bio ulje za sadnicu lužnjaka

UTJECAJ MINERALNOG I BIORAZGRADIVOGA ULJA NA RASADNI^KU KLIJAVOST I RAST SADNICA HRASTA LU@NJAKA (Quercus robur L.)INFLUENCE OF MINERAL AND BIO OIL ON THE GERMINATION OF ACORN AND THE GROWTH OF PEDUNCULATE OAK (Quercus Robur L.) SEEDLINGS

Milan OR[ANI], Dubravko HORVAT, Nikola PERNAR, Marijan [U[NJAR, Darko BAK[I], Damir DRVODELI]1

SA@ETAK: Svrha je ovoga rada istra`ivanje utjecaja razli~itih koncentra-cija mineralnog i biorazgradivoga ulja za podmazivanje lanaca motornihpila na rasadni~ku klijavost i po~etni rast sadnica hrasta lu`njaka (Quercusrobur L.), kao najva`nije {umske vrste za podru~je nizinske Hrvatske. Pokusisu obavljeni u dva rasadnika na pokusnim plohama od 1m2 (ukupno 28 ispit-nih ploha i 2 kontrolne) proljevanjem po 3 koncentracije (0,1 l/m2, 0,2 l/m2,0,5 l/m2) biorazgradivoga i mineralnog ulja. Provedena analiza pokazala jeda pove}ana koncentracija mineralnoga ulja mo`e smanjiti rasadni~ku klija-vost, a da ju biorazgradivo ulje mo`e pove}ati. Zbog nedovoljno izra`eneovisnosti izme|u visine i promjera vrata korijena biljaka o vrsti i koncentraci-ji ulja, u analizu bi trebalo uklju~iti i prou~avanje drugih ~imbenika. Na te-melju pedolo{kih istra`ivanja mo`e se zaklju~iti kako je tlo na zakorovljenimplohama biolo{ki aktivnije, {to dovodi i do br`e degradacije ulja.

IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 232.3 + 181.4 (001)

[umarski list br. 12, CXXXII (2008), 3-9

3

UVOD I CILJ ISTRA@IVANJA Introduction and aim of the researchUlja za podmazivanje lanaca motornih pila naziva-

ju se Total loss oils, jer svo ulje nepovratno odlazi napovr{inu prepiljenoga drva, u piljevinu, u tlo ili zavr{a-va na lisnatim povr{inama okolnoga bilja.

Prema istra`ivanju (S k o u p i U l r i c h 1994) prisje~i i izradi stabala najve}a je koncentracija prolive-noga ulja s lanca motorne pile u sredi{tu mrlje (0,55 do0,60 g/m2), a smanjuje se prema njenome rubu, gdje iz-nosi manje od 0,05 g/ m2.

Skoup (2004) je ustanovio da se 7577 % ulja ap-sorbira u piljevinu, 713 % ostaje na povr{ini prepilje-noga drva i 1216 % odlazi u tlo.

Uporaba je biorazgradivih ulja na reznim dijelovi-ma motornih pila, potreba vremena pred kojega se po-stavljaju mnogobrojni zahtjevi u svrhu o~uvanja bio-raznolikosti i prirodnih uvjeta u ekosustavima (Au -g u { t i n et al. 2000). Biorazgradiva ulja za podmazi-

vanje lanaca motornih pila pojavila su se 1986. godine.Bio ulja mogu biti na~injena od osnovne teku}ineumjetnoga podrijetla (zasi}eni i nezasi}eni esteri) iliprirodnoga podrijetla (biljna ulja ili `ivotinjske masti).Naj~e{}e se kao osnovna teku}ina upotrebljava repi~i-no ulje, ali se mogu upotrijebiti i druga. U Finskoj setrenutno ispituju borova ulja, tzv. tall oil (Ta k a l o &Lauh a n e n 1994).

Ukupna koli~ina ulja za podmazivanje lanaca mo-tornih pila ispu{tenoga u okoli{ u Finskoj procijenjenaje na 2 mil. litara, dok se ta koli~ina u Hrvatskoj kre}eoko 420.000 litara godi{nje (Anon 1996). No, premapodacima poduze}a Hrvatske {ume, koje gospodarisa 80 % ukupne povr{ine {uma, jedini~na potro{njaulja za podmazivanje lanca iznosi 0,168 l/m3, {to jeznatno vi{e od finskog primjera, gdje se zbog visokomehanizirane sje~e i izrade jedini~na potro{nja kre}eod 0,015 l/m3 do 0,027 l/m3. H o r v a t i [ u { n j a r(2003) zamijetili su znatno manju jedini~nu potro{njubiorazgradivoga i mineralnoga ulja za podmazivanjelanaca motornih pila koja se kretala od 0,07 l/m3 koddovr{noga sijeka hrasta lu`njaka, preko 0,04 l/m3 u

1 Izv. prof. dr. sc. Milan Or{ani}, prof. dr. sc. Dubravko Horvat, izv. prof. dr. sc. Nikola Pernar, doc. dr. sc. Marijan [u{njar, doc. dr. sc. Darko Bak{i}, Damir Drvodeli}, dipl. ing. {um.[umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, HR-10000 Zagreb, Sveto{imunska 25

M. Or{ani}, D. Horvat, N. Pernar, M. [u{njar, D. Bak{i}, D. Drvodeli}: UTJECAJ MINERALNOG I ... [umarski list br. 12, CXXXII (2008), 3-9

4

proredi bukove sastojine, do 0,035 l/m3 kod prebornesje~e u sastojini jele.

Ta k a l o i L a u h a n e n (1994) ustanovljuju znatnomanje tro{enje donjih dijelova zuba reza~a lanca prikori{tenju biorazgradivih ulja za podmazivanje lanca,nego pri kori{tenju mineralnog ulja. Me|utim, njihovamala oksidacijska stabilnost zahtijeva niske radne tem-perature. Viskoznost ulja je obrnuto razmjerna tempe-raturi, pa se zbog toga mogu pojaviti problemi s te~lji-vo{}u maziva tijekom zimskoga razdoblja, a ljeti jemogu}a pojava preobilnoga podmazivanja uslijedsmanjene radne viskoznosti ulja. Dodavanjem aditivabiorazgradivim uljima pobolj{ava se indeks viskozno-sti (promjena viskoznosti s promjenom temperature),koji je tada usporediv s onim kod mineralnih ulja, a~esto puta i bolji.

L a u h a n e n et al. (2000) tretiranjem biljaka u la-boratoriju s biorazgradivim uljem ne utvr|uju njegovu{tetnost. No, istovremeno anketiranjem radnika koji sukoristili mineralno i biorazgradivo ulje evidentirajumnogo ve}i utjecaj ko`nih i alergijskih bolesti pri ko-ri{tenju biorazgradivih ulja.

L a u h a n e n i Ko l p p a n e n (2003) ustanovili suistra`uju}i utjecaj dvije koncentracije (0,002 l/m2 i

4,0 l/m2) prolijevanja hidrauli~koga ulja na klijanje sje-mena obi~noga bora (Pinus sylvestris L.) kroz tri tjed-na u stakleniku, da su kod manje koncentracije objevrste ulja smanjile klijavost, te da je mineralno ulje ne-povoljnije. Ve}a je koncentracija 4,0 l/m2, koja odgo-vara incidentnom proljevanju ulja, bila smrtonosna zasve sjemenke.

Glede {tetnog utjecaja ulja na tlo i biljku potrebnoje ista}i da ulje na povr{ini ~vrstih ~estica stvara filmkoji sprje~ava kontakt ~estice s vodom i zrakom. Kodbiljke se manifestira ote`ano disanje korijena, poreme-}aji u metabolizmu te u krajnjem slu~aju su{enje kori-jena (B a { i } et al. 1999). Istodobno opada i mikrobio-lo{ka aktivnost tla, te se naglo pove}ava zastupljenostanaerobnih bakterija, a smanjuje brojnost aeroba. Ovoje jednim dijelom i posljedica poreme}aja C:N odnosana {tetu du{ika. Nadalje opada redoks-potencijal, a ireduciraju se spojevi `eljeza, mangana, sumpora itd.,{to stvara uvjete za njihovu pove}anu mobilnost.

Zbog toga je svrha ovoga rada bila ispitivanje utjeca-ja razli~itih koncentracija mineralnog i biorazgradivogaulja na rasadni~ku klijavost `ira, odnosno po~etni rastsadnica hrasta lu`njaka (Quercus robur L.), kao najva`-nije {umske vrste za podru~je nizinske Hrvatske.

PODRU^JE ISTRA@IVANJA Investigation area

Slika 1. Podru~je istra`ivanjaFigure 1 Investigation area

Pokus je postavljen u rasadnici-ma [umski vrt [umarskog fakul-teta u Zagrebu i u rasadniku Luka-vec na podru~ju {umarije VelikaGorica, U[P Zagreb.

Prema Kppenovoj i Thorntwai-tovoj klimatskoj razdiobi rasadnici[umski vrt i Lukavec pripadajuu podru~je umjereno tople ki{ne kli-me s oznakom Cfwbx.

U oba rasadnika tlo taksonom-ski pripada pseudogleju ravni~ar-skom (stagnosol). U gornjih 30 cmtlo je prema teksturi glinasta ilova-~a, a dublje poprima neznatno te`uteksturu i prelazi u laku glinu. U ra-sadniku [umski vrt tlo je neu-tralne do slabo alkalne reakcije, a urasadniku Lukavec neutralne doslabo kisele. U oba slu~aja tlo jeosrednje opskrbljeno humusom upovr{inskih 10 cm. U rasadnikuLukavec sadr`aj organske tvari(humoznost) br`e opada s obzirom

na dubinu tla nego u rasadniku [umski vrt. Op}enitose mo`e re}i da je do dubine od 50 cm tlo u rasadniku[umski vrt zna~ajno humoznije od tla u rasadnikuLukavec.

Nadmorska visina rasadnika Lukavec iznosi od110120 m, a rasadnika [umski vrt oko 123 m. Zra~-na udaljenost izme|u ova dva rasadnika iznosi svega14,5 km.

M. Or{ani}, D. Horvat, N. Pernar, M. [u{njar, D. Bak{i}, D. Drvodeli}: UTJECAJ MINERALNOG I ... [umarski list br. 12, CXXXII (2008), 3-9

5

MATERIJAL I METODE Material and methods

Slika 2. Pokusne plohe u rasadniku [umski vrtFigure 2 Test plots in nursery [umski vrt

U svakom rasadniku osnovanoje 14 pokusnih ploha povr{ine 1 m2.Sjetva `ira hrasta lu`njaka obavlje-na je u rasadniku Lukavec 6. 4.2005. a u rasadniku [umski vrt30. 3. 2005. godine. Na sedampokusnih ploha od 1m2 zasijano je1,4 kg `ira, {to je u slu~aju rasadni-ka Lukavec iznosilo 379 komadaodnosno u rasadniku [umski vrt351 komada. @ir je prekrivan ma-ti~nom zemljom iz rasadnika udebljini od dva promjera sjemena.Nakon prekrivanja sjemena, po-kusne plohe tretirane su razli~itimkoncentracijama biorazgradivoga imineralnog ulja proizvo|a~a Stihl.Pomo}u kompresora i brizgaljke,ulje se pod tlakom ravnomjernoraspr{ivalo po pokusnim plohama.Tri pokusne plohe tretirane su bio-razgradivim uljem u koncentracija-ma od 0,1 l/m2, 0,2 l/ m2 i 0,5 l/m2.Sljede}e tri pokusne plohe tretirane su mineralnimuljem u istim koncentracijama. Na {est pokusnih plohaobavljeno je tretiranje navedenim koncentracijamabiorazgradivoga i mineralnog ulja, bez sjetve sjemena.Na kontrolnoj plohi izvr{ena je samo sjetva sjemena,dok je jedna ploha ostala prazna. Radi odre|ivanjafiziografskih zna~ajki tla, na pokusnim plohama u obarasadnika uzorkovano je tlo iz 3 dubine (010, 1030 i3050 cm). Uzorci su uzeti s ploha koje nisu bile treti-rane uljem.

Pet mjeseci nakon tretiranja pokusnih ploha uljima(15.9.) uzorkovali smo na istima tlo do 10 cm dubine ito tako da smo formirali kompozitni uzorak iz 5 pojedi-na~nih. Pojedina~ne uzorke uzeli smo sondom i to podva sa dijagonala plohe (svaki na sredini poludijagona-le) i jedan iz njenog sredi{ta. Uzorci su homogenizirani

i pohranjeni u zamrziva~u. Sadr`aj lipofilnih tvari(ukupne masno}e) i mineralnih ulja analizirani su u dvanavrata u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba.

Na pokusnim plohama gdje je izvr{ena sjetva `ira, u~etiri navrata u rasadniku [umski vrt, odnosno u dvanavrata u rasadniku Lukavec, brojani su klijanci kakobi se utvrdila rasadni~ka klijavost sjemena i njezin tijek.Nakon zavr{etka nicanja, na pokusnim plohama izvr{e-na su mjerenja visina i promjera vrata korijena sadnica.Promjer vrata korijena sadnica mjeren je pomo}u digi-talne pomi~ne mjerke s to~no{}u 0,01 mm dok su visinemjerene mjernom letvom s to~no{}u od 1 mm. Tijekomvegetacije obavljeni su radovi njege sadnica, koji se ina-~e provode u rasadnicima.

Za statisti~ku obradu podataka kori{teni su pro-gramski paketi SAS i Statistica 7.

REZULTATI ISTRA@IVANJA Research resultsRezultati su pokazali podudarnost ostatka ulja u oba

rasadnika. Znakovito je da je na plohama tretiranim sbiorazgradivim uljem, ostatak ulja u povr{inskih 10 cmtla, 5 mjeseci nakon tretiranja na prirodnoj razini, te daostaci ulja korespondiraju s tretiranjima. Na plohama

koje su tretirane s 0,5 l/m2 mineralnog ulja i zasa|ene`irom, ostatak ulja u tlu je na razini osrednje optere}e-nosti (To t i i dr. 1998). Na plohama koje su zakorov-ljene, ostatak ulja je na razini slabe do osrednje opte-re}enosti. Vrlo zanimljivo je da je ostatak ulja na plo-

hama koje su tretirane s 0,5 l/m2 ulja i zakorovljenevrlo sli~an ostatku ulja na plohama koje su tretirane s0,2 l/m2 ulja i zasa|ene `irom. Ove dvije skupine plohao~ito imaju zna~ajno manje ostatka ulja od ploha koje sutretirane s 0,5 l/m2 ulja, a nakon toga zasa|ene `irom.

Na plohama koje su tretirane s 0,2 l/m2 ulja i prepu-{tene zakorovljenju ostatak ulja je na niskoj razini, te

iako je zna~ajno vi{i od ostatka ulja u tlu na plohamakoje su tretirane s 0,1 l/m2 ulja, uzima se da se radi onormalnom sadr`aju ugljikovodika (Dum i t r u et al.1998). Izme|u ploha koje su tretirane s 0,1 l/m2 uljanema zna~ajne razlike, radilo se o onima zasa|enim `i-rom ili prepu{tenim zakorovljenju.

M. Or{ani}, D. Horvat, N. Pernar, M. [u{njar, D. Bak{i}, D. Drvodeli}: UTJECAJ MINERALNOG I ... [umarski list br. 12, CXXXII (2008), 3-9

6

Tablica 1. Fiziografske zna~ajke tlaTable 1 Physiographic soil properties Krupni pijesak Sitni pijesak Prah Glina

[umski rasadnik Dubina tla Coarse sand Potty sand Silt Clay Teksturna oznaka C org pH pHForest nursery Soil depth 2,0 0,2 0,2 0,02 0,02

Na slici 4 prikazana je ukupna rasadni~ka klijavost`ira hrasta lu`njaka (Quercus robur L.) na pokusnimplohama u rasadnicima [umski vrt i Lukavec. Naj-ve}a klijavost `ira u oba rasadnika dobivena je na po-kusnoj plohi tretiranoj bio uljem u dozi od 0,5 l/m2. Naj-manja klijavost tako|er u oba rasadnika dobivena je napokusnoj plohi tretiranoj mineralnim uljem u dozi od0,5 l/m2. Prosje~na rasadni~ka klijavost `ira na pokus-nim plohama tretiranim bio uljem bila je za 11,01 %ve}a u rasadniku [umski vrt, odnosno za 15,39 % urasadniku Lukavec u odnosu na rasadni~ku klijavostna plohama tretiranim mineralnim uljem. Klijavost `ira

na kontrolnoj plohi u rasadniku [umski vrt bila je za26,87 % ve}a u odnosu na rasadnik Lukavec.

Prema testu proporcija, u rasadniku [umski vrt,dokazana je signifikantna razlika u klijavosti `ira jedi-no u slu~aju tretiranja tla mineralnim uljem u dozi od0,5 l/m2 u odnosu na klijavost istog `ira na kontrolnojplohi. U rasadniku Lukavec dokazana je signifikant-na razlika u klijavosti `ira u slu~ajevima tretiranja tlasa bio uljem u dozi od 0,5 l/m2 i 0,2 l/m2 te mineralnimuljem u dozi od 0,5 l/m2 i 0,1 l/m2 u odnosu na klija-vost na kontrolnoj plohi (tablica 3).

M. Or{ani}, D. Horvat, N. Pernar, M. [u{njar, D. Bak{i}, D. Drvodeli}: UTJECAJ MINERALNOG I ... [umarski list br. 12, CXXXII (2008), 3-9

7

Slika 3. Tijek rasadni~ke klijavosti `ira hrasta lu`njaka (Quercus robur L.) na pokusnim plohamaFigure 3 The course of nursery germination of pedunculate oak (Quercus robur L.) acorn on the test plots

Slika 4. Rasadni~ka klijavost `ira hrasta lu`njaka (Quercus robur L.) na pokusnim plohamaFigure 4 Nursery germination of pedunculate oak (Quercus robur L.) on the test plots

Na slici 5 prikazani su rezultati prve izmjere visina ipromjera vrata korijena sadnica hrasta lu`njaka (Quer-

cus robur L.) na pokusnim plohama u rasadnicima[umski vrt i Lukavec.

Tablica 3. Test proporcije za rasadni~ku klijavost `ira na pokusnim plohamaTable 3 Proportion test for nursery acorn germination upon test plotsVrsta ulja - Type of oil Biorazgradivo - Biodegradable Mineralno - Mineral Kontrola - Control

Koncentracija Concetration (l/m2) 0,5 0,2 0,1 0,5 0,2 0,1Lukavec p < 0,0001* < 0,0001* 0,765 0,0293* 0,1236 0,0093* 113

[umski vrt p 0,2834 0,4217 0,1846 < 0,0001* 0,5945 0,1117 195* signifikantno zna~ajno kod p < 0,05, = 5 %* Significant at p < 0,05, = 5 %

Statisti~ki zna~ajna razlika u visini sadnica kodprve izmjere dokazana je izme|u rasadnika, tretiranja,doze, rasadnika x tretiranja, rasadnika x doze i rasad-nika x tretiranja x doze, a nije dokazana jedino izme|utretiranja x doza. Razlika u promjeru vrata korijenasadnica dokazana je u svim slu~ajevima. Aritmeti~kasredina visina sadnica, za oba rasadnika, bila je najve}ana pokusnim plohama tretiranim bio uljem i iznosila je119 mm, slijedi visina sadnica uzgojenih na plohamatretiranim mineralnim uljem od 118 mm, odnosno visi-na sadnica na kontrolnoj plohi od 107 mm. Aritmeti~kasredina promjera vrata korijena sadnica, za oba rasad-nika bila je tako|er najve}a na pokusnim plohama tre-tiranim bio uljem i iznosila je 2,66 mm, slijede promje-

ri vrata korijena sadnica s pokusnih ploha tretiranihmineralnim uljem od 2,61 mm, odnosno s kontrolneplohe od 2,24 mm.

Prosje~no najve}e visine u rasadniku Lukavecimale su sadnice s pokusne plohe tretirane bio uljem udozi od 0,5 l/m2, a najmanje s kontrolne pokusne plohe.Sadnice iz rasadnika [umski vrt bile su prosje~nonajve}ih visina na pokusnoj plohi tretiranoj mineral-nim uljem u dozi od 0,5 l/m2. Najmanje visine u rasad-niku [umski vrt imale su sadnice s plohe tretiranebio uljem u dozi od 0,5 l/m2, {to je suprotno rasadnikuLukavec, gdje su imale najve}e visine. Visine sadni-ca s kontrolne pokusne plohe u oba rasadnika bile suistovjetne (108 mm).

M. Or{ani}, D. Horvat, N. Pernar, M. [u{njar, D. Bak{i}, D. Drvodeli}: UTJECAJ MINERALNOG I ... [umarski list br. 12, CXXXII (2008), 3-9

8

Slika 5. Prikaz prve izmjere visina i promjera vrata korijena sadnica hrasta lu`njaka (Quercus robur L.) na pokusnim plohamaFigure 5 The first measurement of heights and root collar diameters of pedunculate oak (Quercus robur L.) seedlings on the test plots

Prosje~no najve}i promjer vrata korijena u rasadnikuLukavec imale su sadnice s pokusne plohe tretiranebio uljem u dozi od 0,5 l/m2, a najmanji s plohe tretiranemineralnim uljem u dozi od 0,1 l/m2. Sadnice s kontrol-ne plohe u rasadniku Lukavec imale su promjer vratakorijena od 2,29 mm, a sadnice u rasadniku [umski

vrt od 2,19 mm. Sadnice iz rasadnika [umski vrtimale se prosje~no najve}i promjer vrata korijena napokusnoj plohi tretiranoj mineralnim uljem u dozi od0,5 l/m2. Najmanji promjer vrata korijena u rasadniku[umski vrt imale su sadnice s kontrolne plohe.

RASPRAVA I ZAKLJU^CI Discussion and conclusionsNa temelju provedenih istra`ivanja, u dva rasadnika,

utjecaja 3 koncentracije (0,1 l/m2, 0,2 l/m2, 0,5 l/m2) pro-lijevanja dvije vrste ulja za podmazivanje lanaca motor-nih pila (biorazgradivo i mineralno) zapa`eno je da bio-razgradivo ulje ni kod jedne koncentracije prolijevanjasignifikantno ne smanjuje rasadni~ku klijavost sjemenahrasta lu`njaka, nego ju u jednome rasadniku ~ak i po-ve}ava. Kod mineralnoga ulja smanjenje rasadni~ke kli-javosti utvr|eno je kod najve}e koncentracije u oba ra-sadnika, te u kod srednje koncentracije u jednome.

Ova analiza pokazala je da pove}ana koncentracijamineralnoga ulja mo`e smanjiti rasadni~ku klijavost, ada ju biorazgradivo ulje mo`e pove}ati.

Analiza izmjera visina sadnica nije pokazala ovakojasan utjecaj vrste ulja, jer je u jednome rasadniku

([umski vrt) generalno zapa`eno smanjivanje visinebiljaka pove}anjem koncentracije biorazgradivogaulja, dok je u drugome (Lukavec) visina biljakave}a, {to je i koncentracija biorazgradivoga ulja bilave}a. Kod oba rasadnika utvr|ena je slaba ovisnost vi-sine biljaka o koncentraciji mineralnoga ulja.

Na promjer vrata korijena osim lokacije utje~e ivrsta ulja. Op}enito (osim u jednome slu~aju) biljke naplohama tretiranim biorazgradivim uljem imale su ne{-to ve}i promjer vrata korijena u odnosu na kontrolnuplohu i u odnosu na plohe s mineralnim uljem.

Zbog nedovoljno jasne ovisnosti izme|u visine i pro-mjera vrata korijena o vrsti i koncentraciji ulja, u analizubi trebalo uklju~iti i prou~avanje drugih ~imbenika.

Na osnovi pedolo{kih istra`ivanja mo`e se zaklju-~iti kako je tlo na zakorovljenim plohama biolo{kiaktivnije, {to dovodi i do br`e degradacije ulja, osobitoako ga ima u vi{im koncentracijama. Ve}e ostatke uljau rasadniku [umski vrt mo`e se povezati s te`om

teksturom, dakle slabijom aeracijom te u~estalijimorganomineralnim vezama, ali i ve}im izvornim sadr-`ajem organske tvari. Rizosfera korovskih vrsta gustopro`ima tlo i poti~e mikrobiolo{ku aktivnost, koja seodra`ava na tro{enje energije iz ugljikovodika.

M. Or{ani}, D. Horvat, N. Pernar, M. [u{njar, D. Bak{i}, D. Drvodeli}: UTJECAJ MINERALNOG I ... [umarski list br. 12, CXXXII (2008), 3-9

9

LITERATURA ReferencesAnon , 1996: Razvoj i organizacija hrvatskog ener-

getskog sektora - ISBN 953-6474-01-8, knjiga6, Gospodarenje {umama u Hrvatskoj, Ener-getski institut Hrvoje po`ar, Zagreb, ISBN953-6474-04-2, 176.

Augu { t i n , H., S. D e k a n i } , I. Ma r t i n i } , S. S e -v e r , 2000: Enviromentally friendly hydraulicfluids for forestry machines conditions and pro-spects. Mehanizacija {umarstva 25 (12): 4158.

B a { i } , F., I. K i s i } , M. Me s i } & A. Bu t o r a c ,1999: Stanje tala i djelotvornost sanacije na mje-stu puknu}a naftovoda OS Stru`ec RafinerijaSisak. Studija, Agronomski fakultet Sveu~ili{tau Zagrebu, 42 p.

Dum i t r u , M., M. To t i , C. C e a u s u , C. C o n s t a n -t i n , A. Vo i c u l e s c u , V. C a p i t a n u , E. P i r -v u l e s c u & D. P o p a , 1998: Bioremediation ofpetroleum contaminated soils, Stinta sollului,Soil Sci. Jour. Of the Romanian National SSS,12: 163165. Bucarest.

Ho r v a t , D., M. [ u { n j a r , 2003: Application of bio-degradable chain-saw lubricants, Proceedings ofthe 2nd International Scientific ConferenceForest and wood-processing technology andthe environment; Kolarik, Josef (ur.), Brno,Czech Republic, Mendel University of Agricul-ture and Forestry Brno, 109121.

L a u h a n e n , R., R. Ko l p p a n e n , S. Ta k a l o , T.Koukk a n e n , H. Ko l a , I. Va l imak i , 2000:Effects of biodegradeble oils on forest enviro-ment and forest machines. Proceedings Forestand wood technology vs. enviroment Mendel

University of agriculture and forestry Brno,Czech Republic, 203206.

L a u h a n e n , R., R. Ko l p p a n e n , 2003: Effects ofspent hydralic oil on the germination of scotspine seed, Proceedings of the 2nd InternationalScientific Conference Forest and wood-pro-cessing technology and the environment; Kola-rik, Josef (ur.), Brno, Czech Republic, MendelUniversity of Agriculture and Forestry Brno,221223.

S k o u p , A., R. U l r i c h , 1994: Dispersion der lab-scheidung aus der Kettenschmierung von Ein-mannmotorsgen. Forsttechnische Informatio-nen 11: 121123.

S k o u p , A., 2004: Biodegradable oils used for sawchain lubrications, Ukrainskij der`avnij lisoteh-ni~eskij universitet, Naukovij visnik 14 (3):4149.

Ta k a l o , S., R. L a u h a n e n , 1994: Tall oil as a newlubricant in forestry preliminary results andexperiences. Forsitrisk, 4 8 July 1994, Felda-fing, Germany, 14.

To t i , M., C. C on s t a n t i n , M. D r a c e a , V. C a p i -t a n u & M. D am i a n , 1998: Some aspects con-cerning the oil pollution and brine in Romaniansoils. Stinta sollului, Soil Science Journal of theRomanian National Society of Soil Science,12:177187. Bucarest.

U l r i c h , R., 1994: Vegetable and mineral oils in labo-ratory and operational tests of Husqvarna 242power saws. Forsitrisk, 4 8 July 1994, Felda-fing, Germany, 16.

SUMMARY: The purpose of this study is to research the effects of differentconcentrations of mineral and biodegradable lubricants for chainsaws uponseedling growth and the initial growth of pedunculate oak (Quercus robur L.),the most significant forest tree species in the region of the lowland Croatia.Tests were carried out in two nurseries upon 1-m2-plots (altogether 28 testplots and two control ones) by spilling biodegradable oil and mineral oil,each in three concentrations (0.1 l/m2, 0.2 l/m2, 0.5 l/m2). The analysis sho-wed that the increased concentration of mineral oil may decrease seedlinggermination; on the contrary, the bio-decomposable oil can increase it. Basedon pedological research, we may conclude that the soil of weedy plots is bio-logically more active, which results in faster oil degradation.