bespomoni biokemijski
strojevi, gutanje,tableta svaki put kada se n a e m o u mentalnom i
l i fizikomneskladu nije pravo rjeenje. Medikamenti i operacije m o
n a suorua kada ih se ne upotrebljava preko mjere, m e u t im ideja
oarobnoj piluli je fundamentalno pogrena. Svaki put kada
semedikament unese u tijelo da bi se popravila tjelesna funkcija
A,neizbjeno dolazi do poremeaja funkcije B, C i l i D. Naim
tijelimai naim umovima ne upravljaju genetski regulirani hormonii
neurotransmiteri. Naim tijelima, n a im umovima, a tako i naim
ivotima upravljaju naa vjerovanja... O, vi malovjerni!Svjetlo izvan
kutijeU ovoj knjizi povui u poslovinu crtu u pijesku. S jednestrane
crte je svijet definiran neo-darvinizmom koji ivot opisujekao
neprekidan rat biokemijskih robota. S druge strane crte jenova
biologija koja ivot opisuje kao kooperativno putovanjem o n i h
pojedinaca koji mogu sami sebe programirati da bi kreiraliradou
ispunjene ivote. Kada prijeemo tu crtu i istinskishvatimo novu
biologiju vie neemo svaalaki raspravljati oulogama prirode i odgoja
jer emo spoznati da potpuno svjestanum moe nadjaati kako prirodu
tako i odgoj. Takoer, smatramda emo doivjeti paradigmatsku promjenu
ovjeanstva jednakuonoj kada smo saznali da Zemlja nije ravna nego
okrugla._Studenti humanistikih znanosti koji su moda zabrinuti dae
ova knjiga b i t i nerazumljivo znanstveno predavanje ne trebajuse
bojati. Dok sam bio sveuilini profesor teko sam podnosiosvoje
trodijelno, neudobno odijelo, sputavajuu kravatu, cipele skapicom i
beskrajne sastanke, m e u t im volio sam predavati. I usvom
post-sveuilinom ivotu stekao sam mnogo predavakeprakse; predstavio
sam naela nove biologije tisuama ljudi iz c i jelogsvijeta. Kroz ta
predavanja izbrusio sam svoje predstavljanjeznanosti u lako
razumljiv engleski, ilustriran ivopisnim dijagramimaod kojih su
mnogi reproducirani u ovi knjizi.U prvom poglavlju govorim o
pametnim stanicama te otome zato i kako nas one mogu toliko mnogo
nauiti o naimumovima i tijelima. U drugom poglavlju izlaem
znanstvene dokazekako bih vam pokazao da biologijom ne upravljaju
geni.Takoer, predstavljam vam uzbudljive pronalaske
epigenetike,novog podruja biologije koje otkriva tajnovite naine na
kojeokoli (priroda) utjee na ponaanje stanica bez mijenjanja
ge-30netskog koda. To je p o d r u j e koje razotkriva nove
sloenosti uprirodi bolesti, ukljuujui rak i shizofreniju.Tree
poglavlje govori o staninoj membrani, koi stanice,Zacijelo ste uli
vie o staninoj jezgri koja sadri D N K nego onjezinoj membrani.
Meutim, pionirska znanost otkriva sve viedetalja o onome to sam ja
zakljuio prije vie od dvadeset godina- da je membrana pravi mozak
funkcioniranja stanice. Uetvrtom poglavlju govorim o zapanjujuim
otkriima kvantnefizike. Ta o t k r i a imaju duboke implikacije za
razumijevanje i lijeenjebolesti. Meutim, konvencionalni medicinski
establishmentu svoja istraivanja i obrazovanje na Medicinskim
fakultetima j o nije, i to s t r a g i n im posljedicama,
inkorporirao kvantnu fiziku.U petom poglavlju objanjavam zato sam
ovu knjigu naslovioBiologija vjerovanja. Pozitivne misli imaju
ogroman u i n a kna gene, m e u t im samo kada su u skladu s
podsvjesnim programiranjem.Jednako snaan u i n a k imaju i
negativne misli. Kadaprepoznamo kako ta pozitivna i negativna
uvjerenja upravljajunaom biologijom, to znanje m o e m o
iskoristiti za stvaranje ivotaispunjenih zdravljem i sreom. esto
poglavlje otkriva zatostanice i ljudi imaju potrebu rasti i kako
strah obustavlja taj rast.Sedmo poglavlje se usredotouje na svjesno
roditeljstvo.Kao roditelji, moramo razumjeti svoju ulogu u
programiranjuuvjrenja nae djece i utjecaj koji ta uvjerenja imaju
na ivot djece.Ovo poglavlje je vano bez obzira jeste li roditelj i
l i ne, jer kaobivoj djeci u v i d u n a u programiranost i njezin
utjecaj na naeivote esto nam je v r lo signifikantan. U Zakljuku se
o s v r em nato kako me je razumijevanje nove biologije dovelo do
spoznajeo vanosti integracije p o d r u j a duha i p o d r u j a
znanosti, to jeradikalan zaokret u odnosu na moju povijest
agnostikog znanstvenika.Jeste li pripravni upotrijebiti va svjesni
um kako biste stvoriliivot prepun zdravlja, sree i ljubavi, bez
pomoi genetskihinenjera i bez da postanete ovisni o lijekovima?
Jeste li spremniistraiti stvarnost alternativnu onoj koju p r u a
medicinski modelljudskog tijela kao biokemijskog stroja? Ne
prodajemo nikakve31kune p o t r e p t i n e ni osiguranje. Ne
trebate n i t a kupiti ni zakljuitipolicu osiguranja. Radi se samo
o tome da privremeno obustavitesvoja arhaina uvjerenja koja ste p r
i m i l i od znanstvenog imedijskog establishmenta a da biste mogli
razmotriti uzbudljivonovo znanje koje vam nudi pionirska
znanost.Poglavlje1POUKE IZ PETRIJEVE ZDJELICE:POHVALA PAMETNIM
STANICAMA I PAMETNIMSTUDENTIMArugog dana boravka na Karibima, dok
sam stajao predvie od stotinu vidljivo nervoznih studenata
medicine,odjednom sam shvatio da ovaj otok ne percipiraju svikao
leerno utoite. Za te nervozne studente Montserrat nije biomirno
pribjeite nego posljednja ansa za ostvarivanje njihovogSNA da
postanu lijenici.Moja grupa bila je geografski homogena, to su bili
uglavnomameriki studenti s Istone obale, m e u t im b i l i su svih
rasa| dobi, ukljuujui ezdesetsedmogodinjeg umirovljenika koji
jeelio uiniti vie sa svojim ivotom. Jednako raznolike bile su
injihove pozadine - bivi osnovnokolski nastavnici,
raunovoe,glazbenici, asna sestra te ak jedan krijumar droge.Usprkos
svim razliitostima, studentima su dvije stvari bilezajednike. Prva
je bila ta da nisu uspjeli proi izrazito kompetitivniizborni proces
kojim se popunjavao ogranieni broj mjestaNevolje u rajuna amerikim
Medicinskim fakultetima. Kao drugo, b i l i su borci s v r s t om
nakanom da postanu lijenici - nisu se eljeli odreiprilike da dokau
svoje sposobnosti. Veina ih je bila potroilasvoje ivotne uteevine i
l i su se zaduili kako bi platili kolarinui dodatne trokove
ivljenja izvan zemlje. Mnogi su se po prviput u ivotu nali potpuno
sami, ostavivi svoje obitelji, prijateljei voljene iza sebe.
Trpjeli su krajnje nesnosne ivotne uvjeteu kampusu. Pa ipak, unato
svim preprekama i loim izgledimanisu odustajali od svoje potrage za
lijenikom diplomom.Dobro, tako je bilo barem do naeg prvog
zajednikog sata.Prije mog dolaska studenti su imali tri razliita
profesora histologijei stanine biologije. Prvi je predava ostavio
studente nacjedilu t r i tjedna nakon poetka semestra, kada se
morao posvetitinekom osobnom problemu i napustiti otok. U kratkom
rokufakultet je pronaao prikladnu zamjenu koja je pokuala
nastavitigdje je prethodnik stao; na nesreu, taj se profesor
povukao tritjedna kasnije jer se razbolio. Sljedea dva tjedna je
jedan profesorzaduen za drugo nastavno podruje studentima itao
poglavljaiz udbenika. To je studentima zacijelo bilo na smrt
dosadno, meu t im fakultet je slijedio direktivu da ispuni odreeni
broj satipredavanja za taj kolegij. Da bi diplomanti fakulteta
mogli kasnijeraditi u Sjedinjenim Dravama, morali su se ispuniti
akademskistandardi to su ih postavili ameriki kontrolori.Po etvrti
put tog semestra izmodeni studenti sluali sunovog profesora.
Ukratko sam im iznio kvalifikacije kao i svojaoekivanja glede
kolegija. Dao sam im na znanje da iako se nalazimou inozemstvu neu
od njih oekivati nita manje nego tosam oekivao od svojih studenata
u Wisconsinu. Dodao sam daoni to ne bi trebali ni eljeti, jer da bi
dobili dozvolu za rad, svilijenici trebaju poloiti ispit pred istim
medicinskim odborima,bez obzira na to koji su Medicinski fakultet
zavrili. Z a t im sam izsvoje aktovke izvukao bunt ispita i rekao
studentima da e rjeavatitest samoprocjene. Sredina semestra je bila
upravo prolai oekivao sam da e biti upoznati s polovicom gradiva iz
togkolegija. Test koji sam razdijelio tog dana sastojao se od
dvadesetpitanja uzetih izravno iz ispita iz histologije to se
sredinom semestraprovodi na Sveuilitu Wisconsin.P r v i h deset
minuta pisanja testa u uionici je vladala nijematiina. Tada je
studente, jednog za drugim, obuzelo nervoznovrpoljenje - proirilo
se bre od smrtonosnog virusa ebola. Kadaje dvadeset minuta
namijenjenih pisanju testa proteklo, razredje bio u panici. Nakon
to sam rekao prestanite, nagomilananervozna tjeskoba eruptirala je
u buku stotinu u z b u e n i h razgovora.Utiao sam ih i poeo im
itati odgovore. P r v i h pet i l i estodgovora b i l i su popraeni
p r i g u e n im uzdasima. Nakon to samdoao do desetog pitanja,
svaki sljedei odgovor pratili su sveglasniji uzdasima. Najbolji
rezultat u razredu bilo je deset t o n i hodgovora, nekoliko
studenata je t o n o odgovorilo na sedam p i -tanja, a veina
ostalih su, vjerojatno pogaanjem, postigli jedanili dva tona
odgovora.Kada sam pogledao razred, suoio sam se s ukoenim,
konsterniranimlicima. Borci su se nali pred porazom. S vie odpola
semestra iza sebe, morali su krenuti ispoetka. M r a n o
raspoloenjeobuzelo je studente od kojih je veina ve dobro plivalau
vodama drugih, vrlo zahtjevnih kolegija na Medicinskomfakultetu.
Njihova potitenost ubrzo se pretvorila u tihi oaj. Udubokoj tiini
gledao sam studente, a oni su gledali mene. Osjetiosam unutarnju
bol - razred je kolektivno sliio jednoj od onihGreeenpeacovih
fotografija malih tuljana s velikim oima prijenego to i h beutni
trgovci krznom palicama zatuku do smrti.Srce mi se stezalo. Moda su
me morski zrak i slatkastiotoki mirisi ve b i l i uinili
velikodunijim... Bilo kako bilo, neekivanosam se naao kako im
objavljujem da u se, ukolikoi oni uloe odgovarajui trud, osobno
zaloiti da svaki studentbude potpuno spreman za zavrni ispit. Kada
su shvatili kakosam istinski predan njihovom uspjehu, mogao sam
vidjeti sjaj unjihovim, prije uspanienim, oima.Osjeajui se kao
borbeni trener koji nabrijava svoj t imprije vane utakmice, rekao
sam im da mislim da nisu nita manjeinteligentni od studenata kojima
sam predavao u Sjedinjenim Dravama. Rekao sam im da m i s l im da
su njihovi kolege uSjedinjenim Dravama samo malo vjetiji u m e h a
n i k om uenjunapamet, te da im je to omoguilo da postignu bolji
rezultatna prijemnim ispitima za Medicinske fakultete. Osim toga,
potrudiosam se uvjeriti ih da histologija i stanina biologija
nisuintelektualno teki kolegiji. Objasnio sam im da priroda, u
svojnjezinoj eleganciji, funkcionira po vrlo jednostavnim
naelima.Ponudio sam im odravanje dodatnih veernjih predavanja,
kojasu dodatno stavila na kunju njihovu ustrajnost nakon dana
vepretrpanih predavanjima i laboratorijskim vjebama. Moj
desetominutnistimulativni govor podigao je samopouzdanje
studenata.Kada je sat zavrio, izletjeli su iz te uionice rigajui
vatru,vrsti u odluci da nee pokleknuti pred sustavom.Nakon to su
studenti otili shvatio sam veliinu zadatkakoji sam si zadao. Poele
su me salijetati sumnje. Znao sam da jedobar broj studenata potpuno
nekvalificiran za pohaanje Medicinskogfakulteta. M n o g i drugi su
b i l i sposobni studenti ali spodlogom koja ih nije pripremila za
taj izazov. Bojao sam se da ese moja o t o n a i d i l a pretvoriti
u frenetinu, vremenski zahtjevnuakademsku pometnju koja e zavriti s
neuspjehom, kako pomoje studente tako i po mene kao njihovog
nastavnika. Poeosam razmiljati o svom poslu u VVisconsinu i
iznenada mi se onuinio lakim. Na VVisconsinu sam d r a o samo osam
od otprilikepedeset predavanja koja sainjavaju kolegij histologije
i staninebiologije. Tamo je teret predavanja sa mnom dijelilo jo
petlanova Odsjeka za anatomiju. Naravno, bio sam odgovoran
zamaterijal na svim predavanjima jer sam bio ukljuen u
prateelaboratorijske vjebe. Morao sam moi odgovoriti na sva
pitanjastudenata povezana s kolegijem. Meutim, poznavanje gradivai
predstavljanje istog tog gradiva na predavanjima nije jedno
teisto!Imao sam na raspolaganju trodnevni vikend da se uhvatimu
kotac sa situacijom u koju sam se doveo. Da sam na krizupoput ove
naiao kod kue, moja osobnost tipa A vjerojatnobi me dovela do
poslovine ome ispod lustera. Zanimljivo je dase, dok sam sjedio
pokraj bazena i promatrao Sunce kako zalaziu Karipsko more,
potencijalna tjeskoba jednostavno preobrazilau osjeaj uzbudljive
avanture. Poeo sam osjeati uzbuenje zboginjenice da sam po p r v i
put u predavakoj karijeri samo ja odgovoranza taj zahtjevan
kolegij, te da se ne moram prilagoavatinainskim i s a d r a j n im
restrikcijama programa koji se pouavajuu timu.Stanice kao siuni
ljudiKako se ispostavilo, taj kolegij histologije bio je
najsretnijei intelektualno najintenzivnije razdoblje u mojoj
akademskojkarijeri. Slobodan da predajem kolegij onako kako sam ga
eliopredavati, upustio sam se u nov nain obrade gradiva,
pristupkoji se u mojoj glavi razvijao nekoliko godina. Bio sam
fasciniranidejom da bi gledanje na stanice kao na siune ljude
olakalorazumijevanje njihove fiziologije i ponaanja. Smiljati
novustrukturu kolegija bilo je uzbudljivo. Ideja ispreplitanja
staninei ljudske biologije ponovno je rasplamsala n a d a h n u e
za znanostkoje sam osjeao koje dijete. Taj entuzijazam sam i dalje
imao usvom istraivakom laboratoriju, m e u t im ne i zarobljen u
brojnimbirokratskim pojedinostima o kojima sam kao stalni
profesorbio d u a n voditi rauna, ukljuujui beskrajne sastanke i
zamene mukotrpna fakultetska primanja.Bio sam sklon promatrati
stanice kao sline ljudima buduida sam, nakon godina provedenih iza
mikroskopa, stekao poniznostpred sloenou i moi, kako se isprva
inilo, anatomskijednostavnih kapljica u Petrijevoj zdjelici. U koli
ste m o d a nauiliosnovne dijelove stanice: jezgra koja sadri
genetski materijal,mitohondriji to proizvode energiju, zatitna
membrana na obodui citoplazma koja se nalazi i z m e u svega toga.
Pa ipak, unutartih naizgled anatomski jednostavnih stanica nalazi
se sloen svijet;te pametne stanice koriste tehnologije koje
znanstvenici jone mogu dokraja shvatiti.Ideju o stanicama kao
siunim ljudima koju sam promiljaoveina bi biologa smatrala herezom.
Pokuaj da se bilo toto nije ljudsko povee s ljudskim ponaanjem
naziva se antropomorfizam.Pravi znanstvenici antropomorfizam
smatrajun e im poput smrtnog grijeha i bojkotiraju znanstvenike
koji gasvjesno upotrebljavaju u svom radu.No, ja sam smatrao da
raskidam s ortodoksnim zbog dobrograzloga. Biolozi do znanstvene
spoznaje pokuavaju doi promatranjemprirode i stvaranjem hipoteze o
tome kako stvari funkcioniraju.Izvoenje hipoteze i smiljanje pokusa
od znanstvenikaneizostavno zahtijevaju da smilja kako stanica i l i
neki drugiivi organizam ivi svoj ivot. Primjenjivanje t ih ljudskih
rjeenja,to jest ljudskog naina rjeavanja biolokih tajni,
biologaautomatski ini k r i v im za antropomorfiziranje. Kako god
da pogledate,bioloka znanost se do o d r e e n e mjere temelji na
humaniziranjuonoga to se prouava.Zapravo, m i s l im da je nepisana
zabrana antropomorfizmajedan zastarjeli ostatak Srednjeg vijeka
kada su vjerski autoritetinijekali postojanje bilo kakvog
neposrednog odnosa izmeuljudi i bilo kojeg drugog Bojeg stvorenja.
Jasna mi je vrijednostte koncepcije kada ljudi pokuavaju
antropomorfizirati arulju,radio-prijemnik i l i depni noi, m e u t
im ne smatram je valjanomk r i t i k om kada se primjenjuje na ive
organizme. Ljudi suviestanini organizmi - zacijelo inherentno
dijelimo temeljneobrasce ponaanja s n a im vlastitim
stanicama.Ipak, svjestan sam da je za priznavanje te paralele
potrebnapromjena percepcije. Povijesno gledano, naa
judeokranskavjerovanja navela su nas na miljenje da smo mi
inteligentnastvorenja koja su stvorena u zasebnom i razliitom
procesu odsvih drugih stvorenja, tj. biljaka i ivotinja. Zbog
takvog stajalitana nia bia prijezirno gledamo kao na neinteligentne
ivotneoblike, posebno na organizme koji su na n i im evolucijskim
stepenicamaivota.Nita nije dalje od istine. Kada druge ljude
promatramo kaoindividualne entitete i l i gledamo same sebe u
zrcalu kao i n d i v i dualniorganizam u jednom smo smislu u pravu,
barem iz perspektiven a e razine opaanja. Meutim, kada b i h vas
smanjio naveliinu pojedinane stanice tako da moete vidjeti svoje
tijelo izte perspektive, to bi vam pruilo potpuno novi pogled na
svijet.Kada biste pogledali na sebe iz te perspektive, ne biste se
vidjelikao pojedinani entitet. Vidjeli biste se kao ivahnu
zajednicuvie od pedeset tisua milijardi pojedinanih stanica.Dok sam
se zabavljao t im idejama za svoj kolegij histologije,pred oi mi se
stalno vraala slika iz enciklopedije koju sambio itao kao dijete. U
poglavlju o ljudima nalazila se ilustracijasa sedam prozirnih
plastinih listova od kojih je na svakom biootisnut jednak,
podudarajui obris ljudskog tijela. Na prvoj straniciobris je bio
ispunjen slikom golog ovjeka. Okretanje prvestranice bilo je poput
svlaenja njegove koe i otkrivanja njegovamiija, slike unutar obrisa
na drugoj stranici. Kada sam okrenuodrugu stranicu, m e u s o b n o
preklopljene slike preostalih stranicaotkrile su ivopisnu ralambu
njegova tijela. Listanjem stranicamogao sam vidjeti redom kostur,
mozak i ivevlje, krvoilje iorganske sustave.Za svoj karipski
kolegij mentalno sam obnovio te dijapozitives nekoliko dodatnih
preklapajuih listova od kojih je svakibio ilustriran s t a n i n im
strukturama. Veina struktura stanicenazivaju se organeli. To su
njezini siuni organi koji plutajuu elatinoznoj citoplazmi. Organeli
obuhvaaju jezgru, koja jenajvei organel, mitohondrije, Golgijevo
tijelo i vakuole. Tradicionalnin a i n predavanja kolegija je da se
najprije obrade te staninestrukture, te da se zatim prijee na tkiva
i organe ljudskogtijela. Umjesto toga, ja sam sjedinio ta dva
dijela kolegija kako bihodrazio preklapajuu prirodu ljudi i
stanica.Uio sam svoje studente da su biokemijski mehanizmi
kojekoriste stanini sustavi organela u biti jednaki mehanizmima
toih koriste nai, ljudski organski sustavi. Naglasio sam da iako
suljudi sastavljeni od tisua milijardi stanica, u n a em tijelu
nemanijedne nove funkcije koja nije ve prisutna u
pojedinanojstanici. Svaki eukariot (stanica s jezgrom) posjeduje
funkcionalnosti ekvivalentne n a em ivanom sustavu, probavnom
sustavu,posjeduje dini sustav, sustav za izluivanje, endokrini
sustav,miini sustav i kostur, optjecajni sustav, ovojnicu (kou),
reproduktivnisustav te ak p r i m i t i v n i imunoloki sustav koji
koristiporodicu ubikvitinskih proteina slinih antitijelima.Usto,
objasnio sam svojim studentima da je svaka stanicajedno
inteligentno bie koje moe preivjeti samostalno, kao toznanstvenici
pokazuju kada izuzimaju pojedinane stanice iz t i jelai uzgajaju ih
kao kulturu stanica. Kao dijete intuitivno samznao da su te pametne
stanice obdarene namjerom i svrhom;aktivno trae okolinu koja
podrava njihovo preivljavanje teistovremeno izbjegavaju otrovne i l
i neprijateljske okolie. Poputljudi, pojedinane stanice analiziraju
tisue podraaja iz mikrookolineu kojoj obitavaju. A n a l i z om t
ih podataka stanice odabiruprikladna ponaanja koja e im osigurati
opstanak.Nadalje, pojedinane stanice sposobne su uiti na temeljut
ih iskustava okoline i mogu stvarati s t a n i n o sjeanje koje
zatimprenose svom potomstvu. Na primjer, kada virus ospica
zarazidijete, poziva se nezrela imunoloka stanica da stvori
zatitnoproteinsko antitijelo protiv tog virusa. Tijekom tog
postupka stanicamora kreirati novi gen koji e sluiti kao nacrt za
proizvodnjuprotein-antitijela za ospice.Prvi korak u proizvodnji
posebnog gena za antitijelo protivospica dogaa se u jezgri nezrelih
imuno-stanica. U njihovimgenima nalazi se vrlo velik broj D N K
segmenata koji kodirajujedinstveno oblikovane odlomke proteina. N a
s u m i n im sastavljanjemi rekombiniranjem tih D N K segmenata
imuno-stanicestvaraju m n o t v o razliitih gena od kojih svaki
funkcionira kaojedinstveno oblikovan protein-antitijelo. Kada
nezrela imunostanicaproizvede protein-antitijelo koji je vjeran
fiziki komplementvirusa ospica koji je napao tijelo, stanica e se
aktivirati.Aktivirane stanice koriste zapanjujui mehanizam
nazvandozrijevanje afiniteta koji stanici omoguava da se savreno
prilagodi k o n a n om obliku svog protein-antitijela i tako
postanesavreni komplement virusu ospica koji je napao tijelo. [Li
et al.,2003.; Adams, et a l , 2003.]. Pomou procesa po imenu
somatskahipermutacija aktivirane imuno-stanice stvaraju stotine
kopijasvog izvornog gen-antitijela. Meutim, svaka nova inaica
gena40malo je mutirana tako da kodira malo drukije oblikovani
proteinantitijelo. Stanica odabire varijantu gena koji je
najprikladnijeantitijelo. Ta izabrana verzija gena takoer prolazi
kroz uzastopnecikluse somatske hipermutacije koji dodatno teu oblik
antitijelakako bi ono postalo savreni fiziki komplement
virusuospica. [WU, et al., 2003.; Blanden i Steele, 1998.; Diaz i
Casali,2002.; Gerhart, 2002.].Kada se tako usavreno antitijelo
spoji na virus, ono deaktivirauljeza i oznaava ga za unitenje. Na
taj nain titi dijete odeskalacije ospica. Stanice zadravaju svoje
genetsko sjeanje naTO antitijelo, pa kada osoba u budunosti doe u
doticaj s v i r u somospica, stanice trenutno mogu pokrenuti
zatitnu imunolokureakciju. Novi gen-antitijelo moe se prenijeti i
na itavopotomstvo stanice kada se ona dijeli. Dakle, tijekom tog
procesastanica je ne samo nauila o virusu ospica nego je i
stvorilasjeanje o njemu koje e naslijediti i iriti njezine
stanice-keri.Ova zapanjujua znaajka genetskog inenjerstva izrazito
je vanajer predstavlja inherentni obavjetajni mehanizam putemkojeg
stanice evoluiraju. [Steele, et al., 1998.].Podrijetlo
ivota:Pametne stanice postaju pametnijeNe treba nas uditi da su
stanice tako pametne. Jednostaniniorganizmi b i l i su prvi oblici
ivota na Planetu. Fosilni dokaziotkrivaju da su b i l i tu esto
milijuna godina nakon nastankaZemlje. Sljedeih 2,75 milijarde
godina Zemljine povijesti jedinisamostalni organizmi to su ivjeli u
ovom svijetu b i l i su jednostaniniorganizmi - bakterije, alge i
ameboidne praivotinje.Prije otprilike 750 milijuna godina te
pametne stanice domislilesu se kako da postanu pametnije te su se
pojavili prvi viestaniniorganizmi (biljke i ivotinje). Viestanini
ivotni obliciu poetku su bili labave zajednice i l i kolonije
jednostaninihorganizama. Isprva su se stanine zajednice sastojale
od nekolikodesetaka ili nekoliko stotina stanica. No, evolucijska
prednostivljenja u zajednici uskoro je dovela do udruenja
sastavljenih41od vie milijuna, milijardi i l i ak tisua milijardi
socijalno interaktivnihstanica. Iako je svaka pojedinana stanica
mikroskopskihdimenzija, veliina viestaninih zajednica moe sezati
odjedva vidljivih do golemih. Biolozi su te viestanine
zajedniceklasificirali na temelju njihovog ureenja kako ga vidi
ljudskooko. Premda se te stanine zajednice golom oku ine kao
pojedinanientiteti - mi, pas i l i ovjek - one su, zapravo,
visokoorganizirana udruenja milijuna i milijardi
stanica.Evolucijski pomak prema sve veim zajednicama jednostavnoje
odraz biolokog imperativa preivljavanja. to organizamposjeduje veu
svjesnost o svojoj okolini, to su bolji izgledi zanjegovo
preivljavanje. Kada se stanice udrue, eksponencijalnopoveavaju
svoju svjesnost. Da svakoj stanici dogovorno dodijelimovrijednost
svjesnosti X, tada bi svaki kolonijalni organizamimao potencijal
vrijednosti svjesnosti od najmanje X puta brojstanica u
koloniji.Kako bi preivjele u tako velikim koncentracijama,
stanicesu stvorile strukturirane okolie. Te sofisticirane zajednice
podijelilesu radno optereenje na manje dijelove, preciznije i
uinkovitijenego organizacijski dijagrami u velikim korporacijama.
Zazajednicu se pokazalo uinkovitijim da se pojedinanim
stanicamadodijele specijalizirani zadaci. U razvoju ivotinja i
biljakastanice te specijalizirane funkcije poinju stjecati jo u
fazi embrija.Proces citoloke specijalizacije stanicama omoguava
oblikovanjeposebnih vrsta tjelesnih tkiva i organa. Tijekom
vremenataj je obrazac diferencijacije, tj. raspodjele posla izmeu
lanovazajednice, postao zapisan u genima svake stanice u zajednici,
tena taj nain znaajno poveao djelotvornost organizma i
njegovusposobnost preivljavanja.Primjerice, u veim organizmima samo
mali postotak stanicabavi se oitavanjem podraaja iz okolia i
odgovaranjem nanjih. To je zadatak skupina specijaliziranih stanica
koje formirajutkiva i organe ivanog sustava. Funkcija ivanog
sustava jeopaanje okoline i koordiniranje ponaanja svih drugih
stanica ugolemoj staninoj zajednici.Podjela rada izmeu stanica u
zajednici prua i jednu druguprednost u preivljavanju. Na taj nain
steena djelotvornostomoguila je da vie stanica preivljava s manje.
Promislite ostaroj izreci Gdje ima za jednog, ima i za dvoje. Ili,
razmisliteo cijeni izgradnje kue s jednim dvosobnim stanom i o
cijenigradnje dvosobnog stana u stambenoj zgradi od sto stanova.
Dabi preivjela, svaka stanica treba utroiti o d r e e n u koliinu
energije.Koliina energije to je zadre pojedinci koji ive u
zajednicipridonosi kako veim izgledima za opstanak tako i veoj
kvalitetiivota.U amerikom kapitalizmu Henry Ford je uoio
taktikuprednost u diferenciranom obliku zajednikog rada i
upotrijebioga u v i d u sustava tekue vrpce za sklapanje
automobila. PrijeForda malom t i m u svestranih radnika trebalo je
tjedan i l i dva daproizvedu jedan automobil. Ford je organizirao
svoju radionicutako da je svaki radnik bio odgovoran samo za jedan
specijaliziraniposao. Postavio je velik broj tih diferenciranih
radnikadu linije, tekue vrpce, i pomicao proizvodnju automobila
odjednog specijaliziranog radnika do drugog. Uinkovitost
specijalizacijeposla omoguila je Fordu proizvodnju jednog
automobilaza samo devedeset minuta nasuprot prijanjih nekoliko
tjedana.Naalost, kada je Charles Darwin istaknuo radikalno
drukijuteoriju o nastanku ivota, zgodno smo zaboravili na to daje
za evoluciju neophodna suradnja. Darwin je prije sto i
pedesetgodina ustvrdio da su ivi organizmi ukljueni u vjenu borbuza
preivljavanje. Za Darwina, borba i nasilje nisu samo dio
ivotinjske(ljudske) prirode nego glavne sile koje stoje iza
evolutivnognapretka. U posljednjem poglavlju svog djela O
postankuvrsta: pomou prirodnog odabira, ili o ouvanju
privilegiranogpodrijetla u borbi za ivot Darwin je pisao o
neizbjenoj borbiza ivot i da se evolucija pokree ratom prirode, od
gladi dosmrti. Spojite to s Darwinovom postavkom da je evolucija
nasuminai imamo svijet, kako ga je Tennyson pjesniki
okarakterizirao,krvavih ralja i kanda, niz beznaajnih, krvavih
borbiza preivljavanje,Evolucija bez krvavih kandiIako je Darwin
uvjerljivo najglasovitiji evolucionist, prviznanstvenik koji je
evoluciju utvrdio kao znanstvenu injenicubio je istaknuti francuski
biolog Jean-Baptiste Lamarck. [Lamarck1809., 1914., 1963.] ak i
Ernst Mayr, vodei arhitekt neo-darvinizma, modernog oblika
Darwinove teorije koji ukljuuje molekularnugenetiku dvadesetog
stoljea, priznaje da je Lamarck biopionir. U svom klasinom djelu iz
1970. godine pod naslovomEvolution and the Diversity of Life
(Evolucija i ivotna raznolikost),[Mavr, 1976., stranica 227], Mavr
je napisao: ini mi seda se Lamarcka moe s mnogo veim pravom nazvati
utemeljiteljemteorije evolucije, to je nekoliko francuskih
povjesniarai uinilo - Lamarck je p r v i autor koji je itavu knjigu
posvetioprvenstveno predstavljanju teorije organske evolucije. On
je prvipredstavio cjelokupan sustav ivotinja kao proizvod
evolucije.Ne samo da je Lamarck predstavio svoju teoriju pedeset
godinaprije Darwina nego je ponudio mnogo manje surovu teorijuo
mehanizmima evolucije. Lamarckova teorija sugerira da seevolucija
temelji na pounoj, kooperativnoj interakciji i z m e uorganizama i
njihove okoline koja i v o t n im oblicima omoguavada preive i
evoluiraju u d i n a m i n om svijetu. Njegova idejaje bila da
organizmi stjeu i prenose prilagodbe neophodne zasvoj opstanak u
okoliu koji se mijenja. Zanimljivo je da se ovaLamarckova hipoteza
o mehanizmima evolucije slae sa shvaanjemsuvremenih staninih
biologa o n a i n u na koji se imunolokisustavi prilagoavaju svojoj
okolini.Lamarckova teorija najprije se nala na udaru Crkve. Idejada
su se ljudi razvili iz niih ivotnih oblika proglaena je
herezom.Lamarcka su nipodatavali i njegovi kolege znanstvenicikoji
su, kao kreacionisti, ismijali njegove teorije. Njemaki
razvojnipsiholog August Weismann pridonio je guranju Lamarcka
namarginu kada je pokuao testirati Lamarckovu teoriju da
organizmiprenose svoje znaajke usmjerene na preivljavanje koje
sustekli putem interakcije s okolinom. U jednom od svojih
pokusaWeismann je enki i mujaku mia odrezao repove i zatim ih
pa-44tio. Weismann je tvrdio da mievi, ukoliko je Lamarckova
teorijaIspravna, trebaju prenijeti svoju bezrepost svojim
potomcima,Prva generacije mieva roena je s repovima. Weismann je
ponovioeksperiment jo dvadeset jednu generaciju, m e u t im
nijeroen nijedan bezrepi mi, to je Weismanna navelo na zakljuakda
je Lamarckova ideja o nasljeivanju pogrena.Meutim, Weismannov
eksperiment nije bio primjerenaprovjera Lamarckove teorije. Prema
njegovoj biografkinji L. J.Jordanovoj, Lamarck je sugerirao da se
takve evolutivne promjenemogu odvijati kroz golema vremenska
razdoblja. Jordanovaje 1984. godine napisala da je Lamarckova
teorija poivala navelikom broju propozicija, ukljuujui: ...zakoni
to upravljajuivim stvarima tijekom golemih vremenskih razdoblja
proizveliSU sve sloenije oblike. [Jordanova, 1984., stranica 71].
Weismannovpetogodinji eksperiment oito nije bio dovoljno dug
daprovjeri tu teoriju. Jo vei nedostatak tog eksperimenta je
daLamarck nikada nije tvrdio da e se prenijeti svaka promjena
naOrganizmu. Lamarck je rekao da organizmi zadravaju znaajke(npr.
repove) kada ih trebaju za preivljavanje. Iako Wiesmannnije smatrao
da mievima za preivljavanje trebaju repovi, nitkonije pitao mieve
smatraju li da su im repovi nuni za preivljavanje!Usprkos o i t im
manjkavostima, studija o bezrepim mievimapomogla je u n i t i t i
Lamarckovu reputaciju. U stvari, Lamarckasu uglavnom ignorirali i
ocrnjivali. C. H. Waddington, evolucionistsa Sveuilita Cornell, je
u The Evolution of an Evolutionist(Evolucija evolucionista)
[Waddington, 1978., stranica 38.) napisao:Lamarck je jedina velika
linost u povijesti biologije ijeje ime praktiki postalo izraz
poruge. Sudbina rada veine znanstvenikaje da s vremenom bude
odbaen, m e u t im vrlo je malibroj autora napisao djela koja se i
dva stoljea kasnije odbacujus takvom indignacijom da bi skeptik
mogao posumnjati da seradi o neistoj savjesti. Zapravo m i s l im
da se Lamarcka p r i l i n onepravedno kritiziralo.Waddington je
ove dalekovidne rijei napisao prije tridesetgodina, Danas se
Lamarckova teorija nanovo vrednuju u svjetlu45nove znanosti koja
sugerira da esto stigmatizirani biolog nijebio potpuno u krivu, a
da esto hvaljena Darwinova teorija nijeposve tona. Naslov jednog
lanka u p r e s t i n om asopisu Scienceiz 2000. godine bio je prvi
znak glasnosti: Je li Lamarck biobar malo u pravu? [Balter
2000.].Jedan od razloga zbog kojih znanstvenici ponovno
razmatrajuLamarcka je taj to nas evolucionisti podsjeaju na
neprocjenjivuulogu suradnje u odravanju ivota u biosferi.
Znanstvenicisu davno uoili simbiotske odnose u prirodi. U
knjiziDarwin's Blind Spot (Darwinova slijepa toka) britanski
lijenikFrank Ryan navodi niz takvih odnosa, ukljuujui utog
kampakoji skuplja hranu dok ga njegov partner glavo titi od
predatora,te vrstu raka samca koji na svojoj kuici nosi moruzgvu.
Ribei hobotnice vole se hraniti rakovima samcima, m e u t im kada
sepriblie toj vrsti raka samca moruzgva izbaci svoje ivo
obojenelovke s njihovim m n o t v om arnica, te opee predatora
prisiljavajuiga da svoj obrok potrai negdje drugdje. Ratoborna
moruzgvatakoer profitira u tom odnosu budui da jede ostatkerakove
hrane.Meutim, dananje razumijevanje suradnje u prirodi idemnogo
dalje od tih lako zamjetljivih primjera. Biolozi postajusve
svjesniji da su ivotinje koevoluirale te da i dalje koegzistirajus
razliitim porodicama mikroorganizama nunih za njihovozdravlje i
rast. stoji u lanku nedavno objavljenom u asopisuScience pod
naslovom Preivljavamo uz p o m o naih malih p r i jatelja [We Get
By W i t h A Little Help From Our (Little) Friends;Ruby, et al.]
Prouavanje t ih odnosa danas je jedno od najbrerastuih podruja u
biologiji zvano biologija sustava.Ironino je da su nas posljednjih
desetljea uili da ratujemoprotiv mikroorganizama, i to svim
sredstvima - od antibakterijskihsapuna pa do antibiotika. Meutim,
ta pretjerano pojednostavljenaporuka zanemaruje injenicu da su
mnoge bakterije odpresudne vanosti za nae zdravlje. Klasian primjer
kako mikroorganizmipomau ljudima su bakterije u naem
probavnomsustavu koje su kljune za nae preivljavanje. Bakterije u
naemelucu i crijevnom traktu pomau pri probavi hrane i,
takoer,46.omoguavaju apsorpciju prijeko potrebnih vitamina. Ta
suradnjaizmeu ljudi i mikroba razlog je zbog kojeg neumjerena
upotrebaantibiotika teti n a em zdravlju. Antibiotici su ubojice
koji nebiraju - bakterije koje su potrebne za nae preivljavanje
ubijajujednako efikasno kao i bakterije koje su za njega
tetne.Nedavni napredak u genomskoj znanosti otkrio je jo
jedanmehanizam suradnje izmeu vrsta. Ispostavilo se da ivi
organizmiu stvari integriraju svoje stanine zajednice
razmjenjujuinjihove gene. Ranije se mislilo da se geni prenose
iskljuivoputem reprodukcije, potomstvu nekog pojedinanog
organizma.Sada znanstvenici otkrivaju da se geni dijele ne samo
izmeu pojeinanihpripadnika vrsta nego i izmeu pripadnika
razliitihvrsta. Dijeljenje genetskih informacija preko prijenosa
gena (eng.gene transfer) ubrzava evoluciju budui da organizmi
moguusvojiti naueno iskustvo od drugih organizama. [Nitz, et
al.,2004.; Pennisi, 2004.; Boucher, et al., 2003.; Dutta i Pan,
2002.;Gogarten, 2003.] S obzirom na tu razmjenu gena, na
organizmese vie ne moe gledati kao na nepovezane entitete; ne
postoji z i dizmeu vrsta. Daniel Drell, direktor programa za genom
mikroorganizamapri Ministarstvu energetike za asopis Science
(2001.,1634) je izjavio: ...vie ne moemo sa sigurnou rei to
jevrsta. [Pennisi, 2001.].Ta razmjena informacija nije sluajnost.
To je n a i n na kojipriroda poboljava izglede za preivljavanje u
biosferi. Kao toje ranije spomenuto, geni su fiziko sjeanje n a u e
n i h iskustavanekog organizma. Nedavno u o e n a razmjena gena m e
u pojedinanimorganizmima raspruje ta sjeanja i time utjee
naopstanak svih organizama koji sainjavaju zajednicu ivota. I,sada
kada znamo za taj mehanizam prijenosa gena unutar i i z meuvrsta,
bjelodane postaju opasnosti genetskog inenjerstva.Na primjer,
modificiranje gena rajice moda se nee zaustavitina rajici, moda e
izmijeniti itavu biosferu na naine koje nemoemo predvidjeti. Ve
postoji studija koja pokazuje da se priovjekovom probavljanju
genetski modificirane hrane umjetnoproizvedeni geni prenose u
korisne bakterije u crijevima i mijenjajunjihov karakter.
(Heritage, 2004.; Netherwood,et al.,2004.)Na slian nain prijenos
gena izmeu genetski modificiranih ratarskihkultura i izvornih
biljnih vrsta koje ih okruuju dovodido sve vee pojave iznimno
otpornih vrsta nazvanih super-korovi . [Milius, 2003.; Haygood, et
al., 2003.; Desplanque, et a l , 2002.:Spencer i Anow, 2001.]. Kada
su u okoli uveli genetski modificiraneorganizme, inenjeri nisu
uzeli u obzir injenicu prijenosagena. Sada, kada se njihovi
modificirani geni ire m e u drugimorganizmima u okoliu i mijenjaju
ih, poinjemo se suoavati spogubnim posljedicama tog previda.
[Watrud, et a l , 2004.].Genetiki evolucionisti upozoravaju da emo,
propustimo l iprimijeniti pouke nae zajednike genetske sudbine koja
bi nastrebala pouiti suradnji meu svim vrstama, ugroziti
opstanakovjeanstva. Trebamo nadii darvinovsku teoriju koja
istievanost pojedinaca i prihvatiti onu koja naglaava vanost
zajednice.Britanski znanstvenik Timofhy Lenton podastire dokaze
daevolucija vie ovisi o interakciji m e u vrstama nego o
interakcijiizmeu pojedinaca unutar vrsta. Evolucija postaje stvar
preivljavanjanajsposobnijih skupina a ne preivljavanja
najsposobnijihpojedinaca. U lanku objavljenom 1998. godine u
asopisu NatureLenton je napisao da umjesto usredotoivanja na
pojedincei njihovu ulogu u evoluciji, ...moramo uzeti u obzir
cjelovitostorganizama i njihovog materijalnog okolia kako bismo
dokrajarazumjeli koje znaajke se prenose i postaju
prevladavajue.[Lenton, 1998.]Lenton se slae s hipotezom Jamesa
Lovelocka o Gaji, kojakae da Zemlja i sve vrste na njoj tvore jedan
interaktivni, ivuiorganizam. Oni koji podupiru tu hipotezu tvrde da
diranje uravnoteu tog super-organizma zvanog Gaja, bilo da se radi
ounitavanju prauma, stanjivanju ozonskog omotaa i l i
mijenjanjuorganizama genetikim inenjerstvom, moe ugroziti njegovi ,
posljedino, na opstanak.Nedavno provedene studije to ih je
financiralo britanskoVijee za istraivanje prirodnog okolia (Natural
EnvironmentResearch Council) poduprle su tu zabrinutost. [Thomas,
et a l ,2004.; Stevens, et al., 2004.] Iako je u povijesti naeg
planeta dolazilodo masovnih izumiranja, pretpostavlja su da su sva
bila48prouzroena izvanzemaljskim dogaajima, kao na primjer
udaromkometa u Zemlju. Jedna od novih studija zakljuuje da
prirodnisvijet prolazi kroz esto veliko izumiranje u svojoj
povilesti. [Lovell, 2004.] Meutim, ovaj put uzrok izumiranja
nijeizvanzemaljski. Prema jednom od autora istraivanja,
JeremyjuThomasu, koliko moemo vidjeti, ovo izumiranje uzrokuje
jedanivotinjski organizam - ovjek.Raditi ono to govore
staniceTijekom godina koje sam proveo pouavajui na
Medicinskomfakultetu uvidio sam da su studenti medicine u
akademskomokruju skloniji natjecanju i ocrnjivanju od gomile
odvjetnika.U svom nastojanju da budu jedni od najsposobnijih, kojie
nakon etiri tegobne godine Medicinskog fakulteta doguratido
diplome, ive darvinistiku borbu. Fanatino jurenje za v i
sokimocjenama, bez obzira prema drugim studentima, nesumnjivoje u
skladu s darvinistikim modelom, m e u t im meni seza one koji
nastoje postati suosjeajni iscjelitelji to uvijek iniloironinim.No,
moji stereotipovi o studentima medicine raspali su seMirkom boravka
na otoku. Nakon mog bojnog poklia, mojrazred knjigovoa i
medicinskih sestara prestao se ponaati popniuobiajenih studenata
medicine; odbacili su svoj mentalitetpreivljavanja najsposobnijih i
udruili se u jedinstvenu silu, t imkoji im je pomogao da preive
semestar. Bolji studenti pomagaliu slabijima i pri tome postajali
jo bolji. Promatrati njihov skladbilo je i iznenaujue i divno.Na
kraju je doao bonus: sretni filmski svretak. Za njihovzavrni ispit
studentima sam podijelio test potpuno jednak onomekoji su morali
rijeiti studenti u Wisconsinu. U rezultatimatih odbaenika i
njihovih elitistikih kolega u SjedinjenimDravama nije bilo praktiki
nikakve razlike. Mnogi studenti sukasnije rekli da su, kada su se
vratili u Sjedinjene Drave i sreli sasvojim kolegama koji su
pohaali amerike Medicinske fakultete,b i l i ponosni na sebe kada
su vidjeli da posjeduju vee razumijevanjenaela to upravljaju ivotom
stanica i organizama.Naravno, bio sam oduevljen to su moji studenti
izveli akademskoudo, m e u t im tek sam godinama kasnije shvatio
kakoim je to polo za rukom. Tada sam mislio da klju lei u
ustrojukolegija, a i dalje vjerujem da je ispreplitanje ljudske i
staninebiologije bolji nain prezentacije tog gradiva. No, sada kada
samuao u ono to bi neki smatrali p o d r u j em luckastog dr.
Doolittla,mislim da dobar dio razloga za uspjeh mojih studenata
leiu tome to su iskorijenili ponaanje to su se uzdrali od
ponaanjasvojih kolega u Sjedinjenim Dravama. Umjesto
imitiranjapametnih amerikih studenata, imitirali su ponaanje
pametnihstanica, udruujui se i tako postajui j o pametniji. Nisam
biorekao svojim studentima da ustroje svoje ivote prema
ivotimastanica jer sam jo uvijek bio vezan za tradicionalno
znanstvenoobrazovanje. No, sklon sam misliti da su krenuli t im
smjerom i n tuitivno,nakon sluanja mog hvalospjeva sposobnosti
stanica dase kooperativno u d r u e kako bi oblikovale sloenije i
vrlo uspjeneorganizme.Tada to nisam znao, no sada vjerujem da je jo
jedan razloguspjeha mojih studenata bio taj to nisam prestajao
hvalitistanice. Hvalio sam i studente. Trebalo im je da uju da su
prvorazrednistudenti kako bi vjerovali da mogu postii
rezultateprvorazrednih studenata. Kao to u obrazloiti u b u d u i
mpoglavljima, velik broj nas vodi ograniene ivote ne zato to
tomoramo, nego zato to mislimo da moramo. A l i , t r im pred
rudo.Dovoljno je da k a em da sam nakon etiri mjeseca u raju, p o u
a vajuina nain koji je razbistrio moje razmiljanje o stanicama
ipoukama koje one pruaju ljudima, bio na dobrom putu ka
razumijevanjunove biologije, koja defetizam genetskog i
roditeljskogprogramiranja kao i darvinistiko preivljavanje
najsposobnijihini zastarjelim.Poglavlje2STVAR JE U OKOLIU,
GLUPANEikad neu zaboraviti mudrost koju sam primio 1967.godine,
prvog dana nakon to sam na fakultetu nauioklonirati matine stanice.
Trebala su mi desetljea dashvalim koliko je ta naizgled jednostavna
mudrost bila izuzetnovana za moj rad i moj ivot. Moj profesor,
mentor i besprijekorniznanstvenik Irv Konigsberg bio je jedan od
prvih staninihbiologa koji su ovladali umijeem kloniranja matinih
stanica.Rekao mi je da kada su uzgojene stanice koje su predmet
prouavanjabolesne, uzrok njihovog stanja najprije treba traiti
ustaninom okoliu, a ne u samoj stanici.Moj profesor nije bio
netaktian kao voditelj Clintonovepredsjednike kampanje James
Carville, koji je odredio da emantra za predsjednike izbore 1992.
godine biti: Stvar je u ekonomiji,glupane. Pa ipak, stanini biolozi
dobro bi napravili kadabi, jednako kao to je natpis Stvar je u
ekonomiji glupane biopostavljen u izbornom stoeru Billa Clintona,
iznad nai radnih51stolova postavili natpis: Stvar je u okoliu,
glupane. Iako mito tada nije bilo sasvim oito, s vremenom sam
shvatio da je tajsavjet kljuna stvar za razumijevanje prirode
ivota. Uvijek samiznova otkrivao mudrost tog Irvovog savjeta. Kada
b i h svojimstanicama osigurao zdrav okoli, one su napredovale;
kada biokoli bio ispod optimalnog, stanice su zapinjale u razvoju.
Kadabih prilagodio okoli, te iste bolesne stanice bi se
revitalizirale.Meutim, veina s t a n i n i h biologa nije znala n i
t a o toj mudrostitehnika koje se primjenjuju k o d s t a n i n i h
kultura. Nadalje,znanstvenici su se nakon Watson-Crickovog otkria
genetskogkoda D N K potpuno udaljili od razmatranja utjecaja
okolia. a kje i Charles Darwin pred kraj ivot, ustvrdio da je
njegova teorijaevolucije zakinula utjecaj okolia. U svom pismu M o
r i t z u Wagneruiz 1876. godine napisao je: [Darwin, 1888.]Po mom
miljenju, najvea_pogreka koju sam uinio biloje to to sam propustio
staviti dovoljan naglasak na izravno djelovanjeokolia, to jest
hrane, klime i tako dalje, nezavisno od p r i rodnogodabira... Kada
sam pisao Podrijetlo i nekoliko godinanakon toga nisam uspijevao
pronai mnogo kvalitetnih dokazaza izravan utjecaj okolia; sada
postoji opsean dokazni materijal.Znanstvenici koji slijede Darwina
i dalje ine istu pogreku.Problem tog premalog naglaska na okoliu je
u tome to dovodido prevelikog naglaavanja prirode u obliku
genetskogdeterminizma - vjerovanja da geni upravljaju biologijom.
Tovjerovanje ne samo da je dovelo do pogrene raspodjele
dolaranamijenjenih istraivanjima nego je, kao to u argumentirati
usljedeem poglavlju, a to je jo vanije, promijenilo nain na
kojirazmiljamo o n a im ivotima. Kada ste uvjereni da geni
upravljajuv a im ivotom i znate da nemate utjecaja na to s kojim
stegenima opremljeni p r i l i k om zaea, tada imate dobar
izgovorda se smatrate r t v om nasljedstva. Ne okrivljujte mene za
mojeradne navike - nije moja greka to nisam ispotovao rokove...To
je genetski!Od svitanja Doba genetike programirani smo da
prihvatimoda smo p o d r e e n i moi naih gena. Svijet je pun ljudi
koji ivei stalnom strahu da e se, jednog dana iznenada, njihovi
geniokrenuti protiv njih. Pomislite na mnotvo ljudi koji misle da
sutempirane bombe; ekaju na rak koji e eksplodirati u
njihovimivotima kao to je eksplodirao u ivotu njihove majke i l i
brataIli sestre i l i tetke i l i ujaka. M i l i j u n i drugih
svoje slabo zdravljene pripisuju kombinaciji mentalnih, fizikih,
emocionalnih i duhovnihuzroka nego jednostavno neprimjerenosti
biokemijskemehanike njihova tijela. Jesu li v am djeca razuzdana?
Sve ee jeprvi izbor lijeiti tu djecu lijekovima kako bi se
ispravile njihovekemijske neravnotee umjesto da se cjelovito
pozabavi onimto se zbiva u njihovom tijelu, umu i duhu.Naravno,
nema sumnje da se odgovornost za neke bolesti,poput Huntingtonove
bolesti, beta talasemije i cist