BIO PESTICIDI i GNOJIVA ✿ Sredstvo za prskanje od Koprive Upotrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi, a istovremeno jaca biljke, poboljsava im otpornost i gnoji ih. Priprema: 1 kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata. Ne duze, jer preparat gubi moc. Ako nema svjezi h kopriva, na istu kolicinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osusenih. Posljiej 24 sata tekucinu treba procijediti i njome dobro popriskati biljke sa svih strana. U tu svrhu moze se upotrijebiti rasprcivac ili prskalica za vocke. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana. Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete, koji pomazu u borbi protiv nametnika. Posto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito prskati biljku, svakih par dana. ✿ Sredstvo za prskanje od Pelina Koristi se protiv lisnih usi, hrđe, grinja, gusjenica i mrava. Priprema: 300 gr svjezih listova cvjetova palina (ili 30 gr osusenih) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 2-3 dana. Procijediti i nerazrijedenom tekucinom prskati biljke. ✿Sredstvo za prskanje od Preslice (Rastavića)Ova biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline. Koristi se protiv biljnih bolesti, kao sto su pljesan, hrđa, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka.Priprema: 1 kg svjeze preslice (ili 150 gr osusene) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 12 sati.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
prestane pjeniti, razrijediti sa desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni
njome prskati zemlju.
✿ Sredstvo za prskanje od Buhača
1 kg usitnjenog svjezeg bilja ili 100- 200 gr usitnjenog suhoh bilja, preliti sa 10
lit kipuce vode, te ostaviti pokriveno 20-30 min. Tekucinu procijediti, ostaviti
da se ohladi i upotrijebiti.
✿ Bijele mušice
Bijele mušice su mali bijeli insekti s krilima, slični moljcima. Pojavljuju se u ranol jeto i sredinom ljeta i napadaju vrtne i kućne biljke. Lepršaju od jedne do
druge biljke i sišu sok, uglavnom s donje strane lišća, što oslabljuje biljku. Osim
toga, bijele mušice luče medljiku koja uzrokuje žućkasto šarenjenje listova, a
kasnije i pojavu čađave plijesni
✿ Insekticid od limunove kore
Koru od 4-6 limunova sitno narezati i preliti s 1 litrom kipuće vode. Pokriveno
ostaviti da se tekućina ohladi. Procijediti i prskati biljke napadnute bijelim
mušicama.
✿Duhan
U pola litre vode stavite prstohvat duhana ili 4-5 čikova. Pustite da stoji 24 h.
Sa tom tekućinom pošpricajte bolesne biljke i rezultati će biti uočljivi nakon
par dana. Da napomenem da ta duhanska tekućina ne šteti biljkama jer inače,biljka duhana proizvodi taj sastojak (nikotin) da bi sama sebe zaštitila od
raznoraznih napasnika. Vodu obavezno procjediti kroz neku gazu da čestice
duhana ne dospiju u špricaljku jer će se začepiti. Jeftino a vrlo vrlo korisno za
uništavanje većine nametnika. Sa tom tekućinom pošpricajte bolesne biljke i
rezultati će biti uočljivi nakon par dana. Da napomenem da ta duhanska
tekućina ne šteti biljkama jer inače, biljka duhana proizvodi taj sastojak
(nikotin) da bi sama sebe zaštitila od raznoraznih napasnika. Vodu obavezno
procjediti kroz neku gazu da čestice duhana ne dospiju u špricaljku jer će se
да отстоји 2 дана. Након тога биљке се прскају 5% раствором добијене
течности.
- Мацерат од дувана
400 g ситно исецканог сувог листа дувана или дуванске прашине прелије
се са 10 l воде, одстоји 2 дана, процеди и разреди у односу 1:2 уз додатак
40 g калијумовог сапуна. користи се за прскање против совица, гриња и
крвавих ваши.
42 0 53 Share 0
Znamo da se trudite najbolje što možete da sačuvate vašu baštu od raznihnapasnika i da su vam mrske sve one hemikalije. Doskočite štetočinama saovim zanimljivim trikovima.
Nije uvijek obavezno trčati za štetnim toksičnim sredstvima za uništavanje iodbijanje štetočina. Postoje neki savjeti sa kojima ih se možete riješiti napotpuno prirodan način.
Oni baš obožavaju vašu salatu i kupus. Da li ste znali da oni mogu uništiti i do30 odsto uroda? Zaustavite ih. Pivom. Da, dobro ste pročitali. Pripremite imdobru žurku sa čašom piva. Staklenu teglu zakopajte u zemlju kraj biljki, ali da joj vrh viri malo iznad zemlje. Napunite je pivom (najbolje tamnim) i to 3/4
tegle. Pivo privlači puževe golaće, a oni će, ako je zamka dobro napravljena,
doći i upasti pravo u teglu sa pivom.
Ljuske od jaja
Sa njima možete spriječiti truljenje ploda. Usitnite ljuske od 4 jajeta i stavite ihu zemlju oko svake biljke, blizu korijena. Kalcijum iz ljuski će se laganorastvarati u zemlji, a korijenje biljke će ga upiti.
Mlijeko i voda
Ovu smjesu koristite da biste spriječili pojavu crnih tačkica i fleka na laticama
ruža. U dvije čaše vode dodajte 1 čašu mlijeka i smjesu stavite u bocu saraspršivačem. Našpricajte sa njom latice.
Sa njima ćete dobro kontrolisati insekte, posebno lisne uši, brašnaste bube,crvenog pauka. Uzmite najljuće papričice, koje možete pronaći i izmiksajte ih ublenderu sa dvije čaše vode. Pažljivo stavite smjesu u bocu sa sprejom iprskajte listove napadnute biljke, ali pazite da ne poprskate sebe. Prvo
ispitajte kako biljka reaguje. Poprskajte samo jednu biljku ili par njenih listova i
sačekajte nekoliko dana da vidite da li biljka dobro podnosi tu smjesu. Ukolikose ne isuši, slobodno sa papričicama napadnite napasnike. Uz to, brašnastebube možete odbiti i sa listovima lovora, koje poredate oko biljke.
Insekti napadaju naše povrtnice. Zaštitna sredstva u poljoprivredi su skupa i
najčešće otrovna, te štetna za okoliš. Upotrijebite pesticid načinjen od koprivekoja sada raste na svakom koraku
U proljetno doba, mnogi od nas provode većinu slobodnog vremena na vrtu.Nakon što uložimo veliku količinu vremena i truda na: pripremu tla, sijanje,
sadnju, plijevljenje, zalijevanje, vrijeme je da otpočinemo i uživamopromatrajući naše povrtnice u rastu. No, najčešće tek tada slijedi borba za
opstanak-razni kukci otkrivaju naše nasade i oštećuju ih. U ovakvimslučajevima, najjednostavnije je kupiti neki od gotovih preparata koji sunajčešće otrovni i štetni za živi svijet. No, postoje i ekološka rješenja po
principu "uradi sam". Jedno od njih je upotreba ekstrakta od koprive kao
Naša obična kopriva Urtica dioica je jedna od najrasprostranjenijih ljekovitih
biljaka, a trenutno raste u izobilju po našim šumama, gustišima i poljima. Evonekoliko recepata za koprivin pesticid:
Recept 1 - Insekticid od koprive
Insekticidni ekstrakt od koprive se radi tako da se kopriva (količinski jednakanta), zakuha u vodi na 20-30 minuta, promiješa i ostavi da stoji 1 dan. Ondase ovoj otopini doda tekući sapun u omjeru 1:100. Prije špricanja, otopina serazrijedi u omjeru 1:4 s vodom. Moguće je dodati i smeđi šećer ili smeđi sapun imlijeko da se ojača otopina (i bolje zadrži na listovima). Upotrebljava se protivgusjenica i mušica (lisnih uši).
Recept 2 - Otopina od korpive kao fungicid, repelent i prihrana
Fermentirana gusta otopina od koprive kao fungicid, repelent i prihrana. Ovo
je otopina neugodnog mirisa koja odbija lisne uši, trips, grinje (pregalj), snijet,smeđu trulež. Koristite debele rukavice prilikom branja koprive. Berite samo
nadzemne dijelove. Upotrijebite 1kg kopriva bez korijena i potopite je u 10L
vode. Ostavite neka odstoji tako 10-15 dana u sjeni (najbolje na oko 18° C).
Promiješajte svaki dan. Otopina će se zgušnjavati i promijeniti boju u smeđu.Spremna je za upotrebu kada se više ne stvaraju mjehurići zraka uslijed vrenja.
Sada je potrebno procijediti, te odstraniti dijelove biljke koje ćetekompostirati. Koprive prihranjuju biljke s dušikom i štite od bolesti. Najbolje ih je upotrebljavati u vegetacijskom periodu, svaka 3 tjedna. Fermentiranu
otopinu skladištite na sjenovitom mjestu u zatvorenoj posudi do 12 mjeseci.
Prilikom upotrebe, razrijedite otopinu sa 7 dijelova vode naprama 1 dio
otopine. Natočite razrijeđenu otopinu u bocu za špricanje. Špricajte na biljke ioko biljaka na područjima gdje vam nametnici nanose štete.
Recept 3 - Otopina od koprive protiv lisnih ušiju i minirajuće muhe
Potrebno je skupiti 224g mlade koprive i natopiti je u kanti vode na tjedan
dana. Procijediti i ovakvu koncentriranu otopinu upotrijebiti protiv lisnih uši icelerove minirajuće muhe.
Navedene otopine mogu se koristiti se na povrću, voću i ružama. Djeluju nanačin da odbijaju neke vrste kukaca, te istovremeno jačaju biljku kroz folijarnuprihranu. Kao sredstvo koje kontrolira štete od nametnika, kopriva se možeupotrijebiti i na drugačiji način; Kopriva je biljka koja je u vrtu i povrtnjaku
dobar susjed, pozitivno djeluje na rast i razmnožavanje velikog broja kultura.Zasijana uz rubove gredica vrta jedan prema sto u odnosu na glavnu kulturu
djeluje stimulirajuće na nasade. Također, sadnjom koprive u povrtnjaku, neki
kukci kao mrkvina mušica, lisne uši i crna muha, radije će se hraniti koprivomnego mrkvom i na taj način ćete zaštititi svoj nasad.
Još zanimljivih upotreba koprive:
Zbog velike količine kalija u svom sastavu kopriva je odlična kao gnojivo. Kopriva je popularna namirnica za pripremu juha, variva i pesta.
Od koprive se radi šampon i losion protiv peruti. Ulje dobiveno iz sjemenki se može koristiti kao iluminant (gorivo) u
lampama.
Ekstrakt dobiven kuhanjem biljke u slanoj otopini, će zgrušati mlijeko u
sir umjesto komercijalnog sirila (sredstvo za grušanje mlijeka). Sušeno i usitnjeno lišće se dodaje u hranidbi peradi te poboljšava
nesivost i zdravi prirast. Dodatno, puranima i svinjama odgovara
korištenje koprive u hranidbi. Vlakna dobivena od koprive su se dugo koristila za proizvodnju različitih
tkanja i papira.
Biljke se komercijalno koriste za ekstrakciju klorofila, koji se onda
upotrebljava kao jestivo zeleno bojilo (E140).
Kopriva je osnovni sastojak mnogih aktivatora komposta. To je
mješavina nekoliko sušenih biljaka u prahu koja se dodaje hrpi
komposta radi ubrzavanja bakterijske aktivnosti. Na taj način se utječena smanjivanje vremena koje je potrebno za stvaranje komposta.
Iako se mnogi kukci hrane koprivama, ova biljka odbija mušice tako da
se vezica svježe nabrane koprive može objesiti u kuhinjskim ormarićimaradi odbijanja mušica i moljaca.
U agroekologiji, pesticidi se proizvode od organskih tvari, a najvažnija im jekarakteristika minimalni okolišni utjecaj. Koprive su prirodno zaštitnosredstvo koje nanosi manje štete ostalim živim organizmima od umjetnih i odnekih prirodnih insekticida kakav je piretrin. Biodinamički vrtlari cijene običnukoprivu, upotrebljavajući njene listove kao sastojak u različitim sprejevima.
Napomena: Za sve navedene recepte najbolje je upotrijebiti mlaku odstajalu
Ključne riječi članka: priprema, pesticida, od, koprive, koprive, kopriva, otopina,
biljke, protiv, otopinu, uši, štete, upotrijebiti, komposta, sredstvo, način, lisnih,kukci, vremena, biljaka, recept, najbolje, mušica, potrebno
BILJKE ŠTITE
nedelja, 26 avgust 2012 06:38 |
Neke ukrasne, lekovite i začinske biljke se seju sa povrćem ivoćem da ih zaštite jer stvaraju materije koje su smrt za mnogemikroorganizme a i odbijaju štetočine i izazivače bolesti. Ako se
umesto jedne u lejama bašte gaji više kultura prednost jemnogostruka.Mešovite kulture obezbe đuju veći prinos jerse bolje iskorišćava zemljište i manje iscrpljuje, svaka odbiljaka se bolje razvija, ukus je bolji zbog delovanja suseda i
bolje se štite od bolesti i štetočina. Međutim, kao i u svetuljudi i među biljkama ima dobrih i loših suseda pa nije sve
jedno koje ćete da uparite.Neke ukrasne,lekovite i začinske biljke se seju sa povrćem i voćem da ih zaštite jer stvaraju fitonicidne materije koje su smrt za mnoge mikroorga nizme,
odbijaju štetočine i izazivače bolesti.Svojim mirisom maskiraju miris gajenihbiljaka koje privlače insekte.
U fitonicidne biljke spadaju: neven,kadifica,dragoljub,
Dragoljub (Thopaelum majus) tera biljne vaši, belu mušicu i leptira kupusara izbog toga bi trebalo da se seje ispod voćaka napadnutih biljnim vašima i pored
kupusnjača.
Ako se ren posadi ispod trešnje sprečiće pojavu gljivičnebolesti monilie, a oko krompira odbiće krompirovu zlaticu iuticaće da krtole budu zdrave i ukusne.
Lavanda (Lavandula angustitolia) i majoran (Majorana
hortensis) spreča vaju pojavu lisnih vašiju i mrava, dokkamilica (Matricaria chamomilia) "leči" zemljiše oko metar u prečniku(sprečava pojavu se belog crva, a utiče i na biljke oko sebe). Nana (Menta
piperita) odbija štetočine kupusa i lisne vaši, bosiljak (Ocimum basilicum)
mirisom odbija lisne vaši, komarce i grinje, dok metvica (Mentha spica ta),posađena između plavog patlidžana, štiti ovu biljku od krompirove zlatice.
Borač (Borago officinalis) i mirođija (Anethum graveolens) odbijaju leptira
kupusara,a žalfija (Salvia officinalis),majčina dušica (Thymus vulgaris) i čubar(Satureja hortensis) pored njega i puževe golaće. Maslačak (Turadžacumofficinalis) odbija gliste nematode dok crni luk posađen u redove sašargarepom štiti od mrkvine muve i glista nematoda. Beli luk posađen izmeđuredova jagode utiče da plodovi ne obole od sive plesni, a posađen izmeđuredova šargarepe sprečava pojavu nematoda. Mlečika carevac (Euphorbia
lathuris) i ricinus mirisom korena rasteruju krtice, voluharice i poljske miševe. Kad god je moguće, u bašti bi trebalo da se gaje stare, domaće sorte voća,povrća i vinove loze koje daju kvalitetne plodove, kao i selekcionisane
biotipove poludivljeg i divljeg voća i povrća jer je otpornije i bogato biološkiaktivnim materijama.
KO S KIM
Celer mrzi krastavac
Beli luk - poželjni susedi su jagode, krastavac, šargarepa, paradajz, voće anepoželjni su pasulj, grašak i kupus.
Bosiljak - poželjni susedi su pasulj i razne salate. Boranija - poželjni susedi su rotkvica, krastavac, salata, cvekla, celer, paradajz,spanać, tikvice, prokelj i rotkva a nepoželjni crni i beli luk, praziluk, vlašac iradič.
Celer - poželjni susedi su pasulj, krastavac, kupus, praziluk, paradajz i spanać anepoželjni krompir i celer (ne uspeva dobro kao monokultura).
Cvekla - poželjni susedi su crni luk, salata, pasulj, luk vlašac dok je nepoželjanspanać. Crni luk poželjni susedi su krastavci, paradajz, šargarepa, jagode, cvekla,kamilica i mirođija a nepoželjni pasulj, kupusnjače, grašak i praziluk.
Grašak - poželjni susedi su mirođija, šargarepa, kupus, keleraba, salata,rotkvica, rotkve i špargla a nepoželjni krompir, praziluk, crni i beli luk, pasulj i
paradajz.
Kadifica - poželjni susedi su kupusnjače, paradajz i celer. Keleraba - poželjni susedi su pasulj, grašak, krompir, praziluk, celer, rotkve,salata, spanać, paradajz, kukuruz a nepoželjnih nema. Krastavac - poželjni susedi su pasulj, mirođija, beli i crni luk, kupus, letnjasalata, celer i pasulj dok su nepoželjne rotkvice.
Krompir - poželjni susedi su pasulj, mirođija, beli i crni luk, kupus, letnja salata,celer i pasulj a nepoželjni su grašak, kupus, celer, paradajz, salate i tikv e.
Luk vlašac - poželjni susedi su šargarepa, cvekla, jagoda a nepoželjnikupusnjače, pasulj, boranija, grašak i praziluk. Mirođija - poželjni susedi su voćke, rotkve i pasulj. Neven - poželjni susedi su šargarepa i crni luk.
Paradajz - poželjni susedi su pasulj, šargarepa, crni luk, kupus, keleraba isalata, praziluk, peršun, celer, rotkvice, žalfija, nana, ruzmarin i kadifica dok sunepoželjni grašak, kupus, paradajz, salate i tikve.
Pasulj - poželjni susedi su krastavac, bosiljak, kupus, keleraba, salata, rotkvice,celer, paradajz, repa, rabarbara i blitva a nepoželjni crni i beli luk kao i praziluk. Peršun - poželjni susedi su bele i crvene rotkve, paradajz, jagode dok jenepoželjna salata. Praziluk - poželjni susedi su jagode, šargarepa, kupus, keleraba, salata, celer,
paradajz a nepoželjni crni luk, grašak i sve vrste jagoda.
Ren - poželjni susedi su krompir, mak i voćke.
Rotkve - poželjni susedi su pasulj, grašak, jagoda, šargarepa, kupus, keleraba,salata, peršun, spanać, paradajz, čubar, mirođija i boranija a nepoželjan je
krastavac.Salata - poželjni susedi su pasulj, grašak, jagode, krastavac, kupus, keleraba,praziluk, rotkve, paradajz, crni luk i bosiljak dok je nepoželjan peršun.
Radič - poželjni susedi su paradajz, šargarepa, salata, visoka boranija a
nepoželjan je peršun. Spanać - poželjni susedi su krompir, kupus, keleraba, rotkve, pasulj, paradajz anepoželjna je cvekla. Šargarepa - poželjni susedi su grašak, mirođija, crni luk, praziluk, rotkvice,neven i žalfija a neopoželjnih nema.
Sve vrste kupusa - poželjni susedi su jagode, salata, krastavac, celer, praziluk,