Bilusic Scitaroci

5/26/2018 Bilusic Scitaroci

1/12

Sl 1 Krajolik Velikog Tabora, pogled s juga prema dvorcu-burgu

Fig 1 Veliki Tabor, view from the south


2/12

Biserka Dumbovi Bilui, Mladen Obad itaroci

Ministarstvo kultureUprava za zatitu kulturne batineKonzervatorski odjelHR10000 Zagreb, Mesnika 49

Sveuilite u ZagrebuArhitektonski fakultetHR10000 Zagreb, Kaieva 26

Prethodno priopenje

UDK 712:719 (4975)

Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam20102Urbanistiko i prostorno planiranje

lanak primljen / prihvaen: 17 4 2007 / 26 11 2007

Znanstveni priloziScientific Papers 15[2007] 2[34] P

Ministry of CultureDepartment of Cultural Heritage ProtectionConservation SectionHR10000 Zagreb, Mesnika 49

University of ZagrebFaculty of ArchitectureHR10000 Zagreb, Kaieva 26

Preliminary Communication

UDC 712:719 (4975)

Technical Sciences / Architecture and Urban Planning20102Urban and Physical Planning

Article Received / Accepted: 17 4 2007 / 26 11 2007

Kulturni krajolici u Hrvatskojidentifikacijai stanje zatite

Cultural Landscape in CroatiaIdentificationand Protection

antropogene sastavnice krajolikaHrvatska

istra.ivanje i vrjednovanje kulturnih krajolikakulturni krajolikzatita krajolika

Analizirase stanje zatite kulturnihkrajolikau Hrvatskoj, koja je potpisivanjemKonvencije o europskimkrajolicima preuzela obvezu brige o vlastitim krajolici-ma kao dijelu europske krajobrazne raznolikosti Ukazuje se na neprimje-njivanje strune metode identifikacije i vrjednovanja krajolika na podrujuHrvatske, a u funkciji utvrivanja kapaciteta prostora kao jedne od planskihmjera za smanjenje nekontrolirane potronje prostora gradnjom

This paper addresses the issue of cultural landscape protecwhich is one of the signatories of the Convention on European paper points to the fact that no research methods of landscapandevaluation are employedin Croatia The aim is to determineas one of theplanningmeasuresto reducethe uncontrolled wasources brought about by excessive construction

anthropogenic components of landscapeCroatia

research and evaluation of cultural landCultural landscapeprotection and preservation


3/12

UVOD

INTRODUCTION

Hrvatska ima prepoznatljive i raznolikekrajolike koji su, kao temeljni initelj vizualnepercepcije, sastavnice njezinaprostornog iden-titeta Na razmjerno malom teritoriju Hrvat-ske raznolikih geomorfolokih i mikroklimat-skih obilje.ja, specifinim povijesnim razvit-kom na razmei velikih kultura stvoreni su

razliiti tipovi kulturnihkrajolika,usporedivi seuropskim regijama mediteranskih i srednjo-europskih zemalja Dosadanji stupanj stru-nih aktivnosti na provoenju postupaka pre-poznavanja, vrjednovanja i zatite kulturnihkrajolika nedostatan je, posebice zbog iska-zanih namjera za irenjem prostora namije-njenoga gradnji Krajolici Hrvatske u posljed-njim desetljeima do.ivljavaju bitne promje-ne uvjetovane politikim, gospodarskim, so-cijalnimivlasnikimzahtjevima,itouviduve-likih graevnih podruja za koja nema odgo-varajue strune i prostorno-planerske podr-ke Velikim promjenama u prostoru, kojese dogaaju zbog nove gradnje, mijenja se

izgled krajolika, a tek se u malobrojnim pri-mjerima pridonosi afirmaciji krajobraznihvrijednosti

Kulturni krajolicikao najslo.enije prostornestrukture, uobliene od prirodnih i antropo-genih sastavnicaodraz su kulture i vremenasvoga nastajanja, a predstavljaju fizionomijunaeg okru.enja i stvaraju mentalnu sliku oprostoru kao prostoru pripadanja i zaviajaIako se danas o do.ivljaju prostora oko nasve rijetko govori kao o socijalnom i antropo-

lokom iskustvu, ve kao o iezavajkama, a tema pripadnosti i zaviajnose smatrati nostalginim stajalitemljanje o prostoru s diskursa krajolipridonijeti razumijevanju teritorija i knjegove budunosti

Cilj je istra.iti krajolik u svjetlu kultur

jesnog i prostornog naslijea, prepojednosti kroz ralambu njegovih sasto e dovesti do prijedloga modela oi zatite u kontekstu preobrazbi i rana temelju suvremenih europskih i sstajalita i koncepcija zatite Cilj jeusporediti nae kulturne krajolike s ma susjednih europskih regija u kojipostavljen sustav zatite, to e omvrjednovanje u europskim okvirima

Metode i postupci istra.ivanja usmjna antropogene sastavnice krajolisvega na povijesna naselja i graevnositelje identiteta prostora Oekue se izradom modela zatite krajolik

riti pretpostavke za njegovu zatitu zakonske regulative, ali i izrade konzskih studija za prostorno-planersku stiku dokumentaciju

DEFINICIJE KULTURNOGA KRAJOLIKA

DEFINITIONS OFCULTURALLANDS

U hrvatskom jeziku rije krajolik znase pru.a oku pri pogledu na prirodukraja:predio,okoli,pejsa.,krajina, kr

U naoj su strunoj literaturi i praktitrebi oba terminakrajolik i krajobrada je razlika izmeu njih samo lingvi

ne pojmovne prirode tovie, u prvnoj publikaciji u kojoj se integralno oproblematika krajolika pod naslovomlikSadr.ajna i metodska podloga Krne osnove Hrvatske2 ve su u samslovu sadr.ana oba pojma

Krajolik se duginiz godina prepoznavu oblicima prirodnih vrijednosti, takopravilu stavljao znak jednakosti izmma prirode i krajolika, dabi tek s razvmisli o njegovoj zatiti bilo shvaenovo ire pojmovno odreenje

Prema definiciji krajolika u Konvencropskim krajobrazima, krajobrazom

tra odreeno podruje, vieno okom, kojega je narav rezultat meudjelovanja prirodnih i/ili ljudskih imOva se definicija odnosi na sve krajoobzirana posebnosti tipa i vrste,kaovrijednosne kategorije Meutim, kra

262 PROSTOR 2[34] 15[2007] 260-271 B. DUMBOVI BILUI, M. OBAD ITAROCI Kulturni krajolici u Hrvatskoj Znanstveni priloziScienti

1 Ani, 2000: 628

2 *** 1999a: 1

3 *** 2000a: i 2002b: RijeLandscape prkaokrajobraz


4/12

nimnih vrijednosti prepoznati su kao kulturnikrajolici, a reprezentiraju posebnosti pojedi-ne krajobrazne jedinice

Kulturni krajolici (Cultural Landscapes) zajed-niko su djelo ovjeka i prirode, ilustrirajurazvitak ljudske zajednice i njihova prostor-nog okru.enja tijekom vremena, pod vanj-

skim i unutarnjim utjecajem fizikih ograni-enjai/ili mogunosti kojesu odreenenjiho-vim prirodnim okru.enjem pod utjecajem so-cijalnih, gospodarskih i ostalih poticaja4 Kul-turni su krajolici na taj nain dobili legitimitetprostornog entiteta koji obilje.ava raznoli-kost manifestacija i meudjelovanja izmeuljudi i njihova prirodnog okru.enja

Karakterkrajolikadefiniran je u pripadajuemvremenu i prostoru,a stekaoje socijalnei kul-turne vrijednosti na razliitim teritorijalnimrazinamajer odra.avanain koritenjazemljei aktivnosti, vjetina ili razliitihtradicija; ili seocrtava u literaturi i umjetnikim djelima; ilise pak odnosi naprostor nakojem suse odvi-jali neki povijesni dogaaji

Suvremena interpretacija krajolika shvaenaje kao izraz i rezultat prostornoga i vremen-skoga meudjelovanja ljudi i njihova okru-.enja, kao poseban oblik topografije, vegeta-cijskoga pokrova, naina koritenja zemlje,uzorka naselja, a koji su uvjetovani djelova-njem prirode, raznih socijalnih, gospodar-skih, vlasnikih, povijesnih i kulturnih proce-sa, kao i posebnih aktivnosti5

Ova je definicija krajolika usmjerena ponaj-prije prema procesu, njegovoj teritorijalnojdinamici i meudjelovanju, a manje premaslici i uzorku, te se razlikujeod prijanjega po-imanja krajolika kao entiteta koji odra.avasamo vizualne dojmove o krajoliku, kao o di-jelu pejsa.noga prizora

IDENTITET KRAJOLIKAKAO EGZISTENCIJALNOGA PROSTORA

IDENTITY OFLANDSCAPEASLIVINGSPACE

Kulturni krajolik prepoznat je kao egzistenci-jalni prostor, kao razmjerno stabilan sustavpercepcijskih predod.bi slika okoline, od-nosno kao prostor strukturiran vertikalnim ihorizontalnim nivoima,6 gdje se pod horizon-talnim slojem (nivoom) podrazumijeva pri-rodna podloga na kojoj ovjek uspostavljavertikalnu os svojim naseljima, putovima, na-

inom koritenja i obrade zemlje, dakle svo-jim svakodnevnim .ivotom Krajolik je kao po-vijesno naslijeeni prostor izravno povezan sosjeajem pripadnosti i zaviajnosti Istra.i-vanje prostora ne samo kao geometrijske apstraktne kategorije, ve kao egzistencijal-noga prostora slo.enog od vie slojeva (ni-voa, razina), strukture predod.bi,7 u kojojsu sastavni elementi povezani meudjelova-njem na vrlo razliite naine, u strunoj se li-teraturi javlja 1970-ih godina8

Kulturni je krajolik kao egzistencijalni prostorodreen vlastitim biem koje se definira kaoduh mjesta (genius loci)9 Time je odreen

njegov karakter, prepoznatljivost i identitetKao prostor visoke prepoznatljivosti kod pro-matraa izaziva sna.an dojam, stvarajui ja-snu predod.bu, sliku o prostoru, a time i sna-.an osjeaj pripadnosti

Zaviajnost ima kljuno znaenje prepoznat-ljivosti, kao preduvjet udomaivanju, intimi iblizini Bachelardova je teza da pripadatiodreenom prostoru znai imati vrst osjeajdoma, osjeati se sigurnim i zatienim, to ukonanosti predstavlja samu identifikacijuljudske biti10 U prostorima pripadanja, pro-storima u kojima zajedno opstaje staro inovo, ovjek ostvaruje mogunost kreativno-

ga djelovanja i otvorenosti svijetu11

Takviprostori intimni (zatitniki, zaklanjajui,nastanjeni), imaju znaajku dvostrukosti, is-todobno usredinjujui i otvarajui12 Pripa-danje bezgraninom, osjeaj pripadnosti i po-vezanosti s mjestom, otvaranje prema svije-tu, kozmiko ispunjavanje ili usreditenje pri-padnosti jest proces otvaranja svijetu, u ko-jem treba .ivjeti u skladu i ispravno, preuzetiodgovornost i obveze, ne kao du.nost vekao istinsku povezanost s njim

Znanstveni priloziScientific Papers Kulturni krajolici u Hrvatskoj B. DUMBOVI BILUI, M. OBAD ITAROCI 260-271 15[2007] 2[34] P

4 *** 1992: l 4

5 *** 2002: l 2 i 3

6 Schulz, 1982: 40

7 Schulz, 1975: 31-41 Slojevi (nivoi) egzistencijalnogaprostora jesu: zemljopisni sloj, sloj pejsa.a, urbani sloj,sloj privatnoga prostora kue i sloj stvari namjetajai uporabnih predmeta Slojevi egzistencijalnoga prostorapredstavljaju strukturu totaliteta prostora koja odgovarastrukturi ljudskoga postojanja

8 Na tragu Heideggeroveteze,kojije prvi ustvrdio da jeegzistencija prostorna, niz autora naputa apstraktni smi-sao euklidovskoga prostora i uvode relacijski pristup poi-manju prostora kao egzistencijalne kategorije i odnosaovjekaprema njemuKnjigaK Lyncha:Slikajednog grada(1960) polazna je toka za istra.ivanje u podruju egzi-stencijalnog i arhitektonskog prostora Istra.ivanja CNSchulza, u knjigama Egzistencija, prostor i arhitektura(1975) iGenius lociLandschaft, Lebensraum, Baukunst(1982), pokazuju da ovjekov opstanak ovisi o uspostav-ljanju osmiljene i koherentne slike sredine u kojoj .ivi,kao vieznanom, slo.enom, ali strukturiranom prostoru

P Boudon(2006)tvrdida prostor po sebi nijevie euklid-ski, nego projekcijski ili topoloki, a arhitektonski prostorpostoji samo ako je koncipiran

9 Schulz, 1982: 11

10 Bachelard, 2000: 29Domnostpripadanjavalja raz-likovatiodnostalgije,vekaoprostorkojijepuni.ivusvo-joj povezanosti

11 Bachelard, 2000: 183-207 Samo u do.ivljaju mo-.emo stvarno postii tu povezanost novoga i arhainog,stoga samo fenomenologijafilozofija koja se temelji nanaemiskustvusvijeta mo.edjelovatikao metoda za razu-mijevanje imaginacije i kreativnosti

12 Bachelard, 2000: 209-226


5/12

SASTAVNICE KRAJOLIKA

LANDSCAPECOMPONENTS

Krajolici su kao fizionomija naega materijal-nog okru.enjaoblikovaniod materijalnih i ne-materijalnih sastavnica pa ih racionalnim me-todama nije mogue sagledati kao cjelinu,

veih se promatra i vrjednujekroz njihove sa-stavnice

Osnovne sastavnice krajolika i njegova odre-enja podijeljene su u osnovne grupe:

Prirodne sastavnice: reljef, geoloka obi-lje.ja, tlo, vegetacija i pokrov tla, klima;

Antropogene (kulturne) sastavnice: povije-sna naselja i arhitektura, sustavi komunikacija,poljodjelstvoi koritenje prostoratijekom povi-jesnih razdoblja, arheoloki slojevi;

Estetske (fizionomijsko-morfoloke)sastav-nice: mjerilo, proporcije, linije razgranienja,dominante u krajoliku, oblici, boje, vizure,uzorci krajolika;

Osjetilne sastavnice: asocijativne, duhov-

ne, identitet, simboli, obiaji, literatura, glaz-ba, osjeaj prostora(sense of place)

METODE ISTRA@IVANJA

RESEARCHMETHODS

Ne postoji jedinstvena meunarodno priznatametoda prepoznavanja krajolika, ve svakazemlja s obzirom na geomorfoloke i mikrokli-matske posebnosti ima vlastite tipove (land-scape unitkrajobrazne jedinice), a postupciprepoznavanja i procjene trebaju se voditi raz-mjenom iskustava i metodologije na europskoj

razini

13

Stajalite dr.avalanicaVijea Europe ipotpisnica Konvencije o europskim krajobrazi-ma jestda analitiki pristupidentifikaciji kultur-noga krajolika zahtijeva viedimenzionalan,multidisciplinarni interaktivni pristup Analizereferentnih iskustava istra.ivanja (prepozna-vanja, vrjednovanja i zatite) kulturnih krajo-lika14 u Europi pokazuju da se metoda istra-.ivanja sastoji od etiri glavne faze rada kojese moraju prilagoditi zadanostima i posebno-stima promatranoga podruja: 1 prepozna-vanje (identifikacija) krajolika, 2 vrjednova-nje (valorizacija) krajolika, 3 ocjena osjetlji-vosti i ugro.enosti te 4 izrada plana razvitka,zatite i koritenja

IDENTIFIKACIJA I INVENTARIZACIJAKULTURNOGA KRAJOLIKA

IDENTIFYING ANDINVENTORYINGCULTURALLANDSCAPE

Identifikacija kulturnoga krajolika provodi senanekoliko razinau sklopuistra.ivanja povije-snih, kulturnih, urbanistikih, arhitektonskih iestetskih obilje.ja, a obuhvaa povijesna is-tra.ivanja i genezuprostora kroz povijesni raz-

voj i karakteristina razdoblja, kojimuvjetovan nain razvitka i oblikovanjera Osim pisane grae i dokumentacijizvor za istra.ivanje jesu kartografski dokumentikojimasu ilustriranapojedjesna razdoblja Prikaz razvoja i naitenja prostora u pojedinim karaktepovijesnim razdobljima omoguuje uvcionalne veze u prostoru, temeljene tvenim i gospodarskim odnosima Prfunkcionalni sustav povijesnih naseljanih graevina ili graditeljskih sklopovstoru (crkvi, kapela, dvoraca, stancijanih gospodarstava, gospodarskih i slievina), mre.a prometnih komunikasta, .eljeznikih pruga, mostova, nadvi ostalih) te agrarni krajoliknajva.ntropogeni initelji kojisu odredili izglenoga krajolika Inventarizacija kulturnjolika,odnosno njegovih pojedinih saobavlja se na posebno pripremljenimma koji sadr.e grafiki i tekstualni diostranemultidisciplinarnoga strunog

ma struno prihvaenoj metodologijide i postupci ovise o specifinim obpojedinih podruja, s obzirom na stupvanosti i zastupljenost znaajnih vrkrajolika (naselja, povijesnih graeviva i perivoja i sl), ali i o raznolikostimvanim razliitim meuodnosima prkulturnih sastavnica Metoda koja se za inventarizaciju i prikupljanje p(stvaranje baze podataka) o vrijedno


13 *** 2002b: l 6 i 8

14 Analizirani su primjeri istra.ivanja i dokukulturnih krajolika u zemljama koje su najvie tode prepoznavanja i zatite krajolika, kao to

ja,Austrija i Poljska, pa stoga mogu poslu.itikani primjeri

15 *** 2002: l 3 Provode je arhitekti, povjejetnosti, etnolozi, arheolozi, krajobrazni arhitek

16 U sklopu izrade konzervatorskih podloga ne planove Zagrebake, Sisako-moslavake iko-kri.evake .upanije obavljena je valorizacisa stajalita kulturnih krajolika

17 Istra.ivanja vrjednovanja kulturnih krajolmrsc Biserka Dumbovi Bilui za potrebe disklopu znanstveno-istra.ivakog projekta Urbpejsa.no naslijee Hrvatske kao dio europske Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu

18 Analiziran je primjer Poljske koja ima vstava u inventarizaciji i dokumentiranju krajomjenjuje se 4-stupanjski sustav vrjednovanja: bar, + dobar, 0 s definiranim obilje.jima,negkonfliktan (s kontradiktornim obilje.jima) Izvnowski, 1998: 155

19 *** 1995: 2-11

20 U sadanjoj zakonskojregulativine postojkoji bi regulirao kriterije ocjenjivanja kulturnihDonesenaUputa o vrjednovanju kulturnih dob.enih za upis u Registar kulturnih dobara Repvatske (Ministarstvo kulture Republike Hrvat612-08/04-01-06/03, urbroj: 532-10-1/8-5, Zsvibnja2004) odnosise na svevrstekulturnihovisno o njegovim posebnostima

21 Svojstvo kulturnoga dobra ocjenjuje se unjegovu izvornost, rijetkost, cjelovitost, ambijetetsko-umjetniku vrijednost Izvornost podpostojanjeizvornih(primarnih) elemenatagra

Sl 2 Sustav vrjednovanja krajolikaFig 2 Landscape evaluation


6/12

stavima kulturnih krajolika ima te.ite na an-tropogenim sastavnicama (naseljima i gradi-teljskim oblicima), te ukljuivanjetako dobive-nih podataka u planerski postupak: prostornei urbanistike planove te programe ureenjaprostora Na taj se nain dobiva potpuniji uvidu ogranienja i potencijale pojedinih predjelakrajolika

SUSTAV VRJEDNOVANJA KRAJOLIKA

EVALUATIONSYSTEM OF CULTURALLANDSCAPE

Sustav vrjednovanja kulturnih krajolika slo-.enje i vieslojan postupak jerse osim zaseb-noga vrjednovanja njihovih pojedinanih sa-stavnica, na integralan nain vrjednuje i nji-hov ukupni doprinosu stvaranjui oblikovanjukrajobraznog entiteta, te u konanici i njego-ve zbirne estetsko-morfoloke vrijednostiKrajolik se na tajnainvrjednuje i kaozasebnientitet, a ne samo kao statistiki zbroj vrijed-

nosti pojedinanih sastavnica

MODEL VRJEDNOVANJA KULTURNIHKRAJOLIKA

MODEL OFCULTURALLANDSCAPEEVALUATION

Vrjednovanje kulturnih krajolika podrazumi-jeva znanstveni postupak na temelju pri-

premljene baze podataka temeljem detaljneinventarizacije svih sastavnica U Hrvatskojnije uvrije.ena niti jedna opa metoda vrjed-novanja kulturnih krajolika, niti su dosadobavljana sustavna istra.ivanja na njezinomitavom teritoriju16 U sklopu aktualnih istra-.ivanja17 predla.e se model vrjednovanja pre-

ma izabranim kriterijima, a odnosi se na pri-davanje odreene vrijednosti svakomu sa-stavnom initelju, parametru vrjednovanjaNa taj se nain .eli u to veoj mjeri postiiobjektivnost pristupa i omoguiti usporedi-vost rezultata Va.no je napomenuti da su pri-rodne sastavnice kao parametri vrjednovanjaa odnose se na reljef, geomorfoloka obi-lje.ja, vode a dijelom i vegetacijski pokrov tlau osnovi nepromjenljivi parametri, za razli-ku od antropogenih sastavnica koje se mije-njaju u povijesnim razdobljima ovisno o go-spodarskim i drutvenim okolnostima

KRITERIJI VRJEDNOVANJA KULTURNIHKRAJOLIKA

LANDSCAPEEVALUATIONCRITERIA

Odabir kriterija u predlo.enomemodelu vrjed-novanja temelji se na sljedeem: iskustvusteenom iz dosadanjih istra.ivanja oveteme, zapa.anjima proizalih iz inventarizaci-je postojeega stanja i specifinosti proble-matike sastavnica na promatranim podruji-ma, usporedbenom analizom stranih primje-ra,18 te na polaznim (osnovnim) kriterijima zavrjednovanje kulturnih dobara

Kriteriji vrjednovanja krajolika doneseni su udokumentima19 UNESCO-a, na temelju kojih

je u Republici Hrvatskoj razraen sustavvrjednovanja svih vrsta kulturnih dobara,20 usklopu kojih su i kulturni krajolici Kriterijivrjednovanja kulturnih dobara razvrstani su uetiri kategorije: svojstvo,21 znaenje i funkci-ja,22 vrijeme nastanka23 te posebni kriteriji24

a) Vrjednovanje fizikih (prirodnih) sastavni-ca ukljuuje kriterije: geolokog sastava tla,reljefnih obilje.ja, voda i pokrova tla;

b) Vrjednovanje antropogenih sastavnica uk-ljuuju kriterije naina obrade i koritenja tla,sustava povijesnih prometnih komunikacija iorganizacije prostora, povijesnih naselja, iz-dvojenih graditeljskih struktura izvan naselja,

arheolokih predjela i lokaliteta ili drugih po-sebnosti;

c) Vrjednovanje estetskih i morfolokih obi-lje.ja krajolika ukljuuje sljedee kriterije: mje-rilo, oblike, vizualne rubove-granice, teksturu,boje, dominantne povrine, prostorne i gradi-teljske dominante, vizure, do.ivljaj prostora;

d) Ukupni kriteriji integralna vrijednostkrajolika25 obuhvaa i psiholoko-do.ivljajnekriterije


lia Rijetkost predstavlja unikatne i malobrojne primjerkeili elemente graevina i njena okru.enja Reprezentativ-nost je odreena jedinstvenou u svojoj vrsti, ogranie-nou na odreeno podruje ili vrijeme te specifinou

oblika Raznolikost je izra.ena bogatstvomstruktura, obli-ka, procesa i sadr.aja Cjelovitost je izra.ena u sauvanimfunkcijama i oblicima kulturnoga dobra Ambijentalna ilipejsa.na vrijednost izra.ena je stupnjem atraktivnosti iopeg utjecaja odreenoga kulturnog dobra na ovjekovuokolinu Estetsko-umjetnika vrijednost izra.ena je pri-sutnou opeprihvaenihumjetnikih, odnosno estetskihvrijednosti

22 Znaenje i funkcijakulturnogadobraocjenjuje se u od-nosu na njegovo znanstveno, kulturno ili odgojno-obrazov-no znaenje, a iskazuje se mogunou izuavanja, kori-tenja i njegovanja vrijednosti kulturnoga dobra u kolikoj tomjeri mo.e ostvariti a da se ne promijeni njegovo svojstvo

23 Vrijeme nastanka ocjenjuje se s obzirom na starost,vrijeme nastanka i trajanja te na ouvanost izra.enu stup-njem sauvanosti u odnosu na izvorno stanje

24 Posebni kriteriji temelje se na osnovnim kriterijima

(svojstvo, znaenje i funkcija, vrijeme nastanka) Vrjedno-vanje se odnosi na funkciju, oblikovanje, materijale, okru-.enje, konstrukciju, vrsnouizvedbei obrade detaljaFunk-cija i namjena ocjenjuju se kao izvorna i nedirnuta, djelo-mino izvorna, te prete.ito ili potpuno nova Materijali seocjenjuju kaoizvorni, djelomino noviili potpuno izmijenje-ni Oblikovanje se ocjenjuje kao izvorno, djelomino novo iprete.ito novo Konstrukcija se ocjenjuje kaoizvorna, djelo-minoizmijenjena ili potpunoizmijenjena Okru.enje (nepo-sredni okoli,ambijent)ocjenjuje se kaoouvano,djelomi-no izmijenjeno, potpuno izmijenjeno i devastirano

25 Pod integralnom vrijednosti krajolika podrazumijevajuse i nematerijalne sastavnice, te do.ivljaj, osjeaj mjesta


7/12

Svakomu od kriterija pridodaje se vrijedno-sna skala od jedan do pet (5vrlo visoka vri-jednost, 4visoka vrijednost, 3 prosjenavrijednost, 2mala vrijednost, 1zanemari-va vrijednost)26

Va.no je istaknuti da su nabrojene statistikei ostale mjerljive metode nu.ne i va.ne, ali nei dovoljneza ocjenu krajolika Izuzev objektiv-nog opa.anja i analiza sastavnica krajolika,nezaobilazni dio percepcije krajolika jesu inematerijalne sastavnice te osjetilna kompo-nenta(sense of place), koje obuhvaaju nje-govu prepoznatljivost i identitetnjegov duhprostora(genius loci)

Na temelju navedenih i izlo.enih kriterija tezbroja pojedinanih vrijednosti, krajolike jemogue razvrstati u vrijednosne skupine raz-

liitih stupnjeva znaenja: meunarodnog,nacionalnog, regionalnog ili lokalnog

ARHITEKTONSKI OBLICI I NASELJAGLAVNEANTROPOGENE SASTAVNICE KRAJOLIKA

ARCHITECTURALFORMS ANDSETTLEMENTSMAINANTHROPOGENICCOMPONENTS OFLANDSCAPE

Arhitektonska je graevina uvijek bila nositeljznaenjske slojevitosti i visokih simbolikihvrijednosti, te prostornog identiteta kao pret-postavke ovjekove identifikacije u prostoruArhitektonski oblici i tipovi naselja osnovne

su prostorne jedinice, forme koje daju identi-tet mjestu27 Tradicijska se arhitektura kaova.na sastavnica krajolika u prolosti ostva-rila graom iz neposrednog okru.enja, proi-zala je iz pejsa.nih i graditeljskih osobitostite je i pomou izvorne nadgradnje regional-noga prostornog iskustva promovirala oblikesna.noga zaviajnog izra.ajnog potencijala

Povijesna naselja urbanih, poluurbanih ili ru-ralnih obilje.ja, kao i zasebne graevine ukrajoliku, sastavni su dio njegove humaniza-

cijestoga je teko povlaiti graniceprirode i naselja, odnosno graevinazahvati u prostoru i prirodni elementrazdvojno prostorno jedinstvo koje mjeri odreuje registar regionalnih nih i arhitektonskih oblika Ambijentjednost i humani sadr.ajiprostorabradi o povijesnim nizinskim, drvenimma uz rijene tokoveili o kamenom amgradia mediteranskoga kruga krneke od naih specifinih krajolikavanje malih gradova, trgovita i traseoskih naselja u Hrvatskoj jasnoganog identiteta(the image of the city)da podruju naslijeene oblikovne (ne i strukturne) urbane gramatike i sOblikovanje povijesnoga egzistencijastorakulturnoga krajolika, njegovtivna sinteza, u prolosti nije bila uvj

estetskim razlozima, ve je posljedicdjelovanjasadr.ajnog, uzajamnog e duboko racionalnog odnosa ovjma prirodnom okru.enju

TIPOVI KRAJOLIKAKRAJOBRAZNE REHRVATSKE

TYPES OFLANDSCAPECROATIAREGIONS

Iako je prolo ve nekoliko godina odvanja Konvencije o europskim krajou Hrvatskoj nije provedeno sustavnonavanje krajolika na dr.avnoj razin

pojedinanih istra.ivanja nekoliko au


26 Sustav vrjednovanja dvoraca temeljio se nsnoj skali od 1 do 5, koji je primijenjen na vrjdvoraca Usporediti: Obaditaroci,Bojani Oroci, 2006: 143-158

27 Graevina i njezin okoli, suzvuje prirodstvorenogdjelakojeje drukijenego ista ljepodrukije nego ista ljepota graevine Lokalititra zajedno s graevinom, uspostavljena je ugraevine u njenom mjestu, specifina te.ina l(Zumthor, 2003: 67)

28 Lynch, 1974: 3

Sl 4 Krajolik Parka prirode@umberak-Samoborsko

gorjeFig 4 Nature park@umberak-Samobor hills

Sl 3 Krajolik grada Visa

Fig 3 Town Vis


8/12

se posljednjih desetak godina bave proble-matikom krajolika

U Hrvatskoj su prepoznata tri osnovna tipa

kulturnih krajolika:29

Mediteransko podrujeJadranska obala spodtipovima otonoga krajolika i visorav-nima Dalmatinske zagore i Konavala te po-luotok Istra;

Dinarsko i predalpsko podruje Gorskikotar, Lika i Velebit;

Panonsko podruje s podtipovima Hrvat-skoga zagorja i Slavonije

U Strategiji prostornog ureenja RepublikeHrvatske30 provedena je krajobrazna regiona-lizacija teritorijadr.ave s obzirom na prirodnaobilje.ja Teritorij Hrvatske, analiziran s obzi-rom na tri prirodne komponentereljef, vodu

i vegetaciju, podijeljen je na esnaest regija:1 Nizinska podruja sjeverne Hrvatske, 2 Pa-nonska gorja, 3 Bilogorsko-moslavaki pro-stor, 4 Sjeverozapadna Hrvatska, 5 @umbe-rak i Samoborsko gorje, 6 Kordunska zara-van, 7 Gorski kotar, 8 Lika, 9 Istra, 10 Kvar-nersko-velebitski prostor, 11 Vrni prostorVelebita, 12 Sjevernodalmatinska zaravan,13 Zadarsko-ibenski arhipelag, 14 Dalma-tinska zagora, 15 Obalno podruje srednje iju.ne Dalmacije i 16 Donja Neretva

Istra.ivanja estetskih sastavnica krajolika Hr-vatske metodama vizualnih analiza prostoras obzirom na morfoloke osobnosti, mogu-u sagledivost, osjetljivost na promjene i vri-

jednosno-estetsko stupnjevanje

dovela sudo vizualne regionalizacije prostora Hrvat-ske,31 podijeljene na tridesetak cjelina: 1 Du-navska nizinaPodunavlje, 2 Savsko-biska

nizina, 3 rijena dolina MureMeimurje, 4rijena dolina Drave Podravina, 5 rijenadolina SavePosavina, 6 udoline rijeka Ceti-ne, Krke, Lonje, Mirne, Neretve, Zrmanje, 7kanjoni

Paklenica, 8 drage

Limska,9uok-

ru.ene dolinePo.eka kotlina, 10 visoravniLike, iarije, 11 planinski masiviGorskogkotara, 12 planine Uka, Medvednica, 13gorski lanci i planinska bilaVelebit i Bioko-vo, 14 gorja Samoborsko, @umberak, 15goreKalnik, Bilogora, 16 gorice Zagorje,17 uzdignute rijene grede, 18 poluotokIstra, 19 poluotok Zadar, 20 poluotok Pelje-ac, 21 obala Jadrana kopnena linija, 22otoje Kvarnera, 23 veliki otocisrednjodal-matinski, 24 otojeKornati, Elafiti, 25 tje-snaci,26 zaljevi, te 27veliki gradovi i prosto-ri guste naseljenosti i urbanizacije

Dosad provedena regionalizacija hrvatskihkulturnih krajolika prema izlo.enim podjela-ma na krajobrazne jedinice jest granski sprirodno-zemljopisnog i perceptivno-morfo-lokog stajalita, budui da analitikim po-stupkom nisu obuhvaene sve va.ne sastav-nice krajolika Usporedimo li broj krajobraz-nih jedinica Republike Austrije, koje je terito-rij podijeljen na osam osnovnih tipova s 58krajobraznih cjelina(landscape unit),32 ili Re-publike Slovenije, koji je teritorij podijeljenna pet osnovnih regija, pri emu je svaka odregija podijeljena na nekoliko podregija sukupno vie od 200 krajobraznih podjedini-ca33mo.e se zakljuiti da se radi o razliitopostavljenim imbenicima i kriterijima

ZAKONSKI OKVIRI ZA[TITEPRESERVATION WITHINLEGALCONTEXT

Donoenjem Konvencije o europskim krajoli-cima34 Vijee Europe imalo je za cilj potaknutizemlje potpisnice na veu pozornost toj vrstiprostornoga naslijea Republika Hrvatskapreuzela je potpisivanjem Konvencije obvezu


29 *** 1993: 138

30 *** 1999a: 101-109

31 *** 1999a: 121-148

32 *** 1995a: 324-332

33 *** 1998: 39-64

34 *** 2000a: l1

Sl 5 Krajolik Hrvatskog zagorja, pri

Fig 5 Hrvatsko Zagorje, foothills of

Sl 6 Krajolik podbiokovskog primor

Fig 6 Coastal stretch beneath Biokov


9/12

skrbi o vlastitim krajolicima kao dijelu europ-ske krajobrazne raznolikosti te je prihvatilada e krajobraze zakonom priznati kao sa-stavnicu ovjekova okru.enja, izraz raznoli-kosti zajednike kulturne i prirodne batine,kao temelj identiteta podruja35

Kulturni su krajolici kao formalni entitet ivrsta kulturnoga dobra prepoznati u sklopuZakona o zatiti kulturnih dobara, u kojem semeu vrstama nepokretnih kulturnih dobaranavodi i krajolik ili njegov dio kojisadr.ipovi-jesno karakteristine strukture, koje svjedoeo ovjekovoj nazonosti u prostoru36 Na kra-jolik se time, kao na punopravnu vrstu kultur-noga dobra, primjenjuju i sve ostale odredbezakonakoje govoreo pravima i obvezamapo-stupanja s kulturnim dobrom

Iako Zakon o zatiti prirode ne govori ekspli-citno o podrujima kulturnih krajolika, ipakprepoznaje vrijedne dijelove teritorija Hrvat-skeu kojem su prisutni i u velikoj mjeri ouva-ni, osim prirodnih i antropogeni elementiPrema vrstama podijeljeni su u nekolikokate-gorija, i to kao: park prirode i regionalni park,definirani kaoprostrano prirodno ili dijelomkultivirano podruje, te znaajni krajobraz,koji po definiciji mo.e bitiprirodno ili kultivi-rano podruje37

Osim pravne zatite krajolika u sklopu nave-denih zakona, koja je u osnovi granska, in-tegralni pristup i znaajni stupanj zatiteuspostavljen je prostorno-planskom odno-

sno urbanistikom dokumentacijom Na po-druju nekoliko hrvatskih .upanija u sklopuProstornih planova .upanija38 provedeno jeprepoznavanje i vrjednovanje teritorija sastajalitakrajobraznih obilje.ja Sustav mjerazatite integralnih kulturno-povijesnih i pri-rodnih vrijednosti propisao je prema vrijed-nosnim kategorijama prostora niz uvjeta imjera potrebnih za ouvanje i zatitu temelj-nih vrijednosti krajolika Slijedom uvjeta ipreporuka iz prostornih planova .upanija,

kao i planova ni.ega reda,39 uspostsustav i obveza podrobnije analize krajobraznih obilje.ja, u skladu s prostorno-planskoga dokumenta

ODR@IVI RAZVITAK KULTURNIH KRAJO

SUSTAINABLEDEVELOPMENTOFCULTURALLANDSCAPE

Zatita kulturnih krajolika ima za cilj sidealne slike, harmoninih i uravnodnosa u krajoliku, optimalno iskorinjegova kapaciteta u kontekstu odr.ivvitka Nu.dan uvjet odr.ivoga razvitkljen je na stajalitu da odnosi izmeuprirode nisu jednostrani, ve da ovjetivnosti i prirodni izvori nekoga podrbaju biti u ravnote.i, to e dovesti d

enih odnosa, a njegova e slika u cijeoptimalno iskoritena Cilj zatite nistavljanje nepromjenjive slike prolihlja, budui da su razvitak i promjenljivnentno obilje.je kulturnih krajolika

Dananja slika velikoga broja kulturnlika pokazujestanje raspadanja unutsklada njegovih pojedinih dijelova, sljedica dezintegracije lokalne zajedn


Sl 7 Krajolik sredinje Istre, Motovun

Fig 7 Central Istria, Motovun

Sl 8 Krajolik doline Neretve

Fig 8 Neretva valley

35 *** 2002b: l2

36 *** 1999b: l 7

37 *** 2005: l 13 i 14

38 Na temelju razliitih metodolokih postup

pu istra.ivanja za potrebe izrade Konzervatorskza Prostorne planove .upanija, gradova i opinprepoznati sljedei kulturni krajolici: sredinja na rijekeMirne,@umberakSamoborsko gorjeVeliki Tabor i dolina Sutle, Trakoan (MaceljsIvanica, Kalniko prigorje, Lonjsko poljeSisvina, Zrinska goraPounje Prostorni je plan Z.upanije u Odredbama za provoenje definiraotite krajobraznih cjelina

39 Misli se na Prostorne planove podruja polje.ja,Prostorneplanove ureenja gradova i opralne urbanistike planove i Urbanistike plansnihnaselja,za koje je u sklopuizrade Konzervdloge potrebno utvrditi mjere zatite kulturnih


10/12

zinanaina .ivota U mnogim kulturnimkrajo-licima nisu jo uvijek u potpunosti prisutneprostorne preobrazbe i promijenjeni tradicij-ski odnosi iako je naputanje tradicijskih go-spodarstava i dosadanjih ovjekovih aktiv-nosti glavno obilje.je ruralnoga prostora Hr-vatske U naputenim krajolicima@umberka,Pounja, Like, Gorskoga kotara, Zagore, u dije-lovima obalnoga podruja, puinskih otoka idrugdjeu velikoj su mjeri zadr.ani skladniodnosi prirodnih i antropogenih initelja Utim su regijama ouvane prostorne cjelineprepoznate kao kulturni krajolici iznimnih vri-jednosti, koje jo uvijek nisu zatiene na te-melju zakona

Uspostavljanjem statusa zatite i sustavnepodrke u sklopu dr.avnih institucija za odr-.ivi razvitak krajolika potrebno je razvijatiproces zatite krajolikau sljedeimkoracima: Izrada i donoenje Krajobrazne osnoveHrvatske, prepoznavanje krajobraznih regija,odnosno tipova krajolika;

Prepoznavanjekrajolika visokih vrijednosti kulturnih krajolika na temelju struno iznanstveno utvrenih kriterija vrjednovanjate donoenjarjeenjao njihovoj zatiti u sklo-pu zakonske regulative; Izrada planova zatite, koritenja i razvitkakulturnih krajolika

ZAKLJU^AK

CONCLUSION

Kulturni krajolik je topografski definirano po-druje, egzistencijalniprostor izra.enogiden-titeta, odnosno prostorni entitet koji:obuhvaa prostor to je nastao zajednikim

djelovanjem ovjeka i prirode te pokazuje po-vijesno trajanje (u kontinuitetu ili prekinuto);sastavljen je od prirodnih elemenata i o-vjekovih zahvata u prostoru (naselja,komuni-

kacija, poljodjelskih i ostalih djelatnih aktiv-nosti)Zbog toga to su krajolici najslo.enije pro-storne strukture, koje se sastoje od prirodnihi antropogenih sastavnica, estetskih vrijed-nosti te izra.ene osjetilne komponente, nepostoji jednoznana i jedinstvena, meuna-rodno priznata metoda prepoznavanja (iden-tifikacije) i vrjednovanja (valorizacije) krajoli-ka Analiziraju se i vrjednuju:

Prirodne sastavnice (reljefna obilje.ja, geo-loki sastav, tlo i vegetacijski pokrov);

Antropogene sastavnice: naselja i graevi-ne, sustavi komunikacija, poljodjelstvo i ko-ritenje prostora tijekom povijesnih razdob-lja, arheoloki slojevi;

Estetske (fizionomijsko-morfoloke)sastav-nice: mjerilo, proporcije, linije razgranienja,dominante u krajoliku, oblici, boje, vizure,uzorci krajolika;

Osjetilne komponente: asocijativne, duhov-ne, identitet, simboli, obiaji, literatura, glazba,osjeaj prostora(sense of place)i dr

U sklopu postojeih zakona i propisa mogueje provesti postupak zatite kulturnih krajoli-kaali osim prepoznavanjakulturnoga krajo-lika, kao vrste kulturnoga dobra u Zakonu ozatiti i ouvanju kulturnih dobara, nisu pred-vieni struni postupci i metode postupanja ukrajolicima Stoga je na temelju struno iznanstveno pripremljenih metoda identifika-cije, inventarizacije i kriterija vrjednovanjapotrebno donijeti pravilnike (podzakonskeakte) kojima e se utvrditi struni postupci imjere zatite kulturnih krajolika

Temeljem analogije s europskim primjerimazatienihkulturnih krajolika radidjelotvornijezatite, cilj je uspostaviti sustav integriranogupravljanja te izraditi Planove razvoja, zatite iodr.avanja kulturnih krajolika u Hrvatskoj



11/12


Izvori

Sources

Izvori ilustracijaIllustration Sources

Sl 1, 3-6, 8 Foto: B Dumbovi Bilui,

Sl 2 B Dumbovi Bilui, 2007

Sl 7 Foto: N Lipovac, 2003

Literatura

Bibliography

1 Ani, V (2004), Veliki rjenik hrvatskoga jezika,Novi liber, Zagreb

2 Bachelard, G (2000),Poetika prostora, Ceres,Zagreb

3 Bogdanowski, J(1998),Landscape architectu-re: preserve and modelling(selectedproblems),Krakow

4 Boudon, P(2006), O arhitektonskom prosto-ru, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

5 Croce, B (2003), Brevijar estetike, Naklada Lje-vak, Zagreb

6 Droste, B, Plachter, H, Rossler, M (1995),Cultural Landscape of Universal Value, GustavFischer Verlag Jena, UNESCO, Stuttgart

7 Lynch, K (1974), Slika jednog grada, Graevin-ska knjiga, Beograd

8 Obad itaroci, M i Bojani Obad itaroci, B(2006),Kriteriji vrjednovanja dvoraca,u: Zbornikradova meunarodnog znanstveno-strunog sku-pa Dvorci i ljetnikovcikulturno-povijesno naslije-e kao pokreta gospodarskog razvoja, Vara.din

9 Prelog, M(1973),Prostor-vrijeme, Drutvo hi-storiara umjetnosti Hrvatske, Zagreb

10 Schulz, CN(1975),Egzistencija, prostor, arhi-tektura, Graevinska knjiga, Beograd

11 Schulz, CN (1982), Genius loci: Landschaft,Lebensraum, Baukunst, Klett-cotta, Stuttgart

12 Tschumi, B (2004), Arhitektura i disjunkcija,AGM, Zagreb

13 Zumthor, P (2003), Misliti arhitekturu, AGM,Zagreb

14 *** (1992),World Heritage Convention, ExpertGroup on Cultural Landscapes, 24-2610 La Pe-tite Pierre, France

15 *** (1993), Cultural Landscape-Historic Land-scape-Monument Protection, International Sci-entific Conference, 7-1106, ICOMOS, Buda-pest-Keszthely

16 ***(1995a),CulturalLandscapeof UniversalValue,Gustav FischerVerlag Jena, UNESCO, Stuttgart

17 *** (1995b), Operational Guedlines for theImplementation of the World Heritage Conven-tion, UNESCO, Paris

18 *** (1997),Strategija prostornog ureenja Hr-vatske, Ministarstvo prostornog ureenja, gra-diteljstva i stanovanja, Zavod za prostorno pla-niranje, Zagreb

19 *** (1998), Metodoloke osnove, Regionalnarazdelitev krajinskih tipov v Sloveniji, Ministar-stvo za okolje in prostor, Oddelek za krajinskoarhitekturo, Biotehnika fakulteta, Univerza vLjubljani, Ljubljana

20 *** (1999a),Krajolik, Sadr.ajna i metodska po-dloga krajobrazne osnove Hrvatske, Ministar-stvo prostornog ureenja, graditeljstva i stano-vanja Zavod za prostorno planiranje, Agro-nomski fakultet Sveuilita u ZagrebuZavodza bilje i krajobraznu arhitekturu, Zagreb

21 *** (1999b),Zakon o zatiti i ouvanju kulturnihdobara, Narodne novine 69/1999, Zagreb

22 *** (2000a),The European Landscape Conven-tion, Firenze

23 *** (2000b), Prostorni plan Sisako-moslava-ke .upanije, Sisako-moslavaka .upanija, @u-panijski zavod za prostorno ureenje, Sisak

24 *** (2001a), Prostorni plan Zagrebake .upani-je, Zagrebaka .upanija, @upanijski zavod zaprostorno ureenje, Zagreb

25 *** (2001b), Prostorni plan Bjelovarsko-bilo-gorske .upanije, Bjelovarsko-bilogorska .upa-nija, @upanijski zavod za prostorno ureenje,Bjelovar

26 *** (2001c), Prostorni plan Krapinsko-zagorske.upanije, Krapinsko-zagorska .upanija, @upa-nijski zavod za prostorno ureenje, Krapina

27 *** (2001d), Prostorni plan Koprivniko-kri.e-vake .upanije, Koprivniko-kri.evaka .upa-nija, @upanijski zavod za prostorno ureenje,Koprivnica

28 *** (2002a), Recommendation NoR (95)9,Commitee of Ministers, European cultural heri-tage, Counsil of Europe, Strasbourg

29 *** (2002b), Zakon o potvrivanju Konvencijeo europskim krajobrazima, Narodne novine,12/2002, Zagreb

30 *** (2005),Zakon o zatiti prirode, Narodne no-vine, 70/2005, Zagreb


12/12


Sa.etak

Summary

Cultural Landscape in CroatiaIdentification and Protection

Croatian landscape is characterized by recogniz-able and varied forms as components of its spatialidentity involved in the perception of its visualquality Due to a specific historical development onthe boundary between great cultures, varioustypes of cultural landscape comparable with theMediterranean and Central European regions havebeen formed on a relatively small Croatian territoryhaving various geomorphological and microclima-tic featuresThe level of expert activity in recognition, evalua-tion and protection of landscape has been inade-quate so far because of an increased interest innew building areas Croatian landscape has beenconsiderably transformed in the last decades as aresult of a booming construction industry directlyrelated to political, economic, social and propertyinterests and requirements This trend is not, how-

ever, backed up by an adequate expert and physi-cal planning supportLandscape, the most complex spatial structuremade up of natural and anthropogenic compo-nents, reflects the culture and the period of its for-mation, represents an image of our environmentand creates a mental picture of space as one'shomeland Although space is rarely experiencednowadays as a social and anthropological issueand a sense of belonging is generally considered anostalgic feeling, viewing space in the context oflandscape may contribute to an understanding ofthe territory and consequently to the creation of itsfutureThe objective is to examine the landscape in thecontext of its cultural, historical and spatial heri-tage, compare it with various typesof European re-gions and work out a model of preservation andprotection with theaim to fosterits sustainablede-velopmentThe research methods are targeted at the anthro-pogenic components of landscape, primarily his-torical settlements and structures as markers ofspace identity The established parameters andevaluation criteria as well as themodelare thepre-requisites for the protection of landscape and itscomponents within a legal framework Also they

would serve as the basis for conservation studiesused later in the development of physical and ur-ban planning documentsAccording to the Convention on European landsca-pe, landscape is defined as a particular area, seenby human eye, whose character is the result of aninteraction between natural and human factorsThis definition refers to all types of landscape re-gardless of their specificities or their assessed cat-egories; however, exceptional landscape is recog-nized as a cultural landscape representing specificfeatures of a particular landscape unitCultural landscape is the product of an interactionbetween man and nature; it reflects the develop-ment of thehuman communityand itsenvironmentin thecourse of time underthe influenceof internalor external physical limitations and/or potentialwhich aredetermined by theirnatural surroundings

under the influence of social, economic and otherstimuliA cultural landscape considered as a livingspace isdetermined by its own being which may be definedas thespirit of theplace(geniusloci) It determinesits characterand identityas wellas its recognizableaspect The way it is experienced as a recognizableentity provokes a strong sense of place in the ob-server, creates a vivid mental picture and gives theobserver a strong sense of belonging Landscape,as a historically inherited space, is directly linkedwith the man's sense of belonging as the focalpoint of human existenceNo systematic identificationof landscape types, ielandscape regionalization has been made inCroatia so far However, several research studieshave been made in the last ten years by a few ex-perts interested in this issue Their research workhassuggested theexistence of three basic types oflandscape:Mediterranean region the Adriatic coast withsubtypes such as the insular landscape and highplains of Dalmatinska zagora and Konavle regionsand the Istrian peninsula;Dinaric regionsGorski kotar, Lika and Velebit;Panonic region with the subtypes such as Hrvat-sko zagorje and Slavonia

In the Strategy of Physical Planninlandscape regionalization of the stabeen carried outwith regardto itsnCroatian territory has been analyzethree natural components: relief, wtation It has been subdivided inNorth-Croatian plains, Panonic hillBilogora and Moslavina, Northw@umberak and Samobor hills, KGorski kotar, Lika, Istria, Kvarner gion, Velebit mountains, North-DalZadar and ibenik archipelago, Daland, Central and South Dalmatianand the Lower Neretva regionCultural landscape as a separate eof cultural assets is mentioned in thCultural Assets Act among the imm

asssets as landscape or a part of ithistorically typical structures as evpresencein space Culturallandscalso by the Nature Protection Act asof the territory where not only nanthropogenic elements have beepreserved to a large extent They athe categories of nature park and raddition to legalprotection of landsabove mentioned Acts, physical aning documents have adopted aproach and haveprovided a consideprotection For example, the terrcounty has been identified and evcontext of its landscape features wcal Plan of Zagreb county In the cotion of integral cultural, historical sets according to the evaluation c

scape, a series of protective condisures have been introduced with thand develop the fundamental vascapeCroatian cultural landscape, complandscape of central Europe and nean, contributes to a European lasity by its features and the degree condition

BISERKADUMMLADENO

Biografije

Biographies

Mrsc BISERKADUMBOVI BILUI, diplingarh,radikao via struna savjetnica-konzervatorica u Mini-starstvu kulture, Upravi za zatitu kulturnih doba-ra, Konzervatorskom odjelu u Zagrebu Autorica jetridesetak pisanih radova i oko 110 konzervatorskihstudija iz podruja zatite industrijske arheologije,dvoraca, povijesnih naselja i krajolikaDrscMLADENOBADITAROCI, diplingarh, redo-viti je profesor Arhitektonskoga fakulteta Sveuilitau Zagrebu Autor je est knjiga, 60-ak pisanih rado-va i oko 140 strunih projekata [wwwscitarocihr]

BISERKA DUMBOVI BILUI, DiplEngArch, MSc,senior expert adviser-conservationist in the Mini-stry of Culture in Zagreb, Department of CulturalHeritage Protection, Conservation Section She isthe author of 30 papers and around 110 conserva-tion studies in the protection of industrial archaeo-logy, castles, historical settlements and lanscapeMLADENOBADITAROCI, DiplEngArch, PhD, fullprofessor at the Faculty of Architecture of the Uni-versity of Zagreb He is the author of 6 books, 60papers and ran 140 projects [wwwscitarocihr]

Bilusic Scitaroci

Documents