bilten_1_2007

BILTEN 1 MART 2007 BULLETIN 1 MARCH 2007

PUBLISHERPUBLISHER

Central Bank of Bosnia and HerzegovinaCentral Bank of Bosnia and Herzegovina25 Mar{ala Tita St, 71000 SarajevoTel. (387 33) 663 630Tel. (387 33) 278 100Fax (387 33) 278 299Internet: www.cbbh.bae-mail: [email protected]

For all information concerning this publication please contact:Section for Publication and LibrarySection for Publication and LibraryTel. (387 33) 664 230Tel. (387 33) 278 225Fax (387 33) 278 188e-mail: [email protected]

Bulletin is available on internet: www.cbbh.ba

All rights reserved.

Reproduction of this material for educational and non-commercial purposes is permitted provided that the source is acknowledged.

The Bulletin contains translations in the following languages: Bosnian, English, Croatian and Serbian.

Bulletin is prepared by Economic Researches, Statistics and Pub-lications Division.

Editorial Board:Editorial Board:- Amir Hadìomeragi}, Editor in Chief- Zorica Vu~i}evi}- Sneàna Janji}- Vidosav Panti}- Vedran Milisav- Neboj{a Nasti}

Wordings in Serbian, Croatian and Bosnian proofread by:Wordings in Serbian, Croatian and Bosnian proofread by:Ema Mundèhasi}

Translation in English:Translation in English:Daniela Valenta

Design and DTP:Design and DTP:EUROMarketing

Printed by:Printed by:[tamparija Fojnica d.o.o Fojnica

Circulation:Circulation:450 copies

The cut-off date for statistics included in this issue was:May 15, 2007

ISSN 1840-0094

IZDAVAÎZDAVA^

Centralna banka Bosne i HercegovineCentralna banka Bosne i HercegovineMar{ala Tita 25, 71000 Sarajevotel. (387 33) 663 630tel. (387 33) 278 100faks: (387 33) 278 299Internet: www.cbbh.bae-mail: [email protected]

Za sve informacije u vezi sa ovom publikacijom kontaktirati sa:Slu`bom za publikacije i bibliotekuSlu`bom za publikacije i bibliotekutel. (387 33) 664 230tel. (387 33) 278 225faks: (387 33) 278 188e-mail: [email protected]

Bilten se moè na}i na internetu: www.cbbh.ba

Sva prava zadràna.

Publikovanje i umnoàvanje u obrazovne i nekomercijalne svrhe je dozvoljeno uz obavezno navo|enje izvora.

Ovaj bilten sadrì verziju na: bosanskom, engleskom, hrvatskom i srpskom jeziku.

Bilten priprema Odjeljenje za ekonomska istraìvanja, statistiku i publikacije.

Uredni{tvo:Uredni{tvo:- Amir Hadìomeragi}, glavni i odgovorni urednik- Zorica Vu~i}evi}- Sneàna Janji}- Vidosav Panti}- Vedran Milisav- Neboj{a Nasti}

Lektura teksta na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku:Lektura teksta na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku:Ema Mundèhasi}

Prijevod na engleski:Prijevod na engleski:Daniela Valenta

Dizajn i priprema:Dizajn i priprema:EUROMarketing

[tampa:[tampa:[tamparija Fojnica d.o.o Fojnica

Tira`:Tira`:450 primjeraka

Rok za statisti~ke podatke koji su uklju~eni u ovaj broju bio je:15.5.2007. godine

ISSN 1840-0094

BILTEN 1 O@UJAK 2007 BILTEN 1 MART 2007

IZDAVAÎZDAVA^


Za sve informacije glede ove publikacije kontaktirati sa:Slu`bom za publikacije i bibliotekuSlu`bom za publikacije i bibliotekutel. (387 33) 664 230tel. (387 33) 278 225faks: (387 33) 278 188e-mail: [email protected]

Bilten se moè na}i na internetu: www.cbbh.ba

Sva prava pridràna.

Publiciranje i umnoàvanje u obrazovne i nekomercijalne svrhe je dozvoljeno uz obavezno navo|enje izvora.


Bilten priprema Odjeljenje za ekonomska istraìvanja, statistiku i publikacije.

Uredni{tvo:Uredni{tvo:- Amir Hadìomeragi}, glavni i odgovorni urednik- Zorica Vu~i}evi}- Sneàna Janji}- Vidosav Panti}- Vedran Milisav- Neboj{a Nasti}

Lektura teksta na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku:Lektura teksta na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku:Ema Mundèhasi}



Tisak:Tisak:[tamparija Fojnica d.o.o Fojnica

Tira`:Tira`:450 primjeraka

Rok za statisti~ke podatke koji su uklju~eni u ovaj broj bio je:15.5.2007. godine

ISSN 1840-0094

IZDAVAÎZDAVA^


Za sve informacije u vezi sa ovom publikacijom kontaktirati sa:Slu`bom za publikacije i bibliotekuSlu`bom za publikacije i bibliotekutel. (387 33) 664 230tel. (387 33) 278 225faks: (387 33) 278 188e-mail: [email protected]

Bilten se moè na}i na internetu: www.cbbh.ba.

Sva prava zadràna.

Publikovawe i umnoàvawe u obrazovne i nekomercijalne svrhe je dozvoqeno uz obavezno navo|ewe izvora.


Bilten priprema Odjeqewe za ekonomska istraìvawa, statistiku i publikacije.

Uredni{tvo:Uredni{tvo:- Amir Haxiomeragi}, glavni i odgovorni urednik- Zorica Vu~i}evi}- Sneàna Jawi}- Vidosav Panti}- Vedran Milisav- Neboj{a Nasti}

Lektura teksta na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku:Lektura teksta na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku:Ema Munxehasi}



[tampa:[tampa:[tamparija Fojnica d.o.o Fojnica

Tira`:Tira`: 450 primjeraka

Rok za statisti~ke podatke koji su ukqu~eni u ovaj broj bio je:15.5.2007. godine

ISSN 1840-0094


CONTENTSCONTENTS

LIST OF GRAPHS

ABBREVIATIONS

INTRODUCTION

MAIN ECONOMIC INDICATORS

1. INTERNATIONAL ECONOMIC ENVIRONMENT

2. REAL SECTOR2.1 Industrial production2.2 Prices2.3 Wages and employment

3. FINANCIAL SECTOR3.1 Foreign exchange reserves and monetary base3.2 Monetary aggregates3.3 Required reserve3.4 Activities of commercial banks3.5 Interest rates3.6 Stock Exchanges3.7 Payment systems

4. EXTERNAL SECTOR4.1 Foreign trade4.2 Current account4.3 Capital and financial account4.4 Foreign direct Investments in 20064.5 Foreign debt balance and servicing4.6 Nominal and real effective exchange rate of KM

5. GOVERNMENT FINANCE

6. STATISTICAL TABLES

7. APPENDIX

SADR@AJSADR@AJ SPISAK GRAFIKONA

SKRA]ENICE

UVOD

GLAVNI EKONOMSKI INDIKATORI

1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@ENJE

2. REALNI SEKTOR 2.1 Industrijska proizvodnja 2.2 Cijene 2.3 Pla}e i zaposlenost

3. FINANSIJSKI SEKTOR 3.1 Devizne rezerve i monetarna baza 3.2 Monetarni agregati 3.3 Obavezna rezerva 3.4 Aktivnosti komercijalnih banaka 3.5 Kamatne stope3.6 Berze 3.7 Platni promet

4. VANJSKI SEKTOR 4.1 Vanjska trgovina 4.2 Teku}i ra~un 4.3 Kapitalni i finansijski ra~un 4.4 Direktna strana ulaganja u 2006.4.5 Stanje i servisiranje vanjskog duga 4.6 Nominalni i realni efektivni kurs KM

5. VLADINE FINANSIJE

6. STATISTI^KE TABELE

7. DODATAK

6

8

10

14

16

22222630

3636404648586064

66667476767878

82

88

202


KAZALOKAZALO SPISAK GRAFIKONA

KRATICE

UVOD

GLAVNI EKONOMSKI INDIKATORI

1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@ENJE

2. REALNI SEKTOR2.1 Industrijska proizvodnja2.2 Cijene 2.3 Pla}e i zaposlenost

3. FINANCIJSKI SEKTOR3.1 Devizne pri~uve i monetarna baza3.2 Monetarni agregati3.3 Obvezna pri~uva3.4 Aktivnosti poslovnih banaka 3.5 Kamatne stope3.6 Burze3.7 Platni promet

4. VANJSKI SEKTOR4.1 Vanjska trgovina4.2 Teku}i ra~un 4.3 Kapitalni i financijski ra~un4.4 Izravna strana ulaganja u 2006.4.5 Stanje i servisiranje vanjskog duga4.6 Nominalni i realni efektivni te~aj KM

5. VLADINE FINANCIJE

6. STATISTI^KE TABLICE

7. DODATAK

SADR@AJSADR@AJ SPISAK GRAFIKONA

SKRA]ENICE

UVOD GLAVNI EKONOMSKI INDIKATORI

1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@EWE

2. REALNI SEKTOR2.1 Industrijska proizvodwa2.2 Cijene2.3 Plate i zaposlenost

3. FINANSIJSKI SEKTOR3.1 Devizne rezerve i monetarna baza3.2 Monetarni agregati3.3 Obavezna rezerva3.4 Aktivnosti komercijalnih banaka3.5 Kamatne stope3.6 Berze3.7 Platni promet

4. SPOQNI SEKTOR4.1 Spoqna trgovina4.2 Teku}i ra~un4.3 Kapitalni i finansijski ra~un4.4 Direktna strana ulagawa u 2006.4.5 Stawe i servisirawe spoqnog duga4.5 Nominalni i realni efektivni kurs KM

5. VLADINE FINANSIJE

6. STATISTI^KE TABELE

7. DODATAK

7

9

11

15

17

23232731

3737414749596165

67677577777979

83

89

203


LIST OF GRAPHSLIST OF GRAPHS

Graph 1: Interest rates of world’s main central banksGraph 2: Oil pricesGraph 3: Industrial Production Index FBHGraph 4: Industrial Production Index RSGraph 5: Retail Prices IndexGraph 6: Cost of Living IndexGraph 7: Net Wages and Consumer BasketGraph 8: Sale and purchase of KMGraph 9: CBBH Foreign currency reservesGraph 10: Monetary base Graph 11: Monetary aggregates Graph 12: Broad money structure, M2Graph 13: Liquidity of commercial banksGraph 14: Claims on non-government sector and annual growth rates Graph 15: Claims on non-government sector by maturityGraph 16: Deposits of non-government sector by maturity Graph 17: Foreign assets and foreign liabilitiesGraph 18: Spread between lending and deposit ratesGraph 19: SASE and BLSE IndiciesGraph 20: Payment System TransactionsGraph 21: Imports and exports of goods Graph 22: Seasonally adjusted series of importsGraph 23: Seasonally adjusted series of exports Graph 24: Goods participation in imports in the first quarters Graph 25: Goods participation in exports in the first quarters Graph 26: Balance of payments, current accountGraph 27: Balance of payments, financial accountGraph 28: Nominal KM exchange rateGraph 29: KM real and nominal effective exchange rate index

6

SPISAK GRAFIKONASPISAK GRAFIKONA Grafikon 1: Referente kamatne stope glavnih svjetskih centralnih banaka Grafikon 2: Cijena nafte Grafikon 3: Indeks industrijske proizvodnje u FBiHGrafikon 4: Indeks industrijske proizvodnje u RSGrafikon 5: Indeks cijena na maloGrafikon 6: Indeks ro{kova ìvotaGrafikon 7: Neto pla}e i potro{a~ka korpaGrafikon 8: Kupovina i prodaja KMGrafikon 9: Devizne rezerve CBBiHGrafikon 10: Monetarna baza Grafikon 11: Monetarni agregati Grafikon 12: Struktura nov~ane mase, M2Grafikon 13: Likvidnost komercijalnih banaka Grafikon 14: Potra ivanja od nevladinog sektora i godi{nje stope rasta Grafikon 15: Potraìvanja od nevladinog sektora po ro~nosti Grafikon 16: Depoziti nevladinog sektora po ro~nosti Grafikon 17: Strana aktiva i strana pasivaGrafikon 18: Raspon izme|u aktivnih i pasivnih kamatnih stopaGrafikon 19: Kretanje indeksa na SASE i BLSEGrafikon 20: Transakcije u platnom prometuGrafikon 21: Uvoz i izvoz robeGrafikon 22: Sezonski prilago|ena serija uvozaGrafikon 23: Sezonski prilago|ena serija izvozaGrafikon 24: U~e{}e grupe robe u uvozu u prvim kvartalimaGrafikon 25: U~e{}e grupe robe u izvozu u prvim kvartalimaGrafikon 26: Platni bilans, teku}i ra~unGrafikon 27: Platni bilans, finansijski ra~unGrafikon 28: Nominalni kurs KM prema odabranim valutamaGrafikon 29: Indeks nominalnog i realnog efektivnog kursa KM

1820242428303236384040444650505656606264666868727274767880


SPISAK GRAFIKONASPISAK GRAFIKONA Grafikon 1: Referencne kamatne stope glavnih svjetskih sredi{njih banaka Grafikon 2: Cijena nafte Grafikon 3: Indeks industrijske proizvodnje u FBiHGrafikon 4: Indeks industrijske proizvodnje u RSGrafikon 5: Indeks cijena na maloGrafikon 6: Indeks tro{kova ìvotaGrafikon 7: Neto pla}e i potro{a~ka ko{araGrafikon 8: Kupnja i prodaja KMGrafikon 9: Devizne pri~uve CBBiHGrafikon 10: Monetarna baza Grafikon 11: Monetarni agregati Grafikon 12: Struktura nov~ane mase, M2Grafikon 13: Likvidnost poslovnih banaka Grafikon 14: Potra ivanja od nevladinog sektora i godi{nje stope rasta Grafikon 15: Potraìvanja od nevladinog sektora po ro~nosti Grafikon 16: Depoziti nevladinog sektora po ro~nosti Grafikon 17: Inozemna aktiva i strana pasivaGrafikon 18: Raspon izme|u aktivnih i pasivnih kamatnih stopaGrafikon 19: Kretanje indeksa na SASE i BLSEGrafikon 20: Transakcije u platnom prometuGrafikon 21: Uvoz i izvoz robeGrafikon 22: Sezonski prilago|ena serija uvozaGrafikon 23: Sezonski prilago|ena serija izvozaGrafikon 24: U~e{}e skupine robe u uvozu u prvim tromjese~jimaGrafikon 25: U~e{}e skupine robe u izvozu u prvim tromjese~jimaGrafikon 26: Platna bilanca, teku}i ra~unGrafikon 27: Platna bilanca, financijski ra~unGrafikon 28: Nominalni te~aj KM prema odabranim valutamaGrafikon 29: Indeks nominalnog i realnog efektivnog te~aja KM

SPISAK GRAFIKONASPISAK GRAFIKONA Grafikon 1: Refer. kamatne stope glav. svjetskih centralnih banakaGrafikon 2: Cijena nafteGrafikon 3: Indeks industrijske proizvodwe u FBiHGrafikon 4: Indeks industrijske proizvodwe u RSGrafikon 5: Indeks cijena na maloGrafikon 6: Indeks tro{kova ìvotaGrafikon 7: Neto plate i potro{a~ka korpaGrafikon 8: Kupovina i prodaja KMGrafikon 9: Devizne rezerve CBBiHGrafikon 10: Monetarna baza Grafikon 11: Monetarni agregatiGrafikon 12: Struktura nov~ane mase, M2Grafikon 13: Likvidnost komercijalnih banakaGrafikon 14: Potraìvawa od nevlad. sektora i god. stope rastaGrafikon 15: Potra`. od nevladinog sektora po ro~nostiGrafikon 16: Depoziti nevladinog sektora po ro~nosti Grafikon 17: Strana aktiva i strana pasivaGrafikon 18: Raspon izme|u aktivnih i pasivnih kamatnih stopa Grafikon 19: Kretawe indeksa na SASE i BLSEGrafikon 20: Transakcije u platnom prometuGrafikon 21: Uvoz i izvoz robeGrafikon 22: Sezonski prilago|ena serija uvozaGrafikon 23: Sezonski prilago|ena serija izvozaGrafikon 24: U~e{}e grupe robe u uvozu u prvim kvartalimaGrafikon 25: U~e{}e grupe robe u izvozu u prvim kvartalimaGrafikon 26: Platni bilans, teku}i ra~unGrafikon 27: Platni bilans, finansijski ra~unGrafikon 28: Nominalni kurs KM prema odabranim valutamaGrafikon 29: Indeks nominalnog i realnog efektivnog kursa KM

7

1921252529313337394141454751515757616365676969737375777981


ABBREVIATIONSABBREVIATIONS

Bosnia and Herzegovina

Central Bank of Bosnia and Herzegovina

Federation of Bosnia and Herzegovina

Republika Srpska

International Monetary Fund

Convertible Marka

Currency of Serbia

Croatian Kuna

US Dollar

Currency of the European Monetary Union

Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunications

Special Drawing Rights

Real Time Gross Settlement

US Federal Reserve System

Gross Domestic Product

European Central Bank

Real Effective Exchange Rate

Nominal Effective Exchange Rate

base point

quarter

required reserve

Sarajevo Stock Exchange

Banja Luka Stock Exchange

Indirect Tax Authority

European Bank for Reconstruction and Development

Organization of the Petroleum Exporting Countries

8

SKRA]ENICESKRA]ENICE Bosna i Hercegovina

Centralna banka Bosne i Hercegovine

Federacija Bosne i Hercegovine

Republika Srpska

Me|unarodni monetarni fond

konvertibilna marka

valuta Srbije

hrvatska kuna

ameri~ki dolar

valuta Evropske monetarne unije

Me|unarodna bankarska mreà

specijalna prava vu~enja

bruto poravnanja u realnom vremenu

Federalni sistem rezervi SAD

bruto doma}i proizvod

Evropska centralna banka

realni efektivni kurs

nominalni efektivni kurs

bazni poen

kvartalni period

obavezna rezerva

Sarajevska berza

Banjalu~ka berza

Uprava za indirektno oporezivanje

Evropska banka za obnovu i razvoj

Organizacija zemalja izvoznica nafte

BiH / BH

CBBiH / CBBH

FBiH / FBH

RS

MMF / IMF

KM

RSD

HRK

USD

EUR

SWIFT

SDR

RTGS

FED

BDP / GDP

ECB

REER

NEER

bp

Q

OR / RR

SASE

BLSE

UIO

EBRD

OPEC


KRATICEKRATICE Bosna i Hercegovina



Republika Srpska


konvertibilna marka

valuta Srbije

hrvatska kuna

ameri~ki dolar

valuta Europske monetarne unije


specijalna prava vu~enja

bruto poravnanja u realnom vremenu

Federalni sustav pri~uva SAD


Europska sredi{nja banka

realni efektivni te~aj

nominalni efektivni te~aj

bazni poen

tromjese~no razdoblje

obvezna pri~uva

Sarajevska burza

Banjalu~ka burza

Uprava za neizravno oporezivanje

Europska banka za obnovu i razvitak

Organizacija zemalja izvoznica nafte

SKRA]ENICESKRA]ENICE Bosna i Hercegovina



Republika Srpska


konvertibilna marka

valuta Srbije

hrvatska kuna

ameri~ki dolar

valuta Evropske monetarne unije


specijalna prava vu~ewa

bruto poravnawa u realnom vremenu

Federalni sistem rezervi SAD


Evropska centralna banka

realni efektivni kurs

nominalni efektivni kurs

bazni poen

kvartalni period

obavezna rezerva

Sarajevska berza

Bawalu~ka berza

Uprava za indirektno oporezivawe

Evropska banka za obnovu i razvoj

Organizacija zemaqa izvoznica nafte

9

BiH / BiH

CBBiH / CBBiH

FBiH / FBiH

RS / RS

MMF / MMF

KM

RSD

HRK

USD

EUR

SWIFT

SDR

RTGS

FED

BDP / BDP

ECB / ECB

REER

NEER

bp / bp

Q

OP / OR

SASE / SASE

BLSE / BLSE

UNO / UIO

EBRD

OPEC


INTRODUCTIONINTRODUCTION

Dear readers and users,

In accordance with the seasonal trends, at the beginning of each year the economic trends in BH are regularly slowing down. This is the consequence of bad weather conditions and the important number of days off. At BH and FBH level, in the new year, BH entered with the previous governments, which made impossible the in- time creation of economic policies for 2007 and therefore the planning of the public consumption was made with significant delay. The remaining part of the year must be used for the improvement of economic and social conditions, through more intensive engagement of governments and the implementation of the privatization - investment projects.

The basic features of the trends in the I quarter are:- The beginning of the year was marked in the international scene by the strong increase of EUR value compared to the American dollar, while the price of oil after the fall in January started to grow quickly and it already passed the level from the second half of 2006.

- The industrial production continued the growth, but at different rates. In FBH the growth was very accelerated (13.5% higher than in the first quarter of 2006), while in RS the growth was 5.5%. The influence of the seasonal factors is very expressed in the first quarter, therefore the volume of production is significantly less compared to the previous quarter.

- After the expressed inflation pressures in 2006, in the first quarter of 2007, the inflation rate is lower than 2%, which is in line with the inflation from previous years. The effects of the VAT introduction were one-shot effects. Therefore, the prices in 2007 are growing much slower, while the trends of retail prices between two entities are quite similar.

- The number of employees (officially registered) was 667.308 in March, representing the annual increase of 3% (or 19.662 new employments) and illustrates the slight improvement in employment in comparison to the previous periods.

- Foreign currency reserves continued the growth at the moderate pace, and in this quarter they grew by 2.5% and they amount KM 5.584 billion.

- Money supply M2 grows at higher rate (26.4%) than in the previous quarter, which is the effect of acceleration of monetary multiplication. Share of money in circulation decreases, while the share of KM sight deposits significantly grows.

- The excess reserves of commercial banks increased insignificantly (KM 28.7 million), because mostly bigger banks decreased the amounts, holding in their accounts with the CBBH.

- The emphasized acceleration of the credit growth is evident, already reaching the annual rate of 26%. Especially large increase of loans was noticed with the households sector with the annual growth of long-term credits of 29%, which is quite above the amount from the previous year.

- The record values of trade and the height of the stock exchange indexes are recorded in both BH stock exchanges.

- The balance of trade was KM 1.52 billion, and the coverage of imports with exports was 47.6%. The imports is lower by 14% than in the previous quarter, and the exports by 0.7%. The comparison with the first quarter of 2006 is very unfavorable, because at the beginning of the last year the imports decreased significantly due to the increased imports prior to the VAT introduction.

10

UVODUVOD

Po{tovani ~itaoci i korisnici,

U skladu sa sezonskim kretanjima, na po~etku svake godine ekonomska kretanja u BiH se redovno usporavaju. Posljedica je to oteànih vremenskih prilika i znatnog broja neradnih dana. U novu godinu BiH i FBiH su u{le sa prethodnim vladama, {to je onemogu}ilo pravovremeno kreiranje ekonomskih politika za 2007, te je planiranje javne potro{nje napravljeno sa zna~ajnim zaka{njenjem. Ostatak godine }e se morati iskoristiti za pobolj{anje ekonomskih i socijalnih prilika, kroz intenzivniji anga`man vlada i realizaciju velikih privatizaciono-investicionih projekata.

Osnovne zna~ajke kretanja u I kvartalu 2007. jesu:- Po~etak godine je na me|unarodnom planu obiljeèn zna~ajnim porastom vrijednosti eura u odnosu na ameri~ki dolar, dok je cijena nafte poslije pada u januaru po~ela da ubrzano raste i ve}ćje pre{la nivo iz druge polovine 2006.

- Industrijska proizvodnja je nastavila rast, ali po razli~itim stopama. U FBiH je rast bio veoma ubrzan (13,5% ve}i nego u prvom kvartalu 2006), dok je u RS rast iznosio 5,5%. Uticaj sezone je veoma izraèn u prvom kvartalu, pa je obim proizvodnje znatno manji u odnosu na prethodni kvartal.

- Nakon izraènih inflatornih pritisaka u 2006, u prvom kvartalu 2007. stopa inflacije je manja od 2%, {to je u skladu sa inflacijom iz prethodnih godina. Efekti uvo|enja PDV-a su bili jednokratni, tako da cijene u 2007. rastu mnogo sporije, s tim {to je kretanje maloprodajnih cijena izme|u entiteta vrlo ujedna~eno.

- Broj zaposlenih (zvani~no prijavljenih) u martu je iznosio 667.308, {to predstavlja godi{nje pove}anje od 3% (ili 19.662 nova radna mjesta) i govori o polaganom pobolj{anju zaposlenosti u odnosu na ranije periode.

- Devizne rezerve nastavile su rast umjerenim tempom, pa su u ovom kvartalu narasle za 2,5% i iznose 5,584 milijardi KM.

- Nov~ana masa M2 je rasla po vi{oj stopi (26,4%) nego u prethodnom kvartalu, a {to je posljedica ubrzanja monetarne multiplikacije. Udio novca u cirkulaciji je smanjen, dok je zna~ajno rastao udio KM depozita po vi|enju.

- Vi{ak rezervi komercijalnih banaka se neznatno pove~ao (28,7 miliona KM), jer su uglavnom ve}e banke smanjile iznose koje drè na svojim ra~unima kod CBBiH.

- Primjetno je nagla{eno ubrzavanje kreditnog rasta, koji je ve} dostigao godi{nju stopu od 26%. Naro~ito veliko pove}anje kredita je zapaèno kod sektora stanovni{tva sa godi{njim rastom dugoro~nih kredita od 29%, {to je znatno iznad iznosa u pro{loj godini.

- Rekordne vrijednost trgovine i visina berzanskih indeksa je zabiljeèna na obje bh. berze.

- Saldo trgovinske razmjene je iznosio 1,52 milijardi, a pokrivenost uvoza sa izvozom je 47,6%. Uvoz je za 14% manji nego u prethodnom kvartalu, a izvoz za 0,7%. Pore|enje sa prvim kvartalom 2006. je vrlo nepovoljno, jer je na po~etku pro{le godine uvoz bio nagla{eno smanjen usljed pove}anog uvoza prije uvo|enja PDV-a.


UVODUVOD

Po{tovani ~itatelji i korisnici,

U skladu sa sezonskim kretanjima, na po~etku svake godine ekonomska kretanja u BiH se redovito usporavaju. Posljedica je to oteànih vremenskih prilika i znatnog broja neradnih dana. U novu su godinu BiH i FBiH u{le sa prethodnim vladama, {to je onemogu}ilo pravodobno kreiranje ekonomskih politika za 2007, te je planiranje javne potro{nje napravljeno sa zna~ajnim zaka{njenjem. Ostatak godine }e se morati iskoristiti za pobolj{anje ekonomskih i socijalnih prilika, kroz intenzivniji anga`man vlada i realizaciju velikih privatizaciono-investicionih projekata.

Osnovne zna~ajke kretanja u I tromjese~ju 2007. jesu:- Po~etak godine je na me|unarodnom planu obiljeèn zna~ajnim porastom vrijednosti eura u odnosu na ameri~ki dolar, dok je cijena nafte poslije pada u sije~nju po~ela da ubrzano raste i ve} je pre{la razinu iz druge polovine 2006.

- Industrijska proizvodnja je nastavila rast, ali po razli~itim stopama. U FBiH je rast bio veoma ubrzan (13,5% ve}i nego u prvom tromjese~ju 2006), dok je u RS rast iznosio 5,5%. Utjecaj seze je veoma izraèn u prvom tromjese~ju, pa je obujam proizvodnje znatno manji u odnosu na prethodno tromjese~je.

- Nakon izraènih inflatornih pritisaka u 2006, u prvom tromjese~ju 2007. stopa inflacije je manja od 2%, {to je u skladu sa inflacijom iz prethodnih godina. Efekti uvedbe PDV-a su bili jednokratni, tako da cijene u 2007. rastu mnogo sporije, s tim {to je kretanje maloprodajnih cijena izme|u entiteta vrlo ujedna~eno.

- Broj zaposlenih (zvani~no prijavljenih) u oùjku je iznosio 667.308, {to predstavlja godi{nje pove}anje od 3% (ili 19.662 nova radna mjesta) i govori o polaganom pobolj{anju zaposlenosti u odnosu na ranija razdoblja.

- Devizne su pri~uve nastavile rast umjerenim tempom, pa su u ovom tromjese~ju narasle za 2,5% i iznose 5,584 milijardi KM.

- Nov~ana masa M2 je rasla po vi{oj stopi (26,4%) nego u prethodnom tromjese~ju, a {to je posljedica ubrzanja monetarne multiplikacije. Udjel novca u cirkulaciji je smanjen, dok je zna~ajno rastao udjel KM depozita po vi|enju.

- Vi{ak pri~uva poslovnih banaka se neznatno pove}ao (28,7 milijuna KM), jer su uglavnom ve}e banke smanjile iznose koje drè na svojim ra~unima kod CBBiH.

- Primjetno je nagla{eno ubrzavanje kreditnog rasta, koji je ve} dostigao godi{nju stopu od 26%. Osobito veliko pove}anje kredita je zapaèno kod sektora stanovni{tva sa godi{njim rastom dugoro~nih kredita od 29%, {to je znatno iznad iznosa u pro{loj godini.

- Rekordne vrijednost trgovine i visina burzovnih indeksa je zabiljeèna na obje bh. burze.

- Saldo trgovinske razmjene je iznosio 1,52 milijardi, a pokrivenost uvoza sa izvozom je 47,6%. Uvoz je za 14% manji nego u prethodnom tromjese~ju, a izvoz za 0,7%. Usporedba sa prvim tromjese~jem 2006. je vrlo nepovoljna, jer je na po~etku pro{le godine uvoz bio nagla{eno smanjen usljed pove}anog uvoza prije uvedbe PDV-a.

UVODUVOD

Po{tovani ~itaoci i korisnici,

U skladu sa sezonskim kretawima, na po~etku svake godine ekonomska kretawa u BiH se redovno usporavaju. Posqedica je to oteànih vremenskih prilika i znatnog broja neradnih dana. U novu godinu BiH i FBiH u{le su sa prethodnim vladama, {to je onemogu}ilo pravovremeno kreirawe ekonomskih politika za 2007, te je planirawe javne potro{we napravqeno sa zna~ajnim zaka{wewem. Ostatak godine }e se morati iskoristiti za poboq{awe ekonomskih i socijalnih prilika, kroz intenzivniji anga`man vlada i realizaciju velikih privatizaciono-investicionih projekata.

Osnovne karakteristike kretawa u I kvartalu 2007. jesu:- Po~etak godine je na me|unarodnom planu obiqeèn zna~ajnim porastom vrijednosti evra u odnosu na ameri~ki dolar, dok je cijena nafte poslije pada u januaru po~ela da ubrzano raste i ve} je pre{la nivo iz druge polovine 2006.

- Industrijska proizvodwa je nastavila rast, ali po razli~itim stopama. U FBiH je rast bio veoma ubrzan (13,5% ve}i nego u prvom kvartalu 2006), dok je u RS rast iznosio 5,5%. Uticaj sezone je veoma izraèn u prvom kvartalu, pa je obim proizvodwe znatno mawi u odnosu na prethodni kvartal.

- Nakon izraènih inflatornih pritisaka u 2006, u prvom kvartalu 2007. stopa inflacije je mawa od 2%, {to je u skladu sa inflacijom iz prethodnih godina. Efekti uvo|ewa PDV-a su bili jednokratni, tako da cijene u 2007. rastu mnogo sporije, s tim {to je kretawe maloprodajnih cijena izme|u entiteta vrlo ujedna~eno.

- Broj zaposlenih (zvani~no prijavqenih) u martu je iznosio 667.308, {to predstavqa godi{we pove}awe od 3% (ili 19.662 nova radna mjesta) i govori o polaganom poboq{awu zaposlenosti u odnosu na ranije periode.

- Devizne rezerve su nastavile rast umjerenim tempom, pa su u ovom kvartalu narasle za 2,5% i iznose 5,584 milijardi KM.

- Nov~ana masa M2 je rasla po vi{oj stopi (26,4%) nego u prethodnom kvartalu, a {to je posqedica ubrzawa monetarne multiplikacije. Udio novca u cirkulaciji je smawen, dok je zna~ajno rastao udio KM depozita po vi|ewu.

- Vi{ak rezervi komercijalnih banaka se neznatno pove}ao (28,7 miliona KM), jer su uglavnom ve}e banke smawile iznose koje drè na svojim ra~unima kod CBBiH.

- Primjetno je nagla{eno ubrzavawe kreditnog rasta, koji je ve} dostigao godi{wu stopu od 26%. Naro~ito veliko pove}awe kredita je zapaèno kod sektora stanovni{tva sa godi{wim rastom dugoro~nih kredita od 29%, {to je znatno iznad iznosa u pro{loj godini.

- Rekordne vrijednost trgovine i visina berzanskih indeksa je zabiqeèna na obje bh. berze.

- Saldo trgovinske razmjene je iznosio 1,52 milijardi, a pokrivenost uvoza sa izvozom je 47,6%. Uvoz je za 14% mawi nego u prethodnom kvartalu, a izvoz za 0,7%. Pore|ewe sa prvim kvartalom 2006. je vrlo nepovoqno, jer je na po~etku pro{le godine uvoz bio nagla{eno smawen usqed pove}anog uvoza prije uvo|ewa PDV-a.

11


12

- Among the destinations of BH exports, the countries of EU (61%) and of the SEE Region (32%) are dominating ones, while in the structure of imports; the EU has less share (47.4%) and the Region (31.4%).

- Height of the state external debt was KM 4.04 billion at the end of March. The planned amount for the servicing in 2007 is KM 251 million and it is less by 9% than in 2006.

Editor-in-ChiefAmir Hadìomeragi}, M.S.

- Me|u destinacijama bh. izvoza dominiraju zemlje EU (61%) i regiona JIE (32%), dok u strukturi uvoza EU ima manje u~e{}e (47,4%) i regiona (31,4%).

- Visina vanjskog duga dràve na kraju marta iznosi 4,04 milijardi KM. Planirani iznos za servisiranje u 2007. je 251 milion KM i za 9% je manji nego u 2006.

Glavni i odgovorni urednikmr. Amir Hadìomeragi}


- Me|u destinacijama bh. izvoza dominiraju zemlje EU (61%) i regije JIE (32%), dok u strukturi uvoza EU ima manje u~e{}e (47,4%) i regije (31,4%).

- Visina vanjskog duga dràve na kraju oùjka iznosi 4,04 milijardi KM. Planirani iznos za servisiranje u 2007. je 251 milijun KM i za 9% je manji nego u 2006.

Glavni i odgovorni urednikmr. Amir Hadìomeragi}

- Me|u destinacijama bh. izvoza dominiraju zemqe EU (61%) i regiona JIE (32%), dok u strukturi uvoza EU ima mawe u~e{}e (47,4%) i region (31,4%).

- Visina spoqnog duga dràve na kraju marta iznosi 4,04 milijardi KM. Planirani iznos za servisirawe u 2007. je 251 milion KM i za 9% je mawi nego u 2006.

Glavni i odgovorni urednikmr Amir Haxiomeragi}

13


MAIN ECONOMIC INDICATORSMAIN ECONOMIC INDICATORS

Note:Note:1) Source: BiH Agency for statistics.2) Estimates of Central Bank of Bosnia and Herzegovina.3) Weights used represent FBH and RS shares in BH GDP for 2005.4) Source: CBBH, until 2002 IMF estimates.5) Expenditure also includes net acquisition of fixed assets.6) Source: BH Ministry for Finance and Treasury.* GDP includes NOE.

GLAVNI EKONOMSKI INDIKATORIGLAVNI EKONOMSKI INDIKATORI

Bilje{ka:Bilje{ka:1) Izvor: Agencija za statistiku BiH. 2) Procjena Centralne banke Bosne i Hercegovine.3) Ponderisano udjelom BDP FBiH i RS u BDP BiH za 2005.4) Izvor: Centralna Banka BiH a do 2002. procjena MMF-a.5) Rashodi uklju~uju i neto nabavku stalnih sredstava.6) Izvor: Ministarstvo za finansije i trezor BiH.* BDP sa neregistriranom ekonomijom.

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2006.*Nominalni BDP BiH, teku}e cijene (u milionima KM)Nominalni BDP BiH, teku}e cijene (u milionima KM)1)1)

10.713 11.599 12.829 13.443 14.678 15.791 17.9502) 20.9002)

Nominal GDP BiH, current prices (in millions of KM)Nominal GDP BiH, current prices (in millions of KM)1)1)

Realni BDP (stopa rasta u %)Realni BDP (stopa rasta u %)2)2)5,5 4,5 5,5 3,0 6,0 5,5 6,2 6,2

Real GDP (growth rate in %)Real GDP (growth rate in %)2)2)

Stopa rasta cijena na malo u BiHStopa rasta cijena na malo u BiH3) 3) (u %)(u %)4,8 3,1 0,4 0,6 0,4 3,8 7,4 7,4

Retail prices growth rate in BiHRetail prices growth rate in BiH3) 3) (in %)(in %) Federacija BiH (u %)

1,2 1,7 -0,2 0,1 -0,3 3,0 6,9 6,9 Federation of BiH (in %) Republika Srpska (u %)

13,6 6,5 1,7 1,8 1,9 5,2 8,4 8,4 Republic of Srpska (in %)Budèt op}e vladeBudèt op}e vlade4)4)

U procentima BDP-a / As a percentage of GDPGeneral Government budgetGeneral Government budget4)4)

Prihodi50,4 46,9 40,0 44,8 43,4 44,1 . . . . . .

Revenue Rashodi5)

56,9 50,2 40,1 44,0 41,7 41,5 . . . . . . Expenditure5)

Saldo-6,5 -3,3 -0,1 0,8 1,7 2,6 . . . . . .

Overall balanceNovac i kreditNovac i kredit

U procentima BDP-a / As a percentage of GDPMoney and CreditMoney and CreditNovac u {irem smislu (M2)

23,0 40,3 39,5 40,9 46,5 51,1 56,1 48,2Broad Money (M2)Krediti nevladinim sektorima

27,8 28,5 32,9 37,8 40,1 47,5 51,5 44,2Credit to Non-Government SectorPlatni bilansPlatni bilansBalance of PaymentsBalance of PaymentsBruto devizne rezerveGross Official Reserves U milionima KM

1.021 2.697 2.484 2.793 3.479 4.225 5.452 5.452 In Millions of KM U milionima USD

482 1.234 1.196 1.611 2.208 2.686 3.496 3.496 In Millions of US Dollars U mjesecima uvoza robe i usluga

1,4 3,4 3,0 3,2 3,7 4,0 5,1 5,1 In Months of Imports of goods and services Saldo teku}eg ra~unaSaldo teku}eg ra~unaCurrent Account BalanceCurrent Account Balance U milionima KM

-840 -1.630 -2.449 -2.814 -2.822 -3.358 -2.041 -2.041 In Millions of KM U milionima USD

-398 -744 -1.194 -1.636 -1.793 -2.117 -1.324 -1.324 In Millions of US Dollars U procentima BDP-a

-7,8 -14,1 -19,1 -20,9 -19,2 -21,3 -11,4 -9,8 As a percentage of GDPSaldo robne razmjeneSaldo robne razmjeneTrade BalanceTrade Balance U milionima KM

-5.868 -6.471 -6.891 -7.180 -7.193 -7.835 -6.661 -6.661 In Millions of KM U milionima USD

-2.770 -2.958 -3.341 -4.157 -4.569 -4.957 -4.296 -4.296 In Millions of US Dollars U procentima BDP-a

-54,8 -55,8 -53,7 -53,4 -49,0 -49,6 -37,1 -31,9 As a percentage of GDPSpoljni dug sektora vladeSpoljni dug sektora vladeExternal Debt of Govermment SectorExternal Debt of Govermment Sector U milionima KM

4.056 4.421 4.290 4.014 4.032 4.338 4.064 4.064 In Millions of KM U milionima USD

1.925 1.994 2.286 2.565 2.804 2.617 2.737 2.737 In Millions of US Dollars U procentima BDP-a

37,9 38,1 33,4 29,9 27,5 27,5 22,6 19,4 As a percentage of GDPServisiranje spoljnog dugaServisiranje spoljnog duga6)6) External Debt ServicingExternal Debt Servicing6)6)

U milionima KM198 178 237 254 227 230 270 270

In Millions of KM U milionima USD

93 81 114 147 144 146 173 173 In Millions of US Dollars U procentima izvoza robe i usluga

5,9 5,0 7,0 6,7 4,8 4,0 3,3 3,3 As a percentage of exports of goods and services



Bilje{ka:Bilje{ka:1) Izvor: Agencija za statistiku BiH.2) Procjena Centralne banke Bosne i Hercegovine.3) Ponderirano udjelom BDP FBiH i RS u BDP BiH za 2005.4) Izvor: Centralna Banka BiH, a do 2002. procjena MMF-a.5) Rashodi uklju~uju i neto nabavku stalnih sredstava.6) Izvor: Ministarstvo za financije i trezor BiH.* BDP sa neregistriranom ekonomijom.


Biqe{ka:Biqe{ka:1) Izvor: Agencija za statistiku BiH. 2) Procjena Centralne banke Bosne i Hercegovine.3) Ponderisano u~e{}em BDP FBiH i RS u BDP BiH za 2005.4) Izvor: Centralna Banka BiH, a do 2002. procjena MMF-a.5) Rashodi ukqu~uju i neto nabavku stalnih sredstava.6) Izvor: Ministarstvo za finansije i trezor BiH.* BDP sa neregistrovanom ekonomijom.

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2006.*Nominalni BDP BiH, teku}e cijene (u milijunima KM)Nominalni BDP BiH, teku}e cijene (u milijunima KM)1)1)

10.713 11.599 12.829 13.443 14.678 15.791 17.9502) 20.9002)

Nominalni BDP BiH, teku}e cijene (u milionima KM)Nominalni BDP BiH, teku}e cijene (u milionima KM)1)1) Realni BDP (stopa rasta u %)Realni BDP (stopa rasta u %)2)2)

5,5 4,5 5,5 3,0 6,0 5,5 6,2 6,2Realni BDP (stopa rasta u%)Realni BDP (stopa rasta u%)2)2)

Stopa rasta cijena na malo u BiHStopa rasta cijena na malo u BiH3) 3) (u %)(u %)4,8 3,1 0,4 0,6 0,4 3,8 7,4 7,4

Stopa rasta cijena na malo u BiHStopa rasta cijena na malo u BiH3) 3) (u %) %) Federacija BiH (u %)

1,2 1,7 -0,2 0,1 -0,3 3,0 6,9 6,9 Federacija BiH (u %) Republika Srpska (u %)

13,6 6,5 1,7 1,8 1,9 5,2 8,4 8,4 Republika Srpska (u %)Prora~un op}e vladeProra~un op}e vlade4)4)

U postocima BDP-a / U procentima BDP-aBuxet op{te vladeBuxet op{te vlade4)4)

Prihodi50,4 46,9 40,0 44,8 43,4 44,1 . . . . . .

Prihodi Rashodi5)

56,9 50,2 40,1 44,0 41,7 41,5 . . . . . . Rashodi5)

Saldo-6,5 -3,3 -0,1 0,8 1,7 2,6 . . . . . .

SaldoNovac i kreditNovac i kredit

U postocima BDP-a / U procentima BDP-aNovac i kreditNovac i kreditNovac u {irem smislu (M2)

23,0 40,3 39,5 40,9 46,5 51,1 56,1 48,2Novac u {irem smislu (M2)Krediti nevladinim sektorima

27,8 28,5 32,9 37,8 40,1 47,5 51,5 44,2Krediti nevladinim sektorimaPlatna bilancaPlatna bilancaPlatni bilansPlatni bilansBruto devizne pri~uveBruto devizne rezerve U milijunima KM

1.021 2.697 2.484 2.793 3.479 4.225 5.452 5.452 U milionima KM U milijunima USD

482 1.234 1.196 1.611 2.208 2.686 3.496 3.496 U milionima USD U mjesecima uvoza robe i usluga

1,4 3,4 3,0 3,2 3,7 4,0 5,1 5,1 U mjesecima uvoza robe i uslugaBilanca teku}eg ra~unaBilanca teku}eg ra~unaSaldo teku}eg ra~unaSaldo teku}eg ra~una U milijunima KM

-840 -1.630 -2.449 -2.814 -2.822 -3.358 -2.041 -2.041 U milionima KM U milijunima USD

-398 -744 -1.194 -1.636 -1.793 -2.117 -1.324 -1.324 U milionima USD U postocima BDP-a

-7,8 -14,1 -19,1 -20,9 -19,2 -21,3 -11,4 -9,8 U procentima BDP-aBilanca robne razmjeneBilanca robne razmjeneSaldo robne razmjeneSaldo robne razmjene U milijunima KM

-5.868 -6.471 -6.891 -7.180 -7.193 -7.835 -6.661 -6.661 U milionima KM U milijunima USD

-2.770 -2.958 -3.341 -4.157 -4.569 -4.957 -4.296 -4.296 U milionima USD U postocima BDP-a

-54,8 -55,8 -53,7 -53,4 -49,0 -49,6 -37,1 -31,9 U procentima BDP-aVanjski dug sektora vladeVanjski dug sektora vladeSpoqni dug sektora vladeSpoqni dug sektora vlade U milijunima KM

4.056 4.421 4.290 4.014 4.032 4.338 4.064 4.064 U milionima KM U milijunima USD

1.925 1.994 2.286 2.565 2.804 2.617 2.737 2.737 U milionima USD U postocima BDP-a

37,9 38,1 33,4 29,9 27,5 27,5 22,6 19,4 U procentima BDP-aServisiranje vanjskog dugaServisiranje vanjskog duga6)6) Servisirawe spoqnog dugaServisirawe spoqnog duga6)6)

U milijunima KM198 178 237 254 227 230 270 270

U milionima KM U milijunima USD

93 81 114 147 144 146 173 173 U milionima USD U postocima izvoza robe i usluga

5,9 5,0 7,0 6,7 4,8 4,0 3,3 3,3 U procentima izvoza robe i usluga


1. INTERNATIONAL ECONOMIC ENVIRONMENT1. INTERNATIONAL ECONOMIC ENVIRONMENT

According to the latest IMF data1), a global economic growth of 4.9% is expected, a slower growth than the previous year, spearheaded mainly by developing countries. A more significant deceleration of economic growth is expected in the United States, a trend that started in the second quarter of 2006. The economy of the Eurozone grew at the rate of 2.7% in 2006, the strongest growth in the past six years. It is expected that the trend of good macroeconomic indicators in the Eurozone should continue during this year and the next, including continued raising of the interest rates followed by appreciation of the European currency.

IMF estimates an economic growth of 2.3% in 2007 in the Eurozone, while the estimates of the European Commission are somewhat more positive, since the economic recovery in Europe has been stronger than previously expected. In the first quarter of 2007, the U.S. experienced 1.3% real growth of GDP, after 2.5% in the last quarter of 2006. Slower GDP growth was mainly caused by increased imports and decreased exports. The results of foreign trade show that the deficit increased in March by $63.9 billion, after $57.9 billion in February.

FED has not changed the interest rate since June 2006, and its future movements are still hard to predict. Some analysts expected the interest rate to be decreased soon, but FED continued to say that the threat of inflation had not been removed, and further movement of FED’s interest rates would be based on both the inflation and the economic growth. During the first quarter, the ECB raised the interest rate by additional 25 basis points, and a new increase is expected in June when the interest rate would reach a record 4% in the five-year period.

Although inflation in the Eurozone was stable below 2% in the first four months of 2007, which was the target mid-term level, a relaxing of monetary policy cannot be expected because of the mid-term risks caused by significant credit growth.

The preliminary assessments of the trade balance between the Eurozone and the rest of the world in the first quarter show a deficit of $1 billion. In March, the exports grew by 1.2% and the imports declined by 2.6% when compared with February 2007 (seasonally adjusted data).

The trade balance for EU27 in the first quarter of 2007 shows a deficit of $54.6 billion. Exports grew by 1.1% in EU27, and the imports declined by 2.2% in March, when compared with February 2007.

During the first quarter of 2007, when compared with the previous quarter, the GDP recorded growth of 0.6% both in the Eurozone and EU27.

The Bank of England raised the interest rate twice since the beginning of 2007, each time by 25 basis points, because inflation exceeded the target mid-term level.

16

1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@ENJE1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@ENJE

Prema posljednjim podacima MMF-a1), o~ekuje se globalni ekonomski rast od 4,9%, ne{to sporiji od pro{logodi{njeg, uglavnom u zemljama u razvoju. Ne{to zna~ajnije usporavanje se o~ekuje u SAD-u koje je ve} po~elo u drugom kvartalu pro{le godine. Privreda u zoni eura je rasla po stopi od 2,7% u 2006, {to je najuspje{niji rast u posljednjih {est godina. Nastavak trenda dobrih makroekonomskih pokazatelja u zoni eura o~ekuje se i u ovoj i narednoj godini, kao i podizanje referentnih kamatnih stopa pra}eno ja~anjem jedinstvene evropske valute.

Procjene MMF-a za zonu eura jesu privredni rast 2,3% u 2007, dok su procjene Evropske komisije ne{to pozitivnije, jer je ekonomski oporavak u Evropi uspje{niji nego ranije o~ekivani.

U prvom kvartalu 2007. u SAD-u ostvaren je realni rast BDP-a 1,3%, a u posljednjem kvartalu 2006. iznosio je 2,5%. Usporavanje rasta BDP-a uzrokovano je uglavnom pove}anim uvozom i smanjenim izvozom. Rezultati vanjskotrgovinske razmjene pokazuju da se deficit pove}ao u martu za 63,9 milijardi dolara, dok je u februaru bio 57,9 milijardi dolara.

Referentna kamatna stopa FED-a je nepromijenjena od juna pro{le godine, a njeno budu}e kretanje je jo{ uvijek te{ko predvidjeti. Neki analiti~ari su smatrali da bi uskoro moglo do}i do njenog smanjenja, ali FED i dalje tvrdi da opasnost od inflacije nije otklonjena i dalje kretanje kamatnih stopa FED-a }e biti bazirano kako na inflaciji tako i na ekonomskom rastu.

U toku prvog kvartala ECB je podigla referentnu kamatnu stopu za dodatnih 25 baznih poena, a o~ekuje se ponovno pove}anje u junu, te }e kretanje kamatnih stopa dosti}i rekordnih 4% u zadnjih pet godina.

Iako je inflacija u zoni eura stabilna, ispod 2% u prva ~etiri mjeseca ove godine, {to je i ciljani srednjoro~ni nivo, jo{ se ne o~ekuje prestanak zao{travanja monetarne politike zbog velikog kreditnog rasta i rizika koji postoje u srednjoro~nom roku.

Prve procjene trgovinskog bilansa za zonu eura sa ostatkom svijeta za I kvartal daju rezultat od jedne milijarde eura deficita. U martu je izvoz pove}an za 1,2%, a uvoz je pao za 2,6% u odnosu na februar ove godine (sezonski prilago|eni podaci).

Trgovinski bilans za EU27 u prvom kvartalu 2007. pokazuje deficit od 54,6 milijardi eura. U EU27 izvoz je porastao za 1,1%, a uvoz je pao za 2,2% u martu, u odnosu na februar 2007.

U toku prvog kvartala 2007, u pore|enju sa prethodnim kvartalom, ostvaren je rast BDP-a od 0,6% i u zoni eura i u EU27.

Banka Engleske je od po~etka godine dva puta podizala referentnu kamatnu stopu za po 25 baznih poena, jer je inflacija bila iznad ciljanog srednjoro~nog nivoa.

1) World Economic Outlook, april 2007. 1) World Economic Outlook, April 2007.


1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@ENJE1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@ENJE Prema posljednjim podacima MMF-a1), o~ekuje se globalni ekonomski rast od 4,9%, ne{to sporiji od pro{logodi{njeg, uglavnom u zemljama u razvoju. Ne{to zna~ajnije usporavanje se o~ekuje u SAD-u koje je ve} po~elo u drugom tromjese~ju pro{le godine. Privreda u zoni eura je rasla po stopi od 2,7% u 2006, {to je najuspje{niji rast u posljednjih {est godina. Nastavak trenda dobrih makroekonomskih pokazatelja u zoni eura o~ekuje se i u ovoj i narednoj godini, kao i podizanje referencnih kamatnih stopa pra}eno ja~anjem jedinstvene evropske valute.

Procjene MMF-a za zonu eura jesu gospodarski rast 2,3% u 2007, dok su procjene Europske komisije ne{to pozitivnije, jer je ekonomski oporavak u Europi uspje{niji nego ranije o~ekivani.

U prvom tromjese~ju 2007. u SAD-u ostvaren je realni rast BDP-a 1,3%, a u posljednjem tromjese~ju 2006. iznosio je 2,5%. Usporavanje rasta BDP-a uzrokovano je uglavnom pove}anim uvozom i smanjenim izvozom. Rezultati vanjskotrgovinske razmjene pokazuju da se deficit pove}ao u oùjku za 63,9 milijardi dolara, dok je u velja~i bio 57,9 milijardi dolara.

Referencna kamatna stopa FED-a je nepromijenjena od lipnja pro{le godine, a njeno budu}e kretanje je jo{ uvijek te{ko predvidjeti. Neki analiti~ari su smatrali da bi uskoro moglo do}i do njenog smanjenja, ali FED i dalje tvrdi da opasnost od inflacije nije otklonjena i dalje kretanje kamatnih stopa FED-a }e biti bazirano kako na inflaciji tako i na ekonomskom rastu.

Tijekom prvog tromjese~ja ECB je podigla referencnu kamatnu stopu za dodatnih 25 baznih poena, a o~ekuje se ponovno pove}anje u lipnju, te }e kretanje kamatnih stopa dosti}i rekordnih 4% u zadnjih pet godina.

Iako je inflacija u zoni eura stabilna, ispod 2% u prva ~etiri mjeseca ove godine, {to je i ciljana srednjoro~na razina, jo{ se ne o~ekuje prestanak zao{travanja monetarne politike zbog velikog kreditnog rasta i rizika koji postoje u srednjoro~nom roku.

Prve procjene trgovinske bilance za zonu eura sa ostatkom svijeta za I tromjese~je daju rezultat od jedne milijarde eura deficita. U oùjku je izvoz pove}an za 1,2%, a uvoz je pao za 2,6% u odnosu na velja~u ove godine (sezonski prilago|eni podaci).

Trgovinska bilanca za EU27 u prvom tromjese~ju 2007. pokazuje deficit od 54,6 milijardi eura. U EU27 izvoz je porastao za 1,1%, a uvoz je pao za 2,2% u oùjku, u odnosu na velja~u 2007.

Tijekom prvog tromjese~ja 2007, u usporedbi sa prethodnim tromjese~jem, ostvaren je rast BDP-a od 0,6% i u zoni eura i u EU27.

Banka Engleske je od po~etka godine dva puta podizala referencnu kamatnu stopu za po 25 baznih poena, jer je inflacija bila iznad ciljane srednjoro~ne razine.

1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@EWE1. ME\UNARODNO EKONOMSKO OKRU@EWE Prema posqedwim podacima MMF-a1), o~ekuje se globalni ekonomski rast od 4,9%, ne{to sporiji od pro{logodi{weg, uglavnom u zemqama u razvoju. Ne{to zna~ajnije usporavawe se o~ekuje u SAD-u koje je ve} po~elo u drugom kvartalu pro{le godine. Privreda u zoni evra je rasla po stopi od 2,7% u 2006, {to je najuspje{niji rast u posqedwih {est godina. Nastavak trenda dobrih makroekonomskih pokazateqa u zoni evra o~ekuje se i u ovoj i narednoj godini, kao i podizawe referentnih kamatnih stopa pra}eno ja~awem jedinstvene evropske valute.

Procjene MMF-a za zonu evra jesu privredni rast 2,3% u 2007, dok su procjene Evropske komisije ne{to pozitivnije, jer je ekonomski oporavak u Evropi uspje{niji nego ranije o~ekivani.

U prvom kvartalu 2007. u SAD-u ostvaren je realni rast BDP-a 1,3%, a u posqedwem kvartalu 2006. iznosio je 2,5%. Usporavawe rasta BDP-a uzrokovano je uglavnom pove}anim uvozom i smawenim izvozom. Rezultati spoqnotrgovinske razmjene pokazuju da se deficit pove}ao u martu za 63,9 milijardi dolara, dok je u februaru bio 57,9 milijardi dolara.

Referentna kamatna stopa FED-a je nepromijewena od juna pro{le godine, a weno budu}e kretawe je jo{ uvijek te{ko predvidjeti. Neki analiti~ari su smatrali da bi uskoro moglo do}i do wenog smawewa, ali FED i daqe tvrdi da opasnost od inflacije nije otklowena i daqe kretawe kamatnih stopa FED-a }e biti bazirano kako na inflaciji tako i na ekonomskom rastu.

U toku prvog kvartala ECB je podigla referentnu kamatnu stopu za dodatnih 25 baznih poena, a o~ekuje se ponovno pove}awe u junu, te }e kretawe kamatnih stopa dosti}i rekordnih 4% u zadwih pet godina.

Iako je inflacija u zoni evra stabilna, ispod 2% u prva ~etiri mjeseca ove godine, {to je i ciqani sredworo~ni nivo, jo{ se ne o~ekuje prestanak zao{travawa monetarne politike zbog velikog kreditnog rasta i rizika koji postoje u sredworo~nom roku.

Prve procjene trgovinskog bilansa za zonu evra sa ostatkom svijeta za I kvartal daju rezultat od jedne milijarde evra deficita. U martu je izvoz pove}an za 1,2%, a uvoz je pao za 2,6% u odnosu na februar ove godine (sezonski prilago|eni podaci).

Trgovinski bilans za EU27 u prvom kvartalu 2007. pokazuje deficit od 54,6 milijardi evra. U EU27 izvoz je porastao za 1,1%, a uvoz je pao za 2,2% u martu, u odnosu na februar 2007.

U toku prvog kvartala 2007, u pore|ewu sa prethodnim kvartalom, ostvaren je rast BDP-a od 0,6% i u zoni evra i u EU27.

Banka Engleske je od po~etka godine dva puta podizala referentnu kamatnu stopu za po 25 baznih poena, jer je inflacija bila iznad ciqanog sredworo~nog nivoa.

17

1) World Economic Outlook, april 2007.1) World Economic Outlook, travanj 2007.


Graph 1: Interest rates of world’s main central banks (in %)

Economic Indicators for Selected Regions

Source:Source: The Economist Magazine, May 2007

Note:Note:* n.a.

Since the beginning of the year, the single European currency appreciated against the US dollar, which has been under permanent pressure since the beginning of the year, mostly because the economy of the Eurozone was growing while the U.S. economy was stagnating. Considering the macroeconomic indicators, it is realistic to expect a further depreciation of the US currency against the European currency, which is currently at a two-year low, because the investors expect the interest rates in the Eurozone to grow while declining in the United States. These are some of the reasons why investors are turning more to the European market.

18

Grafikon 1: Referente kamatne stope glavnih svjetskih centralnih banaka (u %)

Ekonomski indikatori za odabrane regije

Izvor:Izvor: Magazin “The Economist”, maj 2007.

Bilje{ke:Bilje{ke:* nema podatka.

Od po~etka godine zabiljeèno je ja~anje jedinstvene evropske valute prema ameri~kom dolaru, koji je pod stalnim pritiskom od po~etka godine, {to je prvenstveno rezultat ja~anja ekonomije zone eura, odnosno usporavanja ekonomije SAD-a. S obzirom na makroekonomske pokazatelje, realno je o~ekivati mo`da ~ak i dalji pad ameri~ke valute u odnosu na evropsku, koja se tre-nutno nalazi na dvogodi{njem minimumu i to sve zbog o~ekivanja investitora da }e kamatne stope u zoni eura rasti, a u SAD-u padati. To su neki od razloga za{to se investitori okre}u ev-ropskom trì{tu.

BDP (% promjene za godinu)

GDP(% change on year ago)

trgovinski bilans 12 mjeseci,

u milijardama USD

trade balance12 months,

in billions of USD

potro{a~ke cijene

consumer prices

kamatne stope %

interest rates %

3-mj. na trì{tu novca

3-month money market

10-god. vladine obveznice

10-year gov’t bonds

zadnje

latest

godinu ranije

year ago

zadnje

latest

zadnje

latest

Velika Britanija2,8 Q1 -157,60 2,8 2,0 5,72 5,10

Great BritainSAD

2,1 Q1 -827,20 2,6 3,5 5,18 4,71USAEuro podru~je

3,1 Q1 -6,40 1,9 2,4 4,07 *Euro AreaJapan

2,0 Q1 89,80 -0,1 -0,2 0,57 1,66Japan


Grafikon 1: Referencne kamatne stope glavnih svjetskih sredi{njih banaka (u %)

Ekonomski indikatori za odabrane regije

Izvor:Izvor: Magazin “The Economist”, svibanj 2007.

Zabilje{ka:Zabilje{ka:* nema podatka.

Od po~etka godine zabiljeèno je ja~anje jedinstvene europske valute prema ameri~kom dolaru, koji je pod stalnim pritiskom od po~etka godine, {to je prvenstveno rezultat ja~anja ekonomije zone eura, odnosno usporavanja ekonomije SAD-a. S obzirom na makroekonomske pokazatelje, realno je o~ekivati mo`da ~ak i dalji pad ameri~ke valute u odnosu na europsku, koja se trenuta~no nalazi na dvogodi{njem minimumu i to sve zbog o~ekivanja investitora da }e kamatne stope u zoni eura rasti, a u SAD-u padati. To su neki od razloga za{to se investitori okre}u europskom trì{tu.

Grafikon 1: Referente kamatne stope glavnih svjetskih centralnih banaka (u %)

Ekonomski indikatori za odabrane zemqe

Izvor:Izvor: Magazin “The Economist”, maj 2007.

Biqe{ka:Biqe{ka:* nema podatka.

Od po~etka godine zabiqeèno je ja~awe jedinstvene evrop-ske valute prema ameri~kom dolaru, koji je pod stalnim pri-tiskom od po~etka godine, {to je prvenstveno rezultat ja~awa ekonomije zone evra, odnosno usporavawa ekonomije SAD-a. S obzirom na makroekonomske pokazateqe, realno je o~ekivati mo`da ~ak i daqi pad ameri~ke valute u odnosu na evropsku, koja se trenutno nalazi na dvogodi{wem minimumu i to sve zbog o~ekivawa investitora da }e kamatne stope u zoni evra rasti, a u SAD-u padati. To su neki od razloga za{to se investitori okre}u evropskom trì{tu.

19

BDP (% promjene za kvartal)

godi{nja stopa

BDP (% promjene za kvartal)

godi{wa stopa

trgovinska bilanca 12 mjeseci,

u milijardama USD

trgovinski bilans 12 mjeseci,

u milijardama USD

potro{a~ke cijene

potro{a~ke cijene

kamatne stope %

kamatne stope %





zadnje

zadwe

godinu ranije

godinu ranije

zadnje

zadwe

zadnje

zadwe

Velika Britanija2,8 Q1 -157,60 2,8 2,0 5,72 5,10

Velika BritanijaSAD

2,1 Q1 -827,20 2,6 3,5 5,18 4,71SADEuro podru~je

3,1 Q1 -6,40 1,9 2,4 4,07 *Evro podru~jeJapan

2,0 Q1 89,80 -0,1 -0,2 0,57 1,66Japan


At the beginning of the year the price of crude oil dropped suddenly, reaching the lowest level since mid-2005. Low temperatures were the main reason for this price reduction, because demand for oil decreased. At the end of the month, however, as the weather conditions changed and geopolitical tensions spread, the prices started to grow. The latest report of the International Energy Agency also pointed out the growing international demand for crude oil during 2007, which could create additional price pressures. Prices recorded in April were 11% higher than in the beginning of the year.

Graph 2: Oil prices (EUR/barrel)

20

Po~etkom godine cijena sirove nafte je naglo pala, tako da je u januaru dostigla najniì nivo od sredine 2005. Niske temperature bile su osnovni razlog ovom smanjenju, jer je bila smanjena potra`nja za ovim energentom, ali ve} krajem mjeseca, kako su se vremenske prilike mijenjale i geopoliti~ke tenzije {irile, cijene su po~ele da rastu. Osim toga, i posljednji izvje{taj IEA (In-ternational Energy Agency) nagla{ava porast svjetske potra`nje za sirovom naftom u toku 2007, {to bi dodatno moglo stvarati pritiske na rast cijena. U aprilu su zabiljeène cijene vi{e za 11% u odnosu na po~etak godine.

Grafikon 2: Cijena nafte (EUR/barel)


Po~etkom godine cijena sirove nafte je naglo pala, tako da je u sije~nju dostigla najniù razinu od sredine 2005. Niske tempera-ture bile su osnovni razlog ovom smanjenju, jer je bila smanjena potra`nja za ovim energentom, ali ve} krajem mjeseca, kako su se vremenske prilike mijenjale i geopoliti~ke tenzije {irile, cijene su po~ele da rastu. Osim toga, i posljednje izvje{}e IEA (International Energy Agency) nagla{ava porast svjetske potra`nje za sirovom naftom tijekom 2007, {to bi dodatno moglo stvarati pritiske na rast cijena. U travnju su zabiljeène cijene vi{e za 11% u odnosu na po~etak godine.


Po~etkom godine cijena sirove nafte je naglo pala, tako da je u januaru dostigla najniì nivo od sredine 2005. Niske tempera-ture bile su osnovni razlog ovom smawewu, jer je bila smawena potra`wa za ovim energentom, ali ve} krajem mjeseca, kako su se vremenske prilike mijewale i geopoliti~ke tenzije {irile, cijene su po~ele da rastu. Osim toga, i posqedwi izvje{taj IEA (International Energy Agency) nagla{ava porast svjetske potra`we za sirovom naftom u toku 2007, {to bi dodatno moglo stvarati pritiske na rast cijena. U aprilu su zabiqeène cijene vi{e za 11% u odnosu na po~etak godine.


21


2. REAL SECTOR2. REAL SECTOR

The privatization process in Bosnia and Herzegovina has progressed significantly, judging from the activities undertaken in the previous year and in the first quarter of 2007. In FBH, the Government passed a decision regarding privatization of 18 strategic companies. An invitation to bid was forwarded to selected companies for 88% of total capital of Aluminium-Mostar, one of the largest companies in BH. This process should be completed by the end of July 2007. Privatization of Energoinvest and Hidrogradnja is also expected, as well as additional investments in Mittal Steel. A sale of state-owned shares on the stock exchange was announced, in blocks only. The Federation or Cantonal government sets the number of shares, while the Privatization Agency defines the sale plan, number of packages and the minimum price, which may not be lower than its average value in the last ten stock exchange transactions, and the potential buyer may only bid for the whole block. RS signed a contract on joint investments in the thermal power plant Gacko, with ÊZ from the Czech Republic, a leading company in this field. Also underway is implementation of contracts regarding the sale of Telekom Srpska, the Oil Refinery in Bosanski Brod, the Oil Refinery in Modri~a and the gasoline distribution company Petrol.

The World Bank Project for regulation reform called „the guillotine“, which aims at shortening procedures and creating a faster, simpler and more transparent environment for foreign investments, is still a priority of RS Government. The Federation Government also accepted inclusion in this project. This project resulted in amending 38% of regulations and abrogated 32% of unnecessary regulations, but the majority of regulations that have not been changed are in the field of economy and physical planning. Therefore, revoking and simplifying appropriate legislation significantly contributes to a more favorable business environment, which is a precondition for successful reforms in business environment.

2.1 2.1 Industrial productionIndustrial production

The industrial production volume in the first quarter of 2007 grew by 13.4% in FBH and by 5.5% in RS, when compared with the first quarter of 2006 (Table 3). Compared with the previous quarter, the industrial production volume declined by 2.2% in FBH and by 26.2% in RS.

When the industrial production index is viewed month by month during the first quarter, compared with the same month of the previous year, FBH recorded growth of the industrial production volume in January, February and March, by 9.5%, 13.8% and 16.6%, respectively. In the same period, RS recorded a decline of the industrial production volume in January by 0.7%, and growth in February and March by 5.5% and 7.7%, respectively.

On the other hand, analysis of monthly movements of the industrial production index during 2007 shows that both FBH and RS recorded negative average growth rates in the first quarter, at the level of 0.7% and 9.6%, respectively. (In the first quarter of 2006, FBH and RS recorded negative growth rates of 2.5% and 2.4%, respectively.) Decline of the industrial production volume in January 2007 may be explained by seasonal influences and few business days (particularly in RS).

22

2. REALNI SEKTOR2. REALNI SEKTOR

Proces privatizacije u BiH, sude}i po aktivnostima koje su poduzete u prethodnoj godini (posebno u RS) i aktivnostima u I kvartalu 2007, zna~ajno napreduje. U FBiH, Vlada je donijela odluku o privatizaciji 18 strate{kih preduze}a. Raspisan je pozivni tender izabranim kompanijama za prodaju 88 posto ukupnog kapitala Aluminija – Mostar, jedne od najve}ih kompanija u BiH. Ovaj proces bi trebao biti zavr{en do kraja jula ove godine. Zatim, o~ekuje se privatizacija Energoinvesta i Hidrogradnje, ali i dodatna ulaganja u Mittal Steel. Pored toga, najavljena je prodaja dràvnih dionica putem berzi i to isklju~ivo u paketima. Federalna ili kantonalna vlada odre|uje broj dionica, a agencija za privatizaciju defini{e plan prodaje, broj paketa i minimalnu cijenu koja ne smije biti nià od prosjeka njene vrijednosti na posljednjih deset trgovanja na berzi, a kupac moè kupiti samo cijeli paket. U RS je potpisan ugovor o zajedni~kom investiranju u Termoelektranu - Gacko, sa partnerom ÊZ iz ê{ke koji je vode}a firma u ovoj djelatnosti, a u toku je realizacija ugovora vezanih za prodaju Telekoma Srpske, Rafinerije nafte iz Bosanskog Broda, Rafinerije ulja u Modri~i i distributivnog preduze}a Petrol.

Projekat Svjetske banke pod nazivom «Giljotina propisa», ~iji je cilj skra}enje procedura i stvaranje brè, jednostavnije i transparentnije sredine za ulazak stranih investicija, i dalje je prioritet Vlade RS, a Vlada FBiH je prihvatila inicijativu za uklju~ivanje u ovaj projekat. Iako je u okviru ovog projekta u RS promijenjeno 38% nepotrebnih propisa, a ukinuto 32% propisa, ipak, najve}i broj propisa koji nisu izmijenjeni jesu iz djelokruga privrede i prostornog ure|enja. Prema tome, uklanjanje i pojednostavljenje odgovaraju}ih zakona znatno doprinosi povoljnijem poslovnom ambijentu, a {to je preduslov uspje{ne reforme u poslovnom okruènju.

2.1 Industrijska proizvodnja2.1 Industrijska proizvodnja

U FBiH u prvom kvartalu 2007, u pore|enju sa prvim kvartalom 2006, ostvaren je rast obima industrijske proizvodnje u visini od 13,4%, a u RS 5,5% (tabela 3). Pri tome, u odnosu na prethodni kvartal, u FBiH obim industrijske proizvodnje je manji 2,2%, a u RS za ~ak 26,2%.

Kada se posmatra kretanje indeksa industrijske proizvodnje tokom prvog kvartala, u pore|enju sa istim mjesecom 2006, u FBiH se u januaru, februaru i martu biljeì rast obima industrijske proizvodnje za 9,5%, 13,8% i 16,6%, respektivno. U istom periodu, u RS u januaru se biljeì pad obima industrijske proizvodnje za 0,7%, dok se u februaru i martu biljeì rast za 5,5%, odnosno 7,7%.

Na drugoj strani, analiza mjese~nog kretanje indeksa industrijske proizvodnje u 2007. pokazuje da je u FBiH u prvom kvartalu zabiljeèna negativna prosje~na stopa rasta obima industrijske proizvodnje u visini od 0,7%, a u RS 9,6% (u prvom kvartalu 2006. u FBiH zabiljeèna je negativna prosje~na stopa rasta od 2,5%, a u RS 2,4%). Pad obima industrijske proizvodnje u januaru 2007. moè se objasniti sezonskim kretanjem i velikim brojem neradnih dana (posebno u RS).



Proces privatizacije u BiH, sude}i po aktivnostima koje su poduzete u prethodnoj godini (osobito u RS) i aktivnostima u I tromjese~ju 2007, zna~ajno napreduje. U FBiH, Vlada je donijela odluku o privatizaciji 18 strate{kih poduze}a. Raspisan je pozivni tender izabranim kompanijama za prodaju 88 posto ukupnog kapitala Aluminija – Mostar, jedne od najve}ih kompanija u BiH. Ovaj proces bi trebao biti zavr{en do kraja srpnja ove godine. Zatim, o~ekuje se privatizacija Energoinvesta i Hidrogradnje, ali i dodatna ulaganja u Mittal Steel. Pored toga, najavljena je prodaja dràvnih dionica putem burzi i to isklju~ivo u paketima. Federalna ili kantonalna vlada odre|uje broj dionica, a agencija za privatizaciju definira plan prodaje, broj paketa i minimalnu cijenu koja ne smije biti nià od prosjeka njene vrijednosti na posljednjih deset trgovanja na burzi, a kupac moè kupiti samo cijeli paket. U RS je potpisan ugovor o zajedni~kom investiranju u Termoelektranu - Gacko, sa partnerom ÊZ iz ê{ke koji je vode}a firma u ovoj djelatnosti, a u tijeku je realizacija ugovora vezanih za prodaju Telekoma Srpske, Rafinerije nafte iz Bosanskog Broda, Rafinerije ulja u Modri~i i distributivnog poduze}a Petrol.

Projekat Svjetske banke pod nazivom «Giljotina propisa», ~iji je cilj skra}enje procedura i stvaranje brè, jednostavnije i transparentnije sredine za ulazak stranih investicija, i dalje je prioritet Vlade RS, a Vlada FBiH je prihvatila inicijativu za uklju~ivanje u ovaj projekat. Iako je u okviru ovog projekta u RS promijenjeno 38% nepotrebnih propisa, a ukinuto 32% propisa, ipak, najve}i broj propisa koji nisu izmijenjeni jesu iz djelokruga privrede i prostornog ure|enja. Prema tome, uklanjanje i pojednostavljenje odgovaraju}ih zakona znatno doprinosi povoljnijem poslovnom ambijentu, a {to je preduvjet uspje{ne reforme u poslovnom okruènju.

2.1 Industrijska proizvodnja2.1 Industrijska proizvodnja

U FBiH u prvom tromjese~ju 2007, u usporedbi sa prvim tromjese~jem 2006, ostvaren je rast obujma industrijske proizvodnje u visini od 13,4%, a u RS 5,5% (tablica 3). Pri tome, u odnosu na prethodno tromjese~je, u FBiH obujam industrijske proizvodnje je manji 2,2%, a u RS za ~ak 26,2%.

Kada se promatra kretanje indeksa industrijske proizvodnje tijekom prvog tromjese~ja, u usporedbi sa istim mjesecom 2006, u FBiH se u sije~nju, velja~i i oùjku biljeì rast obujma industrijske proizvodnje za 9,5%, 13,8% i 16,6%, respektivno. U istom razdoblju, u RS u sije~nju se biljeì pad obujma industrijske proizvodnje za 0,7%, dok se u velja~i i oùjku biljeì rast za 5,5%, odnosno 7,7%.

Na drugoj strani, analiza mjese~nog kretanje indeksa industrijske proizvodnje u 2007. pokazuje da je u FBiH u prvom tromjese~ju zabiljeèna negativna prosje~na stopa rasta obujma industrijske proizvodnje u visini od 0,7%, a u RS 9,6% (u prvom tromjese~ju 2006. u FBiH zabiljeèna je negativna prosje~na stopa rasta od 2,5%, a u RS 2,4%). Pad obujma industrijske proizvodnje u sije~nju 2007. moè se objasniti sezonskim kretanjem i velikim brojem neradnih dana (osobito u RS).


Proces privatizacije u BiH, sude}i po aktivnostima koje su poduzete u prethodnoj godini (posebno u RS) i aktivnostima u I kvartalu 2007, zna~ajno napreduje. U FBiH, Vlada je donijela odluku o privatizaciji 18 strate{kih preduze}a. Raspisan je pozivni tender izabranim kompanijama za prodaju 88 procenata ukupnog kapitala Aluminija – Mostar, jedne od najve}ih kompanija u BiH. Ovaj proces bi trebao biti zavr{en do kraja jula ove godine. Zatim, o~ekuje se privatizacija Energoinvesta i Hidrogradwe, ali i dodatna ulagawa u Mittal Steel. Pored toga, najavqena je prodaja dràvnih akcija putem berzi i to iskqu~ivo u paketima. Federalna ili kantonalna vlada odre|uje broj akcija, a agencija za privatizaciju defini{e plan prodaje, broj paketa i minimalnu cijenu koja ne smije biti nià od prosjeka wene vrijednosti na posqedwih deset trgovawa na berzi, a kupac moè kupiti samo cijeli paket. U RS je potpisan ugovor o zajedni~kom investirawu u Termoelektranu - Gacko, sa partnerom ÊZ iz ê{ke koji je vode}a firma u ovoj djelatnosti, a u toku je realizacija ugovora vezanih za prodaju Telekoma Srpske, Rafinerije nafte iz Bosanskog Broda, Rafinerije uqa u Modri~i i distributivnog preduze}a Petrol.

Projekat Svjetske banke pod nazivom «Giqotina propisa», ~iji je ciq skra}ewe procedura i stvarawe brè, jednostavnije i transparentnije sredine za ulazak stranih investicija, i daqe je prioritet Vlade RS, a Vlada FBiH je prihvatila inicijativu za ukqu~ivawe u ovaj projekat. Iako je u okviru ovog projekta u RS promijeweno 38% nepotrebnih propisa, a ukinuto 32% propisa, ipak, najve}i broj propisa koji nisu izmijeweni jesu iz djelokruga privrede i prostornog ure|ewa. Prema tome, uklawawe i pojednostavqewe odgovaraju}ih zakona znatno doprinosi povoqnijem poslovnom ambijentu, a {to je preduslov uspje{ne reforme u poslovnom okruèwu.

2.1 Industrijska proizvodwa2.1 Industrijska proizvodwa

U FBiH u prvom kvartalu 2007, u pore|ewu sa prvim kvartalom 2006, ostvaren je rast obima industrijske proizvodwe u visini od 13,4%, a u RS 5,5% (tabela 3). Pri tome, u odnosu na prethodni kvartal, u FBiH obim industrijske proizvodwe je mawi 2,2%, a u RS za ~ak 26,2%.

Kada se posmatra kretawe indeksa industrijske proizvodwe tokom prvog kvartala, u pore|ewu sa istim mjesecom 2006, u FBiH se u januaru, februaru i martu biqeì rast obima industrijske proizvodwe za 9,5%, 13,8% i 16,6%, respektivno. U istom periodu, u RS u januaru se biqeì pad obima industrijske proizvodwe za 0,7%, dok se u februaru i martu biqeì rast za 5,5%, odnosno 7,7%.

Na drugoj strani, analiza mjese~nog kretawe indeksa industrijske proizvodwe u 2007. pokazuje da je u FBiH u prvom kvartalu zabiqeèna negativna prosje~na stopa rasta obima industrijske proizvodwe u visini od 0,7%, a u RS 9,6% (u prvom kvartalu 2006. u FBiH zabiqeèna je negativna prosje~na stopa rasta od 2,5%, a u RS 2,4%). Pad obima industrijske proizvodwe u januaru 2007. moè se objasniti sezonskim kretawem i velikim brojem neradnih dana (posebno u RS).

23


Graph 3: Industrial Production Index FBH

Graph 4: Industrial Production Index RS

If the structure of the industrial production index is analyzed in March 2007 and compared with March 2006, the result is that the industrial production grew in FBH by 16.6%, whereby the sectors of mining and the processing industry grew by 3.9% and 31.9%, respectively, while the electricity, gas and water supply decreased by 22.0%. Decline of the production volume in the sector of electricity, gas and water supply was mainly caused by unfavorable hydrological conditions. At the same time, a high growth rate of the processing industry was rather encouraging, with most of its branches experiencing growth. Production of chemicals and chemical products recorded growth of 125.2%, production of furniture grew by 89.0%, production of metal products, apart from machinery and equipment, grew by 71.5%, etc. Of 22 branches of the processing industry, only four recorded less production than in March 2006. A significant decline was recorded in two branches in particular; production of other transportation vehicles declined by 63.1% and production of textiles declined by 32.3%.

24

Grafikon 3: Indeks industrijske proizvodnje u FBiH

Grafikon 4: Indeks industrijske proizvodnje u RS

Analiza strukture indeksa industrijske proizvodnje, kada se posmatra mart 2007. u odnosu na mart 2006, pokazuje da je u FBiH ostvaren rast industrijske proizvodnje od 16,6%, pri ~emu je u dva sektora koji konstitui{u indeks industrijske proizvodnje, a obuhvataju rudarstvo i prera|iva~ku industriju, ostvaren rast za 3,9%, odnosno 31,9%. U sektoru snabdijevanja el. energijom, gasom i vodom ostvaren je pad obima proizvodnje za 22,0%. Pad obima proizvodnje u snabdijevanja el. energijom i vodom uglavnom je uzrokovan nepovoljnim hidrolo{kim prilikama. Istovremeno, visoka stopa rasta prera|iva~ke industrije veoma ohrabruje, pri ~emu je ve}ina grana ostvarila rast obima proizvodnje. Tako je u proizvodnji hemikalija i hemijskih proizvoda zabiljeèna stopa rasta od 125,2%, u proizvodnji namje{taja 89,0%, proizvodnji proizvoda od metala, osim ma{ina i opreme 71,5%, itd. Od 22 grane koje obuhvata prera|iva~ka industrija samo u ~etiri se biljeì manji obim proizvodnje od ostvarenog obima proizvodnje u martu 2006. U okviru tih grana, zna~ajan pad je zabiljeèn u dvije grane i to proizvodnji ostalih prevoznih sredstava u visini od 63,1% i proizvodnji tekstila 32,3%.


Grafikon 3: Indeks industrijske proizvodnje u FBiH

Grafikon 4: Indeks industrijske proizvodnje u RS

Analiza strukture indeksa industrijske proizvodnje, kada se promatra oùjak 2007. u odnosu na oùjak 2006, pokazuje da je u FBiH ostvaren rast industrijske proizvodnje od 16,6%, pri ~emu je u dva sektora koji konstituiraju indeks industrijske proizvodnje, a obuhvataju rudarstvo i prera|iva~ku industriju, ostvaren rast za 3,9%, odnosno 31,9%. U sektoru snabdijevanja el. energijom, plinom i vodom ostvaren je pad obujma proizvodnje za 22,0%. Pad obujma proizvodnje u snabdijevanja el. energijom i vodom uglavnom je uzrokovan nepovoljnim hidrolo{kim prilikama. Istodobno, visoka stopa rasta prera|iva~ke industrije veoma ohrabruje, pri ~emu je ve}ina grana ostvarila rast obujma proizvodnje. Tako je u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda zabiljeèna stopa rasta od 125,2%, u proizvodnji namje{taja 89,0%, proizvodnji proizvoda od metala, osim strojeva i opreme 71,5%, itd. Od 22 grane koje obuhvata prera|iva~ka industrija samo u ~etiri se biljeì manji obujam proizvodnje od ostvarenog obujma proizvodnje u oùjku 2006. U okviru tih grana, zna~ajan pad je zabiljeèn u dvije grane i to proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava u visini od 63,1% i proizvodnji tekstila 32,3%.

Grafikon 3: Indeks industrijske proizvodwe u FBiH

Grafikon 4: Indeks industrijske proizvodwe u RS

Analiza strukture indeksa industrijske proizvodwe, kada se posmatra mart 2007. u odnosu na mart 2006, pokazuje da je u FBiH ostvaren rast industrijske proizvodwe od 16,6%, pri ~emu je u dva sektora koji konstitui{u indeks industrijske proizvodwe, a obuhvataju rudarstvo i prera|iva~ku industriju, ostvaren rast za 3,9%, odnosno 31,9%. U sektoru snabdijevawa el. energijom, gasom i vodom ostvaren je pad obima proizvodwe za 22,0%. Pad obima proizvodwe u snabdijevawa el. energijom i vodom uglavnom je uzrokovan nepovoqnim hidrolo{kim prilikama. Istovremeno, visoka stopa rasta prera|iva~ke industrije veoma ohrabruje, pri ~emu je ve}ina grana ostvarila rast obima proizvodwe. Tako je u proizvodwi hemikalija i hemijskih proizvoda zabiqeèna stopa rasta od 125,2%, u proizvodwi namje{taja 89,0%, proizvodwi proizvoda od metala, osim ma{ina i opreme 71,5%, itd. Od 22 grane koje obuhvata prera|iva~ka industrija samo u ~etiri se biqeì mawi obim proizvodwe od ostvarenog obima proizvodwe u martu 2006. U okviru tih grana, zna~ajan pad je zabiqeèn u dvije grane i to proizvodwi ostalih prevoznih sredstava u visini od 63,1% i proizvodwi tekstila 32,3%.

25


In the same period in the RS, the industrial production volume grew by 7.7%, with all sectors—mining, processing industry and electricity, gas and water supply, recording increase by 36.5%, 9.5% and 0.1%, respectively (Table 4.). In the mining sector, the extraction of other ores and stone experienced an increase of 308.9%. Within the processing industry, some branches had very high growth rates; recycling (224.2%), production of office and computer machines (185.6%), production of products made of other minerals (118.9%) and production of textile yarn and fabrics (118.4%). Of 23 branches2) included in the processing industry, six recorded less production than in March 2006. In most of these branches the production volume decreased by half, while production of tobacco products decreased by 64.8%.

Therefore, a common characteristic of both Entities was growth of industrial production in the first quarter of 2007, compared with the same period of the previous year, while both Entities recorded a decline of 0.1% in FBH and 8.8% in RS, relative to the average 2006 industrial production volume. Both Entities also recorded negative average monthly growth rates in 2006.

2.2 Prices2.2 Prices

Inflation viewed at the annual level in BH in March 2007 amounted to 1.6%, while January and February recorded the inflation rate of 1.2% and 1.5%, respectively (Table 5). Such trend of the annual inflation rate was expected, considering the reasons that led to a price growth in 2006 (introduction of VAT and growing oil prices in international markets), and it was in line with the projected inflation rate in this period. The Central Bank of Bosnia and Herzegovina projected the annual inflation rate in the first quarter below 3.0%. The annual inflation rate in March 2007 in BH was below the annual inflation rate in the Eurozone by 30 basis points (the annual inflation rate recorded in the Eurozone in March 2007 was 1.9%)3), which means that the inflation rate was again at the level that characterized the period from 2001 to 2004, when inflation in BH was below the inflation in the Eurozone (e.g. in 2002 by 2.1 index points).

The average price growth in the first quarter of 2007, when compared with the first quarter of 2006 in BH, was 1.4%, and was somewhat below the growth of general price levels recorded at the annual level in February and March. Monthly price movements show that prices decreased by 0.1% in January 2007 relative to December 2006, and that prices increased in February and March relative to the previous month by 0.2% and 0.1%, respectively.

Therefore, the price growth in the first quarter of 2007 was lower than expected and shows that the stability of prices was achieved again in BH. However, the fact that the prices of energy, especially oil, are still unstable in international markets could, due to a significant influence that energy has on all economic activities, reflect negatively on price movements in the current year, causing cost-push inflation.

26

U istom periodu u RS zabiljeèn je rast industrijske proizvodnje od 7,7%, pri ~emu je u svim sektorima – rudarstvo, prera|iva~ka industrija i snabdijevanje el. energijom, gasom i vodom zabiljeèn rast obima proizvodnje za 36,5%, 9,5% i 0,1%, respektivno (tabela 4). U okviru rudarstva u grani va|enje ostalih ruda i kamena ostvarena je stopa rasta od 308,9%. U okviru prera|iva~ke industrije u nekim granama su ostvarene visoke stope rasta: reciklaì (224,2%), proizvodnji kancelarijskih i ra~unarskih ma{ina (185,6%), proizvodnji proizvoda od ostalih minerala (118,9%), te proizvodnji tekstilnih prediva i tkanina (118,4%). Od 23 grane2) koje obuhvata prera|iva~ka industrija u {est se biljeì manji obim proizvodnje od ostvarenog obima proizvodnje u martu 2006. U ve}ini ovih grana obim proizvodnje je gotovo prepolovljen, dok je proizvodnja duhanskih proizvoda manja ~ak za 64,8%.

Prema tome, zajedni~ka karakteristika za oba entiteta jeste rast obima industrijske proizvodnje u I kvartalu 2007. u odnosu na isti period prethodne godine, dok se u odnosu na ostvareni prosje~an obim industrijske proizvodnje 2006. biljeì pad u oba entiteta i to u FBiH neznatnih 0,1%, a u RS visokih 8,8%. Uz to, u oba entiteta ostvarene su negativne prosje~ne mjese~ne stope rasta u 2006.

2.2 Cijene2.2 Cijene

Inflacija posmatrana na godi{njem nivou u BiH u martu 2007. iznosi 1,6%, dok je u januaru i februaru iznosila 1,2%, odnosno 1,5% (tabela 5). Ovakvo kretanje godi{nje stope inflacije je bilo o~ekivano, s obzirom na razloge koji su u 2006. uticali na ne{to ve}i rast cijena (uvo|enje PDV-a i rast cijene nafte na svjetskom trì{tu), a u skladu je sa predvi|enom stopom inflacije u ovom periodu. Naime, Centralna banka BiH prognozirala je da }e maksimalna stopa inflacije na godi{njem nivou u I kvartalu 2007. biti manja od 3,0%. Pri tome, godi{nja stopa inflacije u martu 2007. u BiH je manja nego godi{nja stopa inflacije u zoni eura za 30 baznih poena (u zoni eura u martu 2007. zabiljeèna inflacija na godi{njem nivou bila je 1,9%)3), tako da je inflacija ponovo u okvirima koji su karakterisali period od 2001. do 2004. kada je inflacija u BiH bila nià nego u zoni eura (npr. u 2002. ~ak za 2,1 indeksni poen). Prosje~an rast cijena u I kvartalu 2007, u odnosu na I kvartal 2006, u BiH je 1,4% i ne{to je manji u odnosu na rast op}eg nivoa cijena koji je zabiljeèn na godi{njem nivou u februaru i martu. Mjese~no kretanje cijena pokazuje da su u januaru 2007. u odnosu na decembar 2006. cijene manje za 0,1%, a u februaru i martu u odnosu na prethodni mjesec ve}e za 0,2%, odnosno 0,1%.

Prema tome, rast cijena u I kvartalu 2007. niì je od o~ekivanog i pokazuje da je u ovom periodu ponovo uspostavljena cjenovna stabilnost u BiH. Me|utim, ne treba gubiti iz vida ~injenicu da je na svjetskom trì{tu i dalje prisutna nestabilnost cijena energenata, posebno nafte, {to se u datim okolnostima, zbog zna~ajnog u~e{}a energije u gotovo svim segmentima ekonomskih aktivnosti, moè negativno odraziti na kretanje cijena u teku}oj godini - prouzrokovati tro{kovni pritisak (cost push) na cijene.

2) Jedna grana vi{e nego u FBiH, a odnosi se na proizvodnju radio, TV i komunikacione opreme.

3) U martu je HICP ve}i za 10 bp u odnosu na februar 2007. Rast HICP uglavnom je uzrokovana rastom cijene energije, koja je u odnosu na februar porasla za 1 procentni poen – ECB, Monthly Bulletin – May 2007, str. 37.

2) One branch more than in FBH, the production of radio, television and communication equipment.

3) HICP in March was 10 bp higher than in February 2007. The growth of HICP was mostly caused by the growing prices of energy, which grew relative to February by 1 percentage point – ECB, Monthly Bulletin – May 2007, p. 37.


U istom razdoblju u RS zabiljeèn je rast industrijske proizvodnje od 7,7%, pri ~emu je u svim sektorima – rudarstvo, prera|iva~ka industrija i snabdijevanje el. energijom, plinom i vodom zabiljeèn rast obujma proizvodnje za 36,5%, 9,5% i 0,1%, respektivno (tablica 4). U okviru rudarstva u grani va|enje ostalih ruda i kamena ostvarena je stopa rasta od 308,9%. U okviru prera|iva~ke industrije u nekim granama su ostvarene visoke stope rasta: reciklaì (224,2%), proizvodnji uredskih i ra~unarskih strojeva (185,6%), proizvodnji proizvoda od ostalih minerala (118,9%), te proizvodnji tekstilnih prediva i tkanina (118,4%). Od 23 grane2) koje obuhvata prera|iva~ka industrija, u {est se biljeì manji obujam proizvodnje od ostvarenog obujma proizvodnje u oùjku 2006. U ve}ini ovih grana obujam proizvodnje je gotovo prepolovljen, dok je proizvodnja duhanskih proizvoda manja ~ak za 64,8%.

Prema tome, zajedni~ka karakteristika za oba entiteta jeste rast obujma industrijske proizvodnje u I tromjese~ju 2007. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok se u odnosu na ostvareni prosje~an obujam industrijske proizvodnje 2006. biljeì pad u oba entiteta, i to u FBiH neznatnih 0,1%, a u RS visokih 8,8%. Uz to, u oba entiteta ostvarene su negativne prosje~ne mjese~ne stope rasta u 2006.


Inflacija promatrana na godi{njoj razini u BiH u oùjku 2007. iznosi 1,6%, dok je u sije~nju i velja~i iznosila 1,2%, odnosno 1,5% (tablica 5). Ovakvo kretanje godi{nje stope inflacije je bilo o~ekivano, s obzirom na razloge koji su u 2006. utjecali na ne{to ve}i rast cijena (uvedba PDV-a i rast cijene nafte na svjetskom trì{tu), a u skladu je sa predvi|enom stopom inflacije u ovom razdoblju. Naime, Centralna banka BiH prognozirala je da }e maksimalna stopa inflacije na godi{njoj razini u I tromjese~ju 2007. biti manja od 3,0%. Pri tome, godi{nja stopa inflacije u oùjku 2007. u BiH je manja nego godi{nja stopa inflacije u zoni eura za 30 baznih poena (u zoni eura u oùjku 2007. zabiljeèna inflacija na godi{njoj razini bila je 1,9%)3), tako da je inflacija ponovo u okvirima koji su karakterizirali razdoblje od 2001. do 2004. kada je inflacija u BiH bila nià nego u zoni eura (npr. u 2002. ~ak za 2,1 indeksni poen).

Prosje~an rast cijena u I tromjese~ju 2007, u odnosu na I tromjese~je 2006, u BiH je 1,4% i ne{to je manji u odnosu na rast op}e razine cijena koja je zabiljeèna na godi{njoj razini u velja~i i oùjku. Mjese~no kretanje cijena pokazuje da su u sije~nju 2007. u odnosu na prosinac 2006. cijene manje za 0,1%, a u velja~i i oùjku u odnosu na prethodni mjesec ve}e za 0,2%, odnosno 0,1%.

Prema tome, rast cijena u I tromjese~ju 2007. niì je od o~ekivanog i pokazuje da je u ovom razdoblju ponovo uspostavljena cjenovna stabilnost u BiH. Me|utim, ne treba gubiti iz vida ~injenicu da je na svjetskom trì{tu i dalje prisutna nestabilnost cijena energenata, osobito nafte, {to se u danim okolnostima, zbog zna~ajnog u~e{}a energije u gotovo svim segmentima ekonomskih aktivnosti, moè negativno odraziti na kretanje cijena u teku}oj godini - prouzrokovati tro{kovni pritisak (cost push) na cijene.

U istom periodu u RS zabiqeèn je rast industrijske proizvodwe od 7,7%, pri ~emu je u svim sektorima – rudarstvo, prera|iva~ka industrija i snabdijevawe el. energijom, gasom i vodom zabiqeèn rast obima proizvodwe za 36,5%, 9,5% i 0,1%, respektivno (tabela 4). U okviru rudarstva u grani va|ewe ostalih ruda i kamena ostvarena je stopa rasta od 308,9%. U okviru prera|iva~ke industrije u nekim granama su ostvarene visoke stope rasta: reciklaì (224,2%), proizvodwi kancelarijskih i ra~unarskih ma{ina (185,6%), proizvodwi proizvoda od ostalih minerala (118,9%), te proizvodwi tekstilnih prediva i tkanina (118,4%). Od 23 grane2) koje obuhvata prera|iva~ka industrija u {est se biqeì mawi obim proizvodwe od ostvarenog obima proizvodwe u martu 2006. U ve}ini ovih grana obim proizvodwe je gotovo prepolovqen, dok je proizvodwa duvanskih proizvoda mawa ~ak za 64,8%. Prema tome, zajedni~ka karakteristika za oba entiteta jeste rast obima industrijske proizvodwe u I kvartalu 2007. u odnosu na isti period prethodne godine, dok se u odnosu na ostvareni prosje~an obim industrijske proizvodwe 2006. biqeì pad u oba entiteta i to u FBiH neznatnih 0,1%, a u RS visokih 8,8%. Uz to, u oba entiteta ostvarene su negativne prosje~ne mjese~ne stope rasta u 2006.


Inflacija posmatrana na godi{wem nivou u BiH u martu 2007. iznosi 1,6%, dok je u januaru i februaru iznosila 1,2%, odnosno 1,5% (tabela 5). Ovakvo kretawe godi{we stope inflacije je bilo o~ekivano, s obzirom na razloge koji su u 2006. uticali na ne{to ve}i rast cijena (uvo|ewe PDV-a i rast cijene nafte na svjetskom trì{tu), a u skladu je sa predvi|enom stopom inflacije u ovom periodu. Naime, Centralna banka BiH prognozirala je da }e maksimalna stopa inflacije na godi{wem nivou u I kvartalu 2007. biti mawa od 3,0%. Pri tome, godi{wa stopa inflacije u martu 2007. u BiH je mawa nego godi{wa stopa inflacije u zoni evra za 30 baznih poena (u zoni evra u martu 2007. zabiqeèna inflacija na godi{wem nivou bila je 1,9%)3), tako da je inflacija ponovo u okvirima koji su karakterisali period od 2001. do 2004. kada je inflacija u BiH bila nià nego u zoni evra (npr. u 2002. ~ak za 2,1 indeksni poen). Prosje~an rast cijena u I kvartalu 2007, u odnosu na I kvartal 2006, u BiH je 1,4% i ne{to je mawi u odnosu na rast op{teg nivoa cijena koji je zabiqeèn na godi{wem nivou u februaru i martu. Mjese~no kretawe cijena pokazuje da su u januaru 2007. u odnosu na decembar 2006. cijene mawe za 0,1%, a u februaru i martu u odnosu na prethodni mjesec ve}e za 0,2%, odnosno 0,1%.

Prema tome, rast cijena u I kvartalu 2007. niì je od o~ekivanog i pokazuje da je u ovom periodu ponovo uspostavqena cjenovna stabilnost u BiH. Me|utim, ne treba gubiti iz vida ~iwenicu da je na svjetskom trì{tu i daqe prisutna nestabilnost cijena energenata, posebno nafte, {to se u datim okolnostima, zbog zna~ajnog u~e{}a energije u gotovo svim segmentima ekonomskih aktivnosti, moè negativno odraziti na kretawe cijena u teku}oj godini - prouzrokovati tro{kovni pritisak (cost push) na cijene.

27

2) Jedna grana vi{e nego u FBiH, a odnosi se na proizvodwu radio, TV i komunikacione opreme.

3) U martu je HICP ve}i za 10 bp u odnosu na februar 2007. Rast HICP uglavnom je uzrokovana rastom cijene energije, koja je u odnosu na februar porasla za 1 procentni poen – ECB, Monthly Bulletin – May 2007, str. 37.

2) Jedna grana vi{e nego u FBiH, a odnosi se na proizvodnju radio, TV i komunikacijske opreme.

3) U oùjku je HICP ve}i za 10 bp u odnosu na velja~u 2007. Rast HICP uglavnom je uzrokovana rastom cijene energije, koja je u odnosu na velja~u porasla za 1 postotni poen – ECB, Monthly Bulletin – May 2007, str. 37.


Graph 5: Retail prices index

When monthly prices in FBH in the first quarter of 2007 are compared with the monthly prices in the first quarter of 2006, which represents the annual inflation rate, the result is that January, February and March recorded price growth by 2.1%, 1.9% and 2.0%, respectively (Table 5.). Additionally, prices in January 2007, when compared with December 2006, decreased by 0.2%, while prices in March and February remained at the level from the previous month. When the average price level in the first quarter of 2007 is compared with the average price level in the first quarter of 2006, the increase of 2.0% is recorded. Price movements in the period between March 2006 and March 2007 were influenced by aggregated prices of industrial products and services, which increased by 1.9% and 3.0%, respectively, while prices of agricultural products decreased by 0.5% (Table 6). Within the price group of industrial products, the industrial foodstuffs recorded growth of 2.7%, while industrial non-food products grew by 1.7%.

When monthly prices in RS in the first quarter of 2007 are compared with the monthly prices in the first quarter of 2006, which represents the annual inflation rate, the result is that January recorded a drop of 0.6%, while February and March recorded price growth of 0.6% and 0.8%, respectively (Table 5.). Additionally, prices in January, March and February 2007, when compared with the previous month, increased by 0.1%, 0.5% and 0.3%, respectively. When the average price level in the first quarter of 2007 is compared with the average price level in the first quarter of 2006, the increase of 0.2% is recorded. Price movements in the period between March 2006 and March 2007 were influenced by aggregated prices of industrial products and services, similar to FBH, which increased by 0.5% and 2.5%, respectively, while prices of agricultural products decreased by 1.7% (Table 6). Within the price group of industrial products the RS recorded less growth than FBH; the industrial foodstuffs recorded growth of 0.3%, while industrial non-food products grew by 0.7%.

The cost-of-living index recorded a similar trend as the retail price index, although somewhat less intense. In the first quarter of 2007, compared with the same period of the previous year, the living costs increased by 0.7%, while the living costs in March 2007 increased by 0.2% from the previous month. At the same time, the living costs in March 2007 increased by 0.9% when compared with March 2006 (Table 7).

Grafikon 5:Indeks cijena na malo

Kada se u FBiH uporede mjese~ne cijene u I kvartalu 2007. sa mjese~nim cijenama u I kvartalu 2006, {to predstavlja stopu inflacije na godi{njem nivou, u januaru, februaru i martu biljeì se rast cijena za 2,1%, 1,9% i 2,0%, respektivno (tabela 5). Pri tome, cijene su u januaru 2007, u odnosu na decembar 2006, manje za 0,2%, dok su u martu i februaru ostale na istom nivou kao u prethodnom mjesecu. Kada se uporedi prosje~an nivo cijena u I kvartalu 2007. sa prosje~nim nivoom cijena u I kvartalu 2006, biljeì se pove}anje od 2,0%. Na kretanje cijena u periodu mart 2006. – mart 2007. uticao je rast agregiranih cijena industrijskih proizvoda i usluga koje su porasle za 1,9%, odnosno 3,0%, dok su cijene poljoprivrednih proizvoda pale za 0,5% (tabela 6). U okviru grupe cijena koje se odnose na industrijske proizvode, kod industrijskih prehrambenih proizvoda zabiljeèn je rast od 2,7%, a kod industrijskih neprehrambenih proizvoda rast od 1,7%.

Kada se u RS uporede mjese~ne cijene u I kvartalu 2007. sa mjese~nim cijenama u I kvartalu 2006, {to predstavlja stopu inflacije na godi{njem nivou, u januaru se biljeì pad cijena za 0,6%, dok se u februaru i martu biljeì rast cijena za 0,6%, odnosno 0,8% (tabela 5). Pri tome, cijene su u januaru, februaru i martu 2007, kada se uporede sa prethodnim mjesecom, porasle za 0,1%, 0,5% i 0,3%, respektivno. Kada se uporedi prosje~an nivo cijena u I kvartalu 2007. sa prosje~nim nivoom cijena u I kvartalu 2006, biljeì se pove}anje od 0,2%. Na kretanje cijena u periodu mart 2006. – mart 2007. uticao je rast agregiranih cijena industrijskih proizvoda i usluga, kao i u FBiH, koje su porasle za 0,5%, odnosno 2,5%, dok su cijene poljoprivrednih proizvoda pale za 1,7% (tabela 6). U RS u okviru grupe cijena koje se odnose na industrijske proizvode zabiljeèn je ne{to manji rast nego u FBiH i kod industrijskih prehrambenih proizvoda iznosi 0,3%, a kod industrijskih neprehrambenih proizvoda 0,7%.

Indeks tro{kova ìvota biljeì sli~an trend kao i indeks cijena na malo, iako po intezitetu ne{to blaì. Tako je u BiH u prvom kvartalu 2006, u odnosu na isti period prethodne godine, zabiljeèn rast tro{kova ìvota za 0,7%, dok su u martu 2006. tro{kovi ìvota u odnosu na prethodni mjesec porasli za 0,2%. Istovremeno, tro{kovi ìvota su u martu 2007, u odnosu na mart 2006, porasli za 0,9% (tabela 7).

28


Grafikon 5:Indeks cijena na malo

Kada se u FBiH uporede mjese~ne cijene u I tromjese~ju 2007. sa mjese~nim cijenama u I tromjese~ju 2006, {to predstavlja stopu inflacije na godi{njoj razini, u sije~nju, velja~i i oùjku biljeì se rast cijena za 2,1%, 1,9% i 2,0%, respektivno (tablica 5). Pri tome, cijene su u sije~nju 2007, u odnosu na prosinac 2006, manje za 0,2%, dok su u oùjku i velja~i ostale na istoj razini kao u prethodnom mjesecu. Kada se usporedi prosje~na razina cijena u I tromjese~ju 2007. sa prosje~nom razinom cijena u I tromjese~ju 2006, biljeì se pove}anje od 2,0%. Na kretanje cijena u razdoblju oùjak 2006. – oùjak 2007. utjecao je rast agregiranih cijena industrijskih proizvoda i usluga koje su porasle za 1,9%, odnosno 3,0%, dok su cijene poljoprivrednih proizvoda pale za 0,5% (tablica 6). U okviru skupine cijena koje se odnose na industrijske proizvode, kod industrijskih prehrambenih proizvoda zabiljeèn je rast od 2,7%, a kod industrijskih neprehrambenih proizvoda rast od 1,7%.

Kada se u RS usporede mjese~ne cijene u I tromjese~ju 2007. sa mjese~nim cijenama u I tromjese~ju 2006, {to predstavlja stopu inflacije na godi{njoj razini, u sije~nju se biljeì pad cijena za 0,6%, dok se u velja~i i oùjku biljeì rast cijena za 0,6%, odnosno 0,8% (tablica 5). Pri tome, cijene su u sije~nju, velja~i i oùjku 2007, kada se usporede sa prethodnim mjesecom, porasle za 0,1%, 0,5% i 0,3%, respektivno. Kada se usporedi prosje~na razina cijena u I tromjese~ju 2007. sa prosje~nom razinom cijena u I tromjese~ju 2006, biljeì se pove}anje od 0,2%. Na kretanje cijena u razdoblju oùjak 2006. – oùjak 2007. utjecao je rast agregiranih cijena industrijskih proizvoda i usluga, kao i u FBiH, koje su porasle za 0,5%, odnosno 2,5%, dok su cijene poljoprivrednih proizvoda pale za 1,7% (tablica 6). U RS u okviru skupine cijena koje se odnose na industrijske proizvode zabiljeèn je ne{to manji rast nego u FBiH i kod industrijskih prehrambenih proizvoda iznosi 0,3%, a kod industrijskih neprehrambenih proizvoda 0,7%.

Indeks tro{kova ìvota biljeì sli~an trend kao i indeks cijena na malo, iako po intezitetu ne{to blaì. Tako je u BiH u prvom tromjese~ju 2006, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, zabiljeèn rast tro{kova ìvota za 0,7%, dok su u oùjku 2006. tro{kovi ìvota u odnosu na prethodni mjesec porasli za 0,2%. Istodobno, tro{kovi ìvota su u oùjku 2007, u odnosu na oùjak 2006, porasli za 0,9% (tablica 7).

Grafikon 5: Indeks cijena na malo

Kada se u FBiH uporede mjese~ne cijene u I kvartalu 2007. sa mjese~nim cijenama u I kvartalu 2006, {to predstavqa stopu inflacije na godi{wem nivou, u januaru, februaru i martu biqeì se rast cijena za 2,1%, 1,9% i 2,0%, respektivno (tabela 5). Pri tome, cijene su u januaru 2007, u odnosu na decembar 2006, mawe za 0,2%, dok su u martu i februaru ostale na istom nivou kao u prethodnom mjesecu. Kada se uporedi prosje~an nivo cijena u I kvartalu 2007. sa prosje~nim nivoom cijena u I kvartalu 2006, biqeì se pove}awe od 2,0%. Na kretawe cijena u periodu mart 2006. – mart 2007. uticao je rast agregiranih cijena industrijskih proizvoda i usluga koje su porasle za 1,9%, odnosno 3,0%, dok su cijene poqoprivrednih proizvoda pale za 0,5% (tabela 6). U okviru grupe cijena koje se odnose na industrijske proizvode, kod industrijskih prehrambenih proizvoda zabiqeèn je rast od 2,7%, a kod industrijskih neprehrambenih proizvoda rast od 1,7%.

Kada se u RS uporede mjese~ne cijene u I kvartalu 2007. sa mjese~nim cijenama u I kvartalu 2006, {to predstavqa stopu inflacije na godi{wem nivou, u januaru se biqeì pad cijena za 0,6%, dok se u februaru i martu biqeì rast cijena za 0,6%, odnosno 0,8% (tabela 5). Pri tome, cijene su u januaru, februaru i martu 2007, kada se uporede sa prethodnim mjesecom, porasle za 0,1%, 0,5% i 0,3%, respektivno. Kada se uporedi prosje~an nivo cijena u I kvartalu 2007. sa prosje~nim nivoom cijena u I kvartalu 2006, biqeì se pove}awe od 0,2%. Na kretawe cijena u periodu mart 2006. – mart 2007. uticao je rast agregiranih cijena industrijskih proizvoda i usluga, kao i u FBiH, koje su porasle za 0,5%, odnosno 2,5%, dok su cijene poqoprivrednih proizvoda pale za 1,7% (tabela 6). U RS u okviru grupe cijena koje se odnose na industrijske proizvode zabiqeèn je ne{to mawi rast nego u FBiH i kod industrijskih prehrambenih proizvoda iznosi 0,3%, a kod industrijskih neprehrambenih proizvoda 0,7%.

Indeks tro{kova ìvota biqeì sli~an trend kao i indeks cijena na malo, iako po intezitetu ne{to blaì. Tako je u BiH u prvom kvartalu 2006, u odnosu na isti period prethodne godine, zabiqeèn rast tro{kova ìvota za 0,7%, dok su u martu 2006. tro{kovi ìvota u odnosu na prethodni mjesec porasli za 0,2%. Istovremeno, tro{kovi ìvota su u martu 2007, u odnosu na mart 2006, porasli za 0,9% (tabela 7).

29


Graph 6: Cost of Living

In March 2007 when compared with March 2006, the living costs increased by 1.3% in FBH and by 0.1% in RS. The structure of the cost-of-living index in the observed period showed that the cost of goods increased by 1.1% in FBH and decreased by 0.3% in RS, whereas the cost of services increased by 2.2% in FBH and by 2.4% in RS (Table 8).

2.3 Wages and employment2.3 Wages and employment

In the first quarter of 2007, the highest average net wage was recorded in March, KM 625, whereas the average net wage in January and February amounted to KM 614 and KM 617, respectively. In March 2007, when compared with March 2006, the average net wage increased by KM 54 or 9.5%. Because of the increased prices, the real increase of the average net wage in the observed period was below its nominal growth and amounted to 7.8%.

In March 2007 in FBH, RS and Brcko District, the average net wage amounted to KM 641, KM 569 and KM 680, respectively. Compared with March 2006, the average net wage in FBH, RS and Brcko District increased by KM 50 (8.5%), KM 75 (15.2%) and KM 14 (2.1%), respectively. The movements of net wages show the continuation of their approximation between the Entities. In March 2007, the average net wage in FBH was 12.7% higher than the net wage in RS, whereas the average net wage in FBH in March 2006 was 19.6% higher than the average net wage in RS. At the same time, the net wage in FBH exceeded the consumer basket by KM 145 or 29.2%, while the net wage in RS exceeded the consumer basket by KM 80 or 16.4% (in March 2006, the net wage in RS fell short of the consumer basket by KM 2 or 0.4%.

30

Grafikon 6: Indeks tro{kova ìvota

U FBiH u martu 2007. u odnosu na mart 2006. tro{kovi ìvota su ve}i za 1,3%, a u RS 0,1%. Struktura indeksa tro{kova ìvota u posmatranom periodu pokazuje da su u FBiH tro{kovi koji se odnose na robe porasli za 1,1%, a u RS pali za 0,3%, dok su tro{kovi koji se odnose na usluge u FBiH porasli za 2,2%, a u RS 2,4% (tabela 8).

2.3 Pla}e i zaposlenost2.3 Pla}e i zaposlenost

U prvom kvartalu 2007. u BiH je najve}i iznos prosje~ne neto pla}e od 625 KM zabiljeèn u martu, dok je u januaru i februaru prosje~na neto pla}a iznosila 614 KM, odnosno 617 KM. Pri tome je u martu 2007, u odnosu na mart 2006, prosje~na neto pla}a porasla za 54 KM ili 9,5%. Uslijed rasta cijena realni rast prosje~ne neto pla}e, u posmatranom periodu, ne{to je manji od njenog nominalnog rasta i iznosi 7,8%.

Pri tome je u martu 2007. u FBiH, RS i Br~ko Distriktu prosje~na neto pla}a iznosila 641 KM, 569 KM i 680 KM i u odnosu na mart 2006. ve}a je za 50 KM (8,5%), 75 KM (15,2%) i 14 KM (2,1%), respektivno. Kretanje neto pla}a jasno pokazuje da je i u ovom periodu nastavljen trend njihovog izjedna~avanja u entitetima. Naime, u martu 2007. prosje~na neto pla}a u FBiH je ve}a za 12,7% od prosje~ne neto pla}e u RS, dok je u istom mesecu prethodne godine bila ve}a za 19,6%. Istovremeno, u FBiH neto pla}a je ve}a od potro{a~ke korpe za 145 KM ili 29,2%, dok je u RS neto pla}a ve}a od potro{a~ke korpe za 80 KM ili 16,4% (u martu 2006. neto pla}a u RS bila je manja od potro{a~ke korpe za 2 KM ili 0,4%).


Grafikon 6: Tro{kovi ìvota

U FBiH u oùjku 2007. u odnosu na oùjak 2006. tro{kovi ìvota su ve}i za 1,3%, a u RS 0,1%. Struktura indeksa tro{kova ìvota u promatranom razdoblju pokazuje da su u FBiH tro{kovi koji se odnose na robe porasli za 1,1%, a u RS pali za 0,3%, dok su tro{kovi koji se odnose na usluge u FBiH porasli za 2,2%, a u RS 2,4% (tablica 8).

2.3 Pla}e i zaposlenost2.3 Pla}e i zaposlenost

U prvom tromjese~ju 2007. u BiH je najve}i iznos prosje~ne neto pla}e od 625 KM zabiljeèn u oùjku, dok je u sije~nju i velja~i prosje~na neto pla}a iznosila 614 KM, odnosno 617 KM. Pri tome je u oùjku 2007, u odnosu na oùjak 2006, prosje~na neto pla}a porasla za 54 KM ili 9,5%. Uslijed rasta cijena realni rast prosje~ne neto pla}e, u promatranom razdoblju, ne{to je manji od njenog nominalnog rasta i iznosi 7,8%.

Pri tome je u oùjku 2007. u FBiH, RS i Br~ko Distriktu prosje~na neto pla}a iznosila 641 KM, 569 KM i 680 KM i u odnosu na oùjak 2006. ve}a je za 50 KM (8,5%), 75 KM (15,2%) i 14 KM (2,1%), respektivno. Kretanje neto pla}a jasno pokazuje da je i u ovom razdoblju nastavljen trend njihovog izjedna~avanja u entitetima. Naime, u oùjku 2007. prosje~na neto pla}a u FBiH je ve}a za 12,7% od prosje~ne neto pla}e u RS, dok je u istom mesecu prethodne godine bila ve}a za 19,6%. Istodobno, u FBiH neto pla}a je ve}a od potro{a~ke ko{are za 145 KM ili 29,2%, dok je u RS neto pla}a ve}a od potro{a~ke ko{are za 80 KM ili 16,4% (u oùjku 2006. neto pla}a u RS bila je manja od potro{a~ke ko{are za 2 KM ili 0,4%).

Grafikon 6: Tro{kovi ìvota

U FBiH u martu 2007. u odnosu na mart 2006. tro{kovi ivota su ve}i za 1,3%, a u RS 0,1%. Struktura indeksa tro{kova ìvota u posmatranom periodu pokazuje da su u FBiH tro{kovi koji se odnose na robe porasli za 1,1%, a u RS pali za 0,3%, dok su tro{kovi koji se odnose na usluge u FBiH porasli za 2,2%, a u RS 2,4% (tabela 8).

2.3 Plate i zaposlenost2.3 Plate i zaposlenost

U prvom kvartalu 2007. u BiH je najve}i iznos prosje~ne neto plate od 625 KM zabiqeèn u martu, dok je u januaru i februaru prosje~na neto plata iznosila 614 KM, odnosno 617 KM. Pri tome je u martu 2007, u odnosu na mart 2006, prosje~na neto plata porasla za 54 KM ili 9,5%. Uslijed rasta cijena realni rast prosje~ne neto plate, u posmatranom periodu, ne{to je mawi od wenog nominalnog rasta i iznosi 7,8%.

Pri tome je u martu 2007. u FBiH, RS i Br~ko Distriktu prosje~na neto plata iznosila 641 KM, 569 KM i 680 KM i u odnosu na mart 2006. ve}a je za 50 KM (8,5%), 75 KM (15,2%) i 14 KM (2,1%), respektivno. Kretawe neto plata jasno pokazuje da je i u ovom periodu nastavqen trend wihovog izjedna~avawa u entitetima. Naime, u martu 2007. prosje~na neto plata u FBiH je ve}a za 12,7% od prosje~ne neto plate u RS, dok je u istom mesecu prethodne godine bila ve}a za 19,6%. Istovremeno, u FBiH neto plata je ve}a od potro{a~ke korpe za 145 KM ili 29,2%, dok je u RS neto plata ve}a od potro{a~ke korpe za 80 KM ili 16,4% (u martu 2006. neto plata u RS bila je mawa od potro{a~ke korpe za 2 KM ili 0,4%).

31


Graph 7: Net Wages and Consumer Basket (in KM)

The movement of real net wages in March 2006 in FBH was somewhat less favorable than in the RS, because of inflation recorded in the Entities. The real wage in March 2007, when compared with March 2006, increased by 6.4% in FBH, and by 14.3% in RS.

The average pension in December 2006 in FBH amounted to KM 257 and in RS to KM 216. Compared with December 2005, the average pension in FBH increased by KM 32 or 14.2% and the average pension in RS increased by KM 5 or 2.4% (Table 9).

The Labor Force Survey in BH for 2007 was conducted between April 23 and May 6, 2007. This Survey, as well as the 2006 Survey, was conducted in accordance with the methods and principles of the International Labor Organization (ILO) ad the requirements of the European Statistical Office – EUROSTAT, which ensured international comparability of data in the field of labor statistics. Publication of results is expected within a few months.

Final results of the 2006 Labor Force Survey in BH were published in January 2007. The main goal of the research was to obtain data on three main, mutually exclusive population groups: the employed, the unemployed and the inactive persons. The survey yielded the following results.

A total population able to work in BH is around 2.7 million. Of that number, more than 1.5 million or 56.9% are inactive and around 1.2 million or 43.1% are labor active people. Inactive people include persons below 15 years of age and persons of working age who did not state that they were either employed or unemployed. Labor active population consists of employed and unemployed persons. According to the survey, 811 thousand people are employed, and 366 thousand are unemployed. The employment rate is 29.7% and the unemployment rate is 31.1%.4)

32

Grafikon 7: Neto pla}e i potro{a~ka korpa (u KM)

Kretanje realnih neto pla}a u martu 2006. u FBiH ne{to je nepovoljnije nego u RS, s obzirom na zabiljeènu inflaciju u entitetima. Tako je u FBiH realna pla}a, u martu 2007, u odnosu na mart 2006, porasla za 6,4%, dok je u RS porasla za 14,3%.

Prosje~na penzija u martu 2006. u FBiH iznosila je 267 KM, u RS 219 KM, a u Br~ko Distriktu 229 KM i ve}a je u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 36 KM (15,6%), 5 KM (2,3%) i 23 KM (11,2%), respektivno (tabela: 9).

Anketa radne snage u BiH za 2007. provedena je u periodu od 23. aprila do 6. maja 2007. I ova anketa, kao i Anketa o radnoj snazi 2006, provedena je u skladu sa metodolo{kim pravilima i na~elima Me|unarodne organizacije rada (ILO) i zahtjevima Statisti~kog ureda EU (European Statistical Office - EUROSTAT), ~ime je obezbije|ena me|unarodna uporedivost podataka u oblasti statistike rada. Objavljivanje podataka o~ekuje se za nekoliko mjeseci.

Kona~ni podaci prikupljeni u Anketi radne snage za 2006. u BiH objavljeni su tek u januaru 2007. Glavni cilj ovog istraìvanja je bio dobijanje podataka o tri osnovna, me|usobno isklju~iva, kontingenta stanovni{tva: zaposlenih, nezaposlenih i neaktivnih osoba. U Anketi se, izme|u ostalog, do{lo do sljede}ih podataka.

Ukupno radno sposobno stanovni{tvo u BiH ~ini oko 2,7 miliona stanovnika. Od tog broja preko 1,5 miliona ili 56,9% stanovnika je neaktivno stanovni{tvo, a oko 1,2 miliona ili 43,1% je radno aktivno stanovni{tvo. U neaktivno stanovni{tvo se svrstavaju osobe do navr{ene 15 godine ivota i radno sposobne osobe koje se ne izja{njavaju niti da su zaposlene niti da su nezaposlene. Radno aktivno stanovni{tvo ~ine zaposlene i nezaposlene osobe. Prema anketi, u BiH je zaposleno 811 hiljada stanovnika, a broj nezaposlenih je 366 hiljada stanovnika. Stopa zaposlenosti je 29,7%, a stopa nezaposlenosti je 31,1%.4)

4) Stopa zaposlenosti se izra~unava tako da se broj zaposlenih podijeli sa radnosposobnim stanovni{tvom i pomnoì sa 100; Stopa nezaposlenosti se izra~unava tako {to se broj nezaposlenih podijeli sa aktivnim stanovni{tvom (radnom snagom, tj. zaposlenim + nezaposlenim) i pomnoì sa 100.

4) The employment rate is calculated by dividing the number of employed persons with the number of work able persons and multiplying it with 100; The unemployment rate is calculated by dividing the number of unemployed persons with the number of labor active persons (labor force, i.e. employed + unemployed) and multiplying it with 100.


Grafikon 7: Neto pla}e i potro{a~ka ko{ara (u KM)

Kretanje realnih neto pla}a u oùjku 2006. u FBiH ne{to je nepovoljnije nego u RS, s obzirom na zabiljeènu inflaciju u entitetima. Tako je u FBiH realna pla}a, u oùjku 2007, u odnosu na oùjak 2006, porasla za 6,4%, dok je u RS porasla za 14,3%.

Prosje~na mirovina u oùjku 2006. u FBiH iznosila je 267 KM, u RS 219 KM, a u Br~ko Distriktu 229 KM i ve}a je u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 36 KM (15,6%), 5 KM (2,3%) i 23 KM (11,2%), respektivno (tablica: 9).

Anketa radne snage u BiH za 2007. sprovedena je u razdoblju od 23. travnja do 6. svibnja 2007. I ova anketa, kao i Anketa o radnoj snazi 2006, sprovedena je sukladno metodolo{kim pravilima i na~elima Me|unarodne organizacije rada (ILO) i zahtjevima Statisti~kog ureda EU (European Statistical Office - EUROSTAT), ~ime je osigurana me|unarodna uporedivost podataka u oblasti statistike rada. Objavljivanje podataka o~ekuje se za nekoliko mjeseci.

Kona~ni podaci prikupljeni u Anketi radne snage za 2006. u BiH objavljeni su tek u sije~nju 2007. Glavni cilj ovog istraìvanja je bio dobijanje podataka o tri osnovna, me|usobno isklju~iva, kontingenta stanovni{tva: zaposlenih, nezaposlenih i neaktivnih osoba. U Anketi se, izme|u ostalog, do{lo do sljede}ih podataka.

Ukupno radno sposobno stanovni{tvo u BiH ~ini oko 2,7 milijuna stanovnika. Od tog broja preko 1,5 milijuna ili 56,9% stanovnika je neaktivno stanovni{tvo, a oko 1,2 milijuna ili 43,1% je radno aktivno stanovni{tvo. U neaktivno stanovni{tvo se svrstavaju osobe do navr{ene 15 godine ivota i radno sposobne osobe koje se ne izja{njavaju niti da su zaposlene niti da su nezaposlene. Radno aktivno stanovni{tvo ~ine zaposlene i nezaposlene osobe. Prema anketi, u BiH je zaposleno 811 tisu}a stanovnika, a broj nezaposlenih je 366 tisu}a stanovnika. Stopa zaposlenosti je 29,7%, a stopa nezaposlenosti je 31,1%.4)

Grafikon 7: Neto plate i potro{a~ka korpa (u KM)

Kretawe realnih neto plata u martu 2006. u FBiH ne{to je nepovoqnije nego u RS, s obzirom na zabiqeènu inflaciju u entitetima. Tako je u FBiH realna plata, u martu 2007, u odnosu na mart 2006, porasla za 6,4%, dok je u RS porasla za 14,3%.

Prosje~na penzija u martu 2006. u FBiH iznosila je 267 KM, u RS 219 KM, a u Br~ko Distriktu 229 KM i ve}a je u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 36 KM (15,6%), 5 KM (2,3%) i 23 KM (11,2%), respektivno (tabela: 9).

Anketa radne snage u BiH za 2007. provedena je u periodu od 23. aprila do 6. maja 2007. I ova anketa, kao i Anketa o radnoj snazi 2006, provedena je u skladu sa metodolo{kim pravilima i na~elima Me|unarodne organizacije rada (ILO) i zahtjevima Statisti~kog ureda EU (European Statistical Office - EUROSTAT), ~ime je obezbije|ena me|unarodna uporedivost podataka u oblasti statistike rada. Objavqivawe podataka o~ekuje se za nekoliko mjeseci.

Kona~ni podaci prikupqeni u Anketi radne snage za 2006. u BiH objavqeni su tek u januaru 2007. Glavni ciq ovog istraìvawa je bio dobijawe podataka o tri osnovna, me|usobno iskqu~iva, kontingenta stanovni{tva: zaposlenih, nezaposlenih i neaktivnih osoba. U Anketi se, izme|u ostalog, do{lo do sqede}ih podataka.

Ukupno radno sposobno stanovni{tvo u BiH ~ini oko 2,7 miliona stanovnika. Od tog broja preko 1,5 miliona ili 56,9% stanovnika je neaktivno stanovni{tvo, a oko 1,2 miliona ili 43,1% je radno aktivno stanovni{tvo. U neaktivno stanovni{tvo se svrstavaju osobe do navr{ene 15 godine ivota i radno sposobne osobe koje se ne izja{wavaju niti da su zaposlene niti da su nezaposlene. Radno aktivno stanovni{tvo ~ine zaposlene i nezaposlene osobe. Prema anketi, u BiH je zaposleno 811 hiqada stanovnika, a broj nezaposlenih je 366 hiqada stanovnika. Stopa zaposlenosti je 29,7%, a stopa nezaposlenosti je 31,1%.4)

33

4) Stopa zaposlenosti se izra~unava tako da se broj zaposlenih podijeli sa radno sposobnim stanovni{tvom i pomnoì sa 100; Stopa nezaposlenosti se izra~unava tako {to se broj nezaposlenih podijeli sa aktivnim stanovni{tvom (radnom snagom tj. zaposlenim + nezaposlenim) i pomnoì sa 100.

4) Stopa zaposlenosti se izra~unava tako da se broj zaposlenih podijeli sa radno sposobnim stanovni{tvom i pomnoì sa 100; Stopa nezaposlenosti se izra~unava tako {to se broj nezaposlenih podijeli sa aktivnim stanovni{tvom (radnom snagom tj. zaposlenim + nezaposlenim) i pomnoì sa 100.


Population according to qualifications

Educational background of employed persons shows that the majority of employed persons (60.6%) have finished secondary school, either vocational or general, followed by the employed persons with primary school or lower education (25.3%), while the employed persons with university degree make up 14.0% of employed persons. Educational background of unemployed persons is similar. There are 70.2% with secondary education, 25.4% with primary education or lower education, whereas 4.4% of unemployed persons have graduated from university, have a master’s or doctoral degree.

Interesting statistics are found concerning the number of people working in different economic activities. We can see in the table that 20.5% of people are employed in agriculture, 30.8% work in non-agricultural fields and 48.7% are employed in the services industry.5) The trend of increasing employment in the services industry is present also in developed economies.

Breakdown of employment according to business activities

The presented statistics provide a more comprehensive and credible picture of employment trends in BH than the official statistics (considering the number of registered unemployed persons), according to which in March 2007 in BH 535,284 persons were unemployed and 667,308 persons were employed.6) According to official statistics, the number of employed persons increased by 19,662 persons or 3.0% since March 2006, and by 3,215 persons or 0.5% since December 2006.

34

Kvalifikaciona struktura

Obrazovna struktura zaposlenih osoba pokazuje da najve}i broj zaposlenih ima zavr{enu srednju {kolu za odre|ena zanimanja ili gimnaziju i to 60,6%, zatim slijede zaposleni sa osnovnom {kolom ili niìm obrazovanjem kojih je 25,3%, a akademski obrazovanih osoba je 14,0%. Obrazovna struktura nezaposlenih osoba je dosta sli~na. Naime, sa srednjom {kolom je 70,2%, sa osnovnim obrazovanjem ili niìm obrazovanjem je 25,4%, dok je 4,4% nezaposlenih zavr{ilo vi{u {kolu, fakultet, akademiju, magisterij ili doktorat.

Interesantan je podatak vezan za strukturu zaposlenih prema podru~jima djelatnosti. Iz tabele se vidi da je 20,5% osoba koje rade zaposleno u poljoprivredi, 30,8% u nepoljoprivrednoj djelat-nosti, a 48,7% u uslu`nim djelatnostima.5) Ina~e, trend rasta zapo{ljavanja u uslu`nim djelatnostima je prisutan i kod razvijenih ekonomija.

Struktura zaposlenih prema podru~jima djelatnosti

Prezentirani podaci daju cjelovitiju i vjerodostojniju sliku o kretanju zaposlenosti u BiH nego oficijelni podaci (s obzirom na broj registrovanih nezaposlenih osoba), prema kojima je u martu 2007. u BiH bilo 535.284 nezaposlenih i 667.308 zaposlenih.6) Prema oficijelnim podacima broj zaposlenih u odnosu na mart 2006. pove}ao se za 19.662 osobe ili 3,0%, dok se u odnosu na decembar 2006. pove}ao za 3.215 osoba ili 0,5%.

Stru~na spremaEducation

Kvalifikaciona struktura u %Qualifications in %

Nezaposleni ZaposleniUnemployed Employed

SSS70,2 60,6

Secondary schoolNSS

25,4 25,3UnskilledVSS

4,4 14,0University degree

5) Grupe podru~ja djelatnosti (NACE Rev 1.1): poljoprivredne (A,B), nepoljoprivredne (C,D,E,F), uslu`ne (G,H,I,J,K,L,M,N,O,P,Q).6) Podatak entitetskih zavoda za statistiku i Agencije za statistiku BiH.

5) Groups of economic activities (NACE Rev 1.1): agriculture (A,B), non-agricultural (C,D,E,F), services (G,H,I,J,K,L,M,N,O,P,Q).6) Data from the Entity statistics institutes and the BH Statistics Agency.

DjelatnostiActivities

u %in %

Poljoprivredne20,5

AgriculturalNepoljoprivredne

30,8Non-agriculturalUslu`ne djelatnosti

48,7ServicesUkupno

100,0Total


Kvalifikacijska struktura

Obrazovna struktura zaposlenih osoba pokazuje da najve}i broj zaposlenih ima zavr{enu srednju {kolu za odre|ena zanimanja ili gimnaziju i to 60,6%, zatim slijede zaposleni sa osnovnom {kolom ili niìm obrazovanjem kojih je 25,3%, a akademski obrazovanih osoba je 14,0%. Obrazovna struktura nezaposlenih osoba je dosta sli~na. Naime, sa srednjom {kolom je 70,2%, sa osnovnim obrazovanjem ili niìm obrazovanjem je 25,4%, dok je 4,4% nezaposlenih zavr{ilo vi{u {kolu, fakultet, akademiju, magisterij ili doktorat.

Interesantan je podatak vezan za strukturu zaposlenih prema podru~jima djelatnosti. Iz tablice se vidi da je 20,5% osoba koje rade zaposleno u poljoprivredi, 30,8% u nepoljoprivrednoj djelatnosti, a 48,7% u uslu`nim djelatnostima.5) Ina~e, trend rasta zapo{ljavanja u uslu`nim djelatnostima je prisutan i kod razvijenih ekonomija.


Prezentirani podaci daju cjelovitiju i vjerodostojniju sliku o kretanju zaposlenosti u BiH nego oficijelni podaci (s obzirom na broj registriranih nezaposlenih osoba), prema kojima je u oùjku 2007. u BiH bilo 535.284 nezaposlenih i 667.308 zaposlenih.6) Prema oficijelnim podacima broj zaposlenih u odnosu na oùjak 2006. pove}ao se za 19.662 osobe ili 3,0%, dok se u odnosu na prosinac 2006. pove}ao za 3.215 osoba ili 0,5%.

Kvalifikaciona struktura

Obrazovna struktura zaposlenih osoba pokazuje da najve}i broj zaposlenih ima zavr{enu sredwu {kolu za odre|ena zanimawa ili gimnaziju i to 60,6%, zatim slijede zaposleni sa osnovnom {kolom ili niìm obrazovawem kojih je 25,3%, a akademski obrazovanih osoba je 14,0%. Obrazovna struktura nezaposlenih osoba je dosta sli~na. Naime, sa sredwom {kolom je 70,2%, sa osnovnim obrazovawem ili niìm obrazovawem je 25,4%, dok je 4,4% nezaposlenih zavr{ilo vi{u {kolu, fakultet, akademiju, magisterij ili doktorat.

Interesantan je podatak vezan za strukturu zaposlenih prema podru~jima djelatnosti. Iz tabele se vidi da je 20,5% osoba koje rade zaposleno u poqoprivredi, 30,8% u nepoqoprivrednoj djelatnosti, a 48,7% u uslu`nim djelatnostima.5) Ina~e, trend rasta zapo{qavawa u uslu`nim djelatnostima je prisutan i kod razvijenih ekonomija.


Prezentirani podaci daju cjelovitiju i vjerodostojniju sliku o kretawu zaposlenosti u BiH nego oficijelni podaci (s obzirom na broj registrovanih nezaposlenih osoba), prema kojima je u martu 2007. u BiH bilo 535.284 nezaposlenih i 667.308 zaposlenih.6) Prema oficijelnim podacima broj zaposlenih u odnosu na mart 2006. pove}ao se za 19.662 osobe ili 3,0%, dok se u odnosu na decembar 2006. pove}ao za 3.215 osoba ili 0,5%.

35

5) Grupe podru~ja djelatnosti (NACE Rev 1.1): poqoprivredne (A,B), nepoqoprivredne (C,D,E,F), uslu`ne (G,H,I,J,K,L,M,N,O,P,Q).6) Podatak entitetskih zavoda za statistiku i Agencije za statistiku BiH.

5) Skupine podru~ja djelatnosti (NACE Rev 1.1): poljoprivredne (A,B), nepoljoprivredne (C,D,E,F), uslu`ne (G,H,I,J,K,L,M,N,O,P,Q).6) Podatak entitetskih zavoda za statistiku i Agencije za statistiku BiH.

Stru~na spremaStru~na sprema

Kvalifikacijska struktura u %Kvalifikaciona struktura u %

Nezaposleni ZaposleniNezaposleni Zaposleni

SSS70,2 60,6

SSSNSS

25,4 25,3NSSVSS

4,4 14,0VSS

DjelatnostiDjelatnosti

u %u %

Poljoprivredne20,5

PoljoprivredneNepoljoprivredne

30,8NepoljoprivredneUslu`ne djelatnosti

48,7Uslu`ne djelatnostiUkupno

100,0Ukupno


3. FINANCIAL SECTOR3. FINANCIAL SECTOR

3.1 Foreign exchange reserves and monetary base3.1 Foreign exchange reserves and monetary base

In the first quarter of 2007, CBBH had a positive KM sale and purchase balance in the amount of KM 92 million (Table 23). Compared with the previous quarter, the amount of KM sold decreased by KM 115.1 million, while the amount of KM purchased decreased by KM 91.7 million, which caused a mild reduction of the balance in the amount of KM 23.3 million.

Graph 8: Sale and purchase of KM (in millions of KM)

In January, the value of daily KM sale and purchase balance was mostly negative, especially in the second half of the month, which resulted in a negative total balance for that month in the amount of KM 46.9 million. In the next month, the value of daily KM transactions with foreign currencies was somewhat lower, and a positive monthly balance was achieved, in the amount of KM 29.3 million. The value of daily KM sale and purchase balance in March ranged from KM –39.7 million to KM 60.5 million, which were the highest values recorded during the quarter, and a total balance amounted to KM 109.6 million.

Due to an increase in the first quarter amounting to KM 133.8 million or 2.5%, gross foreign exchange reserves of CBBH reached KM 5,585.4 million at the end of the observed quarter (Table 35). The increase of gross foreign exchange reserves was primarily the result of increased monetary liabilities in the amount of KM 106.7 million. The remaining balance of KM 27.1 million was the net free foreign exchange yield, which in effect was the result of investing foreign exchange abroad.

In the composition of gross foreign exchange reserves, the biggest increase of KM 148.8 million or 3% was recorded by deposits with non-resident banks. At the end of the first quarter, 91.3% of total CBBH foreign exchange reserves were deposits with non-resident banks. Other investments increased by KM 7.5 million and investments in securities increased by KM 4.1 million. The amount of foreign exchange in the vaults was reduced by KM 26.3 million.

36

3. FINANSIJSKI SEKTOR3. FINANSIJSKI SEKTOR

3.1 Devizne rezerve i monetarna baza3.1 Devizne rezerve i monetarna baza

U prvom kvartalu 2007. CBBiH je ostvarila pozitivan saldo prodaje i kupovine KM u iznosu od 92 miliona KM (tabela 23). U pore|enju sa prethodnim kvartalom, iznos prodatih KM manji je za 115,1 milion KM, a iznos kupljenih KM za 91,7 miliona KM, {to je uslovilo blagi pad salda u iznosu od 23,3 miliona KM.

Grafikon 8: Kupovina i prodaja KM (u milionima KM)

U januaru vrijednost dnevnog salda prodaje i kupovine KM bila je prete`no negativna, naro~ito u drugoj polovini mjeseca, {to je rezultiralo negativnim iznosom ukupnog salda za taj mjesec od 46,9 miliona KM. U narednom mjesecu, vrijednost dnevnih transakcija prodaje i kupovine doma}e valute u zamjenu za strane bila je ne{to nià, tako da je ostvaren pozitivan mjese~ni saldo u iznosu od 29,3 miliona KM. Vrijednost dnevnog salda prodaje i kupovine KM u martu kretala se u rasponu od –39,7 miliona KM do 60,5 miliona KM, {to ujedno predstavlja najve}e vrijednosti salda zabiljeène u cijelom kvartalu, a ukupan saldo zabiljeèn je u iznosu od 109,6 miliona KM.

Zahvaljuju}i porastu u prvom kvartalu u iznosu od 133,8 miliona KM, ili 2,5%, bruto devizne rezerve CBBiH na kraju posmatranog kvartala dostigle su iznos od 5.585,4 miliona KM (tabela 35). Porast bruto deviznih rezervi prvenstveno je rezultat porasta monetarne pasive u iznosu od 106,7 miliona KM. Preostali iznos od 27,1 milion KM odnosi se na prirast neto slobodnih deviznih rezervi koje, u su{tini, predstavljaju prinos od investiranja deviznih rezervi u inostranstvu.

U strukturi bruto deviznih rezervi, najve}i porast u iznosu od 148,8 miliona KM ili 3% zabiljeìli su depoziti kod nerezidentnih banaka. Na kraju prvog kvartala na depozite kod nerezidentnih banaka odnosi se 91,3% ukupnih deviznih rezervi CBBiH. Ostale investicije porasle su za 7,5 miliona KM, a investicije u vrijednosne papire za 4,1 milion KM. Iznos strane valute u trezorima smanjen je za 26,3 miliona KM.


3. FINANCIJSKI SEKTOR3. FINANCIJSKI SEKTOR

3.1 Devizne pri~uve i monetarna baza3.1 Devizne pri~uve i monetarna baza

U prvom tromjese~ju 2007. CBBiH je ostvarila pozitivan saldo prodaje i kupnje KM u iznosu od 92 milijuna KM (tablica 23). U usporedbi sa prethodnim tromjese~jem, iznos prodatih KM manji je za 115,1 milijun KM, a iznos kupljenih KM za 91,7 milijuna KM, {to je uslovilo blagi pad salda u iznosu od 23,3 milijuna KM.

Grafikon 8: Kupnja i prodaja KM (u milijunima KM)

U sije~nju vrijednost dnevnog salda prodaje i kupnja KM bila je prete`no negativna, osobito u drugoj polovini mjeseca, {to je rezultiralo negativnim iznosom ukupnog salda za taj mjesec od 46,9 milijuna KM. U narednom mjesecu, vrijednost dnevnih transakcija prodaje i kupnje doma}e valute u zamjenu za strane bila je ne{to nià, tako da je ostvaren pozitivan mjese~ni saldo u iznosu od 29,3 milijuna KM. Vrijednost dnevnog salda prodaje i kupnje KM u oùjku kretala se u rasponu od –39,7 milijuna KM do 60,5 milijuna KM, {to ujedno predstavlja najve}e vrijednosti salda zabiljeène u cijelom tromjese~ju, a ukupan saldo zabiljeèn je u iznosu od 109,6 milijuna KM.

Zahvaljuju}i porastu u prvom tromjese~ju u iznosu od 133,8 milijuna KM, ili 2,5%, bruto devizne pri~uve CBBiH na kraju promatranog tromjese~ja dostigle su iznos od 5.585,4 milijuna KM (tablica 35). Porast bruto deviznih pri~uva prvenstveno je rezultat porasta monetarne pasive u iznosu od 106,7 milijuna KM. Preostali iznos od 27,1 milijun KM odnosi se na prirast neto slobodnih deviznih pri~uva koje, u su{tini, predstavljaju prinos od investiranja deviznih pri~uva u inozemstvu.

U strukturi bruto deviznih pri~uva, najve}i porast u iznosu od 148,8 milijuna KM ili 3% zabiljeìli su depoziti kod nerezidentnih banaka. Na kraju prvog tromjese~ja na depozite kod nerezidentnih banaka odnosi se 91,3% ukupnih deviznih pri~uva CBBiH. Ostale investicije porasle su za 7,5 milijuna KM, a investicije u vrijednosne papire za 4,1 milijun KM. Iznos strane valute u trezorima smanjen je za 26,3 milijuna KM.

3. FINANSIJSKI SEKTOR3. FINANSIJSKI SEKTOR

3.1 Devizne rezerve i monetarna baza3.1 Devizne rezerve i monetarna baza

U prvom kvartalu 2007. CBBiH je ostvarila pozitivan saldo prodaje i kupovine KM u iznosu od 92 miliona KM (tabela 23). U pore|ewu sa prethodnim kvartalom, iznos prodatih KM mawi je za 115,1 milion KM, a iznos kupqenih KM za 91,7 miliona KM, {to je uslovilo blagi pad salda u iznosu od 23,3 miliona KM.

Grafikon 8: Kupovina i prodaja KM (u milionima KM)

U januaru vrijednost dnevnog salda prodaje i kupovine KM bila je prete`no negativna, naro~ito u drugoj polovini mjeseca, {to je rezultiralo negativnim iznosom ukupnog salda za taj mjesec od 46,9 miliona KM. U narednom mjesecu, vrijednost dnevnih transakcija prodaje i kupovine doma}e valute u zamjenu za strane bila je ne{to nià, tako da je ostvaren pozitivan mjese~ni saldo u iznosu od 29,3 miliona KM. Vrijednost dnevnog salda prodaje i kupovine KM u martu kretala se u rasponu od –39,7 miliona KM do 60,5 miliona KM, {to ujedno predstavqa najve}e vrijednosti salda zabiqeène u cijelom kvartalu, a ukupan saldo zabiqeèn je u iznosu od 109,6 miliona KM.

Zahvaquju}i porastu u prvom kvartalu u iznosu od 133,8 miliona KM, ili 2,5%, bruto devizne rezerve CBBiH na kraju posmatranog kvartala dostigle su iznos od 5.585,4 miliona KM (tabela 35). Porast bruto deviznih rezervi prvenstveno je rezultat porasta monetarne pasive u iznosu od 106,7 miliona KM. Preostali iznos od 27,1 milion KM odnosi se na prirast neto slobodnih deviznih rezervi koje, u su{tini, predstavqaju prinos od investirawa deviznih rezervi u inostranstvu.

U strukturi bruto deviznih rezervi, najve}i porast u iznosu od 148,8 miliona KM ili 3% zabiqeìli su depoziti kod nerezidentnih banaka. Na kraju prvog kvartala na depozite kod nerezidentnih banaka odnosi se 91,3% ukupnih deviznih rezervi CBBiH. Ostale investicije porasle su za 7,5 miliona KM, a investicije u hartije od vrijednosti za 4,1 milion KM. Iznos strane valute u trezorima smawen je za 26,3 miliona KM.

37


Grafikon 9: Devizne rezerve CBBiH (u milionima KM)

Porast bruto deviznih rezervi na godi{njem nivou na kraju prvog kvartala iznosio je 1.116,2 miliona KM, odnosno 25%, ~ime je nastavljena tendencija usporavanja godi{njeg rasta deviznih rezervi iz prethodnog kvartala. Monetarna pasiva pove}ala se za 1.046,4 miliona KM. Rekordan godi{nji porast vrijednosti neto slobodnih deviznih rezervi od 69,8 miliona KM rezultat je pove}anih prinosa od investiranja deviznih rezervi.

Pri upravljanju deviznim rezervama, CBBiH prvenstveno polazi od principa likvidnosti i sigurnosti, u smislu za{tite portfolija deviznih rezervi od rizika kojima je izloèn: kreditnog rizika, trì{nih rizika (kamatnog i deviznog rizika) te rizika likvidnosti. Da bi se diverzifikovali rizici i pove}ao prinos, ukupni portfolio deviznih rezervi podijeljen je na dva uà portfolija: likvidni i investicioni portfolio. Likvidni portfolio, na koji se odnosi 75% ukupnog portfolija, obuhvata gotovinu u trezoru, depozite po vi|enju, prekono}ne depozite, oro~ene depozite do godinu dana i obrnute repo ugovore na kratkoro~ne dràvne obveznice.7) Investicije u vrijednosne papire (dràvne obveznice) koje dospijevaju u roku od tri godine ~ine investicioni portfolio deviznih rezervi.

U skladu sa kretanjem salda prodaje i kupovine KM, monetarna baza je u prvom kvartalu 2007. zabiljeìla porast u iznosu od 87 miliona KM, ili 1,7% (tabela 10). U strukturi monetarne baze, porast iznosa sredstava banaka na ra~unima rezervi kod CBBiH u iznosu od 130 miliona KM propra}en je padom gotovine izvan monetarnih vlasti od 46,7 miliona KM. Smanjenje gotovine izvan monetarnih vlasti u prvom kvartalu rezultat je velikog pada gotovine u januaru u iznosu od 76,9 miliona KM. U naredna dva mjeseca gotovina izvan monetarnih vlasti zabiljeìla je porast u iznosu od 19,1 i 11,1 milion KM, respektivno.

Graph 9: CBBH Foreign currency reserves (in millions of KM)

Increase of gross foreign exchange reserves at the end of the first quarter amounted to KM 1,116.2 million or 25%, whereby the trend from the previous quarter of slowing the annual foreign exchange reserve growth was continued. Monetary liabilities increased by KM 1,046.4 million. A record annual increase of net free foreign exchange reserves of KM 69.8 million was a result of increased foreign exchange investment yield.

CBBH manages foreign currency reserves portfolio according to the principles of liquidity and security, trying to protect it from the main risks it is exposed to: credit risks, market risks (foreign exchange rate and interest risks) and the liquidity risks. In order to diversify risks and increase yield, the overall portfolio of foreign exchange reserves consists of two portfolios: liquidity and investments. The liquidity portfolio of foreign exchange, which makes up 75% of the overall portfolio, includes cash in the vaults, demand deposits, overnight deposits, time deposits of maturity of up to one year and reverse repurchase agreements for short-term government bonds.7) Investments in securities (government bonds) with maturity of up to three years make up the investment portfolio of foreign exchange.

In line with movements of the KM sale and purchase balance, the monetary base in the first quarter of 2007 recorded an increase in the amount of KM 87 million or 1.7% (Table 10). Regarding the composition of the monetary base, the increase of funds on banks’ reserve accounts with CBBH was accompanied by a decrease of cash outside the monetary authorities in the amount of KM 46.7 million. Reduction of cash outside the monetary authorities in the first quarter was a result of a strong decrease of cash in January, in the amount of KM 76.9 million. In the following two months, cash outside the monetary authorities recorded an increase in the amount of KM 19.1 million and KM 11.1 million, respectively.

38

7) CBBiH jo{ uvijek nije otpo~ela sa investiranjem u obrnute repo ugovore. 7) CBBH has not started investing in reverse repurchase agreements.


Grafikon 9: Devizne pri~uve CBBiH (u milijunima)

Porast bruto deviznih pri~uva na godi{njoj razini na kraju prvog tromjese~ja iznosio je 1.116,2 milijuna KM, odnosno 25%, ~ime je nastavljena tendencija usporavanja godi{njeg rasta deviznih pri~uva iz prethodnog tromjese~ja. Monetarna pasiva pove}ala se za 1.046,4 milijuna KM. Rekordan godi{nji porast vrijednosti neto slobodnih deviznih pri~uva od 69,8 milijuna KM rezultat je pove}anih prinosa od investiranja deviznih pri~uva.

Pri upravljanju deviznim rezervama, CBBiH prvenstveno polazi od principa likvidnosti i sigurnosti, u smislu za{tite portfolija deviznih pri~uva od rizika kojima je izloèn: kreditnog rizika, trì{nih rizika (kamatnog i deviznog rizika) te rizika likvidnosti. Da bi se diverzificirali rizici i pove}ao prinos, ukupni portfolio deviznih pri~uva podijeljen je na dva uà portfolija: likvidni i investicijski portfolio. Likvidni portfolio, na koji se odnosi 75% ukupnog portfolija, obuhvata gotovinu u trezoru, depozite po vi|enju, prekono}ne depozite, oro~ene depozite do godinu dana i obrnute repo ugovore na kratkoro~ne dràvne obveznice.7) Investicije u vrijednosne papire (dràvne obveznice) koje dospijevaju u roku od tri godine ~ine investicijski portfolio deviznih pri~uva.

Sukladno kretanju salda prodaje i kupnje KM, monetarna je baza u prvom tromjese~ju 2007. zabiljeìla porast u iznosu od 87 milijuna KM, ili 1,7% (tablica 10). U strukturi monetarne baze, porast iznosa sredstava banaka na ra~unima pri~uva kod CBBiH u iznosu od 130 milijuna KM propra}en je padom gotovine izvan monetarnih vlasti od 46,7 milijuna KM. Smanjenje gotovine izvan monetarnih vlasti u prvom tromjese~ju rezultat je velikog pada gotovine u sije~nju u iznosu od 76,9 milijuna KM. U naredna dva mjeseca gotovina izvan monetarnih vlasti zabiljeìla je porast u iznosu od 19,1 i 11,1 milijun KM, respektivno.

Grafikon 9: Devizne rezerve CBBiH (u milionima KM)

Porast bruto deviznih rezervi na godi{wem nivou na kraju prvog kvartala iznosio je 1.116,2 miliona KM, odnosno 25%, ~ime je nastavqena tendencija usporavawa godi{weg rasta deviznih rezervi iz prethodnog kvartala. Monetarna pasiva pove}ala se za 1.046,4 miliona KM. Rekordan godi{wi porast vrijednosti neto slobodnih deviznih rezervi od 69,8 miliona KM rezultat je pove}anih prinosa od investirawa deviznih rezervi.

Pri upravqawu deviznim rezervama, CBBiH prvenstveno polazi od principa likvidnosti i sigurnosti, u smislu za{tite portfolija deviznih rezervi od rizika kojima je izloèn: kreditnog rizika, trì{nih rizika (kamatnog i deviznog rizika) te rizika likvidnosti. Da bi se diverzifikovali rizici i pove}ao prinos, ukupni portfolio deviznih rezervi podijeqen je na dva uà portfolija: likvidni i investicioni portfolio. Likvidni portfolio, na koji se odnosi 75% ukupnog portfolija, obuhvata gotovinu u trezoru, depozite po vi|ewu, prekono}ne depozite, oro~ene depozite do godinu dana i obrnute repo ugovore na kratkoro~ne dràvne obveznice.7) Investicije u hartije od vrijednosti (dràvne obveznice) koje dospijevaju u roku od tri godine ~ine investicioni portfolio deviznih rezervi.

U skladu sa kretawem salda prodaje i kupovine KM, monetarna baza je u prvom kvartalu 2007. zabiqeìla porast u iznosu od 87 miliona KM, ili 1,7% (tabela 10). U strukturi monetarne baze, porast iznosa sredstava banaka na ra~unima rezervi kod CBBiH u iznosu od 130 miliona KM propra}en je padom gotovine izvan monetarnih vlasti od 46,7 miliona KM. Smawewe gotovine izvan monetarnih vlasti u prvom kvartalu rezultat je jakog pada gotovine u januaru u iznosu od 76,9 miliona KM. U naredna dva mjeseca gotovina izvan monetarnih vlasti zabiqeìla je porast u iznosu od 19,1 i 11,1 milion KM, respektivno.

39

7) CBBiH jo{ uvijek nije otpo~ela sa investirawem u obrnute repo ugovore.7) CBBiH jo{ uvijek nije otpo~ela sa investiranjem u obrnute repo ugovore.


Graph 10: Monetary base (in billions of KM)

Other demand deposits with monetary authorities increased by KM 3.7 million. As a consequence, the share of cash outside the monetary authorities decreased from 42.6% at the end of the previous quarter, to 41% at the end of the first quarter of 2007. Contrary to that, the share of banks’ deposits with monetary authorities increased from 57.2% to 58.7%, while other demand deposits with monetary authorities were negligibly small. The annual growth of the monetary base at the end of the observed quarter amounted to KM 1,079.8 million. The pace of growth was stable, because the annual growth rate of 26.6% declined somewhat from the previous quarter. In absolute numbers, the growth of banks’ deposits with the monetary authorities in the amount of KM 798.6 million exceeded several times the growth of cash outside the monetary authorities (KM 269.7 million).

3.2 Monetary aggregates3.2 Monetary aggregates

In the first quarter of 2007, the monetary aggregate M2 increased by KM 427.9 million or 4.2% (Table 10). Compared with the previous quarter, the growth rate decreased by 1.6 percentage points. Slower growth was mainly caused by the movements of the monetary base M0 and a mild acceleration of monetary multiplication in the observed period.

Graph 11: Monetary aggregates (in billions of KM)

40

Grafikon 10: Monetarna baza (u milijardama KM)

Ostali depoziti po vi|enju kod monetarnih vlasti porasli su za 3,7 miliona KM. Posljedi~no, u~e{}e gotovine izvan monetarnih vlasti opalo je sa 42,6%, koliko je iznosilo na kraju prethodnog kvartala, na 41% na kraju prvog kvartala 2007. Suprotno tome, u~e{}e depozita banaka kod monetarnih vlasti poraslo je sa 57,2% na 58,7%, dok ostali depoziti po vi|enju kod monetarnih vlasti imaju zanemarljivo malu veli~inu. Godi{nji porast monetarne baze na kraju posmatranog kvartala iznosio je 1.079,8 miliona KM. Tempo rasta bio je stabilan, jer je godi{nja stopa rasta u visini od 26,6% neznatno opala u odnosu na prethodni kvartal. U apsolutnom iznosu, zabiljeèn je vi{estruko niì porast gotovine izvan monetarnih vlasti (269,7 miliona KM) u odnosu na rast depozita banaka kod monetarnih vlasti od 798,6 miliona KM.

3.2 Monetarni agregati3.2 Monetarni agregati

U prvom kvartalu 2007. zabiljeèn je porast monetarnog agregata M2 za 427,9 miliona KM, odnosno 4,2% (tabela 10). U odnosu na prethodni kvartal, stopa rasta je opala za 1,6 procentnih poena. Usporavanje rasta prvenstveno je uslovljeno kretanjem monetarne baze M0 i blagim ubrzanjem monetarne multiplikacije u posmatranom periodu.

Grafikon 11: Monetarni agregati (u milijardama KM)



Ostali depoziti po vi|enju kod monetarnih vlasti porasli su za 3,7 milijuna KM. Posljedi~no, u~e{}e gotovine izvan monetarnih vlasti opalo je sa 42,6%, koliko je iznosilo na kraju prethodnog tromjese~ja, na 41% na kraju prvog tromjese~ja 2007. Suprotno tome, u~e{}e depozita banaka kod monetarnih vlasti poraslo je sa 57,2% na 58,7%, dok ostali depoziti po vi|enju kod monetarnih vlasti imaju zanemarljivo malu veli~inu. Godi{nji porast monetarne baze na kraju promatranog tromjese~ja iznosio je 1.079,8 milijuna KM. Tempo rasta bio je stabilan, jer je godi{nja stopa rasta u visini od 26,6% neznatno opala u odnosu na prethodno tromjese~je. U apsolutnom iznosu, zabiljeèn je vi{estruko niì porast gotovine izvan monetarnih vlasti (269,7 milijuna KM) u odnosu na rast depozita banaka kod monetarnih vlasti od 798,6 milijuna KM.

3.2 Monetarni agregati3.2 Monetarni agregati

U prvom tromjese~ju 2007. zabiljeèn je porast monetarnog agregata M2 za 427,9 milijuna KM, odnosno 4,2% (tablica 10). U odnosu na prethodno tromjese~je, stopa rasta je opala za 1,6 postotnih poena. Usporavanje rasta prvenstveno je uslovljeno kretanjem monetarne baze M0 i blagim ubrzanjem monetarne multiplikacije u promatranom razdoblju.



Ostali depoziti po vi|ewu kod monetarnih vlasti porasli su za 3,7 miliona KM. Posqedi~no, u~e{}e gotovine izvan monetarnih vlasti opalo je sa 42,6%, koliko je iznosilo na kraju prethodnog kvartala, na 41% na kraju prvog kvartala 2007. Suprotno tome, u~e{}e depozita banaka kod monetarnih vlasti poraslo je sa 57,2% na 58,7%, dok ostali depoziti po vi|ewu kod monetarnih vlasti imaju zanemarqivo malu veli~inu. Godi{wi porast monetarne baze na kraju posmatranog kvartala iznosio je 1.079,8 miliona KM. Tempo rasta bio je stabilan, jer je godi{wa stopa rasta u visini od 26,6% neznatno opala u odnosu na prethodni kvartal. U apsolutnom iznosu, zabiqeèn je vi{estruko niì porast gotovine izvan monetarnih vlasti (269,7 miliona KM) u odnosu na rast depozita banaka kod monetarnih vlasti od 798,6 miliona KM. 3.2 Monetarni agregati3.2 Monetarni agregati

U prvom kvartalu 2007. zabiqeèn je porast monetarnog agregata M2 za 427,9 miliona KM, odnosno 4,2% (tabela 10). U odnosu na prethodni kvartal, stopa rasta je opala za 1,6 procentnih poena. Usporavawe rasta prvenstveno je uslovqeno kretawem monetarne baze M0 i blagim ubrzawem monetarne multiplikacije u posmatranom periodu.


41


Monetary aggregate M1 increased by KM 229.7 million or 4.5%. Components of M1 in the first quarter recorded opposite trends when compared with the previous quarter. Cash outside the monetary authorities was reduced by KM 67.5 million (3.4%), while demand deposits in domestic currency increased by KM 297.3 million (9.6%). This led to an increased share of deposits in domestic currency in M2 by 2 percentage points, bringing it to 63.9%.

Quasi money, the second component of broad money, recorded moderate growth in the amount of KM 198.2 million or 4%. This was the lowest rate of quarterly growth of quasi money since the first quarter of 2005. Contrary to the movement of demand deposits in domestic currency, demand deposits in foreign currencies were reduced by KM 36 million or 2.6%. The growth of time and savings deposits in domestic currency (6.8%) was almost equal to the growth of time and savings deposits in foreign currency (6.3%). In absolute numbers, the amount of time and savings deposits in foreign currencies (KM 159.8 million) was twice the amount of deposits in foreign currencies (KM 74.4 million).

Viewed annually, broad money M2 increased in March at the rate of 26.4%. Compared with the end of the previous quarter, the rate increased by 1.6 percentage points, which means that the trend of accelerated growth from the previous six quarters has continued. The growth of the monetary aggregate M1, measured by the annual growth rate, amounted to 29.6%. In absolute numbers, the increase amounted to KM 1,209.1 million. Demand deposits in domestic currency grew twice as fast as the cash outside banks. The annual growth rate of KM deposits of 39.2%, compared with the rate from December, increased by 8.9 percentage points. At the same time, cash outside banks increased at the annual level by 15.4%.

Compared with the amount in March 2006, quasi money increased by 23.3% or KM 981.2 million. Annual growth rates of components of quasi money – time and savings deposits in domestic currency, demand deposits in foreign currencies and time and savings deposits in foreign currencies – recorded at the end of the observed quarter, were 37.2%, 10% and 25.1%, respectively. Accelerated growth of time and savings deposits (the annual growth rate increased by 2.9%), was followed by decelerated growth of the remaining two components. Strong growth of savings reflects a high level of trust in the domestic banking sector and the growing awareness of people concerning the interest rates and other privileges that can be obtained through deposits with commercial banks.

Monetary aggregates - structure and annual increase rates

Monetarni agregat M1 porastao je za 229,7 miliona KM, ili 4,5%. Komponente u strukturi M1 u prvom kvartalu zabiljeìle su suprotna kretanja u odnosu na prethodni kvartal. Gotovina izvan monetarnih vlasti smanjena je za 67,5 miliona KM (3,4%), dok su depoziti po vi|enju u doma}oj valuti porasli za 297,3 miliona KM (9,6%). To je uslovilo pove}anje u~e{}a depozita u doma}oj valuti u M2 za 2,1 procentnih poena na 63,9%.

Kvazi novac, kao druga komponeta nov~ane mase, zabiljeìo je ne{to umjereniji porast u iznosu od 198,2 miliona KM, odnosno 4%. To ujedno predstavlja najniù stopu kvartalnog rasta kvazi novca od prvog kvartala 2005. Suprotno kretanju depozita po vi|enju u doma}oj valuti, depoziti po vi|enju u stranim valutama smanjeni su za 36 miliona KM, ili 2,6%. Rast oro~enih i {tednih depozita u doma}oj (6,8%) i u stranim valutama (6,3%) bio je pribli`no jednak. U apsolutnom iznosu, oro~eni i {tedni depoziti u stranim valutama dvostruko su ve}i (159,8 miliona KM) u odnosu na rast depozita u stranim valutama (74,4 miliona KM).

Posmatrano na godi{njem nivou, nov~ana masa M2 u martu je ostvarila porast po stopi od 26,4%. U pore|enju s krajem prethodnog kvartala, ta stopa je ve}a za 1,6 procentnih poena, {to predstavlja nastavak tendencije ubrzanja tempa rasta iz prethodnih {est kvartala. Porast monetarnog agregata M1, mjeren godi{njom stopom rasta, iznosio je 29,6%. U apsolutnom iznosu, taj porast je iznosio 1.209,1 milion KM. Depoziti po vi|enju u doma}oj valuti zabiljeìli su duplo brì porast u odnosu na porast gotovine izvan banaka. Godi{nja stopa rasta depozita u KM u visini od 39,2%, u pore|enju sa visinom te stope u decembru, pove}ala se za 8,9 procentnih poena. Istovremeno, porast gotovine izvan banaka, mjeren godi{njom stopom rasta, iznosio je 15,4%.

U pore|enju sa iznosom u martu prethodne godine, kvazi novac je zabiljeìo porast od 23,3%, odnosno 981,2 miliona KM. Godi{nje stope rasta komponenti u strukturi kvazi novca – oro~enih i {tednih depozita u doma}oj valuti, depozita po vi|enju u stranim valutama, te oro~enih i {tednih depozita u stranim valutama – zabiljeène na kraju posmatranog kvartala bile su slijede}e: 37,2%, 10% i 25,1%. Ubrzanje rasta oro~enih i {tednih depozita (godi{nja stopa rasta porasla je za 2,9%) prati usporavanje rasta preostale dvije komponente. Uspje{an porast {tednje odraàva visok nivo povjerenja u doma}i bankarski sektor i rastu}u “kamatnu svijest” gra|ana u pogledu kamatnih prihoda i ostalih privilegija koje mogu ostvariti drànjem novca u formi depozita kod komercijalnih banaka.

Monetarni agregati - struktura i godi{nje stope rasta

Q1 2006. Godi{nje stope rasta Annual growth rates Q1 2007.

Udio u M2 (%)Share of M2 (%)

2006. 2007.Udio u M2 (%)Share of M2 (%)

Q1 Q2 Q3 Q4 Q1

M1 49,2 15,8 19,0 22,9 23,6 29,6 50,5

Gotovina izvan banaka19,9 1,8 3,3 9,2 14,4 15,4 18,8

Cash outside banks Depoziti po vi|enju u doma}oj valuti

29,3 27,7 32,3 33,6 30,3 39,2 32,3 Demand deposits in domestic currency

QM 50,8 23,9 22,9 25,1 25,9 23,3 49,5

Oro~eni i {tedni depoziti u doma}oj valuti10,3 19,3 26,5 28,1 34,3 37,2 11,2

Time and savings deposits in domestic currency Depoziti po vi|enju u stranoj valuti

14,5 19,4 15,7 19,7 17,7 10,0 12,6 Demand depsits in foreign currency Oro~eni i {tedni depoziti u stranoj valuti

26,0 28,7 25,8 27,1 27,3 25,1 25,8 Time and savings deposits in foreign currency

M2 100,0 19,8 20,9 24,0 24,7 26,4 100,0


Monetarni agregat M1 porastao je za 229,7 milijuna KM, ili 4,5%. Komponente u strukturi M1 u prvom tromjese~ju zabiljeìle su suprotna kretanja u odnosu na prethodno tromjese~je. Gotovina izvan monetarnih vlasti smanjena je za 67,5 milijuna KM (3,4%), dok su depoziti po vi|enju u doma}oj valuti porasli za 297,3 milijuna KM (9,6%). To je uslovilo pove}anje u~e{}a depozita u doma}oj valuti u M2 za 2,1 postotnih poena na 63,9%.

Kvazi novac, kao druga komponeta nov~ane mase, zabiljeìo je ne{to umjereniji porast u iznosu od 198,2 milijuna KM, odnosno 4%. To ujedno predstavlja najniù stopu tromjese~nog rasta kvazi novca od prvog tromjese~ja 2005. Suprotno kretanju depozita po vi|enju u doma}oj valuti, depoziti po vi|enju u stranim valutama smanjeni su za 36 milijuna KM, ili 2,6%. Rast oro~enih i {tednih depozita u doma}oj (6,8%) i u stranim valutama (6,3%) bio je pribli`no jednak. U apsolutnom iznosu, oro~eni i {tedni depoziti u stranim valutama dvostruko su ve}i (159,8 milijuna KM) u odnosu na rast depozita u stranim valutama (74,4 milijuna KM).

Promatrano na godi{njoj razini, nov~ana masa M2 u oùjku je ostvarila porast po stopi od 26,4%. U usporedbi s krajem prethodnog tromjese~ja, ta stopa je ve}a za 1,6 postotnih poena, {to predstavlja nastavak tendencije ubrzanja tempa rasta iz prethodnih {est tromjese~ja. Porast monetarnog agregata M1, mjeren godi{njom stopom rasta, iznosio je 29,6%. U apsolutnom iznosu, taj porast je iznosio 1.209,1 milijun KM. Depoziti po vi|enju u doma}oj valuti zabiljeìli su duplo brì porast u odnosu na porast gotovine izvan banaka. Godi{nja stopa rasta depozita u KM u visini od 39,2%, u usporedbi sa visinom te stope u prosincu, pove}ala se za 8,9 postotnih poena. Istodobno, porast gotovine izvan banaka, mjeren godi{njom stopom rasta, iznosio je 15,4%.

U usporedbi sa iznosom u oùjku prethodne godine, kvazi novac je zabiljeìo porast od 23,3%, odnosno 981,2 milijuna KM. Godi{nje stope rasta komponenti u strukturi kvazi novca – oro~enih i {tednih depozita u doma}oj valuti, depozita po vi|enju u stranim valutama, te oro~enih i {tednih depozita u stranim valutama – zabiljeène na kraju promatranog tromjese~ja bile su slijede}e: 37,2%, 10% i 25,1%. Ubrzanje rasta oro~enih i {tednih depozita (godi{nja stopa rasta porasla je za 2,9%) prati usporavanje rasta preostale dvije komponente. Uspje{an porast {tednje odraàva visoku razinu povjerenja u doma}i bankarski sektor i rastu}u “kamatnu svijest” gra|ana u pogledu kamatnih prihoda i ostalih privilegija koje mogu ostvariti drànjem novca u formi depozita kod poslovnih banaka.

Monetarni agregati - struktura i godi{nje stope rasta

Monetarni agregat M1 porastao je za 229,7 miliona KM, ili 4,5%. Komponente u strukturi M1 u prvom kvartalu zabiqeìle su suprotna kretawa u odnosu na prethodni kvartal. Gotovina izvan monetarnih vlasti smawena je za 67,5 miliona KM (3,4%), dok su depoziti po vi|ewu u doma}oj valuti porasli za 297,3 miliona KM (9,6%). To je uslovilo pove}awe u~e{}a depozita u doma}oj valuti u M2 za 2,1 procentnih poena na 63,9%.

Kvazi novac, kao druga komponeta nov~ane mase, zabiqeìo je ne{to umjereniji porast u iznosu od 198,2 miliona KM, odnosno 4%. To ujedno predstavqa najniù stopu kvartalnog rasta kvazi novca od prvog kvartala 2005. Suprotno kretawu depozita po vi|ewu u doma}oj valuti, depoziti po vi|ewu u stranim valutama smaweni su za 36 miliona KM, ili 2,6%. Rast oro~enih i {tednih depozita u doma}oj (6,8%) i u stranim valutama (6,3%) bio je pribli`no jednak. U apsolutnom iznosu, oro~eni i {tedni depoziti u stranim valutama dvostruko su ve}i (159,8 miliona KM) u odnosu na rast depozita u stranim valutama (74,4 miliona KM).

Posmatrano na godi{wem nivou, nov~ana masa M2 u martu je ostvarila porast po stopi od 26,4%. U pore|ewu s krajem prethodnog kvartala, ta stopa je ve}a za 1,6 procentnih poena, {to predstavqa nastavak tendencije ubrzawa tempa rasta iz prethodnih {est kvartala. Porast monetarnog agregata M1, mjeren godi{wom stopom rasta, iznosio je 29,6%. U apsolutnom iznosu, taj porast je iznosio 1.209,1 milion KM. Depoziti po vi|ewu u doma}oj valuti zabiqeìli su duplo brì porast u odnosu na porast gotovine izvan banaka. Godi{wa stopa rasta depozita u KM u visini od 39,2%, u pore|ewu sa visinom te stope u decembru, pove}ala se za 8,9 procentnih poena. Istovremeno, porast gotovine izvan banaka, mjeren godi{wom stopom rasta, iznosio je 15,4%.

U pore|ewu sa iznosom u martu prethodne godine, kvazi novac je zabiqeìo porast od 23,3%, odnosno 981,2 miliona KM. Godi{we stope rasta komponenti u strukturi kvazi novca – oro~enih i {tednih depozita u doma}oj valuti, depozita po vi|ewu u stranim valutama, te oro~enih i {tednih depozita u stranim valutama – zabiqeène na kraju posmatranog kvartala bile su slijede}e: 37,2%, 10% i 25,1%. Ubrzawe rasta oro~enih i {tednih depozita (godi{wa stopa rasta porasla je za 2,9%) prati usporavawe rasta preostale dvije komponente. Uspje{an porast {tedwe odraàva visok nivo povjerewa u doma}i bankarski sektor i rastu}u “kamatnu svijest” gra|ana u pogledu kamatnih prihoda i ostalih privilegija koje mogu ostvariti dràwem novca u formi depozita kod komercijalnih banaka.

Monetarni agregati - struktura i godi{we stope rasta

Q1 2006. Godi{nje stope rasta Godi{we stope rasta Q1 2007.

Udio u M2 (%)Udio u M2 (%)

2006. 2007.Udio u M2 (%)Udio u M2 (%)

Q1 Q2 Q3 Q4 Q1

M1 49,2 15,8 19,0 22,9 23,6 29,6 50,5

Gotovina izvan banaka19,9 1,8 3,3 9,2 14,4 15,4 18,8

Gotovina izvan banaka Depoziti po vi|enju u doma}oj valuti

29,3 27,7 32,3 33,6 30,3 39,2 32,3 Depoziti po vi|ewu u doma}oj valuti

QM 50,8 23,9 22,9 25,1 25,9 23,3 49,5

Oro~eni i {tedni depoziti u doma}oj valuti10,3 19,3 26,5 28,1 34,3 37,2 11,2

Oro~eni i {tedni depoziti u doma}oj valuti Depoziti po vi|enju u stranoj valuti

14,5 19,4 15,7 19,7 17,7 10,0 12,6 Depoziti po vi|ewu u stranoj valuti Oro~eni i {tedni depoziti u stranoj valuti

26,0 28,7 25,8 27,1 27,3 25,1 25,8 Oro~eni i {tedni depoziti u stranoj valuti

M2 100,0 19,8 20,9 24,0 24,7 26,4 100,0


Monetary multiplication gradually accelerated in the first quarter. The value of monetary multiplier for the monetary aggregate M1 increased to 1.03 at the end of the first quarter, as a consequence of slower growth of funds on banks’ reserve accounts relative to the growth of demand deposits. The same reasons caused the monetary multiplier for M2 to grow from 1.99 to 2.04. Viewed annually, the speed of monetary multiplication has not changed significantly, which is proven by the values of monetary multipliers at the end of the first quarter of 2006, 1.03 and 2.03.

Analysis of broad money flows in the monetary survey shows that the growth of broad money in the first quarter of 2007 in the amount of KM 426.8 million was the result of increased net domestic assets in the amount of KM 379.7 million and the increased net foreign assets in the amount of KM 47.1 million (Table 11). Net domestic assets grew mainly as a result of increased loans that commercial banks disbursed, primarily to private companies. Total amount of claims originating from domestic loans increased by 554.1 million. On the other hand, the item “other”, which is a negative item in the balance of net domestic assets, recorded an increase in the amount of KM 174.3 million.

The growth of net foreign assets was a result of increased foreign assets of CBBH and commercial banks, which grew by KM 133.8 million and KM 43.9 million, respectively, while foreign liabilities of the banking sector increased by KM 160.2 million.

Graph 12: Broad money structure, M2 (in billions of KM)

In March 2007, broad money recorded the annual growth of KM 2,190.3 million. Net domestic assets increased by KM 1,496.8 million, while the increase of net foreign assets amounted to KM 693.5 million. The growth of net domestic assets was the result of an overall increase of loans disbursed by commercial banks in the amount of KM 1,923.1 million, while the item “other” grew by KM 426.3 million. Net foreign assets increased because the foreign assets of CBBH grew by KM 1,116.5 million and the foreign assets of commercial banks grew by KM 275.3 million. Foreign liabilities grew by KM 729 million.

44

U prvom kvartalu do{lo je do postepenog ubrzanja monetarne multiplikacije. Vrijednost monetarnog multiplikatora za monetarni agregat M1 porasla je na 1,03 na kraju prvog kvartala, kao posljedica usporavanja rasta iznosa nov~anih sredstava na ra~unima rezervi banaka u odnosu na rast depozita po vi|enju. Iz istog razloga, monetarni multiplikator za M2 porastao je sa 1,99 na 2,04. Posmatrano na godi{njem nivou, brzina monetarne multiplikacije nije se zna~ajnije promijenila, o ~emu svjedo~e vrijednosti monetarnog multiplikatora s kraja prvog kvartala 2006. u visini od 1,03 i 2,03.

Na osnovu analize tokova nov~ane mase iz monetarnog pregleda, moè se zaklju~iti da je porast nov~ane mase u prvom kvartalu 2007. u iznosu od 426,8 miliona KM ostvaren kroz pove}anje neto doma}e aktive u iznosu od 379,7 miliona KM i neto strane aktive u iznosu od 47,1 milion KM (tabela 11). Neto doma}a aktiva se pove}ala zahvaljuju}i porastu kreditnih plasmana sektora komercijalnih banaka, prije svega kredita privatnom sektoru. Ukupan iznos potraìvanja po osnovu doma}ih kredita porastao je za 554,1 milion KM. S druge strane, stavka ostalo, kao odbitna stavka pri izra~unavanju neto doma}e aktive, zabiljeìla je porast u iznosu od 174,3 miliona KM.

Porast neto strane aktive rezultat je porasta strane aktive CBBiH u iznosu od 133,8 miliona KM i strane aktive komercijalnih banaka od 43,9 miliona KM, nasuprot pove}anju strane pasive sektora banaka u iznosu od 160,2 miliona KM.

Grafikon 12: Struktura nov~ane mase, M2 (u milijardama KM)

U martu 2007. nov~ana masa je zabiljeìla godi{nji rast u iznosu od 2.190,3 miliona KM. Neto doma}a aktiva pove}ala se za 1.496,8 miliona KM, dok je porast neto strane aktive iznosio 693,5 miliona KM. Porast neto doma}e aktive ostvaren je kroz pove}anje ukupnih kreditnih plasmana komercijalnih banaka u iznosu od 1.923,1 milion KM, nasuprot pove}anju stavke ostalo u iznosu od 426,3 miliona KM. Neto strana aktiva se pove}ala zahvaljuju}i porastu strane aktive CBBiH u iznosu od 1.116,5 miliona KM i strane aktive komercijalnih banaka u iznosu od 275,3 miliona KM, nasuprot pove}anju strane pasive u iznosu od 729 miliona KM.


U prvom tromjese~ju do{lo je do postupnog ubrzanja monetarne multiplikacije. Vrijednost monetarnog multiplikatora za monetarni agregat M1 porasla je na 1,03 na kraju prvog tromjese~ja, kao posljedica usporavanja rasta iznosa nov~anih sredstava na ra~unima pri~uva banaka u odnosu na rast depozita po vi|enju. Iz istog razloga, monetarni multiplikator za M2 porastao je sa 1,99 na 2,04. Promatrano na godi{njoj razini, brzina monetarne multiplikacije nije se zna~ajnije promijenila, o ~emu svjedo~e vrijednosti monetarnog multiplikatora s kraja prvog tromjese~ja 2006. u visini od 1,03 i 2,03.

Na osnovi analize tijekova nov~ane mase iz monetarnog pregleda, moè se zaklju~iti da je porast nov~ane mase u prvom tromjese~ju 2007. u iznosu od 426,8 milijuna KM ostvaren kroz pove}anje neto doma}e aktive u iznosu od 379,7 milijuna KM i neto strane aktive u iznosu od 47,1 milijun KM (tablica 11). Neto doma}a aktiva se pove}ala zahvaljuju}i porastu kreditnih plasmana sektora poslovnih banaka, prije svega kredita privatnom sektoru. Ukupan iznos potraìvanja po osnovi doma}ih kredita porastao je za 554,1 milijun KM. S druge strane, stavka ostalo, kao odbitna stavka pri izra~unavanju neto doma}e aktive, zabiljeìla je porast u iznosu od 174,3 milijuna KM.

Porast neto strane aktive rezultat je porasta strane aktive CBBiH u iznosu od 133,8 milijuna KM i strane aktive poslovnih banaka od 43,9 milijuna KM, nasuprot pove}anju strane pasive sektora banaka u iznosu od 160,2 milijuna KM.


U oùjku 2007. nov~ana masa je zabiljeìla godi{nji rast u iznosu od 2.190,3 milijuna KM. Neto doma}a aktiva pove}ala se za 1.496,8 milijuna KM, dok je porast neto strane aktive iznosio 693,5 milijuna KM. Porast neto doma}e aktive ostvaren je kroz pove}anje ukupnih kreditnih plasmana poslovnih banaka u iznosu od 1.923,1 milijun KM, nasuprot pove}anju stavke ostalo u iznosu od 426,3 milijuna KM. Neto strana aktiva se pove}ala zahvaljuju}i porastu strane aktive CBBiH u iznosu od 1.116,5 milijuna KM i strane aktive poslovnih banaka u iznosu od 275,3 milijuna KM, nasuprot pove}anju strane pasive u iznosu od 729 milijuna KM.

U prvom kvartalu do{lo je do postepenog ubrzawa monetarne multiplikacije. Vrijednost monetarnog multiplikatora za monetarni agregat M1 porasla je na 1,03 na kraju prvog kvartala, kao posqedica usporavawa rasta iznosa nov~anih sredstava na ra~unima rezervi banaka u odnosu na rast depozita po vi|ewu. Iz istog razloga, monetarni multiplikator za M2 porastao je sa 1,99 na 2,04. Posmatrano na godi{wem nivou, brzina monetarne multiplikacije nije se zna~ajnije promijenila, o ~emu svjedo~e vrijednosti monetarnog multiplikatora s kraja prvog kvartala 2006. u visini od 1,03 i 2,03.

Na osnovu analize tokova nov~ane mase iz monetarnog pregleda, moè se zakqu~iti da je porast nov~ane mase u prvom kvartalu 2007. u iznosu od 426,8 miliona KM ostvaren kroz pove}awe neto doma}e aktive u iznosu od 379,7 miliona KM i neto strane aktive u iznosu od 47,1 milion KM (tabela 11). Neto doma}a aktiva se pove}ala zahvaquju}i porastu kreditnih plasmana sektora komercijalnih banaka, prije svega kredita privatnom sektoru. Ukupan iznos potraìvawa po osnovu doma}ih kredita porastao je za 554,1 milion KM. S druge strane, stavka ostalo, kao odbitna stavka pri izra~unavawu neto doma}e aktive, zabiqeìla je porast u iznosu od 174,3 miliona KM.

Porast neto strane aktive rezultat je porasta strane aktive CBBiH u iznosu od 133,8 miliona KM i strane aktive komercijalnih banaka od 43,9 miliona KM, nasuprot pove}awu strane pasive sektora banaka u iznosu od 160,2 miliona KM.


U martu 2007. nov~ana masa je zabiqeìla godi{wi rast u iznosu od 2.190,3 miliona KM. Neto doma}a aktiva pove}ala se za 1.496,8 miliona KM, dok je porast neto strane aktive iznosio 693,5 miliona KM. Porast neto doma}e aktive ostvaren je kroz pove}awe ukupnih kreditnih plasmana komercijalnih banaka u iznosu od 1.923,1 milion KM, nasuprot pove}awu stavke ostalo u iznosu od 426,3 miliona KM. Neto strana aktiva se pove}ala zahvaquju}i porastu strane aktive CBBiH u iznosu od 1.116,5 miliona KM i strane aktive komercijalnih banaka u iznosu od 275,3 miliona KM, nasuprot pove}awu strane pasive u iznosu od 729 miliona KM.

45


3.3 Required reserves3.3 Required reserves

The required reserve base in the first quarter of 2007 (1st through 9th maintenance period) grew by KM 613.5 million, while the relative growth (5.1%) was approximately at the level of the previous quarter. The value of the base at the end of the observed quarter amounted to KM 12,739.1 million (Table 2). In line with the growth of the base, required reserves of banks increased by KM 92 million, which is somewhat above the increase recorded in the previous quarter. Liquidity reserves of banks, in the form of excess reserves beyond the required reserves, grew moderately in the amount of KM 28.7 million or 2.7%, the continuation of the trend of slower growth from the previous two quarters. In accordance with that, the average balance of banks’ reserve accounts (the sum of required reserves and excess reserves) increased by KM 120.7 million or 4.2%. Increase of excess reserves of the banking sector was mainly caused by smaller banks because major banks in general reduced significantly the amount of excess reserves.

Graph 13: Liquidity of commercial banks (in millions of KM)

The domestic currency base in the first quarter of 2007 increased by 8.2%, while the foreign currency base grew at the rate of 2.8%. In accordance with that, the share of the domestic currency base grew from 39% in the previous quarter to 40.3%.

The implicit required reserve rate of commercial banks decreased by 19 basis points in the first quarter. The stagnation of the implicit rate in the previous two quarters (it ranged from 23.0% and 24.3%) shows that the banking sector has reached the desired liquidity after the required reserve policy was changed on December 1, 2005, and that banks now have the optimum liquidity reserve relative to the amount of liabilities in their balances. A high implicit required reserve rate indicates that the domestic banking sector has a significant liquidity potential kept as reserves on deposit accounts with the CBBH, which could be used as a basis for accelerated growth of loans to the private sector in the coming period.

46

3.3 Obavezna rezerva3.3 Obavezna rezerva

U prvom kvartalu 2007. (1. do 9. obra~unski period) osnovica za obra~un obavezne rezerve porasla je za 613,5 miliona KM, dok je relativni rast (5,1%) bio pribli`no na nivou iz prethodnog kvartala. Vrijednost osnovice na kraju posmatranog kvartala iznosila je 12.739,1 milion KM (tabela 2). U skladu sa porastom osnovice, obavezne rezerve banaka pove}ale su se za 92 miliona KM, {to je neznatno iznad porasta zabiljeènog u prethodnom kvartalu. Rezerve likvidnosti banaka, u formi vi{ka sredstava iznad obavezne rezerve, ostvarile su relativno skroman porast u iznosu od 28,7 miliona KM, odnosno 2,7%, {to predstavlja nastavak tendencije sporijeg rasta iz prethodna dva kvartala. U skladu sa tim, porast prosje~nog salda ra~una rezervi banaka (zbir iznosa obaveznih rezervi i vi{ka rezervi) pove}ao se za 120,7 miliona KM, ili 4,2%. Porastu vi{ka rezervi bankarskog sektora doprinijele su relativno manje banke, jer su ve}e banke uglavnom zna~ajno smanjile iznos sredstava iznad obavezne rezerve.

Grafikon 13: Likvidnost komercijalnih banaka (u milionima KM)

Osnovica u doma}oj valuti u prvom kvartalu 2007. porasla je za 8,2%, dok je stopa rasta osnovice u stranim valutama iznosila 2,8%. U skladu sa tim, u~e{}e osnovice u doma}oj valuti u odnosu na prethodni kvartal poraslo je sa 39% na 40,3%.

Implicitna stopa obavezne rezerve u prvom kvartalu zabiljeìla je blagi pad od 19 baznih poena. Kretanje implicitne stope u prethodna dva kvartala (visina stope kretala se u rasponu od 23,0% do 24,3%) ukazuje da je bankarski sistem nakon promjene politike obavezne rezerve od 1. decembra 2005. dostigao èljenu likvidnost, odnosno da su pojedina~ne banke formirale optimalne nivoe rezervi likvidnosti u odnosu na veli~inu obaveza u svojim bilansima. Bez obzira na to, veli~ina implicitne stopa obavezne rezerve ukazuje da doma}i bankarski sektor raspolaè zna~ajnim slobodnim kreditnim potencijalom u formi rezervi likvidnih sredstava na depozitnim ra~unima kod centralne banke, {to moè predstavljati osnovu za ubrzanje rasta bankarskih kredita privatnom sektoru u narednom periodu.


3.3 Obvezna pri~uva3.3 Obvezna pri~uva

U prvom tromjese~ju 2007. (1. do 9. obra~unsko razdoblje) osnovica za obra~un obavezne pri~uve porasla je za 613,5 milijuna KM, dok je relativni rast (5,1%) bio pribli`no na razini iz prethodnog tromjese~ja. Vrijednost osnovice na kraju promatranog tromjese~ja iznosila je 12.739,1 milijun KM (tablica 2). Sukladno porastu osnovice, obvezne pri~uve banaka pove}ale su se za 92 milijuna KM, {to je neznatno iznad porasta zabiljeènog u prethodnom tromjese~ju. Pri~uve likvidnosti banaka, u formi vi{ka sredstava iznad obvezne pri~uve, ostvarile su relativno skroman porast u iznosu od 28,7 milijuna KM, odnosno 2,7%, {to predstavlja nastavak tendencije sporijeg rasta iz prethodna dva tromjese~ja. Sukladno tomu, porast prosje~nog salda ra~una pri~uva banaka (zbroj iznosa obveznih pri~uva i vi{ka pri~uva) pove}ao se za 120,7 milijuna KM, ili 4,2%. Porastu vi{ka pri~uva bankarskog sektora doprinijele su relativno manje banke, jer su ve}e banke uglavnom zna~ajno smanjile iznos sredstava iznad obvezne pri~uve.

Grafikon 13: Likvidnost poslovnih banaka (u milijunima KM)

Osnovica u doma}oj valuti u prvom tromjese~ju 2007. porasla je za 8,2%, dok je stopa rasta osnovice u stranim valutama iznosila 2,8%. Sukladno tomu, u~e{}e osnovice u doma}oj valuti u odnosu na prethodno tromjese~je poraslo je sa 39% na 40,3%.

Implicitna stopa obvezne pri~uve u prvom tromjese~ju zabiljeìla je blagi pad od 19 baznih poena. Kretanje implicitne stope u prethodna dva tromjese~ja (visina stope kretala se u rasponu od 23,0% do 24,3%) ukazuje da je bankarski sustav nakon promjene politike obvezne pri~uve od 1. prosinca 2005. dosegao èljenu likvidnost, odnosno da su pojedina~ne banke formirale optimalne razine pri~uva likvidnosti u odnosu na veli~inu obveza u svojim bilancima. Bez obzira na to, veli~ina implicitne stopa obvezne pri~uve ukazuje da doma}i bankarski sektor raspolaè zna~ajnim slobodnim kreditnim potencijalom u formi pri~uva likvidnih sredstava na depozitnim ra~unima kod centralne banke, {to moè predstavljati osnovu za ubrzanje rasta bankarskih kredita privatnom sektoru u narednom razdoblju.

3.3 Obavezna rezerva3.3 Obavezna rezerva

U prvom kvartalu 2007. (1. do 9. obra~unski period) osnovica za obra~un obavezne rezerve porasla je za 613,5 miliona KM, dok je relativni rast (5,1%) bio pribli`no na nivou iz prethodnog kvartala. Vrijednost osnovice na kraju posmatranog kvartala iznosila je 12.739,1 milion KM (tabela 2). U skladu sa porastom osnovice, obavezne rezerve banaka pove}ale su se za 92 miliona KM, {to je neznatno iznad porasta zabiqeènog u prethodnom kvartalu. Rezerve likvidnosti banaka, u formi vi{ka sredstava iznad obavezne rezerve, ostvarile su relativno skroman porast u iznosu od 28,7 miliona KM, odnosno 2,7%, {to predstavqa nastavak tendencije sporijeg rasta iz prethodna dva kvartala. U skladu sa tim, porast prosje~nog salda ra~una rezervi banaka (zbir iznosa obaveznih rezervi i vi{ka rezervi) pove}ao se za 120,7 miliona KM, ili 4,2%. Porastu vi{ka rezervi bankarskog sektora doprinijele su relativno mawe banke, jer su ve}e banke uglavnom zna~ajno smawile iznos sredstava iznad obavezne rezerve.

Grafikon 13: Likvidnost komercijalnih banaka (u milionima KM)

Osnovica u doma}oj valuti u prvom kvartalu 2007. porasla je za 8,2%, dok je stopa rasta osnovice u stranim valutama iznosila 2,8%. U skladu sa tim, u~e{}e osnovice u doma}oj valuti u odnosu na prethodni kvartal poraslo je sa 39% na 40,3%.

Implicitna stopa obavezne rezerve u prvom kvartalu zabiqeìla je blagi pad od 19 baznih poena. Kretawe implicitne stope u prethodna dva kvartala (visina stope kretala se u rasponu od 23,0% do 24,3%) ukazuje da je bankarski sistem nakon promjene politike obavezne rezerve od 1. decembra 2005. dostigao èqenu likvidnost, odnosno da su pojedina~ne banke formirale optimalne nivoe rezervi likvidnosti u odnosu na veli~inu obaveza u svojim bilansima. Bez obzira na to, veli~ina implicitne stopa obavezne rezerve ukazuje da doma}i bankarski sektor raspolaè zna~ajnim slobodnim kreditnim potencijalom u formi rezervi likvidnih sredstava na depozitnim ra~unima kod centralne banke, {to moè predstavqati osnovu za ubrzawe rasta bankarskih kredita privatnom sektoru u narednom periodu.

47


Total remuneration paid by the CBBH to commercial banks for their funds held on reserve accounts in the fourth quarter of 2006 reached the record amount of KM 13.9 million. The required reserve remuneration amounted to 4.7 million, and the remuneration for excess reserves amounted to KM 9.2 million. Compared with the previous quarter, the amount of the remuneration paid increased by KM 813,000 or 6.2%. Increased remuneration for excess reserves was caused by increased funds of banks and increased interest rates that serve as a basis for remuneration rate. The remuneration rate for excess reserves in the first quarter ranged from 3.45% in the second maintenance period and 3.77% in the ninth maintenance period, which marked the highest remuneration paid in a single maintenance period, amounting to more than KM 1.2 million.

3.4 Activities of commercial banks3.4 Activities of commercial banks

Commercial banks in BH are incorporated under Entity banking laws and their operations are supervised by Entity banking agencies. In the first quarter, 32 banks operated in BH: 23 in FBH (four of which under provisional administration) and 9 in RS. Provisional administration was abolished in the Investment Bank of FBH, and the bank continued its operations. In terms of ownership, no changes took place in RS. In FBH, the Vakufska bank became a bank with majority foreign capital, and the capital stock was increased in the BOR bank, which became a domestic private bank. Therefore, the number of government-owned banks was reduced to four and the number of foreign-owned banks was increased by one.

According to the data of the Deposit Insurance Agency, 24 commercial banks were members of the deposit insurance program in the first quarter of 2007. A new member of the program is the Komercijalna bank a.d. Banja Luka, which started operations in September 2006. The current insurance limit in the deposit insurance program is KM 7,500.

It is important to note that commercial banks in 2006 started with custodial services, and at the end of 2006, two banks in FBH – Raiffeisen Bank and HVB-Central Profit Bank acted as custodian banks, which means that banks started offering financial services in the capital market. In the first quarter of 2007 in FBH, Hypo Alpe Adria Bank Mostar was licensed, whereas the custodial services in RS are offered by the Raiffeisen Bank, Balkan Investment Bank and Hypo Alpe Adria Bank Banja Luka. Custodial services are in fact custody of securities and the way in which stock exchange operations may be improved through increased trust of foreign investors in the capital market in BH.

3.4.1 Claims of Commercial Banks

Total claims at the end of March 2007 amounted to KM 9.89 billion, which represented an increase of KM 578.6 million or 6.2% from December 2006, or an increase of KM 2.05 billion or 26.2% when compared with the same quarter of the previous year. Compared with the end of the previous quarter, short-term claims increased by KM 173.5 million or 7.8%, while the long-term claims increased by KM 405.1 million or 5.7%. In March 2007 the long-term claims made up 75.8% of total claims of commercial banks in BH.

Vrijednost ukupne naknade koju je CBBiH platila komercijalnim bankama na nov~ana sredstva na ra~unima rezervi u ~etvrtom kvartalu 2006. dostigla je rekordnih 13,9 miliona KM. Od toga, naknada na obaveznu rezervu iznosila je 4,7 miliona KM, a naknada na vi{ak rezervi 9,2 miliona KM. U odnosu na prethodni kvartal, iznos ukupne naknade porastao je za pribli`no 813 hiljada KM, odnosno za 6,2%. Porast naknade na vi{ak rezervi rezultat je porasta nov~anih sredstava banaka i rasta kamatnih stopa na osnovu kojih se obra~unava stopa naknade. Stopa naknada na vi{ak rezervi u prvom kvartalu kretala se u rasponu od 3,45% u drugom obra~unskom periodu, do 3,77% u devetom obra~unskom periodu, {to je najve}i iznos naknade u jednom obra~unskom periodu, a iznosi preko 1,2 miliona KM.

3.4 Aktivnosti komercijalnih banaka3.4 Aktivnosti komercijalnih banaka

Komercijalne banke u Bosni i Hercegovini registrovane su prema entitetskim zakonima o bankama i njihov rad nadziru dvije entitetske agencije za bankarstvo. U prvom kvartalu 2007. u BiH su poslovale trideset i dvije banke: dvadeset i tri sa sjedi{tem u FBiH (od ~ega ~etiri pod privremenom upravom) i devet sa sjedi{tem u RS. Investicijskoj banci Federacije BiH ukinuta je privremena uprava te je nastavila sa radom. U vezi sa strukturom vlasni{tva u RS nisu se desile nikakve promjene, dok je u FBiH, Vakufska banka postala banka sa ve}inskim stranim kapitalom, a u BOR banci je izvr{ena dokapitalizacija, te je po strukturi kapitala postala doma}a privatna banka. Na taj na~in se broj dràvnih banaka smanjio na ~etiri, a broj stranih se pove}ao za jednu.

Prema podacima Agencije za osiguranje depozita, u prvom kvartalu 2007. dvadeset i ~etiri komercijalne banke ~lanice su programa osiguranja. Nova ~lanica programa je Komercijalna banka a.d. Banja Luka koja je po~ela sa radom u septembru 2006. Sada{nji limit osiguranja u programu osiguranja depozita iznosi 7.500 KM.

Va`no je naglasiti da su komercijalne banke u 2006. po~ele da se bave i skrbni~kim poslovima, te da su, na kraju 2006, dvije banke u FBiH, Raiffeisen Bank i HVB-Central Profit Banka djelovale kao banke skrbnici, ~ime su banke zapo~ele da pruàju finansijske usluge i na trì{tima kapitala. U prvom kvartalu 2007, u FBiH dozvolu je dobila Hypo Alpe Adria Bank Mostar, dok su u RS poslove skrbni{tva zapo~ele Raiffeisen Bank, Balkan Investment Bank i Hypo Alpe Adria Bank Banja Luka. Poslovi skrbni{tva, odnosno usluga skrbni{tva, predstavljaju starateljstvo nad vrijednosnim papirima i na~in na koji se moè unaprijediti berzansko poslovanje putem pove}anja povjerenja stranih investitora na trì{tu kapitala u BiH.

3.4.1 Potraìvanja komercijalnih banaka

Ukupna potraìvanja na kraju marta 2007. iznosila su 9,89 milijarde KM, {to predstavlja pove}anje od 578,6 miliona KM (6,2%) u odnosu na decembar 2006, odnosno pove}anje od 2,05 milijarde KM (26,2%) u odnosu na isti kvartal prethodne godine. U odnosu na kraj prethodnog kvartala, kratkoro~na potraìvanja su porasla za 173,5 miliona KM (7,8%), a dugoro~na za 405,1 milion KM (5,7%). U martu su dugoro~na potraìvanja ~inila 75,8% ukupnih potraìvanja komercijalnih banaka u BiH.

48


Vrijednost ukupne naknade koju je CBBiH platila poslovnim bankama na nov~ana sredstva na ra~unima pri~uva u ~etvrtom tromjese~ju 2006. dosegla je rekordnih 13,9 milijuna KM. Od toga, naknada na obveznu pri~uvu iznosila je 4,7 milijuna KM, a naknada na vi{ak pri~uva 9,2 milijuna KM. U odnosu na prethodno tromjese~je, iznos ukupne naknade porastao je za pribli`no 813 tisu}a KM, odnosno za 6,2%. Porast naknade na vi{ak pri~uva rezultat je porasta nov~anih sredstava banaka i rasta kamatnih stopa na osnovi kojih se obra~unava stopa naknade. Stopa naknada na vi{ak pri~uva u prvom tromjese~ju kretala se u rasponu od 3,45% u drugom obra~unskom razdoblju, do 3,77% u devetom obra~unskom razdoblju, {to je najve}i iznos naknade u jednom obra~unskom razdoblju, a iznosi preko 1,2 milijuna KM.

3.4 Aktivnosti poslovnih banaka3.4 Aktivnosti poslovnih banaka

Poslovne banke u Bosni i Hercegovini registrirane su prema entitetskim zakonima o bankama i njihov rad nadziru dvije entitetske agencije za bankarstvo. U prvom tromjese~ju 2007. u BiH su poslovale trideset i dvije banke: dvadeset i tri sa sjedi{tem u FBiH (od ~ega ~etiri pod privremenom upravom) i devet sa sjedi{tem u RS. Investicijskoj banci Federacije BiH ukinuta je privremena uprava te je nastavila sa radom. U vezi sa strukturom vlasni{tva u RS nisu se desile nikakve promjene, dok je u FBiH, Vakufska banka postala banka sa ve}inskim stranim kapitalom, a u BOR banci je izvr{ena dokapitalizacija, te je po strukturi kapitala postala doma}a privatna banka. Na taj na~in se broj dràvnih banaka smanjio na ~etiri, a broj stranih se pove}ao za jednu.

Prema podacima Agencije za osiguranje depozita, u prvom tromjese~ju 2007. dvadeset i ~etiri poslovne banke ~lanice su programa osiguranja. Nova ~lanica programa je Komercijalna banka a.d. Banja Luka koja je po~ela sa radom u rujnu 2006. Sada{nji limit osiguranja u programu osiguranja depozita iznosi 7.500 KM.

Va`no je naglasiti da su poslovne banke u 2006. po~ele da se bave i skrbni~kim poslovima, te da su, na kraju 2006, dvije banke u FBiH, Raiffeisen Bank i HVB-Central Profit Banka djelovale kao banke skrbnici, ~ime su banke zapo~ele da pruàju financijske usluge i na trì{tima kapitala. U prvom tromjese~ju 2007, u FBiH dozvolu je dobila Hypo Alpe Adria Bank Mostar, dok su u RS poslove skrbni{tva zapo~ele Raiffeisen Bank, Balkan Investment Bank i Hypo Alpe Adria Bank Banja Luka. Poslovi skrbni{tva, odnosno usluga skrbni{tva, predstavljaju starateljstvo nad vrijednosnim papirima i na~in na koji se moè unaprijediti burzansko poslovanje putem pove}anja povjerenja stranih investitora na trì{tu kapitala u BiH.

3.4.1 Potraìvanja poslovnih banaka

Ukupna potraìvanja na kraju oùjka 2007. iznosila su 9,89 milijarde KM, {to predstavlja pove}anje od 578,6 milijuna KM (6,2%) u odnosu na prosinac 2006, odnosno pove}anje od 2,05 milijarde KM (26,2%) u odnosu na isto tromjese~je prethodne godine. U odnosu na kraj prethodnog tromjese~ja, kratkoro~na potraìvanja su porasla za 173,5 milijuna KM (7,8%), a dugoro~na za 405,1 milijun KM (5,7%). U oùjku su dugoro~na potraìvanja ~inila 75,8% ukupnih potraìvanja poslovnih banaka u BiH.

Vrijednost ukupne naknade koju je CBBiH platila komercijalnim bankama na nov~ana sredstva na ra~unima rezervi u ~etvrtom kvartalu 2006. dostigla je rekordnih 13,9 miliona KM. Od toga, naknada na obaveznu rezervu iznosila je 4,7 miliona KM, a naknada na vi{ak rezervi 9,2 miliona KM. U odnosu na prethodni kvartal, iznos ukupne naknade porastao je za pribli`no 813 hiqada KM, odnosno za 6,2%. Porast naknade na vi{ak rezervi rezultat je porasta nov~anih sredstava banaka i rasta kamatnih stopa na osnovu kojih se obra~unava stopa naknade. Stopa naknada na vi{ak rezervi u prvom kvartalu kretala se u rasponu od 3,45% u drugom obra~unskom periodu, do 3,77% u devetom obra~unskom periodu, {to je najve}i iznos naknade u jednom obra~unskom periodu, a iznosi preko 1,2 miliona KM.

3.4 Aktivnosti komercijalnih banaka3.4 Aktivnosti komercijalnih banaka

Komercijalne banke u Bosni i Hercegovini registrovane su prema entitetskim zakonima o bankama i wihov rad nadziru dvije entitetske agencije za bankarstvo. U prvom kvartalu 2007. u BiH su poslovale trideset i dvije banke: dvadeset i tri sa sjedi{tem u FBiH (od ~ega ~etiri pod privremenom upravom) i devet sa sjedi{tem u RS. Investicijskoj banci Federacije BiH ukinuta je privremena uprava te je nastavila sa radom. U vezi sa strukturom vlasni{tva u RS nisu se desile nikakve promjene, dok je u FBiH, Vakufska banka postala banka sa ve}inskim stranim kapitalom, a u BOR banci je izvr{ena dokapitalizacija, te je po strukturi kapitala postala doma}a privatna banka. Na taj na~in se broj dràvnih banaka smawio na ~etiri, a broj stranih se pove}ao za jednu.

Prema podacima Agencije za osigurawe depozita, u prvom kvartalu 2007. dvadeset i ~etiri komercijalne banke ~lanice su programa osigurawa. Nova ~lanica programa je Komercijalna banka a.d. Bawa Luka koja je po~ela sa radom u septembru 2006. Sada{wi limit osigurawa u programu osigurawa depozita iznosi 7.500 KM.

Va`no je naglasiti da su komercijalne banke u 2006. po~ele da se bave i skrbni~kim poslovima, te da su, na kraju 2006, dvije banke u FBiH, Raiffeisen Bank i HVB-Central Profit Banka djelovale kao banke skrbnici, ~ime su banke zapo~ele da pruàju finansijske usluge i na trì{tima kapitala. U prvom kvartalu 2007, u FBiH dozvolu je dobila Hypo Alpe Adria Bank Mostar, dok su u RS poslove skrbni{tva zapo~ele Raiffeisen Bank, Balkan Investment Bank i Hypo Alpe Adria Bank Bawa Luka. Poslovi skrbni{tva, odnosno usluga skrbni{tva, predstavqaju starateqstvo nad hartijama od vrijednosti i na~in na koji se moè unaprijediti berzansko poslovawe putem pove}awa povjerewa stranih investitora na trì{tu kapitala u BiH.

3.4.1 Potraìvawa komercijalnih banaka

Ukupna potraìvawa na kraju marta 2007. iznosila su 9,89 milijarde KM, {to predstavqa pove}awe od 578,6 miliona KM (6,2%) u odnosu na decembar 2006, odnosno pove}awe od 2,05 milijarde KM (26,2%) u odnosu na isti kvartal prethodne godine. U odnosu na kraj prethodnog kvartala, kratkoro~na potraìvawa su porasla za 173,5 miliona KM (7,8%), a dugoro~na za 405,1 milion KM (5,7%). U martu su dugoro~na potraìvawa ~inila 75,8% ukupnih potraìvawa komercijalnih banaka u BiH.

49


Claims on the non-governmental sector at the end of March made up 99.1% of total claims. The following graph shows claims on the non-governmental sector8) and annual growth rates9).

Graph 14: Claims on non-government sector and annual growth rates

(in billions of KM)

Noticeable acceleration of the annual growth rates, which started to increase in December 2006 and reached the annual rate of 26% in March 2007, represents a clear sign of an accelerated credit expansion. This is mostly the result of a strong growth of short-term claims on households and non-financial private companies, and a mild increase of long-term claims on these sectors.

Graph 15: Claims on non-government sector by maturity

(in billions of KM)

Claims on the private sector (claims on private non-financial enterprises and households ) continue to be the most dynamic and the largest component (90.7%) of the total claims on the non-governmental sector.

50

U sektorskoj strukturi dominiraju potraìvanja od nevladinog sektora koja su krajem marta ~inila 99,1% ukupnih potraìvanja svih sektora. Sljede}i grafikon prikazuje kretanje potraìvanja od nevladinog sektora8) i godi{nje stope rasta9).

Grafikon 14: Potraìvanja od nevladinog sektora i godi{nje stope rasta

(u milijardama KM)

Primjetno ubrzavanje godi{njih stopa rasta koje su po~ele da rastu od decembra 2006. da bi u martu 2007. dostigle godi{nju stopu od 26%, jasan je znak da je do{lo do ubrzane kreditne ekspanzije. Najve}im dijelom to je rezultat velikog pove}anja kratkoro~nih potraìvanja od doma}instava i nefinansijskih privatnih preduze}a, te blaèg pove}anja dugoro~nih potraìvanja od navedenih sektora.

Grafikon 15: Potraìvanja od nevladinog sektora po ro~nosti

(u milijardama KM)

Potraìvanja od privatnog sektora (potraìvanja od privatnih nefinansijskih preduze}a i doma}instava) i dalje su najdinami~nije i najve}e komponente i ~ine 90,7% ukupnih potraìvanja.

8) U potraìvanja od nevladinog sektora ulaze potraìvanja od nebankarskih finansijskih institucija, nefinansijskih privatnih i javnih preduze}a, neprofitnih organizacija, doma}instava i ostala potraìvanja.

9) Godi{nje stope rasta su izvedene iz sezonski prilago|ene serije.

8) Claims on non-governmental sector include claims on non-banking financial institutions, non-financial private and public enterprises, non-profit organizations, households and other claims.

9) Annual growth rates are based on seasonally adjusted series.


U sektorskoj strukturi dominiraju potraìvanja od nevladinog sektora koja su krajem oùjka ~inila 99,1% ukupnih potraìvanja svih sektora. Sljede}a slika prikazuje kretanje potraìvanja od nevladinog sektora8) i godi{nje stope rasta8).

Grafikon 14: Potraìvanja od nevladinog sektora i godi{nje stope rasta

(u milijardama KM)

Primjetno ubrzavanje godi{njih stopa rasta koje su po~ele da rastu od prosinca 2006. da bi u oùjku 2007. dostigle godi{nju stopu od 26%, jasan je znak da je do{lo do ubrzane kreditne ekspanzije. Najve}im dijelom to je rezultat velikog pove}anja kratkoro~nih potraìvanja od ku}anstava i nefinancijskih privatnih poduze}a, te blaèg pove}anja dugoro~nih potraìvanja od navedenih sektora.

Grafikon 15: Potraìvanja od nevladinog sektora po ro~nosti

(u milijardama KM)

Potraìvanja od privatnog sektora (potraìvanja od privatnih nefinancijskih poduze}a i ku}anstava) i dalje su najdinami~nije i najve}e komponente i ~ine 90,7% ukupnih potraìvanja.

U sektorskoj strukturi dominiraju potraìvawa od nevladinog sektora koja su krajem marta ~inila 99,1% ukupnih potraìvawa svih sektora. Sqede}i grafikon prikazuje kretawe potraìvawa od nevladinog sektora8) i godi{we stope rasta9).

Grafikon 14: Potraìvawa od nevladinog sektora i godi{we stope rasta

(u milijardama KM)

Primjetno ubrzavawe godi{wih stopa rasta koje su po~ele da rastu od decembra 2006. da bi u martu 2007. dostigle godi{wu stopu od 26%, jasan je znak da je do{lo do ubrzane kreditne ekspanzije. Najve}im dijelom to je rezultat velikog pove}awa kratkoro~nih potraìvawa od doma}instava i nefinansijskih privatnih preduze}a, te blaèg pove}awa dugoro~nih potraìvawa od navedenih sektora.

Grafikon 15: Potraìvawa od nevladinog sektora po ro~nosti

(u milijardama KM)

Potraìvawa od privatnog sektora (potraìvawa od privatnih nefinansijskih preduze}a i doma}instava) i daqe su najdinami~nije i najve}e komponente i ~ine 90,7% ukupnih potraìvawa.

51

8) U potraìvawa od nevladinog sektora ulaze potraìvawa od nebankarskih finansijskih institucija, nefinansijskih privatnih i javnih preduze}a, neprofitnih organizacija, doma}instava i ostala potraìvawa.

9) Godi{we stope rasta izvedene su iz sezonski prilago|ene serije.

8) U potraìvanja od nevladinog sektora ulaze potraìvanja od nebankarskih financijskih institucija, nefinancijskih privatnih i javnih poduze}a, neprofitnih organizacija, ku}anstava i ostala potraìvanja.

9) Godi{nje stope rasta izvedene su iz sezonski prilago|ene serije.


Claims on private non-financial enterprises amounted to KM 4.33 bill ion in March, representing an increase of KM 250.5 mill ion (6.1%) since December last year, and an increase of KM 912 mill ion relative to the same quarter of the previous year (26.7%). Claims on non-financial private enterprises made up 43.7% of total claims on all sectors.

Short-term and long-term claims on non-financial private enterprises in March exceeded the values recorded at the end of the previous quarter by KM 112.3 million and KM 138.2 million, respectively. The annual growth rates of claims on private non-financial enterprises without seasonal influences show a mild growth of total and long-term claims in the first quarter of 2007, and a new acceleration of growth of short-term claims. The annual growth rate of short-term claims on this sector amounted to 22.4% in March, which was an increase of 1.5 percentage points over the values recorded in December. The annual growth rate of long-term claims in the same period experienced a slower growth, because the recorded rate of 29.3% exceeded the December value by 1.3 percentage points.

In the first quarter of 2007, the loans disbursed to private non-financial companies amounted to KM 1.54 billion, consisting of KM 963.2 million of short-term loans and KM 579.4 million of long-term loans.

At the end of March 2007, claims on households amounted to KM 4.6 billion and made up 47% of total claims on all sectors. Relative to December 2006, claims on households increased by KM 269 million, and relative to the same period of the previous year, the claims on households increased by KM 1.1 billion (29.0%). Claims on households grew relative to December 2006; short-term claims grew by KM 27.5 million and the long-term claims grew by KM 241.4 million. The annual growth rates without seasonal influences show that claims on households accelerated their growth during the first quarter. Short-term and long-term claims on households in March grew at the annual rates of 26.7% and 29.1%, respectively. During the first quarter, households were disbursed KM 116.2 million of short-term and KM 730.6 million of long-term loans. The seasonal influences in the first quarter decreased all claims on households regardless of the maturity.

3.4.2 Deposits with commercial banks

Total deposits in March 2007 amounted to KM 9.35 billion, which represents an increase of 5.8% from December 2006, or 28.7% when compared with March 2006. The increase during this quarter was mainly caused by increased time and savings deposits of households (KM 151.3 billion).

Total deposits of the governmental sector at the end of March 2007 amounted to KM 1.6 billion, which amounts to 17% of total deposits of all sectors. Compared with December 2006, they increased by KM 131 million (9%), and compared with March 2006, they increased by KM 373 million (30.5%). At the same time, total deposits of the non-governmental sector amounted to KM 7.7 billion and made up 83% of all deposits. Compared with December 2006, they increased by KM 383.5 million (5%), and compared with March 2006, they increased by KM 1.76 billion (30%).

52

Potraìvanja od nefinansijskih privatnih preduze}a u martu su iznosila 4,33 milijarde KM, {to, u odnosu na decembar prethodne godine, predstavlja pove}anje od 250,5 miliona KM (6,1%), odnosno pove}anje od 912 miliona KM u odnosu na isti kvartal prethodne godine (26,7%). Posmatraju}i ukupna potraìvanja od svih sektora, udio nefinansijskih privatnih preduze}a iznosi 43,7%.

U martu kratkoro~na i dugoro~na potraìvanja od nefinansijskih privatnih preduze}a bila su vi{a od vrijednosti potraìvanja zabiljeènih na kraju prethodnog kvartala za 112,3 i 138,2 miliona KM, respektivno. Godi{nje stope rasta potraìvanja od privatnih nefinansijskih preduze}a dobijene iz desezoniranih serija ukazuju na blago pove}anje rasta ukupnih i dugoro~nih potraìvanja u prvom kvartalu 2007. te ponovno ubrzavanje rasta za kratkoro~na potraìvanja. Godi{nja stopa rasta kratkoro~nih potraìvanja od ovog sektora u martu je iznosila 22,4%, {to je za 1,5 procentnih poena vi{e od vrijednosti zabiljeènih u decembru. Godi{nja stopa rasta dugoro~nih potraìvanja u istom periodu pokazuje usporavanje rasta, jer je zabiljeèna stopa od 29,3% ve}a od decembarskog nivoa za 1,3 procentna poena.

U prvom kvartalu 2007. privatnim nefinansijskim preduze}ima je plasirano 1,54 milijarde KM kredita, i to 963,2 miliona KM kratkoro~nih i 579,4 miliona KM dugoro~nih kredita.

Potraìvanja od doma}instava na kraju marta 2007. iznose 4,6 milijardi KM i u ukupnim potraìvanjima od svih sektora u~estvuje sa 47%. U odnosu na decembar 2006, potraìvanja doma}instava su se pove}ala za 269 miliona KM, odnosno posmatraju}i isti period prethodne godine za 1,1 milijardu KM (29%). Potraìvanja od doma}instava u martu porasla su u pore|enju sa decembrom 2006, i to kratkoro~na za 27,5 miliona KM, a dugoro~na za 241,4 miliona KM. Godi{nje stope rasta izvedene iz desezoniranih serija pokazuju da su u prvom kvartalu kratkoro~na potraìvanja i dugoro~na potraìvanja od doma}instava blago ubrzala rast. Kratkoro~na i dugoro~na potraìvanja od doma}instava su u martu rasla po godi{njim stopama od 26,7% i 29,1%, respektivno. U toku prvog kvartala doma}instvima je plasirano 116,2 miliona KM kratkoro~nih i 730,6 miliona KM dugoro~nih kredita. Uticaj sezone u prvom kvartalu bio je takav da je smanjivao sva potraìvanja od doma}instava, bez obzira na ro~nost.

3.4.2 Depoziti kod komercijalnih banaka

U martu 2007. ukupni depoziti su iznosili 9,35 milijardi KM, {to predstavlja pove}anje od 5,8% u pore|enju sa decembrom 2006, odnosno 28,7% u pore|enju sa martom 2006. Pove}anje u toku ovog kvartala najvi{e je uzrokovano pove}anjem oro~enih i {tednih depozita doma}instava (151,3 miliona KM).

Ukupni depoziti sektora vlade na kraju marta 2007. iznose 1,6 milijardi KM, {to iznosi 17% ukupnih depozita svih sektora. U odnosu na decembar 2006. pove}ali su se za 131 milion KM (9%), odnosno u pore|enju sa martom 2006. za 373 miliona KM (30,5%). U isto vrijeme, ukupni depoziti nevladinog sektora iznose 7,7 milijardi KM i ~ine 83% ukupnih depozita. U pore|enju sa decembrom 2006. porasli su za 383,5 miliona KM (5%), odnosno za 1,76 milijardi KM (30%) u odnosu na mart 2006.


Potraìvanja od nefinancijskih privatnih poduze}a u oùjku su iznosila 4,33 milijarde KM, {to, u odnosu na prosinac prethodne godine, predstavlja pove}anje od 250,5 milijuna KM (6,1%), odnosno pove}anje od 912 milijuna KM u odnosu na isto tromjese~je prethodne godine (26,7%). Promatraju}i ukupna potraìvanja od svih sektora, udjel nefinancijskih privatnih poduze}a iznosi 43,7%.

U oùjku kratkoro~na i dugoro~na potraìvanja od nefinancijskih privatnih poduze}a bila su vi{a od vrijednosti potraìvanja zabiljeènih na kraju prethodnog tromjese~ja za 112,3 i 138,2 milijuna KM, respektivno. Godi{nje stope rasta potraìvanja od privatnih nefinancijskih poduze}a dobijene iz desezoniranih serija ukazuju na blago pove}anje rasta ukupnih i dugoro~nih potraìvanja u prvom tromjese~ju 2007. te ponovno ubrzavanje rasta za kratkoro~na potraìvanja. Godi{nja stopa rasta kratkoro~nih potraìvanja od ovog sektora u oùjku je iznosila 22,4%, {to je za 1,5 postotnih poena vi{e od vrijednosti zabiljeènih u prosincu. Godi{nja stopa rasta dugoro~nih potraìvanja u istom razdoblju pokazuje usporavanje rasta, jer je zabiljeèna stopa od 29,3% ve}a od razine iz prosinca za 1,3 postotna poena.

U prvom tromjese~ju 2007. privatnim nefinancijskim poduze}ima je plasirano 1,54 milijarde KM kredita, i to 963,2 milijuna KM kratkoro~nih i 579,4 milijuna KM dugoro~nih kredita.

Potraìvanja od ku}anstava na kraju oùjka 2007. iznose 4,6 milijardi KM i u ukupnim potraìvanjima od svih sektora u~estvuje sa 47%. U odnosu na prosinac 2006, potraìvanja ku}anstava su se pove}ala za 269 milijuna KM, odnosno promatraju}i isto razdoblje prethodne godine za 1,1 milijardu KM (29,0%). Potraìvanja od ku}anstava u oùjku porasla su u usporedbi sa prosincem 2006, i to kratkoro~na za 27,5 milijuna KM, a dugoro~na za 241,4 milijuna KM. Godi{nje stope rasta izvedene iz desezoniranih serija pokazuju da su u prvom tromjese~ju kratkoro~na potraìvanja i dugoro~na potraìvanja od ku}anstava blago ubrzala rast. Kratkoro~na i dugoro~na potraìvanja od ku}anstava su u oùjku rasla po godi{njim stopama od 26,7% i 29,1%, respektivno. Tijekom prvog tromjese~ja ku}anstvima je plasirano 116,2 milijuna KM kratkoro~nih i 730,6 milijuna KM dugoro~nih kredita. Utjecaj sezone u prvom tromjese~ju bio je takav da je smanjivao sva potraìvanja od ku}anstava, bez obzira na ro~nost.

3.4.2 Depoziti kod poslovnih banaka

U oùjku 2007. ukupni depoziti su iznosili 9,35 milijardi KM, {to predstavlja pove}anje od 5,8% u usporedbi sa prosincem 2006, odnosno 28,7% u usporedbi sa oùjkom 2006. Pove}anje tijekom ovog tromjese~ja najvi{e je uzrokovano pove}anjem oro~enih i {tednih depozita ku}anstava (151,3 milijuna KM).

Ukupni depoziti sektora vlade na kraju oùjka 2007. iznose 1,6 milijardi KM, {to iznosi 17% ukupnih depozita svih sektora. U odnosu na prosinac 2006. pove}ali su se za 131 milijun KM (9%), odnosno u usporedbi sa oùjkom 2006. za 373 milijuna KM (30,5%). U isto vrijeme, ukupni depoziti nevladinog sektora iznose 7,7 milijardi KM i ~ine 83% ukupnih depozita. U usporedbi sa prosincem 2006. porasli su za 383,5 milijuna KM (5%), odnosno za 1,76 milijardi KM (30%) u odnosu na oùjak 2006.

Potraìvawa od nefinansijskih privatnih preduze}a u martu su iznosila 4,33 milijarde KM, {to, u odnosu na decembar prethodne godine, predstavqa pove}awe od 250,5 miliona KM (6,1%), odnosno pove}awe od 912 miliona KM u odnosu na isti kvartal prethodne godine (26,7%). Posmatraju}i ukupna potraìvawa od svih sektora, udio nefinansijskih privatnih preduze}a iznosi 43,7%.

U martu kratkoro~na i dugoro~na potraìvawa od nefinansijskih privatnih preduze}a bila su vi{a od vrijednosti potraìvawa zabiqeènih na kraju prethodnog kvartala za 112,3 i 138,2 miliona KM, respektivno. Godi{we stope rasta potraìvawa od privatnih nefinansijskih preduze}a dobijene iz desezoniranih serija ukazuju na blago pove}awe rasta ukupnih i dugoro~nih potraìvawa u prvom kvartalu 2007. te ponovno ubrzavawe rasta za kratkoro~na potraìvawa. Godi{wa stopa rasta kratkoro~nih potraìvawa od ovog sektora u martu je iznosila 22,4%, {to je za 1,5 procentnih poena vi{e od vrijednosti zabiqeènih u decembru. Godi{wa stopa rasta dugoro~nih potraìvawa u istom periodu pokazuje usporavawe rasta, jer je zabiqeèna stopa od 29,3% ve}a od decembarskog nivoa za 1,3 procentna poena.

U prvom kvartalu 2007. privatnim nefinansijskim preduze}ima je plasirano 1,54 milijarde KM kredita, i to 963,2 miliona KM kratkoro~nih i 579,4 miliona KM dugoro~nih kredita.

Potraìvawa od doma}instava na kraju marta 2007. iznose 4,6 milijardi KM i u ukupnim potraìvawima od svih sektora u~estvuje sa 47%. U odnosu na decembar 2006, potraìvawa doma}instava su se pove}ala za 269 miliona KM, odnosno posmatraju}i isti period prethodne godine za 1,1 milijardu KM (29,0%). Potraìvawa od doma}instava u martu porasla su u pore|ewu sa decembrom 2006, i to kratkoro~na za 27,5 miliona KM, a dugoro~na za 241,4 miliona KM. Godi{we stope rasta izvedene iz desezoniranih serija pokazuju da su u prvom kvartalu kratkoro~na potraìvawa i dugoro~na potraìvawa od doma}instava blago ubrzala rast. Kratkoro~na i dugoro~na potraìvawa od doma}instava su u martu rasla po godi{wim stopama od 26,7% i 29,1%, respektivno. U toku prvog kvartala doma}instvima je plasirano 116,2 miliona KM kratkoro~nih i 730,6 miliona KM dugoro~nih kredita. Uticaj sezone u prvom kvartalu bio je takav da je smawivao sva potraìvawa od doma}instava, bez obzira na ro~nost.

3.4.2 Depoziti kod komercijalnih banaka

U martu 2007. ukupni depoziti su iznosili 9,35 milijardi KM, {to predstavqa pove}awe od 5,8% u pore|ewu sa decembrom 2006, odnosno 28,7% u pore|ewu sa martom 2006. Pove}awe u toku ovog kvartala najvi{e je uzrokovano pove}awem oro~enih i {tednih depozita doma}instava (151,3 miliona KM).

Ukupni depoziti sektora vlade na kraju marta 2007. iznose 1,6 milijardi KM, {to iznosi 17% ukupnih depozita svih sektora. U odnosu na decembar 2006. pove}ali su se za 131 milion KM (9%), odnosno u pore|ewu sa martom 2006. za 373 miliona KM (30,5%). U isto vrijeme, ukupni depoziti nevladinog sektora iznose 7,7 milijardi KM i ~ine 83% ukupnih depozita. U pore|ewu sa decembrom 2006. porasli su za 383,5 miliona KM (5%), odnosno za 1,76 milijardi KM (30%) u odnosu na mart 2006.

53


Total deposits of households at the end of the first quarter amounted to KM 4.34 billion, which represented 46.4% of total deposits. Deposits of households grew at the annual level by 28.3%.

The share of time and savings deposits in total deposits of this sector amounted to 57.1%. Annual growth rates based on seasonally adjusted series show that short-term KM deposits grew at a quicker rate and long-term deposits of households slowed their growth relative to the previous quarter. Seasonal influences in the first quarter increased time and savings deposits of households and decreased all demand deposits.

Deposits of households by maturity

Total deposits of private non-financial enterprises in March amounted to KM 1.55 billion, which made up 16.6% of total deposits. Deposits of this sector increased by 33.7% at the annual level.

Contrary to households, the share of demand deposits in total deposits of this sector was much larger and amounted to 65% at the end of March. Annual growth rates based on seasonally adjusted series show acceleration of growth of both short-term and long-term deposits of private non-financial enterprises in the first quarter. This was mostly the result of a strong growth of KM demand deposits relative to December 2006. Seasonal influences in the first quarter increased all long-term deposits of private non-financial enterprises except KM time and savings deposits in March, and reduced demand deposits regardless of the currency, with the exception of KM demand deposits in January 2007.

54

Ukupni depoziti doma}instava na kraju prvog kvartala iznosili su 4,34 milijarde KM, {to predstavlja 46,4% ukupnih depozita. Na godi{njoj osnovi depoziti doma}instava su se pove}ali za 28,3%.

U~e{}e oro~enih i {tednih depozita u ukupnim depozitima ovog sektora iznosilo je 57,1%. Godi{nje stope rasta izvedene iz sezonski prilago|enih serija pokazuju da su kratkoro~ni depoziti ubrzali rast, a dugoro~ni depoziti doma}instava usporili rast, u odnosu na prethodni kvartal. Uticaj sezone u prvom kvartalu je bio takav da je pove}avao oro~ene i {tedne depozite doma}instava, a smanjivao sve vrste depozita po vi|enju.

Depoziti stanovni{tva po ro~nosti

Ukupni depoziti privatnih nefinansijskih preduze}a u martu su iznosili 1,55 milijardi KM, {to ~ini 16,6% ukupnih depozita. Na godi{njem nivou depoziti ovog sektora su se pove}ali za 33,7%.

Za razliku od doma}instava, u~e{}e depozita po vi|enju u ukupnim depozitima ovog sektora je mnogo ve}e i na kraju marta je iznosilo 65%. Godi{nje stope rasta izvedene iz sezon-ski prilago|enih serija pokazuju ubrzanje rasta i kratkoro~nih i dugoro~nih depozita privatnih nefinansijskih preduze}a u mjeseci-ma prvog kvartala. To je prvenstveno rezultat jako izraènog rasta KM depozita po vi|enju u odnosu na decembar prethodne god-ine. Uticaj sezone u prvom kvartalu je bio takav da je pove}avao sve dugoro~ne depozite privatnih nefinansijskih preduze}a, osim oro~enih i {tednih depozita u KM u martu, a smanjivao depozite po vi|enju, bez obzira na valutu denominacije, osim za depozite po vi|enju u KM u januaru 2007.

PeriodPeriod

Transakcioni ra~uni i depoziti po vi|enju Oro~eni i {tedni depoziti

Transaction accounts and demand deposits Time and savings deposits

Transakcioni ra~uni Depoziti po vi|enju

UkupnoUkupnoTotalTotal

Kratkoro~ni Dugoro~ni

UkupnoUkupnoTotalTotal

Transaction accounts Demand deposits Short- term Long- term

KMOstalo Ukupno

KMOstalo Ukupno

KMOstalo Ukupno

KMOstalo Ukupno

Other Total Other Total Other Total Other Total

2004 Q1 252 35 288 161 467 627 915915 81 474 554 60 427 487 1.0411.041

Q2 293 42 335 168 489 657 992992 81 446 526 69 484 553 1.0801.080

Q3 320 45 365 182 529 711 1.0761.076 88 449 538 104 638 742 1.2801.280

Q4 372 46 418 190 544 734 1.1521.152 98 434 532 122 724 845 1.3771.377

2005 Q1 386 50 436 197 554 751 1.1881.188 95 422 517 140 823 962 1.4791.479

Q2 385 51 436 209 578 787 1.2231.223 86 397 483 157 887 1.044 1.5281.528

Q3 456 65 521 223 620 843 1.3641.364 95 483 579 175 982 1.157 1.7351.735

Q4 489 69 559 228 635 863 1.4211.421 100 489 589 189 1.081 1.260 1.8491.849

2006 Q1 497 70 568 239 634 873 1.4411.441 106 499 606 216 1.154 1.370 1.9761.976

Q2 593 79 672 267 667 934 1.6061.606 108 512 620 236 1.223 1.460 2.0802.080

Q3 619 81 700 278 695 973 1.6731.673 116 513 629 266 1.323 1.589 2.2172.217

Q4 695 91 786 303 706 1.009 1.7951.795 146 518 664 300 1.421 1.720 2.3842.384

2007 Q1 754 93 847 331 708 1.040 1.8861.886 159 519 678 335 1.522 1.857 2.5352.535


Ukupni depoziti ku}anstava na kraju prvog tromjese~ja iznosili su 4,34 milijarde KM, {to predstavlja 46,4% ukupnih depozita. Na godi{njoj osnovi depoziti ku}anstava su se pove}ali za 28,3%.

U~e{}e oro~enih i {tednih depozita u ukupnim depozitima ovog sektora iznosilo je 57,1%. Godi{nje stope rasta izvedene iz sezonski prilago|enih serija pokazuju da su kratkoro~ni depoziti ubrzali rast, a dugoro~ni depoziti ku}anstava usporili rast, u odnosu na prethodno tromjese~je. Utjecaj sezone u prvom tromjese~ju je bio takav da je pove}avao oro~ene i {tedne depozite ku}anstava, a smanjivao sve vrste depozita po vi|enju.


Ukupni depoziti privatnih nefinancijskih poduze}a u oùjku su iznosili 1,55 milijardi KM, {to ~ini 16,6% ukupnih depozita. Na godi{njoj razini depoziti ovog sektora su se pove}ali za 33,7%.

Za razliku od ku}anstava, u~e{}e depozita po vi|enju u ukupnim depozitima ovog sektora je mnogo ve}e i na kraju oùjka je iznosilo 65%. Godi{nje stope rasta izvedene iz sezonski prilago|enih serija pokazuju ubrzanje rasta i kratkoro~nih i dugoro~nih depozita privatnih nefinancijskih poduze}a u mjesecima prvog tromjese~ja. To je prvenstveno rezultat jako izraènog rasta KM depozita po vi|enju u odnosu na prosinac prethodne godine. Utjecaj sezone u prvom tromjese~ju je bio takav da je pove}avao sve dugoro~ne depozite privatnih nefinancijskih poduze}a, osim oro~enih i {tednih depozita u KM u oùjku, a smanjivao depozite po vi|enju, bez obzira na valutu denominacije, osim za depozite po vi|enju u KM u sije~nju 2007.

Ukupni depoziti doma}instava na kraju prvog kvartala iznosili su 4,34 milijarde KM, {to predstavqa 46,4% ukupnih depozita. Na godi{woj osnovi depoziti doma}instava su se pove}ali za 28,3%.

U~e{}e oro~enih i {tednih depozita u ukupnim depozitima ovog sektora iznosilo je 57,1%. Godi{we stope rasta izvedene iz sezonski prilago|enih serija pokazuju da su kratkoro~ni depoziti ubrzali rast, a dugoro~ni depoziti doma}instava usporili rast, u odnosu na prethodni kvartal. Uticaj sezone u prvom kvartalu je bio takav da je pove}avao oro~ene i {tedne depozite doma}instava, a smawivao sve vrste depozita po vi|ewu.


Ukupni depoziti privatnih nefinansijskih preduze}a u martu su iznosili 1,55 milijardi KM, {to ~ini 16,6% ukupnih depozita. Na godi{wem nivou depoziti ovog sektora su se pove}ali za 33,7%.

Za razliku od doma}instava, u~e{}e depozita po vi|ewu u ukupnim depozitima ovog sektora je mnogo ve}e i na kraju marta je iznosilo 65%. Godi{we stope rasta izvedene iz sezonski prilago|enih serija pokazuju ubrzawe rasta i kratkoro~nih i dugoro~nih depozita privatnih nefinansijskih preduze}a u mjesecima prvog kvartala. To je prvenstveno rezultat jako izraènog rasta KM depozita po vi|ewu u odnosu na decembar prethodne godine. Uticaj sezone u prvom kvartalu je bio takav da je pove}avao sve dugoro~ne depozite privatnih nefinansijskih preduze}a, osim oro~enih i {tednih depozita u KM u martu, a smawivao depozite po vi|ewu, bez obzira na valutu denominacije, osim za depozite po vi|ewu u KM u januaru 2007.

55

RazdobljePeriod

Transakcioni ra~uni i depoziti po vi|enju Oro~eni i {tedni depoziti

Transakcioni ra~uni i depoziti po vi|ewu Oro~eni i {tedni depoziti

Transakcioni ra~uni Depoziti po vi|enju

UkupnoUkupnoUkupnoUkupno

Kratkoro~ni Dugoro~ni

UkupnoUkupnoUkupnoUkupno

Transakcioni ra~uni Depoziti po vi|ewu Kratkoro~ni Dugoro~ni

KMOstalo Ukupno

KMOstalo Ukupno

KMOstalo Ukupno

KMOstalo Ukupno

Ostalo Ukupno Ostalo Ukupno Ostalo Ukupno Ostalo Ukupno

2004 Q1 252 35 288 161 467 627 915915 81 474 554 60 427 487 1.0411.041

Q2 293 42 335 168 489 657 992992 81 446 526 69 484 553 1.0801.080

Q3 320 45 365 182 529 711 1.0761.076 88 449 538 104 638 742 1.2801.280

Q4 372 46 418 190 544 734 1.1521.152 98 434 532 122 724 845 1.3771.377

2005 Q1 386 50 436 197 554 751 1.1881.188 95 422 517 140 823 962 1.4791.479

Q2 385 51 436 209 578 787 1.2231.223 86 397 483 157 887 1.044 1.5281.528

Q3 456 65 521 223 620 843 1.3641.364 95 483 579 175 982 1.157 1.7351.735

Q4 489 69 559 228 635 863 1.4211.421 100 489 589 189 1.081 1.260 1.8491.849

2006 Q1 497 70 568 239 634 873 1.4411.441 106 499 606 216 1.154 1.370 1.9761.976

Q2 593 79 672 267 667 934 1.6061.606 108 512 620 236 1.223 1.460 2.0802.080

Q3 619 81 700 278 695 973 1.6731.673 116 513 629 266 1.323 1.589 2.2172.217

Q4 695 91 786 303 706 1.009 1.7951.795 146 518 664 300 1.421 1.720 2.3842.384

2007 Q1 754 93 847 331 708 1.040 1.8861.886 159 519 678 335 1.522 1.857 2.5352.535


Graph 16: Deposits of non-government sector by maturity

(in billions of KM)

3.4.3. Foreign Assets and Foreign Liabilities of Commercial Banks

Net foreign assets of commercial banks (NFA) amounted to KM -1.82 billion, which means that foreign liabilities exceeded foreign assets (11.8% of total assets). Compared with the balance at the end of the previous quarter, NFA increased by KM 116.3 million; foreign assets increased by KM 43.8 million and foreign liabilities increased by KM 160.2 million. Compared with the same quarter of the previous year, NFA decreased by KM 608 million.

Foreign liabilities increased less than in the previous year because the banking sector relied less on foreign borrowing, mainly because foreign sources of financing were more expensive. This forced commercial banks to turn more to finding ways of attracting long-term deposits in BiH. In the first quarter of 2007, foreign liabilities increased at the annual level by 21%, mainly as a result of increased long-term liabilities.

Graph 17: Foreign assets and foreign liabilities (in millions of KM)

56

Grafikon 16: Depoziti nevladinog sektora po ro~nosti

(u milijardama KM)

3.4.3 Strana aktiva i strana pasiva komercijalnih banaka

Neto strana aktiva komercijalnih banaka (NSA) u martu je iznosila 1,82 milijardi KM sa negativnim predznakom, tj. strana pasiva je ve}a od strane aktive (11,8% ukupne aktive). U odnosu na stanje krajem prethodnog kvartala, NSA je porasla za 116,3 miliona KM, jer je strana aktiva porasla za 43,8 miliona KM, a strana pasiva pove}ala za 160,2 miliona KM. U pore|enju sa istim kvartalom prethodne godine, neto strana aktiva je smanjena za 608 miliona KM.

Pove}anje strane pasive bilo je skromnije nego u prethodnoj godini, jer se bankarski sektor manje oslanjao na vanjsko zaduìvanje, a prvenstveno zbog skupljih inostranih izvora finansiranja. To je primoralo komercijalne banke da se vi{e okrenu iznalaènju na~ina za privla~enje dugoro~nih depozita u BiH. U prvom kvartalu 2007. strana pasiva je porasla na godi{njem nivou za 21% uglavnom uzrokovana pove}anjem dugoro~ne pasive.

Grafikon 17: Strana aktiva i strana pasiva (u milionima KM)



(u milijardama KM)

3.4.3 Strana aktiva i strana pasiva poslovnih banaka

Neto strana aktiva poslovnih banaka (NSA) u oùjku je iznosila 1,82 milijardi KM sa negativnim predznakom, tj. strana pasiva je ve}a od strane aktive (11,8% ukupne aktive). U odnosu na stanje krajem prethodnog tromjese~ja, NSA je porasla za 116,3 milijuna KM, jer je strana aktiva porasla za 43,8 milijuna KM, a strana pasiva pove}ala za 160,2 milijuna KM. U usporedbi sa istim tromjese~jem prethodne godine, neto strana aktiva je smanjena za 608 milijuna KM.

Pove}anje strane pasive bilo je skromnije nego u prethodnoj godini, jer se bankarski sektor manje oslanjao na vanjsko zaduìvanje, a prvenstveno zbog skupljih inozemnih izvora financiranja. To je primoralo poslovne banke da se vi{e okrenu iznalaènju na~ina za privla~enje dugoro~nih depozita u BiH. U prvom tromjese~ju 2007. strana pasiva je porasla na godi{njoj razini za 21% uglavnom uzrokovana pove}anjem dugoro~ne pasive.

Grafikon 17: Inozemna aktiva i inozemna pasiva (u milijunima KM)


(u milijardama KM)

3.4.3 Strana aktiva i strana pasiva komercijalnih banaka

Neto strana aktiva komercijalnih banaka (NSA) u martu je iznosila 1,82 milijardi KM sa negativnim predznakom, tj. strana pasiva je ve}a od strane aktive (11,8% ukupne aktive). U odnosu na stawe krajem prethodnog kvartala, NSA je porasla za 116,3 miliona KM, jer je strana aktiva porasla za 43,8 miliona KM, a strana pasiva pove}ala za 160,2 miliona KM. U pore|ewu sa istim kvartalom prethodne godine, neto strana aktiva je smawena za 608 miliona KM.

Pove}awe strane pasive bilo je skromnije nego u prethodnoj godini, jer se bankarski sektor mawe oslawao na spoqno zaduìvawe, a prvenstveno zbog skupqih inostranih izvora finansirawa. To je primoralo komercijalne banke da se vi{e okrenu iznalaèwu na~ina za privla~ewe dugoro~nih depozita u BiH. U prvom kvartalu 2007. strana pasiva je porasla na godi{wem nivou za 21% uglavnom uzrokovana pove}awem dugoro~ne pasive.

Grafikon 17: Strana aktiva i strana pasiva (u milionima KM)

57


3.5 Interest rates3.5 Interest rates

Since January 2007, the statistics on weighted average interest rates of commercial banks on deposits and loans was expanded to include the currency aspect, and it now includes data on deposits and loans in domestic currency, in domestic currency with the currency clause (pegged to Euro), in foreign currencies and the credit card borrowing.

During the first quarter of 2007, interest rates on short-term loans in KM to private companies and households continued to decrease. The rates were reduced by 15 basis points for households and 24 basis points for private companies since the end of 2006.

Differently from the interest rates on short-term loans, interest rates on long-term loans in KM to private companies and households experienced a growing trend and increased by 31 and 25 basis points, respectively.

Of the total number of disbursed loans in March 2007, 23% were long-term loans in KM to households, with a currency clause, and 39.5% were short-term loans in KM to private companies.

The mean interest rate for short-term loans in KM to private companies amounted to 8.55%, and 43% of short-term loans in KM to private companies was disbursed at the rate of under 7%.

Interest rates for time and savings deposits in KM for private companies and households increased by 6 basis points and amounted to 3.81% and 3.54%, respectively.

At the same time, interest rates for time and savings deposits in foreign currency amounted to 3.69% for private companies and 3.77% for households.

Interest rates of commercial banks for demand deposits in KM, in KM with a currency clause, and for foreign currency deposits do not vary significantly, and they did not change significantly during the first quarter. (Table 6).

The spread between the positive interest rate and the negative interest rate of commercial banks continued to reduce at the beginning of 2007. In March, the spread between the positive and the negative interest rates amounted to 7.27 percentage points10), which was the lowest spread ever. In December, this spread was higher by 17 basis points. A somewhat quicker trend of reduction was recorded with the spread between positive interest rates of commercial banks in BH and EURIBOR (twelve-month) in the same period. The difference was 3.49 percentage points in March of 2007, which was by 59 basis points less than at the end of the previous year.

58

3.5 Kamatne stope3.5 Kamatne stope

Od januara 2007. statistika o ponderisanim prosje~nim kamatnim stopama komercijalnih banka na depozite i kredite pro{irena je prema valutnoj strukturi, tako da sada obuhvata podatke o depozitima i kreditima u doma}oj valuti, zatim u doma}oj valuti sa valutnom klauzulom (vezane za euro), u stranoj valuti i kredite po kreditnim karticama.

U toku prvog kvartala 2007, kamatne stope na kratkoro~ne kredite u KM privatnim preduze}ima i stanovni{tvu nastavile su trend smanjenja. Ove stope su smanjene za 15 baznih poena za stanovni{tvo i za 24 baznih poena privatnim preduze}ima, u odnosu na kraj pro{le godine.

Za razliku od kamatnih stopa na kratkoro~ne kredite, kamatne stope na dugoro~ne kredite u KM privatnim preduze}ima, kao i stanovni{tvu, imale su trend rasta i pove}ane su za 31 i 25 baznih poena, respektivno.

Od ukupno plasiranih kredita u martu 2007. 23% odnosi se na dugoro~ne kredite u KM sa valutnom klauzulom stanovni{tvu, a 39,5% na kratkoro~ne kredite u KM privatnim preduze}ima.

Srednja kamatna stopa za kratkoro~ne kredite u KM privatnim preduze}ima iznosila je 8,55%, a pri tome 43% kratkoro~nih kredita u KM privatnim preduze}ima je plasirano po stopama ispod 7%.

Kamatne stope na oro~ene i {tedne depozite u KM privatnim preduze}ima i stanovni{tvu su pove}ane za {est baznih poena i iznose 3,81% i 3,54% respektino.

Istovremeno, kamatne stope na oro~ene i {tedne depozite u stranoj valuti iznose 3,69% za privatna preduze}a i 3,77% za stanovni{tvo.

Kamatne stope komercijalnih banaka na depozite po vi|enju u KM, u KM sa valutnom klauzulom i depozite u stranoj valuti se nisu me|usobno bitno razlikovale niti su se u toku I kvartala bitnije mijenjale (tabela 6).

Raspon izme|u aktivnih i pasivnih kamatnih stopa komercijalnih banaka nastavio je da se smanjuje i po~etkom 2007. U martu je raspon izme|u aktivnih i pasivnih kamatnih stopa iznosio 7,27 procentna poena10), {to je najniì raspon do sada. U decembru 2006. ovaj raspon bio je ve}i za 17 baznih poena.

Ne{to brì trend smanjena zabiljeèn je kod raspona izme|u aktivnih kamatnih stopa komercijalnih banka u BiH i EURIBOR (dvanaestomjese~ni), u istom periodu. Ova razlika iznosila je 3,49 procentna poena u martu 2007, {to je za 59 baznih poena manje u odnosu na kraj pro{le godine.

10) Aktivne kamatne stope su izra~unate kao ponderisani prosjek kamatnih stopa na kratkoro~ne i dugoro~ne kredite privatnim preduze}ima i stanovni{tvu u KM, u KM sa valutnom klauzulom, u stranoj valuti i po kreditnim karticama.

Pasivne kamatne stope su izra~unate kao ponderisani prosjek kamatnih stopa na depozite po vi|enju i oro~ene i {tedne depozite privatnim preduze}ima i stanovni{tvu u KM, u KM sa valutnom klauzulom i u stranoj valuti.

Raspon = aktivne kamatne stope – pasivne kamatne stope.

10) Positive interest rates are calculated as the weighted average of interest rates on short-term and long-term loans to private companies and households in KM, in KM with a currency clause, in foreign currencies and on credit cards.

Negative interest rates are calculated as the weighted average of interest rates on demand deposits and time and savings deposits of private companies and hosueholds in KM, in KM with a currency clause and in foreign currencies.

Spread = receivable interest rates – payable interest rates.



Od sije~nja 2007. statistika o ponderiranim prosje~nim kamatnim stopama poslovnih banka na depozite i kredite pro{irena je prema valutnoj strukturi, tako da sada obuhvata podatke o depozitima i kreditima u doma}oj valuti, zatim u doma}oj valuti sa valutnom klauzulom (vezane za euro), u stranoj valuti i kredite po kreditnim karticama.

Tijekom prvog tromjese~ja 2007, kamatne stope na kratkoro~ne kredite u KM privatnim poduze}ima i stanovni{tvu nastavile su trend smanjenja. Ove stope su smanjene za 15 baznih poena za stanovni{tvo i za 24 baznih poena privatnim poduze}ima, u odnosu na kraj pro{le godine.

Za razliku od kamatnih stopa na kratkoro~ne kredite, kamatne stope na dugoro~ne kredite u KM privatnim poduze}ima, kao i stanovni{tvu, imale su trend rasta i pove}ane su za 31 i 25 baznih poena, respektivno.

Od ukupno plasiranih kredita u oùjku 2007. 23% odnosi se na dugoro~ne kredite u KM sa valutnom klauzulom stanovni{tvu, a 39,5% na kratkoro~ne kredite u KM privatnim poduze}ima.

Srednja kamatna stopa za kratkoro~ne kredite u KM privatnim poduze}ima iznosila je 8,55%, a pri tome 43% kratkoro~nih kredita u KM privatnim poduze}ima je plasirano po stopama ispod 7%.

Kamatne stope na oro~ene i {tedne depozite u KM privatnim poduze}ima i stanovni{tvu su pove}ane za {est baznih poena i iznose 3,81% i 3,54% respektino.

Istodobno, kamatne stope na oro~ene i {tedne depozite u stranoj valuti iznose 3,69% za privatna poduze}a i 3,77% za stanovni{tvo.

Kamatne stope poslovnih banaka na depozite po vi|enju u KM, u KM sa valutnom klauzulom i depozite u stranoj valuti se nisu me|usobno bitno razlikovale niti su se tijekom I tromjese~ja bitnije mijenjale (tablica 6).

Raspon izme|u aktivnih i pasivnih kamatnih stopa poslovnih banaka nastavio je da se smanjuje i po~etkom 2007. U oùjku je raspon izme|u aktivnih i pasivnih kamatnih stopa iznosio 7,27 postotna poena10), {to je najniì raspon do sada. U prosincu 2006. ovaj raspon bio je ve}i za 17 baznih poena.

Ne{to brì trend smanjena zabiljeèn je kod raspona izme|u aktivnih kamatnih stopa poslovnih banka u BiH i EURIBOR (dvanaestomjese~ni), u istom razdoblju. Ova razlika iznosila je 3,49 postotna poena u oùjku 2007, {to je za 59 baznih poena manje u odnosu na kraj pro{le godine.


Od januara 2007. statistika o ponderisanim prosje~nim kamatnim stopama komercijalnih banka na depozite i kredite pro{irena je prema valutnoj strukturi, tako da sada obuhvata podatke o depozitima i kreditima u doma}oj valuti, zatim u doma}oj valuti sa valutnom klauzulom (vezane za evro), u stranoj valuti i kredite po kreditnim karticama.

U toku prvog kvartala 2007, kamatne stope na kratkoro~ne kredite u KM privatnim preduze}ima i stanovni{tvu nastavile su trend smawewa. Ove stope su smawene za 15 baznih poena za stanovni{tvo i za 24 baznih poena privatnim preduze}ima, u odnosu na kraj pro{le godine.

Za razliku od kamatnih stopa na kratkoro~ne kredite, kamatne stope na dugoro~ne kredite u KM privatnim preduze}ima, kao i stanovni{tvu, imale su trend rasta i pove}ane su za 31 i 25 baznih poena, respektivno.

Od ukupno plasiranih kredita u martu 2007. 23% odnosi se na dugoro~ne kredite u KM sa valutnom klauzulom stanovni{tvu, a 39,5% na kratkoro~ne kredite u KM privatnim preduze}ima.

Sredwa kamatna stopa za kratkoro~ne kredite u KM privatnim preduze}ima iznosila je 8,55%, a pri tome 43% kratkoro~nih kredita u KM privatnim preduze}ima je plasirano po stopama ispod 7%.

Kamatne stope na oro~ene i {tedne depozite u KM privatnim preduze}ima i stanovni{tvu su pove}ane za {est baznih poena i iznose 3,81% i 3,54% respektino.

Istovremeno, kamatne stope na oro~ene i {tedne depozite u stranoj valuti iznose 3,69% za privatna preduze}a i 3,77% za stanovni{tvo.

Kamatne stope komercijalnih banaka na depozite po vi|ewu u KM, u KM sa valutnom klauzulom i depozite u stranoj valuti se nisu me|usobno bitno razlikovale niti su se u toku I kvartala bitnije mijewale (tabela 6).

Raspon izme|u aktivnih i pasivnih kamatnih stopa komercijalnih banaka nastavio je da se smawuje i po~etkom 2007. U martu je raspon izme|u aktivnih i pasivnih kamatnih stopa iznosio 7,27 procentna poena10), {to je najniì raspon do sada. U decembru 2006. ovaj raspon bio je ve}i za 17 baznih poena.

Ne{to brì trend smawena zabiqeèn je kod raspona izme|u aktivnih kamatnih stopa komercijalnih banka u BiH i EURIBOR (dvanaestomjese~ni), u istom periodu. Ova razlika iznosila je 3,49 procentna poena u martu 2007, {to je za 59 baznih poena mawe u odnosu na kraj pro{le godine.

59

10) Aktivne kamatne stope su izra~unate kao ponderisani prosjek kamatnih stopa na kratkoro~ne i dugoro~ne kredite privatnim preduze}ima i stanovni{tvu u KM, u KM sa valutnom klauzulom, u stranoj valuti i po kreditnim karticama.

Pasivne kamatne stope su izra~unate kao ponderisani prosjek kamatnih stopa na depozite po vi|ewu i oro~ene i {tedne depozite privatnim preduze}ima i stanovni{tvu u KM, u KM sa valutnom klauzulom i u stranoj valuti.


10) Aktivne kamatne stope su izra~unate kao ponderirani prosjek kamatnih stopa na kratkoro~ne i dugoro~ne kredite privatnim poduze}ima i stanovni{tvu u KM, u KM sa valutnom klauzulom, u stranoj valuti i po kreditnim karticama.

Pasivne kamatne stope su izra~unate kao ponderirani prosjek kamatnih stopa na depozite po vi|enju i oro~ene i {tedne depozite privatnim poduze}ima i stanovni{tvu u KM, u KM sa valutnom klauzulom i u stranoj valuti.



Graph 18: Spread between lending and deposit rates

Interest rates of commercial banks

3.6 Stock exchanges3.6 Stock exchanges

Both stock exchanges in the first quarter of 2007 had record values of turnover and of the index value growth, continuing the strong growing trend from the previous periods. In the first quarter of 2007, all stock exchange indexes recorded very high growth rates.

60

Grafikon 18: Raspon izme|u aktivnih i pasivnih kamatnih stopa

Kamatne stope komercijalnih banaka

3.6 Berze3.6 Berze

Zajedni~ka karakteristika obje berze u BiH u prvom kvartalu 2007. je da su ostvarile rekordne vrijednosti prometa i rasta vrijednosti indeksa te tako nastavile uspje{an trend rasta u odnosu na prethodne periode. U prvom kvartalu 2007. svi berzanski indeksi su zabiljeìli izuzetno visoke stope rasta.

u % na godi{njem nivouin % on annual basis

Promjena u baznim poenima Q1 2007 premaChange base points of Q1 2007 to

2006 Q1 2006 Q2 2006 Q3 2006 Q4 2007 Q1 2006 Q1 2006 Q4

Kamatne stope banaka na depoziteBanks’ interest rates on deposits Stanovni{tvo Households Depoziti po vi|enju

0,54 0,44 0,41 0,49 0,44 -10 -5 Demand deposits Oro~eni i {tedni depoziti

3,73 3,62 3,83 3,48 3,54 -19 6 Time and savings deposits Privatna preduze}a Private enterprises Depoziti po vi|enju

0,36 0,37 0,35 0,37 0,36 0 -1 Demand deposits Oro~eni i {tedni depoziti

3,30 3,94 3,97 3,75 3,81 51 6 Time and savings depositsKamatne stope banaka na krediteBanks’ interest rates on loans Stanovni{tvo Households Kratkoro~ni krediti

10,09 9,52 9,06 9,55 9,40 -69 -15 Short-term loans Dugoro~ni krediti

10,23 9,37 9,59 9,34 9,59 -64 25 Long-terms loans Privatna preduze}a Private enterpises Kratkoro~ni krediti

8,31 8,20 7,73 7,66 7,42 -89 -24 Short- term loans Dugoro~ni krediti

7,63 7,84 8,12 7,39 7,70 7 31 Long- term loansNapomena:Napomena: Kvartalni podaci se odnose na kraj kvartalaNote:Note: Quarterly data refers to the end of quarter



Kamatne stope poslovnih banaka

3.6 Burze3.6 Burze

Zajedni~ka karakteristika obje burze u BiH u prvom tromjese~ju 2007. je da su ostvarile rekordne vrijednosti prometa i rasta vrijednosti indeksa te tako nastavile uspje{an trend rasta u odnosu na prethodna razdoblja. U prvom tromjese~ju 2007. svi burzanski indeksi su zabiljeìli izuzetno visoke stope rasta.


Kamatne stope komercijalnih banaka

3.6 Berze3.6 Berze

Zajedni~ka karakteristika obje berze u BiH u prvom kvartalu 2007. je da su ostvarile rekordne vrijednosti prometa i rasta vrijednosti indeksa te tako nastavile uspje{an trend rasta u odnosu na prethodne periode. U prvom kvartalu 2007. svi berzanski indeksi su zabiqeìli izuzetno visoke stope rasta.

61

u % na godi{njoj raziniu % na godi{wem nivou

Promjena u baznim poenima Q1 2007 premaPromjena u baznim poenima Q1 2007 prema

2006 Q1 2006 Q2 2006 Q3 2006 Q4 2007 Q1 2006 Q1 2006 Q4

Kamatne stope banaka na depoziteKamatne stope banaka na depozite Stanovni{tvo Stanovni{tvo Depoziti po vi|enju

0,54 0,44 0,41 0,49 0,44 -10 -5 Depoziti po vi|ewu Oro~eni i {tedni depoziti

3,73 3,62 3,83 3,48 3,54 -19 6 Oro~eni i {tedni depoziti Privatna poduze}a Privatna preduze}a Depoziti po vi|enju

0,36 0,37 0,35 0,37 0,36 0 -1 Depoziti po vi|ewu Oro~eni i {tedni depoziti

3,30 3,94 3,97 3,75 3,81 51 6 Oro~eni i {tedni depozitiKamatne stope banaka na krediteKamatne stope banaka na kredite Stanovni{tvo Stanovni{tvo Kratkoro~ni krediti

10,09 9,52 9,06 9,55 9,40 -69 -15 Kratkoro~ni krediti Dugoro~ni krediti

10,23 9,37 9,59 9,34 9,59 -64 25 Dugoro~ni krediti Privatna preduze}a Private enterpises Kratkoro~ni krediti

8,31 8,20 7,73 7,66 7,42 -89 -24 Kratkoro~ni krediti Dugoro~ni krediti

7,63 7,84 8,12 7,39 7,70 7 31 Dugoro~ni kreditiNapomena:Napomena: Kvartalni podaci se odnose na kraj tromjese~jaNapomena:Napomena: Kvartalni podaci se odnose na kraj kvartala


Grafikon 19: Kretanje indeksa na SASE i BLSE

Na SASE se u prvom kvartalu 2007. trgovalo 62 dana i obavljeno je ukupno 61.686 transakcija, sa prosje~nom vrijedno{}u od 7.735 KM po transakciji. Vrijednost SASX-1011) na kraju prvog kvartala iznosila je 5.092 indeksnih poena, odnosno 2.237 indeksnih poena (78%) vi{e nego na kraju prethodne godine. Na kraju prvog kvartala 2007. BIFX12) je iznosio 9.355 indeksnih poena, odnosno 4.200 indeksnih poena (81,5%) vi{e nego na kraju 2006.

Ukupan promet na SASE u prvom kvartalu 2007. je iznosio 477,1 milion KM i ve}i je za 188,6 miliona KM (65%) u odnosu na prethodni kvartal 2006. Ukupan broj prometovanih dionica na SASE u prvom kvartalu je tako|er ve}i za 6,8 miliona (40,1%). Va`no je ista}i da je promet na SASE u prvom kvartalu 2007. ve}i nego cjelokupan promet za prvih deset mjeseci 2006. Vrijednost prometa u blok poslovima tokom prvog kvartala se smanjila i iznosila je 17,9 miliona KM, {to je za 79,7 miliona KM manje nego u prethodnom kvartalu.

Na BLSE se u prvom kvartalu 2007. trgovalo 58 dana, pri ~emu su obavljene ukupno 72.643 transakcije, sa prosje~nom vrijedno{}u od 3.085 KM po transakciji.

Ukupan broj prometovanih dionica na BLSE je ve}i za 32,9 miliona dionica u odnosu na prethodni kvartal 2006. i iznosio je 346,6 miliona dionica. Ukupan promet je iznosio 224 miliona KM, {to predstavlja pove}anje od 66,36 miliona KM, ili ~ak 42% u odnosu na prethodni kvartal. Na BLSE je prijavljeno devet blok poslova sa ukupnim prometom od 8,1 milion KM, a nije bilo aukcija za pakete dràvnog kapitala. Tako|er, prijavljeno je devet poslova po osnovu zavr{enih ponuda za preuzimanje u vrijednosti od 4,04 miliona KM.

Vrijednost BIRS13) na kraju prvog kvartala iznosila je 4.548 indeksnih poena, odnosno 1.664 indeksnih poena ili 58% vi{e nego na kraju prethodne godine, dok je vrijednost FIRS-a14) na kraju marta iznosila 11.197 poena, {to je ve}e u odnosu na prethodni kvartal za 5.143 indeksna poena ili 118%.

Graph 19: SASE and BLSE Indicies

In 62 days of trading at SASE in the first quarter of 2007, a total of 61,686 transactions were completed, with the average value of KM 7,735 per transaction. The value of SASX-1011) at the end of the first quarter amounted to 5,092 index points, which was 2,237 index points (78%) more than at the end of the previous year. The value of BIFX12) at the end of the first quarter amounted to 9,355 index points, which was 4,200 index points (81.5%) more than at the end of 2006..

A total turnover at SASE in the first quarter of 2007 increased by KM 188.6 million (65%) from the previous quarter and amounted to KM 477.1 million. The total number of traded shares at SASE in the first quarter also increased by 6.8 million (40.1%). It is important to note that the turnover at SASE in the first quarter of 2007 exceeded the total turnover in the first ten months of 2006. The value of block trading in the first quarter decreased and amounted to KM 17.9 million, which was a reduction of KM 79.7 million from the previous quarter.

In 58 days of trading at BLSE in the first quarter of 2007, a total of 72,643 transactions were completed, with the average value of KM 3,085 per transaction.

The total number of traded shares at BLSE increased by 32.9 million shares from the previous quarter and amounted to 346.6 million shares. The total turnover in the observed period amounted to KM 224 million, which represented an increase of KM 66.36 million or 42%, relative to the previous quarter. In the first quarter of 2007, nine blocks were traded at BLSE with a total turnover of KM 8.1 million, and there were no auctions of the state-owned capital. Nine tradings based on sealed bids were reported at BLSE in the first quarter of 2007, in the amount of KM 4.04 million.

The value of BIRS13) amounted to 4,548 index points at the end of the first quarter of 2007, or 58% more than at the end of the previous year, while the value of FIRS14) amounted to 11,197 points at the end of March, which was an increase of 5,143 index points or 118% from the previous quarter.

62

11) Emitenti koji ulaze u sastav SASX-10 moraju ispunjavati slijede}e uslove: da spadaju u red 10 emitenata sa najve}om trÌ{nom kapitalizacijom i da se njihovim dionicama trgovalo minimalno na 2/3 od mogu}ih dana trgovanja u periodu od zadnje redovne revizije indeksa.

12) BIFX je indeks koji prati kretanje kurseva Privatizacijskih investicionih fondova kotiranih na SASE.

13) BIRS je berzanski indeks Republike Srpske u ~iji sastav ulaze dionice 13 emitenata.14) FIRS je skra}ena oznaka za indeks investicionih fondova Republike Srpske u ~iji sastav ulaze

dionica 13 fondova.

11) Issuers included in SASX-10 must fullfil the following conditions: to be among the 10 issuers with the highest market capitalization and that their shares were traded on at least 2/3 of the trading days in the period since the last regular index revision.

12) BIFX is the stock market index that follows the movements of privatization investment funds quoted at SASE.

13) BIRS is the stock exchange index for the Republika Srpska, composed of shares by 13 issuers.14) FIRS is the Investment Funds Index of the Republika Srpska, including shares of 13 funds.


Grafikon 19: Kretanje indeksa na SASE i BLSE

Na SASE se u prvom tromjese~ju 2007. trgovalo 62 dana i obavljeno je ukupno 61.686 transakcija, sa prosje~nom vrijedno{}u od 7.735 KM po transakciji. Vrijednost SASX-1011) na kraju prvog tromjese~ja iznosila je 5.092 indeksnih poena, odnosno 2.237 indeksnih poena (78%) vi{e nego na kraju prethodne godine. Na kraju prvog tromjese~ja 2007. BIFX12) je iznosio 9.355 indeksnih poena, odnosno 4.200 indeksnih poena (81,5%) vi{e nego na kraju 2006.

Ukupan promet na SASE u prvom tromjese~ju 2007. je iznosio 477,1 milijun KM i ve}i je za 188,6 milijuna KM (65%) u odnosu na prethodno tromjese~je 2006. Ukupan broj prometovanih dionica na SASE u prvom tromjese~ju je tako|er ve}i za 6,8 milijuna (40,1%). Va`no je ista}i da je promet na SASE u prvom tromjese~ju 2007. ve}i nego cjelokupan promet za prvih deset mjeseci 2006. Vrijednost prometa u blok poslovima tijekom prvog tromjese~ja se smanjila i iznosila je 17,9 milijuna KM, {to je za 79,7 milijuna KM manje nego u prethodnom tromjese~ju.

Na BLSE se u prvom tromjese~ju 2007. trgovalo 58 dana, pri ~emu su obavljene ukupno 72.643 transakcije, sa prosje~nom vrijedno{}u od 3.085 KM po transakciji.

Ukupan broj prometovanih dionica na BLSE je ve}i za 32,9 milijuna dionica u odnosu na prethodno tromjese~je 2006. i iznosio je 346,6 milijuna dionica. Ukupan promet je iznosio 224 milijuna KM, {to predstavlja pove}anje od 66,36 milijuna KM, ili ~ak 42% u odnosu na prethodno tromjese~je. Na BLSE je prijavljeno devet blok poslova sa ukupnim prometom od 8,1 milijun KM, a nije bilo aukcija za pakete dràvnog kapitala. Tako|er, prijavljeno je devet poslova po osnovi zavr{enih ponuda za preuzimanje u vrijednosti od 4,04 milijuna KM.

Vrijednost BIRS13) na kraju prvog tromjese~ja iznosila je 4.548 indeksnih poena, odnosno 1.664 indeksnih poena ili 58% vi{e nego na kraju prethodne godine, dok je vrijednost FIRS-a14) na kraju oùjka iznosila 11.197 poena, {to je ve}e u odnosu na prethodno tromjese~je za 5.143 indeksna poena ili 118%.

Grafikon 19: Kretawe indeksa na SASE i BLSE

Na SASE se u prvom kvartalu 2007. trgovalo 62 dana i obavqeno je ukupno 61.686 transakcija, sa prosje~nom vrijedno{}u od 7.735 KM po transakciji. Vrijednost SASX-1011) na kraju prvog kvartala iznosila je 5.092 indeksnih poena, odnosno 2.237 indeksnih poena (78%) vi{e nego na kraju prethodne godine. Na kraju prvog kvartala 2007. BIFX12) je iznosio 9.355 indeksnih poena, odnosno 4.200 indeksnih poena (81,5%) vi{e nego na kraju 2006.

Ukupan promet na SASE u prvom kvartalu 2007. je iznosio 477,1 milion KM i ve}i je za 188,6 miliona KM (65%) u odnosu na prethodni kvartal 2006. Ukupan broj prometovanih akcija na SASE u prvom kvartalu je tako|e ve}i za 6,8 miliona (40,1%). Va`no je ista}i da je promet na SASE u prvom kvartalu 2007. ve}i nego cjelokupan promet za prvih deset mjeseci 2006. Vrijednost prometa u blok poslovima tokom prvog kvartala se smawila i iznosila je 17,9 miliona KM, {to je za 79,7 miliona KM mawe nego u prethodnom kvartalu.

Na BLSE se u prvom kvartalu 2007. trgovalo 58 dana, pri ~emu su obavqene ukupno 72.643 transakcije, sa prosje~nom vrijedno{}u od 3.085 KM po transakciji.

Ukupan broj prometovanih akcija na BLSE je ve}i za 32,9 miliona akcija u odnosu na prethodni kvartal 2006. i iznosio je 346,6 miliona akcija. Ukupan promet je iznosio 224 miliona KM, {to predstavqa pove}awe od 66,36 miliona KM, ili ~ak 42% u odnosu na prethodni kvartal. Na BLSE je prijavqeno devet blok poslova sa ukupnim prometom od 8,1 milion KM, a nije bilo aukcija za pakete dràvnog kapitala. Tako|e, prijavqeno je devet poslova po osnovu zavr{enih ponuda za preuzimawe u vrijednosti od 4,04 miliona KM.

Vrijednost BIRS13) na kraju prvog kvartala iznosila je 4.548 indeksnih poena, odnosno 1.664 indeksnih poena ili 58% vi{e nego na kraju prethodne godine, dok je vrijednost FIRS-a14) na kraju marta iznosila 11.197 poena, {to je ve}e u odnosu na prethodni kvartal za 5.143 indeksna poena ili 118%.

63

11) Emitenti koji ulaze u sastav SASX-10 moraju ispuwavati slijede}e uslove: da spadaju u red 10 emitenata sa najve}om trì{nom kapitalizacijom i da se wihovim akcijama trgovalo minimalno na 2/3 od mogu}ih dana trgovawa u periodu od zadwe redovne revizije indeksa.

12) BIFX je indeks koji prati kretawe kurseva Privatizacionih investicionih fondova kotiranih na SASE.

13) BIRS je berzanski indeks Republike Srpske u ~iji sastav ulaze akcije 13 emitenata.14) FIRS je skra}ena oznaka za indeks investicionih fondova Republike Srpske u ~iji

sastav ulaze akcije 13 fondova.

11) Emitenti koji ulaze u sastav SASX-10 moraju ispunjavati slijede}e uvjete: da spadaju u red 10 emitenata sa najve}om trÌ{nom kapitalizacijom i da se njihovim dionicama trgovalo minimalno na 2/3 od mogu}ih dana trgovanja u razdoblju od zadnje redovite revizije indeksa.

12) BIFX je indeks prati kretanje te~ajeva Privatizacijskih investicionih fondova kotiranih na SASE.

13) BIRS je burzanski indeks Republike Srpske u ~iji sastav ulaze dionice 13 emitenata.14) FIRS je skra}ena oznaka za indeks investicionih fondova Republike Srpske u ~iji sastav ulaze

dionica 13 fondova.


3.7 Platni promet3.7 Platni promet

U toku prvog kvartala 2007. ukupno je izvr{eno 6,37 miliona transakcija u vrijednosti od oko 12,6 milijardi KM preko RTGS i @K sistema (tabela 27). Ovo predstavlja smanjenje od 4,3% u broju transakcija i 10% u vrijednosti u pore|enju sa prethodnim kvartalom. U pore|enju sa istim kvartalom prethodne godine uo~ljivo je pove}anje od 14,8% u broju transakcija i 37% u vrijednosti.

U I kvartalu udio RTGS transakcija u ukupnom broju transakcija iznosi 2,4%, a u ukupnoj vrijednosti 79%. Broj RTGS transakcija je smanjen u prvom kvartalu 2007. za 11% u odnosu na prethodni kvartal, a pove}an za 26,2% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Vrijednost RTGS transakcija u ovom kvartalu iznosi 9,95 milijarde KM, {to predstavlja smanjenje od 8,9% u odnosu na prethodni kvartal, a pove}anje od 36% u odnosu na isti kvartal pro{le godine.

Prosje~na vrijednost po RTGS transakciji pove}ana je za 2,3% u odnosu na prethodni kvartal i iznosi 64.873 KM.

Udio @K transakcija u ukupnog broju iznosi 97,5%, a u ukupnoj vrijednosti 20,7%. Broj ìrokliring transakcija je smanjen u prvom kvartalu 2007. za 4,1% u odnosu na prethodni kvartal, a pove}an za 14% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Vrijednost ìrokliring transakcija u prvom kvartalu 2007. iznosi 2,6 milijardi KM, {to predstavlja smanjenje od 11% u odnosu na prethodni kvartal, a pove}anje od 22% u odnosu na isti kvartal pro{le godine.

Prosje~na vrijednost po ìrokliring transakciji smanjena je za 8,1% u odnosu na prethodni kvartal i iznosi 419 KM.

Grafikon 20: Transakcije u platnom prometu

3.7 Payment systems3.7 Payment systems

In the first quarter of 2007, a total of 6.37 million transactions were completed, with total value of approximately KM 12.6 billion, through RTGS and gyro clearing systems (Table 27). This represented a decrease in transactions and value, of 4.3% and 10%, respectively, relative to the previous quarter. Compared with the same quarter of the previous year, an increase in number of transactions and value may be noted, of 14.8% and 37%, respectively.

The share of RTGS transactions in total transactions in the first quarter was 2.4%. At the same time, the value of RTGS transactions had a share of 79% of the total turnover. The number of RTGS transactions was reduced in the first quarter of 2007 by 11% from the previous quarter, and increased by 26.2% compared with the same quarter of 2006. The value of RTGS transactions in this quarter amounted to KM 9.95 billion, which represents a decrease of 8.9% from the previous quarter, and an increase of 36% when compared with the same quarter of the previous year.

The average value per RTGS transaction increased by 2.3% from the previous quarter and amounted to KM 64,873.

The share of gyro clearing transactions in the total number of transactions was 97.5%, and the share of total turnover was 20.7%. The number of gyro clearing transactions decreased in the first quarter of 2007 by 4.1% relative to the previous quarter, and increased by 14% when compared with the same quarter of the previous year. The value of gyro clearing transactions in the first quarter amounted to KM 2.6 billion, which was 11% than in the previous quarter and 22% more than in the same quarter of 2006.

The average value per gyro clearing transaction was reduced by 8.1%, relative to the previous quarter, and amounted to KM 419.

Graph 20: Payment System Transactions

64



Tijekom prvog tromjese~ja 2007. ukupno je izvr{eno 6,37 milijuna transakcija u vrijednosti od oko 12,6 milijardi KM preko RTGS i @K sustava (tablica 27). Ovo predstavlja smanjenje od 4,3% u broju transakcija i 10% u vrijednosti u usporedbi sa prethodnim tromjese~jem. U usporedbi sa istim tromjese~jem prethodne godine uo~ljivo je pove}anje od 14,8% u broju transakcija i 37% u vrijednosti.

U I tromjese~ju udjel RTGS transakcija u ukupnom broju transakcija iznosi 2,4%, a u ukupnoj vrijednosti 79%. Broj RTGS transakcija je smanjen u prvom tromjese~ju 2007. za 11% u odnosu na prethodno tromjese~je, a pove}an za 26,2% u odnosu na isto tromjese~je prethodne godine. Vrijednost RTGS transakcija u ovom tromjese~ju iznosi 9,95 milijarde KM, {to predstavlja smanjenje od 8,9% u odnosu na prethodno tromjese~je, a pove}anje od 36% u odnosu na isto tromjese~je pro{le godine.

Prosje~na vrijednost po RTGS transakciji pove}ana je za 2,3% u odnosu na prethodno tromjese~je i iznosi 64.873 KM.

Udjel @K transakcija u ukupnog broju iznosi 97,5%, a u ukupnoj vrijednosti 20,7%. Broj irokliring transakcija je smanjen u prvom tromjese~ju 2007. za 4,1% u odnosu na prethodno tromjese~je, a pove}an za 14% u odnosu na isto tromjese~je prethodne godine. Vrijednost ìrokliring transakcija u prvom tromjese~ju 2007. iznosi 2,6 milijardi KM, {to predstavlja smanjenje od 11% u odnosu na prethodno tromjese~je, a pove}anje od 22% u odnosu na isto tromjese~je pro{le godine.

Prosje~na vrijednost po ìrokliring transakciji smanjena je za 8,1% u odnosu na prethodno tromjese~je i iznosi 419 KM.



U toku prvog kvartala 2007. ukupno je izvr{eno 6,37 miliona transakcija u vrijednosti od oko 12,6 milijardi KM preko RTGS i @K sistema (tabela 27). Ovo predstavqa smawewe od 4,3% u broju transakcija i 10% u vrijednosti u pore|ewu sa prethodnim kvartalom. U pore|ewu sa istim kvartalom prethodne godine uo~qivo je pove}awe od 14,8% u broju transakcija i 37% u vrijednosti.

U I kvartalu udio RTGS transakcija u ukupnom broju transakcija iznosi 2,4%, a u ukupnoj vrijednosti 79%. Broj RTGS transakcija je smawen u prvom kvartalu 2007. za 11% u odnosu na prethodni kvartal, a pove}an za 26,2% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Vrijednost RTGS transakcija u ovom kvartalu iznosi 9,95 milijarde KM, {to predstavqa smawewe od 8,9% u odnosu na prethodni kvartal, a pove}awe od 36% u odnosu na isti kvartal pro{le godine.

Prosje~na vrijednost po RTGS transakciji pove}ana je za 2,3% u odnosu na prethodni kvartal i iznosi 64.873 KM.

Udio @K transakcija u ukupnog broju iznosi 97,5%, a u ukupnoj vrijednosti 20,7%. Broj ìrokliring transakcija je smawen u prvom kvartalu 2007. za 4,1% u odnosu na prethodni kvartal, a pove}an za 14% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Vrijednost ìrokliring transakcija u prvom kvartalu 2007. iznosi 2,6 milijardi KM, {to predstavqa smawewe od 11% u odnosu na prethodni kvartal, a pove}awe od 22% u odnosu na isti kvartal pro{le godine.

Prosje~na vrijednost po ìrokliring transakciji smawena je za 8,1% u odnosu na prethodni kvartal i iznosi 419 KM.


65


4. VANJSKI SEKTOR4. VANJSKI SEKTOR

Podaci o platnobilansnim tokovima evidentiraju se kvartalno. Na mjese~nom nivou pripremaju se podaci o vanjskoj trgovini (tabele: 36, 37, 38). U tekstu koji slijedi, a u skladu sa dostupnim podacima, analiza }e podrazumijevati platnobilansne tokove iz ~etvrtog kvartala 2006. i tokove vanjske trgovine u prvom kvartalu 2007.

4.1 Vanjska trgovina4.1 Vanjska trgovina

U prvom kvartalu 2007. (tabela 36) do{lo je do pove}anja izvoza za 25,5% i do pove}anja uvoza za 31,3% u odnosu na prvi kvartal 2006. Me|utim, u pore|enju sa ~etvrtim kvartalom 2006. evidentno je smanjenje i uvoza i izvoza, pri ~emu je izvoz smanjen za 0,7% i uvoz za 14,1%. Pokrivenost uvoza izvozom u prvom kvartalu 2007. iznosi 47,6%. Saldo trgovinske razmjene u prvom kvartalu je negativan i iznosi oko 1,52 milijarde KM, {to u odnosu na prvi kvartal 2006. predstavlja produbljenje deficita za 408 miliona KM ili 36,6%.

Grafikon 21: Uvoz i izvoz robe (u milionima KM)

Izvoz u prva tri mjeseca 2007. raste po prosje~noj stopi od oko 27,4%, a uvoz 5,9%, {to ukazuje na bolju trgovinsku poziciju u odnosu na 2005. Pore|enje je napravljeno u odnosu na 2005. jer je po~etak 2006. bio obiljeèn strukturnom promjenom koja se odnosila na uvo|enje PDV-a, pa se 2006. ne moè posmatrati kao referentna godina. Promjene u uvozu, izvozu i trgovinskom deficitu mogu se vidjeti u grafikonima koji slijede uz prilago|enja napravljena zbog sezonskih uticaja koja su ina~e vrlo zna~ajna za prvi kvartal teku}e godine. U martu 2007. uz uticaj sezonskih faktora uvoz iznosi 1,17 milijardi KM, a izvoz 509,3 miliona KM.

4. EXTERNAL SECTOR4. EXTERNAL SECTOR

Data on the balance of payments trends are recorded quarterly. Data on foreign trade are prepared on a monthly basis (Tables 36, 37, 38). In the following section, an analysis of available data includes the balance of payments trends in the fourth quarter of 2006 and foreign trade trends in the first quarter of 2007.

4.1 Foreign trade4.1 Foreign trade

In the first quarter of 2007 (Table 36), exports increased by 25.5% and imports increased by 31.3% relative to the first quarter of 2006. However, compared with the fourth quarter of 2006, both imports and exports decreased, by 14.1% and 0.7%, respectively. The coverage of imports by exports in the first quarter of 2007 was 47.6%. The foreign trade balance in the first quarter was negative and amounted to approximately KM 1.52 billion, which means that the deficit grew compared with the first quarter of 2006 by KM 408 million or 36.6%.

Graph 21: Imports and exports of goods (in millions of KM)

In the first three months of 2007, exports grew at the average rate of approximately 27.4% and imports grew at the rate of 5.9%, which means that the trading position has improved relative to 2005. The comparison was made with 2005 because the beginning of 2006 was marked by structural changes arising from introduction of VAT, and 2006 therefore cannot be used as reference. Changes in imports, exports and trade deficit are presented in the following graphs, with seasonal adjustments because seasonal influences were rather strong in the first quarter of the year. In March 2007, seasonal influences were such that the imports amounted to KM 1.17 billion and exports amounted to KM 509.3 million.

66


4. VANJSKI SEKTOR4. VANJSKI SEKTOR

Podaci o platnobilancnim tijekovima evidentiraju se tromjese~no. Na mjese~noj razini pripremaju se podaci o vanjskoj trgovini (tablice: 36, 37, 38). U tekstu koji slijedi, a sukladno dostupnim podacima, analiza }e podrazumijevati platnobilancne tijekove iz ~etvrtog tromjese~ja 2006. i tijekove vanjske trgovine u prvom tromjese~ju 2007.

4.1 Vanjska trgovina4.1 Vanjska trgovina

U prvom tromjese~ju 2007. (tablica 36) do{lo je do pove}anja izvoza za 25,5% i do pove}anja uvoza za 31,3% u odnosu na prvo tromjese~je 2006. Me|utim, u usporedbi sa ~etvrtim tromjese~jem 2006. evidentno je smanjenje i uvoza i izvoza, pri ~emu je izvoz smanjen za 0,7% i uvoz za 14,1%. Pokrivenost uvoza izvozom u prvom tromjese~ju 2007. iznosi 47,6%. Saldo trgovinske razmjene u prvom tromjese~ju je negativan i iznosi oko 1,52 milijarde KM, {to u odnosu na prvo tromjese~je 2006. predstavlja produbljenje deficita za 408 milijuna KM ili 36,6%.

Grafikon 21 Uvoz i izvoz robe (u milijunima KM)

Izvoz u prva tri mjeseca 2007. raste po prosje~noj stopi od oko 27,4%, a uvoz 5,9%, {to ukazuje na bolju trgovinsku poziciju u odnosu na 2005. Usporedba je napravljena u odnosu na 2005. jer je po~etak 2006. bio obiljeèn strukturnom promjenom koja se odnosila na uvedbu PDV-a, pa se 2006. ne moè promatrati kao referencna godina. Promjene u uvozu, izvozu i trgovinskom deficitu mogu se vidjeti u slikama koje slijede uz prilagodbu napravljenu zbog sezonskih utjecaja koja su ina~e vrlo zna~ajna za prvo tromjese~je teku}e godine. U oùjku 2007. uz utjecaj sezonskih faktora uvoz iznosi 1,17 milijardi KM, a izvoz 509,3 milijuna KM.

4. SPOQNI SEKTOR4. SPOQNI SEKTOR

Podaci o platnobilansnim tokovima evidentiraju se kvartalno. Na mjese~nom nivou pripremaju se podaci o spoqnoj trgovini (tabele: 36, 37, 38). U tekstu koji slijedi, a u skladu sa dostupnim podacima, analiza }e podrazumijevati platnobilansne tokove iz ~etvrtog kvartala 2006. i tokove spoqne trgovine u prvom kvartalu 2007.

4.1 Spoqna trgovina4.1 Spoqna trgovina

U prvom kvartalu 2007. (tabela 36) do{lo je do pove}awa izvoza za 25,5% i do pove}awa uvoza za 31,3% u odnosu na prvi kvartal 2006. Me|utim, u pore|ewu sa ~etvrtim kvartalom 2006. evidentno je smawewe i uvoza i izvoza, pri ~emu je izvoz smawen za 0,7% i uvoz za 14,1%. Pokrivenost uvoza izvozom u prvom kvartalu 2007. iznosi 47,6%. Saldo trgovinske razmjene u prvom kvartalu je negativan i iznosi oko 1,52 milijarde KM, {to u odnosu na prvi kvartal 2006. predstavqa produbqewe deficita za 408 miliona KM ili 36,6%.

Grafikon 21: Uvoz i izvoz robe (u milionima KM)

Izvoz u prva tri mjeseca 2007. raste po prosje~noj stopi od oko 27,4%, a uvoz 5,9%, {to ukazuje na boqu trgovinsku poziciju u odnosu na 2005. Pore|ewe je napravqeno u odnosu na 2005. jer je po~etak 2006. bio obiqeèn strukturnom promjenom koja se odnosila na uvo|ewe PDV-a, pa se 2006. ne moè posmatrati kao referentna godina. Promjene u uvozu, izvozu i trgovin-skom deficitu mogu se vidjeti u grafikonima koji slijede uz prilago|ewa napravqena zbog sezonskih uticaja koja su ina~e vrlo zna~ajna za prvi kvartal teku}e godine. U martu 2007. uz uticaj sezonskih faktora uvoz iznosi 1,17 milijardi KM, a izvoz 509,3 miliona KM.

67


Grafikon 22: Sezonski prilago|ena serija uvoza (u milionima KM)

Grafikon 23: Sezonski prilago|ena serija izvoza (u milionima KM)

Uticaj sezonskih faktora je takav da smanjuje vrijednost uvoza u martu na 97%15) i pove}ava vrijednosti izvoza za 5% od onoga {to bi bilo posmatrano u odsustvu sezonskih faktora.

Pove}anje izvoza u prvom kvartalu 2007, pomatrano u odnosu na isti kvartal pro{le godine, u najve}oj mjeri je rezultat pove}anog izvoza prema skoro svim glavnim trgova~kim partnerima, izuzev SAD-a. Dakle najve}i doprinos pove}anju izvoza realizovan je kroz trgovinsku razmjenu sa: Hrvatskom za 5,8%, Srbijom i Crnom Gorom16) 4,2%, Italijom 3,6% i Austrijom 2,5%. Izvoz iz ukupno osam zemalja ~ini 87% ukupnog pove}anja izvoza. Istovremeno, uvoz je zna~ajno uve}an prvenstveno zbog pove}anja uvoza iz najzna~ajnijih trgovinskih partnera: Hrvatske za 5,5%, Srbije i Crne Gore za 4,8% i Turske za 4,5%. Uvoz iz sedamnaest zemalja ~ini 94% ukupnog pove}anja uvoza u prvom kvartalu 2007, dok je smanjenje uvoza zabiljeèno iz ~etiri zemlje (Bugarske, Bjelorusije, Rumunije i Argentine). U prvom kvartalu 2007. glavni trgova~ki partneri za Bosnu i Hercegovinu i dalje su susjedne zemlje i zemlje EU. Dvadeset glavnih trgova~kih partnera participiralo je u 85,6% ukupnog izvoza BiH i 93,2% ukupnog uvoza BiH u 2007.

Graph 22: Seasonally adjusted series of imports (in millions of KM)

Graph 23: Seasonally adjusted series of exports (in millions of KM)

Seasonality was such that it decreased the value of imports in March to 97%15) and increased the value of exports by 5%, when compared to the outcome without seasonal influences.

Increased exports in the first quarter of 2007, when compared with the same quarter of 2006, were mostly the result of increased exports to almost all major trading partners, except the U.S. Increase of exports was mostly the result of increased exports to Croatia (5.8%), Serbia and Montenegro16) (4.2%), Italy (3.6%) and Austria (2.5%). Exports to eight countries made up 87% of total increase of exports. At the same time, imports were increased significantly due to increased imports from the most important trading partners: from Croatia by 5.5%, from Serbia and Montenegro by 4.8% and from Turkey by 4.5%. Imports from 17 countries made up 94% of total growth of imports in the first quarter of 2007, while imports from four countries decreased (Bulgaria, Belarus, Romania and Argentina). In the first quarter of 2007, the main trading partners of BH were the neighboring and the EU countries. Twenty main trading partners had a share of 85.6% of total exports from BH and 93.2% of total imports to BH in 2007.

68

15) Kretanja desezoniranih serija uvoza i izvoza su dostupna na www.cbbh.ba.16) Za Srbiju i Crnu Goru se robni promet statisti~ki iskazuje odvojeno od 12.2.2007, ali zbog

lak{e uporedne osnove, ove godine CBBiH }e ih iskazivati zbirno za potrebe analiza.

15) Trends of imports and exports series are available monthly at www.cbbh.ba.16) Trade statistics with Serbia and Montenegro are presented separately since 12 February

2007, but in order to facilitate comparison this year, CBBH will present their statistics together for the pruspose of analysis.


Grafikon 22: Sezonski prilago|ena serija uvoza (u milijunima KM)

Grafikon 23: Sezonski prilago|ena serija izvoza (u milijunima KM)

Utjecaj sezonskih faktora je takav da smanjuje vrijednost uvoza u oùjku na 97%15) i pove}ava vrijednosti izvoza za 5% od onoga {to bi bilo promatrano u odsustvu sezonskih faktora.

Pove}anje izvoza u prvom tromjese~ju 2007, promatrano u odnosu na isto tromjese~je pro{le godine, u najve}oj mjeri je rezultat pove}anog izvoza prema skoro svim glavnim trgova~kim partnerima, izuzev SAD-a. Dakle najve}i doprinos pove}anju izvoza realiziran je kroz trgovinsku razmjenu sa: Hrvatskom za 5,8%, Srbijom i Crnom Gorom16) 4,2%, Italijom 3,6% i Austrijom 2,5%. Izvoz iz ukupno osam zemalja ~ini 87% ukupnog pove}anja izvoza. Istodobno, uvoz je zna~ajno uve}an prvenstveno zbog pove}anja uvoza iz najzna~ajnijih trgovinskih partnera: Hrvatske za 5,5%, Srbije i Crne Gore za 4,8% i Turske za 4,5%. Uvoz iz sedamnaest zemalja ~ini 94% ukupnog pove}anja uvoza u prvom tromjese~ju 2007, dok je smanjenje uvoza zabiljeèno iz ~etiri zemlje (Bugarske, Bjelorusije, Rumunjske i Argentine). U prvom tromjese~ju 2007. glavni trgova~ki partneri za Bosnu i Hercegovinu i dalje su susjedne zemlje i zemlje EU. Dvadeset glavnih trgova~kih partnera participiralo je u 85,6% ukupnog izvoza BiH i 93,2% ukupnog uvoza BiH u 2007.

Grafikon 22: Sezonski prilago|ena serija uvoza (u milionima KM)

Grafikon 23: Sezonski prilago|ena serija izvoza (u milionima KM)

Uticaj sezonskih faktora je takav da smawuje vrijednost uvoza u martu na 97%15) i pove}ava vrijednosti izvoza za 5% od onoga {to bi bilo posmatrano u odsustvu sezonskih faktora.

Pove}awe izvoza u prvom kvartalu 2007, pomatrano u odnosu na isti kvartal pro{le godine, u najve}oj mjeri je rezultat pove}anog izvoza prema skoro svim glavnim trgova~kim partnerima, izuzev SAD-a. Dakle najve}i doprinos pove}awu izvoza realizovan je kroz trgovinsku razmjenu sa: Hrvatskom za 5,8%, Srbijom i Crnom Gorom16) 4,2%, Italijom 3,6% i Austrijom 2,5%. Izvoz iz ukupno osam zemaqa ~ini 87% ukupnog pove}awa izvoza. Istovremeno, uvoz je zna~ajno uve}an prvenstveno zbog pove}awa uvoza iz najzna~ajnijih trgovinskih partnera: Hrvatske za 5,5%, Srbije i Crne Gore za 4,8% i Turske za 4,5%. Uvoz iz sedamnaest zemaqa ~ini 94% ukupnog pove}awa uvoza u prvom kvartalu 2007, dok je smawewe uvoza zabiqeèno iz ~etiri zemqe (Bugarske, Bjelorusije, Rumunije i Argentine). U prvom kvartalu 2007. glavni trgova~ki partneri za Bosnu i Hercegovinu i daqe su susjedne zemqe i zemqe EU. Dvadeset glavnih trgova~kih partnera participiralo je u 85,6% ukupnog izvoza BiH i 93,2% ukupnog uvoza BiH u 2007.

69

15) Kretawa desezoniranih serija uvoza i izvoza su dostupna na www.cbbh.ba.16) Za Srbiju i Crnu Goru se robni promet statisti~ki iskazuje odvojeno od 12.2.2007,

ali zbog lak{e uporedne osnove, ove godine CBBiH }e ih iskazivati zbirno za potrebe analiza.

15) Kretanja desezoniranih serija uvoza i izvoza su dostupna na www.cbbh.ba.16) Za Srbiju i Crnu Goru se robni promet statisti~ki iskazuje odvojeno od 12.2.2007, ali zbog

lak{e uporedne osnove, ove godine CBBiH }e ih iskazivati zbirno za potrebe analiza.


Structure of imports and exports by trade partners

The following table gives a survey of the countries, the main trade partners of BH which influenced the increase/decrease of import-export gap17) in the observed period.

Contribution to increase/decrease of import-export gap (in period Q1 2006 and Q1 2007 in thousands of KM)

70

Struktura uvoza i izvoza po trgovinskim partnerima

U tabeli koja slijedi dat je prikaz zemalja glavnih trgova~kih partnera BiH koje su uticale na pove}anje/smanjenje uvozno-izvoznog jaza17) za posmatrani period.

Doprinos pove}anju/smanjenju uvozno-izvoznog jaza(za period Q1 2006. i Q1 2007. u hiljadama KM)

14) 14)

Ukupno izvoz Total Exports 2006 2006 Q1 2007 Q1 Ukupno uvoz

Total imports 2006 2006 Q1 2007 Q1

EU 27, od ~egaEU 27, od ~egaEU 27, of whichEU 27, of which 59,7%59,7% 60,9%60,9% 61,6%61,6% EU 27, od ~egaEU 27, od ~ega

EU 27, of whichEU 27, of which 52,2%52,2% 52,5%52,5% 47,4%47,4%

Italija Italy 13,8% 15,6% 15,2% Njema~ka

Germany 12,3% 13,5% 12,2%

Njema~ka Germany 12,9% 14,1% 13,7% Italija

Italy 8,9% 8,1% 8,8%

Slovenija Sloveia 12,2% 11,9% 11,8% Austrija

Austria 7,3% 8,5% 6,2%

Zemlje regije, od ~egaZemlje regije, od ~egaCountries in region, of whichCountries in region, of which 33,1%33,1% 30,0%30,0% 32,0%32,0% Zemlje regije, od ~egaZemlje regije, od ~ega

Countries in region, of whichCountries in region, of which 30,4%30,4% 29,0%29,0% 31,4%31,4%

Hrvatska Croatia 18,7% 18,1% 18,9% Hrvatska

Croatia 16,7% 16,9% 15,9%

Srbija i Crna Gora Serbia and Montenegro 13,2% 10,7% 11,8% Srbija i Crna Gora

Serbia and Montenegro 9,7% 9,0% 9,8%

Ostale zemljeOstale zemljeOtherOther 7,2%7,2% 9,1%9,1% 6,4%6,4% Ostale zemljeOstale zemlje

OtherOther 17,4%17,4% 18,5%18,5% 21,1%21,1%

ZemljaCountry

JanuarJanuary

FebruarFebruary

MartMarch

jazgap

AustrijaAustria -1.560,07 -1.888,33 -14.241,95 -17.690,35

[vajcarskaSwitzerland -19.730,90 -9.601,40 1.578,10 -27.754,21

KinaChina -11.142,24 -9.834,20 -20.762,28 -41.738,73

ê{kaCzech -2.192,95 -12.901,80 -7.798,61 -22.893,36

Njema~kaGermany -19.567,99 -4.961,57 -30.482,02 -55.011,58

FrancuskaFrance -4.005,97 -1.830,22 -5.877,88 -11.714,07

Velika BritanijaUK -875,76 1.307,44 1.200,37 -982,83

HrvatskaCroatia 1.584,19 -17.164,67 -54.642,99 -70.223,47

Ma|arskaHungary -1.901,88 -5.656,03 -11.611,25 -19.169,15

ItalijaItaly -2.088,68 -18.320,44 -36.651,87 -57.061,00

LitvanijaLithuania -282,27 115,76 70,44 -96,07

MakedonijaMacedonia -3.543,66 -4.658,04 -2.024,05 -10.225,75

HolandijaHolland -531,20 -2.337,88 -2.313,14 -5.182,22

PoljskaPoland 838,37 -1.651,55 -3.757,93 -4.571,11

RumunijaRomania 12.829,37 9.640,53 8.589,08 31.058,99

Ruska FederacijaRussian Federation -7.169,20 -15.787,16 3.946,94 -19.009,42

SlovenijaSlovenia -5.098,27 277,16 26.606,03 21.785,45

TurskaTurkey -26.677,39 -39.499,50 -32.021,71 -91.198,60

SADUSA -13.027,00 -6.907,78 -3.288,84 -23.223,62

Srbija i Crna GoraSerbia and Montenegro -17.932,67 -14.828,91 -42.595,460 -75.357,04

Ukupno smanjenje po mjesecuTotal reduction per month -146.572,387 -196.409,80 -298.383,18 -641.365,36



U tablici koja slijedi dan je prikaz zemalja glavnih trgova~kih partnera BiH koje su utjecale na pove}anje/smanjenje uvozno-izvoznog jaza17) za promatrano razdoblje.

Doprinos pove}anju/smanjenju uvozno-izvoznog jaza(za razdoblje Q1 2006. i Q1 2007. u tisu}ama KM)


U tabeli koja slijedi dat je prikaz zemaqa glavnih trgova~kih partnera BiH koje su uticale na pove}awe/smawewe uvozno-izvoznog jaza17) za posmatrani period.

Doprinos pove}awu/smawewu uvozno-izvoznog jaza(za period Q1 2006. i Q1 2007. u hiqadama KM)

71

14) 14)

ZemljaZemqa

Sije~anjJanuar

Velja~aFebruar

OùjakMart

jazjaz

AustrijaAustrija -1.560,07 -1.888,33 -14.241,95 -17.690,35

[vicarska[vajcarska -19.730,90 -9.601,40 1.578,10 -27.754,21

KinaKina -11.142,24 -9.834,20 -20.762,28 -41.738,73

ê{kaê{ka -2.192,95 -12.901,80 -7.798,61 -22.893,36

Njema~kaWema~ka -19.567,99 -4.961,57 -30.482,02 -55.011,58

FrancuskaFrancuska -4.005,97 -1.830,22 -5.877,88 -11.714,07

Velika BritanijaVelika Britanija -875,76 1.307,44 1.200,37 -982,83

HrvatskaHrvatska 1.584,19 -17.164,67 -54.642,99 -70.223,47

Ma|arskaMa|arska -1.901,88 -5.656,03 -11.611,25 -19.169,15

ItalijaItalija -2.088,68 -18.320,44 -36.651,87 -57.061,00

LitvanijaLitvanija -282,27 115,76 70,44 -96,07

MakedonijaMakedonija -3.543,66 -4.658,04 -2.024,05 -10.225,75

NizozemskaHolandija -531,20 -2.337,88 -2.313,14 -5.182,22

PoljskaPoqska 838,37 -1.651,55 -3.757,93 -4.571,11

RumunjskaRumunija 12.829,37 9.640,53 8.589,08 31.058,99

Ruska FederacijaRuska Federacija -7.169,20 -15.787,16 3.946,94 -19.009,42

SlovenijaSlovenija -5.098,27 277,16 26.606,03 21.785,45

TurskaTurska -26.677,39 -39.499,50 -32.021,71 -91.198,60

SADSAD -13.027,00 -6.907,78 -3.288,84 -23.223,62

Srbija i Crna GoraSrbija i Crna Gora -17.932,67 -14.828,91 -42.595,460 -75.357,04

Ukupno smanjenje po mjesecuUkupno smawewe po mjesecu -146.572,387 -196.409,80 -298.383,18 -641.365,36

Ukupno izvoz Ukupno izvoz 2006 2006 Q1 2007 Q1 Ukupno uvoz

Total imports 2006 2006 Q1 2007 Q1

EU 15, od ~egaEU 15, od ~egaEU 15, od ~egaEU 15, od ~ega 59,7%59,7% 60,9%60,9% 61,6%61,6% EU 15, od ~egaEU 15, od ~ega

EU 15, od ~egaEU 15, od ~ega 52,2%52,2% 52,5%52,5% 47,4%47,4%

Italija Italija 13,8% 15,6% 15,2% Njema~ka

Wema~ka 12,3% 13,5% 12,2%

Njema~ka Wema~ka 12,9% 14,1% 13,7% Njema~ka

Wema~ka 8,9% 8,1% 8,8%

Austrija Austrija 12,2% 11,9% 11,8% Austrija

Austrija 7,3% 8,5% 6,2%

Zemlje regije, od ~egaZemlje regije, od ~egaZemqe regije, od ~egaZemqe regije, od ~ega 33,1%33,1% 30,0%30,0% 32,0%32,0% Zemlje regije, od ~egaZemlje regije, od ~ega

Zemqe regije, od ~egaZemqe regije, od ~ega 30,4%30,4% 29,0%29,0% 31,4%31,4%

Hrvatska Hrvatska 18,7% 18,1% 18,9% Hrvatska

Hrvatska 16,7% 16,9% 15,9%

Srbija i Crna Gora Srbija i Crna Gora 13,2% 10,7% 11,8% Srbija i Crna Gora

Srbija i Crna Gora 9,7% 9,0% 9,8%

Ostale zemljeOstale zemljeOstale zemqeOstale zemqe 7,2%7,2% 9,1%9,1% 6,4%6,4% Ostale zemljeOstale zemlje

Ostale zemqeOstale zemqe 17,4%17,4% 18,5%18,5% 21,1%21,1%


The previous table shows that BH trade imbalance deteriorated in the observed period (Q1 2006 – Q1 2007) through foreign trade with 14 main trading partners. On the other hand, BH reduced the foreign trade imbalance during the first quarter through foreign trade with Switzerland, UK, Lithuania, Romania, Russian Federation and Slovenia, because trade with these countries had a more positive balance than in the period a year ago.

In the structure of imports and exports in the first quarter of 2007, the following commodity groups were traded the most: machinery, appliances, mechanical and electric equipment; mineral products; base metals and chemical industry products.

Graph 24:Goods participation in imports in the first quarters

Graph 25:Goods participation in exports in the first quarters

Evidently, base metals contributed the most to increased exports (11.5%), though this group also had a significant share of imports during the observed period.

72

Prethodna tabela pokazuje da se u posmatranom periodu (Q1 2006. – Q1 2007.) trgovinski debalans BiH produbio kroz spoljnotrgovinsku razmjenu ostvarenu sa ~etrnaest glavnih trgovinskih partnera. Moè se primjetiti da je BiH kroz razmjenu sa [vajcarskom, Velikom Britanijom, Litvanijom, Rumunijom, Ruskom Federacijom i Slovenijom u ovom kvartalu smanjila trgovinski debalans, jer je trgovina s ovim zemljama bila povoljnije balansirana nego prije godinu dana.

U strukturi uvoza i izvoza u prvom kvartalu 2007. najvi{e su zastupljene slijede}e grupe proizvoda: ma{ine, aparati, mehani~ki i elektri~ni ure|aji; proizvodi mineralnog porijekla; bazni metali i proizvodi hemijske industrije.

Grafikon 24:U~e{}e grupe robe u uvozu u prvim kvartalima

Grafikon 25:U~e{}e grupe robe u izvozu u prvim kvartalima

Evidentno je da je grupa baznih metala najvi{e doprinijela ukupnom pove}anju izvoza (11,5%), mada ova grupa zna~ajno u~estvuje i na strani uvoza u posmatranom periodu.


Prethodna tablica pokazuje da se u promatranom razdoblju (Q1 2006. – Q1 2007.) trgovinski debalans BiH produbio kroz vanjskotrgovinsku razmjenu ostvarenu sa ~etrnaest glavnih trgovinskih partnera. Moè se primjetiti da je BiH kroz razmjenu sa [vicarskom, Velikom Britanijom, Litvanijom, Rumunjskom, Ruskom Federacijom i Slovenijom u ovom tromjese~ju smanjila trgovinski debalans, jer je trgovina s ovim zemljama bila povoljnije balansirana nego prije godinu dana.

U strukturi uvoza i izvoza u prvom tromjese~ju 2007. najvi{e su zastupljene slijede}e skupine proizvoda: strojevi, aparati, mehani~ki i elektri~ni ure|aji; proizvodi mineralnog podrijetla; bazni metali i proizvodi kemijske industrije.

Grafikon 24:U~e{}e skupine robe u uvozu u prvim tromjese~jima

Grafikon 25:U~e{}e skupine robe u izvozu u prvim tromjese~jima

Evidentno je da je skupina baznih metala najvi{e doprinijela ukupnom pove}anju izvoza (11,5%), mada ova skupina zna~ajno u~estvuje i na strani uvoza u promatranom razdoblju.

Prethodna tabela pokazuje da se u posmatranom periodu (Q1 2006. – Q1 2007.) trgovinski debalans BiH produbio kroz spoqnotrgovinsku razmjenu ostvarenu sa ~etrnaest glavnih trgovinskih partnera. Moè se primjetiti da je BiH kroz razmjenu sa [vajcarskom, Velikom Britanijom, Litvanijom, Rumunijom, Ruskom Federacijom i Slovenijom u ovom kvartalu smawila trgovinski debalans, jer je trgovina s ovim zemqama bila povoqnije balansirana nego prije godinu dana.

U strukturi uvoza i izvoza u prvom kvartalu 2007. najvi{e su zastupqene slijede}e grupe proizvoda: ma{ine, aparati, mehani~ki i elektri~ni ure|aji; proizvodi mineralnog porijekla; bazni metali i proizvodi hemijske industrije.

Grafikon 24:U~e{}e grupe robe u uvozu u prvim kvartalima

Grafikon 25:U~e{}e grupe robe u izvozu u prvim kvartalima

Evidentno je da je grupa baznih metala najvi{e doprinijela ukupnom pove}awu izvoza (11,5%), mada ova grupa zna~ajno u~estvuje i na strani uvoza u posmatranom periodu.

73


In the first three months of 2007, the commodity groups that contributed the most to increased exports were: wood and wood products (4.3%), iron and steel (3.1%), iron and steel products (4.1%), and aluminum (2.8%). Commodity groups that contributed the most to increased imports were: iron and steel (5.4%), machinery, appliances, mechanical equipment (5.7%), transport vehicles (3.3%) and fossil fuels (3.2%). Deterioration of the trade balance was mostly influenced by: fossil fuels (electricity and oil), chemical products, machinery, appliances, mechanical equipment, base metals and transport vehicles (except rail cars).

Based on available data in BH in the first quarter, according to HS2 classification of commodities, the exports exceeded the imports in 13 commodity subgroups. These 13 commodity subgroups made up 50% of total BH exports in the first quarter of 2007.

4.2 Current account4.2 Current account

A significant current account deficit (Graph 26) continues to represent an important characteristic of BH economy. The current account deficit in 2006 amounted to KM 2.0 billion or 11.4% of GDP. In 2006, relative to 2005, the current account deficit was reduced significantly, by 39.2%, or by KM 1.3 billion in absolute numbers, which is presented in the following graph.

Graph 26: Balance of payments, current account (in millions of KM)

The current account deficit in the fourth quarter of 2006 amounted to KM 753 million, which was the lowest registered deficit in the fourth quarter when compared with the previous three years. This was a reduction of 37% when compared with the deficit in the same quarter of the previous year and an increase of KM 265 million or 54% from the third quarter of 2006.

The main cause of the current account deficit continued to be the trade deficit, which was around KM 1.9 billion in the fourth quarter of 2006 (Table 28). This was a reduction of 16.5% from the same quarter of 2005, and an increase of 7.6% from the previous quarter of 2006. Services and transfers improved relative to the third quarter of 2006 and to the fourth quarter of 2005. Services improved due to

74

U prva tri mjeseca 2007. grupe proizvoda koje su najvi{e doprinijele pove}anju izvoza jesu: drvo i proizvodi od drveta (4,3%), èljezo i ~elik (3,1%), proizvodi od èljeza i ~elika (4,1%), te aluminijum (2,8%). Grupe proizvoda koje su najvi{e doprinijele pove}anju uvoza jesu: èljezo i ~elik (5,4%), ma{ine, aparati i mehani~ki ure|aji (5,7%), transportna sredstva (3,3%) i mineralna goriva (3,2%). Na produbljenje trgovinskog deficita u 2007. najvi{e su uticali: mineralna goriva (elektri~na energija i nafta), hemijski proizvodi, ma{ine aparati i mehani~ki ure|aji, bazni metali i transportna sredstva (vozila osim {inskih).

Na osnovu dostupnih podataka BiH, u prvom kvartalu posmatrano po robama (HS2 klasifikaciji) izvoz je ve}i od uvoza u samo trinaest podgrupa proizvoda. Ovih trinaest podgrupa proizvoda u ukupnom izvozu BiH ~ini 50% ukupnog izvoza u prvom kvartalu 2007.

4.2 Teku}i ra~un4.2 Teku}i ra~un

Va`no obilje`je ekonomije u Bosni i Hercegovini i dalje predstavlja veliki deficit teku}eg ra~una (grafikon 26). Deficit teku}eg ra~una u 2006. iznosi oko 2,0 milijarde KM ili 11,4% BDP-a. U 2006, posmatrano u odnosu na 2005, deficit teku}eg ra~una se drasti~no smanjio za 39,2%, odnosno u apsolutnim brojkama za 1,3 milijarde KM, a to pobolj{anje se moè vidjeti i na grafikonu koji slijedi.

Grafikon 26:Platni bilans, teku}i ra~un (u milionima KM)

Deficit teku}eg ra~una u ~etvrtom kvartalu 2006, dostigao je iznos od 753 miliona KM i, posmatrano u odnosu na prethodne tri godine, predstavlja najniè registrovan deficit u ~etvrtom kvar-talu. Ovakvo smanjenje deficita predstavlja smanjenje za 37% u odnosu na isti kvartal prethodne godine, dok u odnosu na tre}i kvartal 2006. deficit se pove}ao za 265 miliona KM ili 54%.

Glavni uzrok deficita teku}eg ra~una je i dalje trgovinski deficit, koji u ~etvrtom kvartalu 2006. iznosi oko 1,9 milijardi KM (tabela 28) {to je za 16,5% manje u odnosu na isti kvartal 2005, a 7,6% vi{e u odnosu na prethodni kvartal 2006. Usluge i transferi biljeè pobolj{anje u pore|enju sa tre}im kvartalom 2006. i u pore|enju sa ~etvrtim kvartalom 2005. Na strani usluga pobolj{anje je ostvareno


U prva tri mjeseca 2007. skupine proizvoda koje su najvi{e doprinijele pove}anju izvoza jesu: drvo i proizvodi od drveta (4,3%), èljezo i ~elik (3,1%), proizvodi od èljeza i ~elika (4,1%), te aluminij (2,8%). Skupine proizvoda koje su najvi{e doprinijele pove}anju uvoza jesu: èljezo i ~elik (5,4%), strojevi, aparati i mehani~ki ure|aji (5,7%), transportna sredstva (3,3%) i mineralna goriva (3,2%). Na produbljenje trgovinskog deficita u 2007. najvi{e su utjecali: mineralna goriva (elektri~na energija i nafta), kemijski proizvodi, strojevi aparati i mehani~ki ure|aji, bazni metali i transportna sredstva (vozila osim tra~ni~kih).

Na osnovi dostupnih podataka BiH, u prvom tromjese~ju promatrano po robama (HS2 klasifikaciji) izvoz je ve}i od uvoza u samo trinaest podskupina proizvoda. Ovih trinaest podskupina proizvoda u ukupnom izvozu BiH ~ini 50% ukupnog izvoza u prvom tromjese~ju 2007.


Va`no obilje`je ekonomije u Bosni i Hercegovini i dalje predstavlja veliki deficit teku}eg ra~una (grafikon 26). Deficit teku}eg ra~una u 2006. iznosi oko 2,0 milijarde KM ili 11,4% BDP-a. U 2006, promatrano u odnosu na 2005, deficit teku}eg ra~una se drasti~no smanjio za 39,2%, odnosno u apsolutnim brojkama za 1,3 milijarde KM, a to pobolj{anje se moè vidjeti i na slici koja slijedi.

Grafikon 26: Platna bilanca, teku}i ra~un (u milijunima KM)

Deficit teku}eg ra~una u ~etvrtom tromjese~ju 2006, dosegao je iznos od 753 milijuna KM i, promatrano u odnosu na prethodne tri godine, predstavlja najniè registriran deficit u ~etvrtom tromjese~ju. Ovakvo smanjenje deficita predstavlja smanjenje za 37% u odnosu na isto tromjese~je prethodne godine, dok u odnosu na tre}e tromjese~je 2006. deficit se pove}ao za 265 milijuna KM ili 54%.

Glavni uzrok deficita teku}eg ra~una je i dalje trgovinski deficit, koji u ~etvrtom tromjese~ju 2006. iznosi oko 1,9 milijardi KM (tablica 28) {to je za 16,5% manje u odnosu na isto tromjese~je 2005, a 7,6% vi{e u odnosu na prethodno tromjese~je 2006. Usluge i transferi biljeè pobolj{anje u usporedbi sa tre}im tromjese~jem 2006. i u usporedbi sa ~etvrtim tromjese~jem 2005. Na strani usluga pobolj{anje je ostvareno

U prva tri mjeseca 2007. grupe proizvoda koje su najvi{e doprinijele pove}awu izvoza jesu: drvo i proizvodi od drveta (4,3%), èqezo i ~elik (3,1%), proizvodi od èqeza i ~elika (4,1%), te aluminijum (2,8%). Grupe proizvoda koje su najvi{e doprinijele pove}awu uvoza jesu: èqezo i ~elik (5,4%), ma{ine, aparati i mehani~ki ure|aji (5,7%), transportna sredstva (3,3%) i mineralna goriva (3,2%). Na produbqewe trgovinskog deficita u 2007. najvi{e su uticali: mineralna goriva (elektri~na energija i nafta), hemijski proizvodi, ma{ine aparati i mehani~ki ure|aji, bazni metali i transportna sredstva (vozila osim {inskih).

Na osnovu dostupnih podataka BiH, u prvom kvartalu posmatrano po robama (HS2 klasifikaciji) izvoz je ve}i od uvoza u samo trinaest podgrupa proizvoda. Ovih trinaest podgrupa proizvoda u ukupnom izvozu BiH ~ini 50% ukupnog izvoza u prvom kvartalu 2007.


Va`no obiqe`je ekonomije u Bosni i Hercegovini i daqe predstavqa veliki deficit teku}eg ra~una (grafikon 26). Deficit teku}eg ra~una u 2006. iznosi oko 2,0 milijarde KM ili 11,4% BDP-a. U 2006, posmatrano u odnosu na 2005, deficit teku}eg ra~una se drasti~no smawio za 39,2%, odnosno u apsolutnim brojkama za 1,3 milijarde KM, a to poboq{awe se moè vidjeti i na grafikonu koji slijedi.

Grafikon 26: Platni bilans, teku}i ra~un (u milionima KM)

Deficit teku}eg ra~una u ~etvrtom kvartalu 2006, dostigao je iznos od 753 miliona KM i, posmatrano u odnosu na prethodne tri godine, predstavqa najniè registrovan deficit u ~etvrtom kvar-talu. Ovakvo smawewe deficita predstavqa smawewe za 37% u odnosu na isti kvartal prethodne godine, dok u odnosu na tre}i kvartal 2006. deficit se pove}ao za 265 miliona KM ili 54%.

Glavni uzrok deficita teku}eg ra~una je i daqe trgovinski deficit, koji u ~etvrtom kvartalu 2006. iznosi oko 1,9 milijardi KM (tabela 28) {to je za 16,5% mawe u odnosu na isti kvartal 2005, a 7,6% vi{e u odnosu na prethodni kvartal 2006. Usluge i transferi biqeè poboq{awe u pore|ewu sa tre}im kvartalom 2006. i u pore|ewu sa ~etvrtim kvartalom 2005. Na strani usluga poboq{awe je ostvareno

75


expansion of travel services and other services, such as: insurance services, communication services and construction services. In terms of financing the BH trade deficit, important sources of funding were current transfers, which included remittances from abroad. Revenues increased somewhat, when compared with the same period of the previous year, but they decreased somewhat relative to the third quarter because of seasonal influences.

4.3. Capital and financial account4.3. Capital and financial account

The capital account continued the positive growing trend during 2006. In the fourth quarter of 2006, the capital account amounted to KM 150 million, while the financial account, (sub-items direct investments and other investments) was used to finance most of the current account deficit, which amounted to KM 350.5 million. At the same time, item other investments increased significantly, by KM 182 million or 65% from the previous quarter. This increase was mainly the result of significant increase of liabilities of other investments, particularly trade loans, loans, reduced repayment of the principal, and drawing on new loans.

A more favorable situation regarding direct investments in BH is expected in the first and second quarter of 2007, and an estimated inflow of direct investments in the fourth quarter of 2006 amounts to approximately KM 138 million.

International reserves in the fourth quarter of 2006 continued to grow, by KM 144 million; they are treated in more detail in the section on the financial sector.

Net errors and omission in the fourth quarter of 2006 amounted to KM 148 million, a result of statistical deviations and problems regarding measuring the transactions in the balance of payments.

Graph 27: Balance of payments, financial account (in millions of KM)

4.4 Foreign Direct Investments in 20064.4 Foreign Direct Investments in 2006

Detailed information on direct foreign investments in the fourth quarter of 2006 will be available in the next Bulletin, when this issue will be treated in more detail. Analysis of the first nine months is available in the fourth 2006 Bulletin.

76

zahvaljuju}i intenziviranju usluga putovanja i ostalih usluga kao {to su: usluge osiguranja, komunikacione usluge te gra|evinske usluga. Me|utim, kada je u pitanju finansiranje trgovinskog deficita BiH, i dalje vaàn izvor finansiranja predstavljaju teku}i transferi koji obuhvataju i doznake iz inostranstva. Stavka dohotka je neznatno pobolj{ana u odnosu na isti period pro{le godine, ali je neznatno nià u odnosu na tre}i kvartal zbog sezonalnih uticaja.

4.3. Kapitalni i finansijski ra~un4.3. Kapitalni i finansijski ra~un

Kapitalni ra~un tokom 2006. nastavlja da prati pozitivan trend rasta koji je bio prisutan i u prethodnim kvartalima. U ~etvrtom kvartalu 2006. kapitalni ra~un iznosi 150 miliona KM, dok se putem finansijskog ra~una, i to preko podstavki direktnih investicija i ostalih investicija, finansira najve}i dio deficita teku}eg ra~una koji iznosi 350,5 miliona KM. Istovremeno, stavka ostalih investicija biljeì zna~ajniji rast od 182 miliona KM ili 65% u odnosu na prethodni kvartal. Do navedenog pove}anja do{lo je, uglavnom, zbog zna~ajnog pove}anja stavke pasive ostalih investicija, i to kroz stavke trgovinskih kredita, manju otplate glavnice zajma, te ve}e povla~enje novih zajmova.

Povoljnija situacija u vezi sa direktnim investicijama u BiH se o~ekuje u prvom i drugom kvartalu 2007, a sama procjena priliva direktnih investicija za ~etvrti kvartal 2006. iznosi oko 138 miliona KM.

Me|unarodne rezerve u ~etvrtom kvartalu 2006. nastavljaju da registruju pove}anje, i to za 144 miliona KM i njihove promjene su detaljnije obra|ene u dijelu o finansijskom sektoru.

Neto gre{ke i propusti u ~etvrtom kvartalu iznose 148 miliona KM, {to je posljedica statisti~kih odstupanja i problema u mjerenju platnobilansnih transakcija.

Grafikon 27:Platni bilans, finansijski ra~un (u milionima KM)

4.4 Direktna strana ulaganja u 2006.4.4 Direktna strana ulaganja u 2006.

Detaljni podaci o direktnim stranim ulaganjima u ~etvrtom kvartalu 2006. bi}e dostupni u sljede}em biltenu, kada }e ova tema biti detaljnije obra|ena. Analiza prvih devet mjeseci moè se preuzeti iz Biltena CBBiH br. 4 za 2006.


zahvaljuju}i intenziviranju usluga putovanja i ostalih usluga kao {to su: usluge osiguranja, komunikacijske usluge te gra|evinske usluga. Me|utim, kada je u pitanju financiranje trgovinskog deficita BiH, i dalje vaàn izvor financiranja predstavljaju teku}i transferi koji obuhvataju i doznake iz inozemstva. Stavka dohotka je neznatno pobolj{ana u odnosu na isto razdoblje pro{le godine, ali je neznatno nià u odnosu na tre}e tromjese~je zbog sezonalnih utjecaja.

4.3. Kapitalni i financijski ra~un4.3. Kapitalni i financijski ra~un

Kapitalni ra~un tijekom 2006. nastavlja da prati pozitivan trend rasta koji je bio prisutan i u prethodnim tromjese~jima. U ~etvrtom tromjese~ju 2006. kapitalni ra~un iznosi 150 milijuna KM, dok se putem financijskog ra~una, i to preko podstavki izravnih investicija i ostalih investicija, financira najve}i dio deficita teku}eg ra~una koji iznosi 350,5 milijuna KM. Istodobno, stavka ostalih investicija biljeì zna~ajniji rast od 182 milijuna KM ili 65% u odnosu na prethodno tromjese~je. Do navedenog pove}anja do{lo je, uglavnom, zbog zna~ajnog pove}anja stavke pasive ostalih investicija, i to kroz stavke trgovinskih kredita, manju otplate glavnice zajma, te ve}e povla~enje novih zajmova.

Povoljnija situacija u vezi sa izravnim investicijama u BiH se o~ekuje u prvom i drugom tromjese~ju 2007, a sama procjena priljeva izravnih investicija za ~etvrto tromjese~je 2006. iznosi oko 138 milijuna KM.

Me|unarodne pri~uve u ~etvrtom tromjese~ju 2006. nastavljaju da registriraju pove}anje, i to za 144 milijuna KM i njihove promjene su detaljnije obra|ene u dijelu o financijskom sektoru.

Neto gre{ke i propusti u ~etvrtom tromjese~ju iznose 148 milijuna KM, {to je posljedica statisti~kih odstupanja i problema u mjerenju platnobilancnih transakcija.

Grafikon 27: Platna bilanca, financijski ra~un (u milijunima KM)

4.4 Izravna strana ulaganja u 2006.4.4 Izravna strana ulaganja u 2006.

Detaljni podaci o izravnim stranim ulaganjima u ~etvrtom tromjese~ju 2006. bit }e dostupni u sljede}em biltenu, kada }e ova tema biti detaljnije obra|ena. Analiza prvih devet mjeseci moè se preuzeti iz Biltena CBBiH br. 4 za 2006.

zahvaquju}i intenzivirawu usluga putovawa i ostalih usluga kao {to su: usluge osigurawa, komunikacione usluge te gra|evinske us-luga. Me|utim, kada je u pitawu finansirawe trgovinskog deficita BiH, i daqe vaàn izvor finansirawa predstavqaju teku}i trans-feri koji obuhvataju i doznake iz inostranstva. Stavka dohotka je neznatno poboq{ana u odnosu na isti period pro{le godine, ali je neznatno nià u odnosu na tre}i kvartal zbog sezonalnih uticaja.

4.3. Kapitalni i finansijski ra~un4.3. Kapitalni i finansijski ra~un

Kapitalni ra~un tokom 2006. nastavqa da prati pozitivan trend rasta koji je bio prisutan i u prethodnim kvartalima. U ~etvrtom kvartalu 2006. kapitalni ra~un iznosi 150 miliona KM, dok se putem finansijskog ra~una, i to preko podstavki direktnih investicija i ostalih investicija, finansira najve}i dio deficita teku}eg ra~una koji iznosi 350,5 miliona KM. Istovremeno, stavka ostalih investicija biqeì zna~ajniji rast od 182 miliona KM ili 65% u odnosu na prethodni kvartal. Do navedenog pove}awa do{lo je, uglavnom, zbog zna~ajnog pove}awa stavke pasive ostalih investicija, i to kroz stavke trgovinskih kredita, mawu otplate glavnice zajma, te ve}e povla~ewe novih zajmova.

Povoqnija situacija u vezi sa direktnim investicijama u BiH se o~ekuje u prvom i drugom kvartalu 2007, a sama procjena priliva direktnih investicija za ~etvrti kvartal 2006. iznosi oko 138 miliona KM.

Me|unarodne rezerve u ~etvrtom kvartalu 2006. nastavqaju da registruju pove}awe, i to za 144 miliona KM i wihove promjene su detaqnije obra|ene u dijelu o finansijskom sektoru.

Neto gre{ke i propusti u ~etvrtom kvartalu iznose 148 miliona KM, {to je posqedica statisti~kih odstupawa i problema u mjerewu platnobilansnih transakcija.

Grafikon 27: Platni bilans, finansijski ra~un (u milionima KM)

4.4 Direktna strana ulagawa u 2006.4.4 Direktna strana ulagawa u 2006.

Detaqni podaci o direktnim stranim ulagawima u ~etvrtom kvartalu 2006. bi}e dostupni u sqede}em biltenu, kada }e ova tema biti detaqnije obra|ena. Analiza prvih devet mjeseci moè se preuzeti iz Biltena CBBiH br. 4 za 2006.

77


4.5 4.5 Foreign Debt Balance and ServicingForeign Debt Balance and Servicing

A total public foreign debt balance (governmental sector only) at the end of March 2007 amounted to KM 4.04 billion and did not change significantly relative to the previous quarter (Table 34). Compared with the end of the same quarter of 2006, the foreign debt balance decreased by 5.2%, while the amount of undisbursed funds increased by 34.4%. The amount of KM 1.44 billion (35.8%) of total foreign debt is to the World Bank-IDA, while KM 902 million (22.3%) is to the Paris Club (debt incurred before 1992).

The total balance of foreign debt does not include the amount of KM 1.38 billion of contracted undisbursed funds, nor the optional debt to the London Club in the amount of KM 436.5 million.

The plan for 2007 is to repay KM 251.1 million, whereby the payment of the principal amounts to KM 143.9 million, or 57.3%, and the payment of interest amounts to KM 107.1 million (Table 33). By the end of March 2007, the foreign debt was serviced according to the plan and a total of KM 54.7 million was paid, whereby the payment of the principal amounted to KM 34.4 million and the payment of the interest amounted to KM 20.2 million.

Among creditors, the largest amount of the outstanding debt is to the World Bank - IBRD (KM 75.3 million or 30% of the total funds for foreign debt servicing in 2007). Apart from international institutions, other significant amounts necessary for foreign debt servicing are due to the government and governmental organizations (KM 31 million) and to private creditors (KM 19 million).

In 2007, the amount for foreign debt servicing was reduced by 9%, whereby the amount of the principal was reduced by 18% and the amount of the interest was increased by 7% relative to the previous year.

4.6 Nominal and real effective exchange rate4.6 Nominal and real effective exchange rate

The first quarter of 2007 recorded minor variations in the nominal KM exchange rate when compared with the previous quarter (Table 41).

Graph 28: Nominal KM exchange rate (06.2002 = 100)

78

4.5 Stanje i servisiranje vanjskog duga4.5 Stanje i servisiranje vanjskog duga

Ukupno stanje javnog vanjskog duga (odnosi se samo na sektor Vlade) na kraju marta 2007. iznosi 4,04 milijarde KM i nije se bitnije promijenilo od prethodnog kvartala (tabela 34). U odnosu na kraj istog kvartala prethodne godine, ukupan iznos stanja vanjskog duga je za 5,2% manji, dok je iznos neangaìranih sredstava pove}an za 34,4%. Iznos od 1,44 milijardi KM (35,8%) ukupnog iznosa vanjskog duga odnosi se na Svjetsku banku - IDA, a 902 miliona KM (22,3%) se odnosi na Pariski klub (dug nastao prije 1992).

U ukupan iznos vanjskog duga nisu ura~unata sredstva u iznosu od 1,38 milijardi KM, koja se odnose na ugovorena, a jo{ neangaòvana sredstva. Tako|er, u ukupno stanje vanjskog duga nisu uklju~ena ni sredstva koja se odnose na opcioni dug prema Londonskom klubu u iznosu od oko 436,5 miliona KM.

U 2007. planirano je da se otplati 251,1 milion KM, pri ~emu je otplata glavnice 143,9 miliona KM ili 57,3%, a otplata kamata oko 107,1 milion KM (tabela 33). Do kraja marta 2007. vanjski dug je servisiran u skladu sa planom otplate i upla}eno je ukupno 54,7 miliona KM, pri ~emu je otplata glavnice oko 34,4 miliona KM, a otplata kamata 20,2 miliona KM.

U strukturi povjerilaca najve}i dio sredstava za otplatu vanjskog duga odnosi se na Svjetsku banku - IBRD, 75,3 miliona KM ili 30% ukupnih sredstava za servisiranje vanjskog duga u 2007. Pored me|unarodnih institucija, zna~ajniji iznosi sredstava za servisiranje vanjskog duga odnose se i na vladu i vladine organizacije, i to oko 31 milion KM i privatne kreditore 19 miliona KM.

U 2007. iznos na ime otplate ukupnog vanjskog duga je manji za 9%, s tim da je iznos glavnice manji za 18%, a kamate ve}i za 7% u odnosu na pro{lu godinu.

4.6 Nominalni i realni efektivni kurs KM4.6 Nominalni i realni efektivni kurs KM

Prvi kvartal 2007. obiljeìle su manje varijacije u nominalnom kursu KM posmatrano u odnosu na kretanja iz prethodnog kvartala (tabela 41).

Grafikon 28: Nominalni kurs KM prema odabranim valutama (06.2002 = 100)


4.5 Stanje i servisiranje vanjskog duga4.5 Stanje i servisiranje vanjskog duga

Ukupno stanje javnog vanjskog duga (odnosi se samo na sek-tor Vlade) na kraju oùjka 2007. iznosi 4,04 milijarde KM i nije se bitnije promijenilo od prethodnog tromjese~ja (tablica 34). U odnosu na kraj istog tromjese~ja prethodne godine, ukupan iznos stanja vanjskog duga je za 5,2% manji, dok je iznos neangaìranih sredstava pove}an za 34,4%. Iznos od 1,44 mili-jardi KM (35,8%) ukupnog iznosa vanjskog duga odnosi se na Svjetsku banku - IDA, a 902 milijuna KM (22,3%) se odnosi na Pariski klub (dug nastao prije 1992).

U ukupan iznos vanjskog duga nisu ura~unata sredstva u izno-su od 1,38 milijardi KM, koja se odnose na ugovorena, a jo{ neangaìrana sredstva. Tako|er, u ukupno stanje vanjskog duga nisu uklju~ena ni sredstva koja se odnose na opcioni dug prema Londonskom klubu u iznosu od oko 436,5 milijuna KM.

U 2007. planirano je da se otplati 251,1 milijun KM, pri ~emu je otplata glavnice 143,9 milijuna KM ili 57,3%, a otplata kamata oko 107,1 milijun KM (tablica 33). Do kraja oùjka 2007. vanjski dug je servisiran sukladno planu otplate i upla}eno je ukupno 54,7 milijuna KM, pri ~emu je otplata glavnice oko 34,4 milijuna KM, a otplata kamata 20,2 milijuna KM.

U strukturi povjerilaca najve}i dio sredstava za otplatu vanjskog duga odnosi se na Svjetsku banku - IBRD, 75,3 miliona KM ili 30% ukupnih sredstava za servisiranje vanjskog duga u 2007. Pored me|unarodnih institucija, zna~ajniji iznosi sredstava za servisiranje vanjskog duga odnose se i na vladu i vladine organizacije, i to oko 31 milijun KM i privatne kreditore 19 milijuna KM.

U 2007. iznos na ime otplate ukupnog vanjskog duga je manji za 9%, s tim da je iznos glavnice manji za 18%, a kamate ve}i za 7% u odnosu na pro{lu godinu.

4.6 Nominalni i realni efektivni te~aj KM4.6 Nominalni i realni efektivni te~aj KM

Prvo tromjese~je 2007. obiljeìle su manje varijacije u nominalnom te~aju KM promatrano u odnosu na kretanja iz prethodnog tromjese~ja (tablica 41).

Grafikon 28: Nominalni te~aj KM prema odabranim valutama (06.2002 = 100)

4.5 Stawe i servisirawe spoqnog duga4.5 Stawe i servisirawe spoqnog duga

Ukupno stawe javnog spoqnog duga (odnosi se samo na sektor Vlade) na kraju marta 2007. iznosi 4,04 milijarde KM i nije se bitnije promijenilo od prethodnog kvartala (tabela 34). U odnosu na kraj istog kvartala prethodne godine, ukupan iznos stawa spoqnog duga je za 5,2% mawi, dok je iznos neangaìranih sredstava pove}an za 34,4%. Iznos od 1,44 milijardi KM (35,8%) ukupnog iznosa spoqnog duga odnosi se na Svjetsku banku - IDA, a 902 miliona KM (22,3%) se odnosi na Pariski klub (dug nastao prije 1992).

U ukupan iznos spoqnog duga nisu ura~unata sredstva u iznosu od 1,38 milijardi KM, koja se odnose na ugovorena, a jo{ neangaòvana sredstva. Tako|e, u ukupno stawe spoqnog duga nisu ukqu~ena ni sredstva koja se odnose na opcioni dug prema Londonskom klubu u iznosu od oko 436,5 miliona KM.

U 2007. planirano je da se otplati 251,1 milion KM, pri ~emu je otplata glavnice 143,9 miliona KM ili 57,3%, a otplata kamata oko 107,1 milion KM (tabela 33). Do kraja marta 2007. spoqni dug je servisiran u skladu sa planom otplate i upla}eno je ukupno 54,7 miliona KM, pri ~emu je otplata glavnice oko 34,4 miliona KM, a otplata kamata 20,2 miliona KM.

U strukturi povjerilaca najve}i dio sredstava za otplatu spoqnog duga odnosi se na Svjetsku banku - IBRD, 75,3 miliona KM ili 30% ukupnih sredstava za servisirawe spoqnog duga u 2007. Pored me|unarodnih institucija, zna~ajniji iznosi sredstava za servisirawe spoqnog duga odnose se i na vladu i vladine organizacije, i to oko 31 milion KM i privatne kreditore 19 miliona KM.

U 2007. iznos na ime otplate ukupnog spoqnog duga je mawi za 9%, s tim da je iznos glavnice mawi za 18%, a kamate ve}i za 7% u odnosu na pro{lu godinu.

4.6 Nominalni i realni efektivni kurs KM4.6 Nominalni i realni efektivni kurs KM

Prvi kvartal 2007. obiqeìle su mawe varijacije u nominalnom kursu KM posmatrano u odnosu na kretawa iz prethodnog kvartala (tabela 41).

Grafikon 28: Nominalni kurs KM prema odabranim valutama (06.2002 = 100)

79


If March is compared with the previous month, it is evident that the KM exchange rate appreciated against the currencies of all trading partners except the Swiss franc and the Hungarian forint. If the nominal exchange rate of U.S. dollar is analyzed, minor variations during the first quarter of 2007 may be noticed, with the opposite trends than in the same period of the previous year. A major influence on the movements of the U.S. dollar was the current situation with regard to the energy sector of the United States, and strong seasonal influences, such as increased temperatures, unusual for the beginning of the year.

All changes of the KM exchange rate were exclusively the result of changes in the exchange rate between euro and the currencies of our main trading partners.

The following graph shows movements of the real (REER)18) and nominal (NEER) effective exchange rate indexes for KM compared to the base period - April 2002, including, since June, the twenty main trading partners of BH.

Graph 29: KM real and nominal effective exchange rate index (04.2002 = 100)

Data analysis shows a slight decrease of the nominal effective exchange rate index in the last quarter of 2006, which is an indicator of appreciation of KM against the currencies of main trading partners in a given time period. NEER did not change in January and February, but in March 2007 it was 42 basis points below the level in February, and 18 basis points above the 2006 average. Decrease of REER index shows a smaller real appreciation of the real effective KM exchange rate in March 200719), which is an indicator of decreased competitiveness of domestic economy on the markets of main trading partners. REER was growing slowly since December 2006 and in March 2007 it was 10 basis points below the level in February and 1.2 percentage points above the 2006 average. In other words, March 2007 recorded appreciation of REER. There was still a gap between REER and NEER, of 6.6% in March. Such a wide gap is the result of differences in inflation and the nominal exchange rate between BH and the main trading partners.

Ako se uporedi mart sa prethodnim mjesecom, primjeti}e se aprecijacija kursa KM prema svim valutama glavnih trgova~kih partnera, izuzev {vajcarskog franka i ma|arske forinte. Ukoliko se posmatra kretanje nominalnog kursa ameri~kog dolara, primjetne su manje varijacije tokom prvog kvartala 2007. koje imaju suprotan pravac kretanja, posmatrano u odnosu na isti period pro{le godine. Velikog uticaja na kretanje kursa ameri~kog dolara svakako da ima i trenutna situacija vezano za energetski sektor SAD-a i jako izraèni sezonalni uticaji, dakle pove}ane temperature koje nisu bile uobi~ajene za po~etak godine.

Sve promjene koje pokazuje kurs KM isklju~ivo su rezultat promjene kursa eura u odnosu na valute na{ih glavnih trgova~kih partnera.

U narednom grafikonu dat je pregled kretanja indeksa realnog (REER)18) i nominalnog efektivnog kursa (NEER) KM u odnosu na bazu - april 2002. koji od juna uklju~uje dvadeset glavnih trgovinskih partnera BiH.

Grafikon 29: Indeks nominalnog i realnog efektivnog kursa KM (04.2002 = 100)

Analiza podataka pokazuje da dolazi do manjeg smanjenja indeksa nominalnog efektivnog kursa u posljednjem kvartalu 2006, {to predstavlja indikator aprecijacije KM prema valutama grupe bh. glavnih trgova~kih partnera za odgovaraju}i vremenski period. Nominalni efektivni kurs u januaru i februaru nije se mijenjao, ali je u martu 2007. aprecirao za 42 bazna poena ispod nivoa u februaru, {to je jo{ uvijek 18 baznih poena iznad prosjeka za 2006. Smanjenje indeksa realnog efektivnog kursa pokazuje da je ostvarena i manja aprecijacija realnog efektivnog kursa KM u martu 200719). Indeks smanjenja realnog efektivnog kursa je indikator za pogor{anje konkurentnosti doma}e ekonomije na trì{tu glavnih trgovinskih partnera. Realni efektivni kurs blago raste od decembra 2006, da bi u martu 2007. REER bio 10 baznih poena ispod nivoa u februaru, a 1,2 procentnih poena iznad prosjeka za 2006. Dakle, u martu 2007. prisutna je aprecijacija REER-a. I dalje je primjetan, ali ipak u ne{to manjem omjeru, raspon izme|u REER-a i NEER-a koji je u martu iznosio 6,6%. Rezultat ovako o~itog raspona predstavljaju razlike u inflaciji i nominalnom kursu izme|u BiH i glavnih trgovinskih partnera.

80

18) Detaljne informacije o metodologiji REER-a i NEER-a nalaze se na www.cbbh.ba/publikacije/metodolo{ka obja{njenja19) CBBiH za potrebe ra~unanja REER-a koristi podatke o potro{a~kom indeksu cijena koje

objavljuje MMF u svojoj mjese~noj publikaciji IFS.

18) Detailed information about REER and NEER methodology is available at www.cbbh.ba/publications/methodology19) In order to calculate REER, CBBH uses the data on the consumer price index published

by IMF in its monthly publication IFS.


Ako se usporedi oùjak sa prethodnim mjesecom, primjeti}e se aprecijacija kursa KM prema svim valutama glavnih trgova~kih partnera, izuzev {vicarskog franka i ma|arske forinte. Ukoliko se promatra kretanje nominalnog te~aja ameri~kog dolara, primjetne su manje varijacije tijekom prvog tromjese~ja 2007. koje imaju suprotan pravac kretanja, promatrano u odnosu na isto razdoblje pro{le godine. Velikog utjecaja na kretanje te~aja ameri~kog dolara svakako da ima i trenuta~na situacija vezano za energetski sektor SAD-a i jako izraèni sezonalni utjecaji, dakle pove}ane temperature koje nisu bile uobi~ajene za po~etak godine.

Sve promjene koje pokazuje te~aj KM isklju~ivo su rezultat promjene te~aja eura u odnosu na valute na{ih glavnih trgova~kih partnera.

Na narednoj slici dan je pregled kretanja indeksa realnog (REER)18) i nominalnog efektivnog te~aja (NEER) KM u odnosu na bazu - travanj 2002. koji od svibnja uklju~uje dvadeset glavnih trgovinskih partnera BiH.

Grafikon 29: Indeks nominalnog i realnog efektivnog te~aja KM (04.2002 = 100)

Analiza podataka pokazuje da dolazi do manjeg smanjenja indeksa nominalnog efektivnog te~aja u posljednjem tromjese~ju 2006, {to predstavlja indikator aprecijacije KM prema valutama skupine bh. glavnih trgova~kih partnera za odgovaraju}e vremensko razdoblje. Nominalni efektivni te~aj u sije~nju i velja~i nije se mijenjao, ali je u oùjku 2007. aprecirao za 42 bazna poena ispod razine u velja~i, {to je jo{ uvijek 18 baznih poena iznad prosjeka za 2006. Smanjenje indeksa realnog efektivnog te~aja pokazuje da je ostvarena i manja aprecijacija realnog efektivnog te~aja KM u oùjku 200719). Indeks smanjenja realnog efektivnog te~aja je indikator za pogor{anje konkurentnosti doma}e ekonomije na trì{tu glavnih trgovinskih partnera. Realni efektivni te~aj blago raste od prosinca 2006, da bi u oùjku 2007. REER bio 10 baznih poena ispod razine u velja~i, a 1,2 postotnih poena iznad prosjeka za 2006. Dakle, u oùjku 2007. prisutna je aprecijacija REER-a. I dalje je primjetan, ali ipak u ne{to manjem omjeru, raspon izme|u REER-a i NEER-a koji je u oùjku iznosio 6,6%. Rezultat ovako o~itog raspona predstavljaju razlike u inflaciji i nominalnom te~aju izme|u BiH i glavnih trgovinskih partnera.

Ako se uporedi mart sa prethodnim mjesecom, primjeti}e se aprecijacija kursa KM prema svim valutama glavnih trgova~kih partnera, izuzev {vajcarskog franka i ma|arske forinte. Ukoliko se posmatra kretawe nominalnog kursa ameri~kog dolara, primjetne su mawe varijacije tokom prvog kvartala 2007. koje imaju suprotan pravac kretawa, posmatrano u odnosu na isti period pro{le godine. Velikog uticaja na kretawe kursa ameri~kog dolara svakako da ima i trenutna situacija vezano za energetski sektor SAD-a i jako izraèni sezonalni uticaji, dakle pove}ane temperature koje nisu bile uobi~ajene za po~etak godine.

Sve promjene koje pokazuje kurs KM iskqu~ivo su rezultat promjene kursa evra u odnosu na valute na{ih glavnih trgova~kih partnera.

U narednom grafikonu dat je pregled kretawa indeksa realnog (REER)18) i nominalnog efektivnog kursa (NEER) KM u odnosu na bazu - april 2002. koji od juna ukqu~uje dvadeset glavnih trgovinskih partnera BiH.

Grafikon 29: Indeks nominalnog i realnog efektivnog kursa KM (04.2002 = 100)

Analiza podataka pokazuje da dolazi do maweg smawewa indeksa nominalnog efektivnog kursa u posqedwem kvartalu 2006, {to predstavqa indikator aprecijacije KM prema valutama grupe bh. glavnih trgova~kih partnera za odgovaraju}i vremenski period. Nominalni efektivni kurs u januaru i februaru nije se mijewao, ali je u martu 2007. aprecirao za 42 bazna poena ispod nivoa u februaru, {to je jo{ uvijek 18 baznih poena iznad prosjeka za 2006. Smawewe indeksa realnog efektivnog kursa pokazuje da je ostvarena i mawa aprecijacija realnog efektivnog kursa KM u martu 200719). Indeks smawewa realnog efektivnog kursa je indikator za pogor{awe konkurentnosti doma}e ekonomije na trì{tu glavnih trgovinskih partnera. Realni efektivni kurs blago raste od decembra 2006, da bi u martu 2007. REER bio 10 baznih poena ispod nivoa u februaru, a 1,2 procentnih poena iznad prosjeka za 2006. Dakle, u martu 2007. prisutna je aprecijacija REER-a. I daqe je primjetan, ali ipak u ne{to mawem omjeru, raspon izme|u REER-a i NEER-a koji je u martu iznosio 6,6%. Rezultat ovako o~itog raspona predstavqaju razlike u inflaciji i nominalnom kursu izme|u BiH i glavnih trgovinskih partnera.

81

18) Detaqne informacije o metodologiji REER-a i NEER-a nalaze se na www.cbbh.ba/publikacije/metodolo{ka obja{njenja 19) CBBiH za potrebe ra~unawa REER-a koristi podatke o potro{a~kom indeksu

cijena koje objavquje MMF u svojoj mjese~noj publikaciji IFS.

18) Detaljne informacije o metodologiji REER-a i NEER-a nalaze se na www.cbbh.ba/publikacije/metodolo{ka obja{njenja 19) CBBiH za potrebe ra~unanja REER-a koristi podatke o potro{a~kom indeksu cijena koje

objavljuje MMF u svojoj mjese~noj publikaciji IFS.


5. GOVERNMENT FINANCE5. GOVERNMENT FINANCE

The consolidated government finances report for 2006 will be available in the next Bulletin, when a detailed analysis of the government finance will be made.

Available statistics for 2006 show that all levels of government had higher revenues, both relative to the previous year and relative to the revenue budget plan for 2006. At the same time, expenditures increased relative to 2005, and they were mainly in line with the budget expenditure plan.

This chapter will focus on the main effects of the VAT.

Value Added Tax – VAT

Introducing VAT (on January 1, 2006), may be characterized as the most important fiscal reform in BH, which generally went without negative repercussions for the country’s economy and improved collection of revenues in 2006.

During 2006, a total of KM 4.29 billion of indirect taxes was collected in BH, which was 26.1% more than in 2005. Introduction of VAT and reduced tax evasion ensured that the share of VAT (together with collected sales tax) in 2006 reached 62.6% of indirect taxes, and the projected amount of collected indirect taxes of KM 3.653 billion was exceeded by 17.5%. ITA collected KM 4.06 billion of net revenues or 94.6%, while the Entity Tax Administrations collected the remaining KM 233.4 million.

Structure of collected indirect taxes

At the same time, the sales tax collected during 2006 exceeded the sales tax collected during 2005 by 48.7%. The high collection rate of VAT was positively influenced by the low level of debt, which amounted to KM 87.7 million, of which only KM 15.4 million or 17.5% was unpaid VAT. Among main revenue groups, the VAT had the highest performance with an increase of 30%. (Sales tax collection was far beyond what was projected due to significant increase of exports at the end of 2005 and a large sum of outstanding sales tax that was collected at the beginning of 2006 – a one-off effect due to introduction of VAT). Apart from that, the projected VAT rate was 17%, while the revenue neutral rate was 16%, which meant that a higher VAT collection rate could be

5. VLADINE FINANSIJE5. VLADINE FINANSIJE

Konsolidovani izvje{taj vladinih finansija za 2006. bi}e dostupan u sljede}em biltenu, kada }e se sa~initi detaljna analiza statistike vladinih finansija.

Raspoloìvi podaci za 2006. pokazuju da su svi nivoi vlasti ostvarili ve}i iznos sredstva na prihodovnoj strani, i to kako u odnosu na prethodnu 2005. tako i u odnosu na planirane prihode u budètu za 2006. Istovremeno, na rashodovnoj strani ostvareni rashodi su ve}i u odnosu na 2005. i uglavnom su u skladu sa budètom planiranim rashodima.

U okviru ovog poglavlja iznije}e se osnovni efekti koje je prouzrokovalo uvo|enje PDV-a.

Porez na dodatu vrijednost – PDV Uvo|enje PDV-a (1. januara 2006.) moè se okarakterisati kao najzna~ajnija reforma fiskalnog sistema BiH koja je u cjelosti protekla bez ve}ih negativnih reperkusija na ekonomiju zemlje i zna~ajno pobolj{ala prikupljanje sredstava u 2006.

U 2006. napla}eno je ukupno 4,29 milijardi KM indirektnih poreza u BiH ili 26,1% vi{e nego u 2005. Uvo|enjem PDV-a i smanjenom poreskom evazijom, udio PDV-a (ukupno sa napla}enim porezom na promet) u 2006. u indirektnim porezima dosegao je 62,6%, a projektovani iznos naplate indirektnih poreza od 3,653 milijarde KM prema{en je za 17,5%. Pri tome je UIO naplatila 4,06 milijardi KM neto prihoda ili 94,6%, a entitetske uprave ostatak od 233,4 miliona KM.

Struktura napla}enih indirektnih poreza

Istovremeno, u 2006. je napla}eno zajedno PDV-a i poreza na promet za ~ak 48,7% vi{e nego poreza na promet u 2005. Na visok nivo naplate PDV-a pozitivno je uticao nizak nivo dugova, koji su na kraju godine iznosili 87,7 miliona KM, od ~ega se samo 15,4 miliona KM ili 17,5% odnosi na nepla}ene dugove po osnovu prijava PDV-a. Od glavnih grupa prihoda najve}e izvr{enje ima PDV koji je ve}i za 30%. (Naplata poreza na promet je daleko iznad projektovane zbog velikog uvoza krajem 2005. i velikog iznosa napla}enog zaostalog poreza na promet po~etkom 2006. - jednokratan efekt zbog uvo|enja PDV-a.) Pored toga, projektovana stopa PDV-a je 17%, a prihodovno neutralna, 16%, tako da je bilo realno

82

Napla}eni indirektni porezi u 2006.Collected indirect taxes in 2006Naziv prihoda

Type of revenue Iznos u milionima KM U~e{}e u %Amount in millions of KM Share in %

PDV2.448,0 57,05

VATPorez na promet

237,7 5,54Sales taxAkcize

861,2 20,07ExcisesCarine

557,0 12,94Custom dutiesPutarine

176,8 4,12Road feesOstali prihodi

10,3 0,24Other revenuesUkupno

4.291,0 100,00Total


5. VLADINE FINANCIJE5. VLADINE FINANCIJE

Konsolidovani izvje{taj vladinih financija za 2006. bit }e dostupan u sljede}em biltenu, kada }e se sa~initi detaljna analiza statistike vladinih financija.

Raspoloìvi podaci za 2006. pokazuju da su sve razine vlasti ostvarile ve}i iznos sredstva na prihodovnoj strani, i to kako u odnosu na prethodnu 2005. tako i u odnosu na planirane prihode u prora~unu za 2006. Istodobno, na rashodovnoj strani ostvareni rashodi su ve}i u odnosu na 2005. i uglavnom su u skladu sa prora~unom planiranim rashodima.

U okviru ovog poglavlja iznijet }e se osnovni efekti koje je prouzrokovala uvedba PDV-a.

Porez na dodatu vrijednost – PDV Uvedba PDV-a (1. sije~nja 2006.) moè se okarakterizirati kao najzna~ajnija reforma fiskalnog sustava BiH koja je u cjelosti protekla bez ve}ih negativnih reperkusija na ekonomiju zemlje i zna~ajno pobolj{ala prikupljanje sredstava u 2006.

U 2006. napla}eno je ukupno 4,29 milijardi KM neizravnih poreza u BiH ili 26,1% vi{e nego u 2005. Uvedbom PDV-a i smanjenom poreznom evazijom, udjel PDV-a (ukupno sa napla}enim porezom na promet) u 2006. u neizravnim porezima dosegao je 62,6%, a projektirani iznos naplate neizravnih poreza od 3,653 milijarde KM prema{en je za 17,5%. Pri tome je UIO naplatila 4,06 milijardi KM neto prihoda ili 94,6%, a entitetske uprave ostatak od 233,4 milijuna KM.

Struktura napla}enih neizravnih poreza

Istodobno, u 2006. je napla}eno zajedno PDV-a i poreza na promet za ~ak 48,7% vi{e nego poreza na promet u 2005. Na visoku razinu naplate PDV-a pozitivno je utjecala niska razina dugova, koji su na kraju godine iznosili 87,7 milijuna KM, od ~ega se samo 15,4 milijuna KM ili 17,5% odnosi na nepla}ene dugove po osnovi prijava PDV-a. Od glavnih skupina prihoda najve}e izvr{enje ima PDV koji je ve}i za 30%. (Naplata poreza na promet je daleko iznad projektirane zbog velikog uvoza krajem 2005. i velikog iznosa napla}enog zaostalog poreza na promet po~etkom 2006. - jednokratan efekt zbog uvedbe PDV-a.) Pored toga, projektirana stopa PDV-a je 17%, a prihodovno neutralna, 16%, tako da je bilo realno o~ekivati ve}u naplatu

5. VLADINE FINANSIJE5. VLADINE FINANSIJE

Konsolidovani izvje{taj vladinih finansija za 2006. bi}e dostupan u sqede}em biltenu, kada }e se sa~initi detaqna analiza statistike vladinih finansija.

Raspoloìvi podaci za 2006. pokazuju da su svi nivoi vlasti ostvarili ve}i iznos sredstva na prihodovnoj strani, i to kako u odnosu na prethodnu 2005. tako i u odnosu na planirane prihode u buxetu za 2006. Istovremeno, na rashodovnoj strani ostvareni rashodi su ve}i u odnosu na 2005. i uglavnom su u skladu sa buxetom planiranim rashodima.

U okviru ovog poglavqa iznije}e se osnovni efekti koje je prouzrokovalo uvo|ewe PDV-a.

Porez na dodatu vrijednost – PDV Uvo|ewe PDV-a (1. januara 2006.) moè se okarakterisati kao najzna~ajnija reforma fiskalnog sistema BiH koja je u cjelosti protekla bez ve}ih negativnih reperkusija na ekonomiju zemqe i zna~ajno poboq{ala prikupqawe sredstava u 2006.

U 2006. napla}eno je ukupno 4,29 milijardi KM indirektnih poreza u BiH ili 26,1% vi{e nego u 2005. Uvo|ewem PDV-a i smawenom poreskom evazijom, udio PDV-a (ukupno sa napla}enim porezom na promet) u 2006. u indirektnim porezima dosegao je 62,6%, a projektovani iznos naplate indirektnih poreza od 3,653 milijarde KM prema{en je za 17,5%. Pri tome je UIO naplatila 4,06 milijardi KM neto prihoda ili 94,6%, a entitetske uprave ostatak od 233,4 miliona KM.

Struktura napla}enih indirektnih poreza

Istovremeno, u 2006. je napla}eno zajedno PDV-a i poreza na promet za ~ak 48,7% vi{e nego poreza na promet u 2005. Na visok nivo naplate PDV-a pozitivno je uticao nizak nivo dugova, koji su na kraju godine iznosili 87,7 miliona KM, od ~ega se samo 15,4 miliona KM ili 17,5% odnosi na nepla}ene dugove po osnovu prijava PDV-a. Od glavnih grupa prihoda najve}e izvr{ewe ima PDV koji je ve}i za 30%. (Naplata poreza na promet je daleko iznad projektovane zbog velikog uvoza krajem 2005. i velikog iznosa napla}enog zaostalog poreza na promet po~etkom 2006. - jednokratan efekt zbog uvo|ewa PDV-a.) Pored toga, projektovana stopa PDV-a je 17%, a prihodovno neutralna, 16%, tako da je bilo realno o~ekivati ve}u naplatu prihoda

83

Napla}eni neizravni porezi u 2006.Napla}eni indirektni porezi u 2006.Naziv prihoda

Naziv prihodae Iznos u milijunima KM U~e{}e u %Iznos u milionima KM U~e{}e u %

PDV2.448,0 57,05

PDVPorez na promet

237,7 5,54Porez na prometAkcize

861,2 20,07AkcizeCarine

557,0 12,94CarinePutarine

176,8 4,12PutarineOstali prihodi

10,3 0,24Ostali prihodiUkupno

4.291,0 100,00Total


realistically expected, by 6.25%. Everything beyond this percentage was the result of a larger tax base, reduction of tax evasion due to the quality of the VAT collection system, and of improved financial discipline of the tax payers.20)

Apart from increased revenues, the introduction of VAT was followed by a number of other positive, but also negative effects. For example, positive effects were the result of a higher degree of tax compatibility between BH and the EU and the region, more tax neutrality compared with the old system, and improved competitiveness of domestic exporters (reduced trade deficit), at least in the short run. On the other hand, VAT had some negative effects, primarily the growth of retail prices (7.4%). Also, the introduction of VAT temporarily made the position of taxpayers more difficult in terms of liquidity, but negative effects were one-off. The growth of prices was stopped at the beginning of 2007, and the system of VAT refunds is now mostly well-functioning.

Therefore, the introduction of VAT ensured a significant growth of revenues in the budgets of all levels of authority in 2006, while the long-term effects of VAT on the Bosnian economy will depend on how the revenues are spent).

o~ekivati ve}u naplatu prihoda od PDV-a za 6,25%. Sve iznad ovog procenta rezultat je daleko ve}e poreske baze, smanjenja poreske evazije – koja je rezultat kvaliteta sistema PDV-a i ja~e finansijske discipline obveznika.20)

Pored pove}anja prihoda, uvo|enje PDV-a je pratio i niz drugih pozitivnih ali i negativnih efekata. Na primjer, pozitivni efekti se odnose na ve}i stepen poreske kompatibilnosti BiH sa EU i regionom, vi{i nivo poreske neutralnosti u odnosu na stari sistem, te unapre|enje konkurentnosti doma}ih izvoznika (smanjenje trgovinskog deficita), ako ne u dugom, ono bar u kratkom roku. Na drugoj strani, PDV je imao i svoje negativne efekte, od kojih prije svega moramo navesti porast maloprodajnih cijena (7,4%). Pored toga, uvo|enje PDV-a je privremeno oteàlo poziciju poreskih obveznika sa aspekta likvidnosti, ali, na sre}u, negativni efekti su jednokratni. Rast cijena je zaustavljen ve} po~etkom 2007, a sistem povrata PDV-a se uglavnom uhodao. Prema tome, uvo|enjem PDV-a ostvaren je zna~ajan rast prihoda u budètima svih nivoa vlasti u 2006, dok }e dugoro~ni efekti PDV-a na bh. ekonomiju zavisiti od toga kako su ti prihodi potro{eni.

84

20) Bilten OMA br.18, januar 2007, prera|eni tekst. 20) OMA Bulletin, issue 18, January 2007, abridged text.


prihoda od PDV-a za 6,25%. Sve iznad ovog postotka rezultat je daleko ve}e porezne baze, smanjenja porezne evazije – koja je rezultat kvaliteta sustava PDV-a i ja~e financijske discipline obveznika.20)

Pored pove}anja prihoda, uvedbu PDV-a je pratio i niz drugih pozitivnih ali i negativnih efekata. Na primjer, pozitivni efekti se odnose na ve}i stupanj porezne kompatibilnosti BiH sa EU i regijom, vi{a razina porezne neutralnosti u odnosu na stari sustav, te unapre|enje konkurentnosti doma}ih izvoznika (smanjenje trgovinskog deficita), ako ne u dugom, ono bar u kratkom roku. Na drugoj strani, PDV je imao i svoje negativne efekte, od kojih prije svega moramo navesti porast maloprodajnih cijena (7,4%). Pored toga, uvedba PDV-a je privremeno oteàla poziciju poreznih obveznika sa aspekta likvidnosti, ali, na sre}u, negativni efekti su jednokratni. Rast cijena je zaustavljen ve} po~etkom 2007, a sustav povrata PDV-a se uglavnom uhodao.

Prema tome, uvedbom PDV-a ostvaren je zna~ajan rast prihoda u prora~unima svih razina vlasti u 2006, dok }e dugoro~ni efekti PDV-a na bh. ekonomiju ovisiti od toga kako su ti prihodi potro{eni.

od PDV-a za 6,25%. Sve iznad ovog procenta rezultat je daleko ve}e poreske baze, smawewa poreske evazije – koja je rezultat kvaliteta sistema PDV-a i ja~e finansijske discipline obveznika.20)

Pored pove}awa prihoda, uvo|ewe PDV-a je pratio i niz drugih pozitivnih ali i negativnih efekata. Na primjer, pozitivni efekti se odnose na ve}i stepen poreske kompatibilnosti BiH sa EU i regionom, vi{i nivo poreske neutralnosti u odnosu na stari sistem, te unapre|ewe konkurentnosti doma}ih izvoznika (smawewe trgovinskog deficita), ako ne u dugom, ono bar u kratkom roku. Na drugoj strani, PDV je imao i svoje negativne efekte, od kojih prije svega moramo navesti porast maloprodajnih cijena (7,4%). Pored toga, uvo|ewe PDV-a je privremeno oteàlo poziciju poreskih obveznika sa aspekta likvidnosti, ali, na sre}u, negativni efekti su jednokratni. Rast cijena je zaustavqen ve} po~etkom 2007, a sistem povrata PDV-a se uglavnom uhodao.

Prema tome, uvo|ewem PDV-a ostvaren je zna~ajan rast prihoda u buxetima svih nivoa vlasti u 2006, dok }e dugoro~ni efekti PDV-a na bh. ekonomiju zavisiti od toga kako su ti prihodi potro{eni.

85

20) Bilten OMA br.18, januar 2007, prera|eni tekst. 20) Bilten OMA br.18, sije~anj 2007, prera|eni tekst.


86


87


88

STATISTI^KE TABELESTATISTI^KE TABELE

tabela 1: Kvartalni ekonomski indikatoritabela 2: Bruto doma}i proizvodtabela 3: Indeks industrijske proizvodnjetabela 4: Struktura indeksa industrijske proizvodnjetabela 5: Indeks cijena na malotabela 6: Struktura indeksa cijena na malotabela 7: Indeks tro{kova ìvotatabela 8: Struktura indeksa tro{kova ìvotatabela 9: Prosje~ne bruto i neto pla}e, penzije i potro{a~ka korpatabela 10: Monetarni agregatitabela 11: Monetarni pregledtabela 12: Bilans stanja CBBiHtabela 13: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka u BiHtabela 14: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka u FBiHtabela 15: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka u RStabela 16a: Aktivne kamatne stope komercijalnih banakatabela 16b: Pasivne kamatne stope komercijalnih banakatabela 17: Ukupni depoziti i krediti komercijalnih banakatabela 18: Sektorska struktura depozita po vi|enjutabela 19: Sektorska struktura oro~enih i {tednih depozitatabela 20: Sektorska struktura kratkoro~nih kreditatabela 21: Sektorska struktura dugoro~nih kreditatabela 22: Valutna struktura depozita i kreditatabela 23: Kupovina i prodaja KMtabela 24: Prosje~ne obavezne rezervetabela 25: Obavezne rezerve po obra~unskim periodimatabela 26: Promet na berzamatabela 27: Transakcije u platnom prometutabela 28: Platni bilans: Zbirna tabelatabela 29: Platni bilans: Teku}i ra~untabela 30: Platni bilans: Roba i uslugetabela 31: Platni bilans: Kapitalni i finansijski ra~untabela 32: Platni bilans: Ostale investicije i rezervna aktiva tabela 33: Servisiranje vanjskog dugatabela 34: Vanjski dug op}e vlade BiH po kreditorimatabela 35: Devizne rezerve CBBiHtabela 36: Vanjskotrgovinska razmjena BiHtabela 37: Izvoz robe prema zemljama destinacijetabela 38: Uvoz robe prema zemljama porijeklatabela 39: Struktura izvoza prema robitabela 40: Struktura uvoza prema robitabela 41: Pregled prosje~nih srednjih kursevatabela 42: Vladine finansije BiH - jedinice sektora vladetabela 43: Vladine finansije BiH - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda tabela 44: Vladine finansije FBiH - jedinice sektora vladetabela 45: Vladine finansije FBiH - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda tabela 46: Vladine finansije RS - jedinice sektora vladetabela 47: Vladine finansije RS - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda tabela 48:

tabela 49:

tabela 50:

Tokovi direktnih stranih ulaganja u BiH klasifikovani prema zemlji stranog ulaga~a Tokovi direktnih stranih ulaganja u BiH klasifikovani premadjelatnostimaStanje stranih ulaganja u BiH.

tabela 51: Realni i nominalni efektivni kurs BiHBilje{ka:Bilje{ka: Kratka metodolo{ka obja{njenja se nalaze ispod svake tabele, dok su op{irnija dostupna na www.cbbh.baKonvencija kori{tena u tabelama je sljede}a: θ prosjek * oznaka za napomenu - nema pojave ... ne raspolaè se podacima

STATISTICAL TABLESSTATISTICAL TABLES

Table 1: Quartely Economic IndicatorsTable 2: Gross Domestic ProductTable 3: Industrial Production IndexTable 4: Structure of the Industrial Production IndexTable 5: Retail Price IndexTable 6: Structure of the Retail Price IndexTable 7: Cost of Living IndexTable 8: Structure of the Cost of Living IndexTable 9: Average Gross and Net Wages, Pensions and Consumer BasketTable 10: Monetary AggregatesTable 11: Monetary SurveyTable 12: Balance Sheet of CBBHTable 13: Analytical Accounts of Commercial Banks in BiHTable 14: Analytical Accounts of Commercial Banks in FBiHTable 15: Analytical Accounts of Commercial Banks in RSTable 16a: Active Commercial Banks’ Interest RatesTable 16b: Passive Commercial Banks’ Interest RatesTable 17: Total Deposits and LoansTable 18: Structure of Demand Deposits by Sector Table 19: Structure of Time and Savings Deposits by Sector Table 20: Structure of Short-term Loans by Sector Table 21: Structure of Long-term Loans by Sector Table 22: Structure of Deposits and Loans by CurrencyTable 23: Buying and Selling of KMTable 24: Average Reserve RequirementsTable 25: Required Reserves by Maintenance PeriodsTable 26: Turnover on Stock ExchangesTable 27: Payments System TransactionsTable 28: Balance of Payments: Summary TableTable 29: Balance of Payments: Current AccountTable 30: Balance of Payments: Goods and Services Table 31: Balance of Payments: Capital and Financial AccountTable 32: Balance of Payments: Other Investment and Reserve AssetsTable 33: Foreign Debt ServicingTable 34: Foreign Debt of BiH General Government by CreditorTable 35: Foreign Reserves of CBBHTable 36: Foreign trade Table 37: Exports by Country of DestinationTable 38: Imports by Country of OriginTable 39: Structure of Exported GoodsTable 40: Structure of Imported GoodsTable 41: Average Exchange RatesTable 42: Government finance BH - government sector unitsTable 43: Government finance BH - structure of consolidated revenue and expense Table 44: Government finance FBH - government sector unitsTable 45: Government finance FBH - structure of consolidated revenue and expense Table 46: Government finance RS - government sector unitsTable 47: Government finance RS - structure of consolidated revenue and expenseTable 48:

Table 49:

Table 50:

Flows of foreign direct investment in BH classified by country of foreign investorFlows of foreign direct investment in BH classified by industryStock of foreign investment in BH

Table 51: Real and Nominal Effective Exchange RateNote:Note: Brief notes on methodology can be found below each table, while more detailed ones are available at www.cbbh.baConvention used in the tables is as follows: θ average * indicates a note bellow - no entry ... data not available


89

STATISTI^KE TABLICESTATISTI^KE TABLICE

tablica 1: Tromjese~ni ekonomski indikatoritablica 2: Bruto doma}i proizvodtablica 3: Indeks industrijske proizvodnjetablica 4: Struktura indeksa industrijske proizvodnjetablica 5: Indeks cijena na malotablica 6: Struktura indeksa cijena na malotablica 7: Indeks tro{kova ìvotatablica 8: Struktura indeksa tro{kova ìvotatablica 9: Prosje~ne bruto i neto pla}e, mirovine i potro{a~ka ko{aratablica 10: Monetarni agregatitablica 11: Monetarni pregledtablica 12: Bilanca stanja CBBiHtablica 13: Konsolidirana bilanca poslovnih banaka u BiHtablica 14: Konsolidirana bilanca poslovnih banaka u FBiHtablica 15: Konsolidirana bilanca poslovnih banaka u RStablica 16a: Aktivne kamatne stope poslovnih banakatablica 16b: Pasivne kamatne stope poslovnih banakatablica 17: Ukupni depoziti i krediti poslovnih banakatablica 18: Sektorska struktura depozita po vi|enjutablica 19: Sektorska struktura oro~enih i {tednih depozitatablica 20: Sektorska struktura kratkoro~nih kreditatablica 21: Sektorska struktura dugoro~nih kreditatablica 22: Valutna struktura depozita i kreditatablica 23: Kupnja i prodaja KMtablica 24: Prosje~ne obvezne pri~uvetablica 25: Obvezne pri~uve po obra~unskim razdobljimatablica 26: Promet na burzamatablica 27: Transakcije u platnom prometutablica 28: Platna bilanca: Zbrojna tablicatablica 29: Platna bilanca: Teku}i ra~untablica 30: Platna bilanca: Roba i usluge tablica 31: Platna bilanca: Kapitalni i financijski ra~untablica 32: Platna bilanca: Ostala ulaganja i pri~uvna aktiva tablica 33: Servisiranje vanjskog dugatablica 34: Vanjski dug op}e vlade BiH po kreditorimatablica 35: Devizne pri~uve CBBiHtablica 36: Vanjskotrgovinska razmjena BiHtablica 37: Izvoz robe prema zemljama destinacijetablica 38: Uvoz robe prema zemljama podrijetlatablica 39: Struktura izvoza prema robitablica 40: Struktura uvoza prema robitablica 41: Pregled prosje~nih srednjih te~ajevatablica 42: Vladine financije BiH - jedinice sektora vladetablica 43: Vladine finansije BiH - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda tablica 44: Vladine financije FBiH - jedinice sektora vladetablica 45: Vladine financije FBiH - struktura konsolidiranih prihoda i rashodatablica 46: Vladine financije RS - jedinice sektora vladetablica 47: Vladine financije RS - struktura konsolidiranih prihoda i rashodatablica 48:

tablica 49:

tablica 50:

Tijekovi izravnih inozemnih ulaganja u BiH klasificirani prema zemlji inozemnog ulaga~aTijekovi izravnih inozemnih ulaganja u BiH klasificirani prema djelatnostimaStanje inozemnih ulaganja u BiH

tablica 51: Nominalni i realni efektivni kurs BiHBilje{ka:Bilje{ka: Kratka metodolo{ka obja{njenja se nalaze ispod svake tablice, dok su op{irnija dostupna na www.cbbh.baKonvencija kori{tena u tablicama je sljede}a: θ prosjek * oznaka za napomenu - nema pojave ... ne raspolaè se podacima

STATISTI^KE TABELESTATISTI^KE TABELE

tabela 1: Kvartalni ekonomski indikatoritabela 2: Bruto doma}i proizvodtabela 3: Indeks industrijske proizvodwetabela 4: Struktura indeksa industrijske proizvodwetabela 5: Indeks cijena na malotabela 6: Struktura indeksa cijena na malotabela 7: Indeks tro{kova ìvotatabela 8: Struktura indeksa tro{kova ìvotatabela 9: Prosje~ne bruto i neto plate, penzije i potro{a~ka korpatabela 10: Monetarni agregatitabela 11: Monetarni pregledtabela 12: Bilans stawa CBBiHtabela 13: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka u BiHtabela 14: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka u FBiHtabela 15: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka u RStabela 16a: Aktivne kamatne stope komercijalnih banakatabela 16b: Pasivne kamatne stope komercijalnih banakatabela 17: Ukupni depoziti i krediti komercijalnih banakatabela 18: Sektorska struktura depozita po vi|ewutabela 19: Sektorska struktura oro~enih i {tednih depozitatabela 20: Sektorska struktura kratkoro~nih kreditatabela 21: Sektorska struktura dugoro~nih kreditatabela 22: Valutna struktura depozita i kreditatabela 23: Kupovina i prodaja KMtabela 24: Prosje~ne obavezne rezervetabela 25: Obavezne rezerve po obra~unskim periodimatabela 26: Promet na berzamatabela 27: Transakcije u platnom prometutabela 28: Platni bilans: Zbirna tabelatabela 29: Platni bilans: Teku}i ra~untabela 30: Platni bilans: Roba i uslugetabela 31: Platni bilans: Kapitalni i finansijski ra~untabela 32: Platni bilans: Ostale investicije i rezervna aktiva tabela 33: Servisirawe spoqnog dugatabela 34: Spoqni dug op{te vlade BiH po kreditorimatabela 35: Devizne rezerve CBBiHtabela 36: Spoqnotrgovinska razmjena BiHtabela 37: Izvoz robe prema zemqama destinacijetabela 38: Uvoz robe prema zemqama porijeklatabela 39: Struktura izvoza prema robitabela 40: Struktura uvoza prema robitabela 41: Pregled prosje~nih sredwih kursevatabela 42: Vladine finansije BiH - jedinice sektora vladetabela 43: Vladine financije BiH - struktura konsolidovanih prihoda i rashoda tabela 44: Vladine finansije FBiH - jedinice sektora vladetabela 45: Vladine finansije FBiH - struktura konsolidovanih prihoda i rashoda tabela 46: Vladine finansije RS - jedinice sektora vladetabela 47: Vladine finansije RS - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda tabela 48: Tokovi direktnih stranih ulagawa u BiH klasifikovani prema zemqi

stranog ulaga~a tabela 49:

tabela 50:

Tokovi direktnih stranih ulagawa u BiH klasifikovani prema djelatnostimaStawe stranih ulagawa u BiH.

tabela 51: Nominalni i realni efektivni kurs BiHBiqe{ka:Biqe{ka: Kratka metodolo{ka obja{wewa se nalaze ispod svake tabele, dok su op{irnija dostupna na www.cbbh.baKonvencija kori{tena u tabelama je sqede}a: θ prosjek * oznaka za napomenu - nema pojave ... ne raspolaè se podacima


90

Table 1Table 1Quartely Economic IndicatorsQuartely Economic Indicators

Notes:Notes:Data shown in this table represents change from the previous quarter.1) Quarterly growth rates of industrial production were calculated on the basis of monthly growth rates for the given quarter.2) See notes from Table 15.3) Quarterly interest rates are aritmetic averages of monthly interest rates for the reporting quarter, on long-term credits extended to private enterprises and cooperatives and for time and saving deposits in KM.4) Balance of export and import of goods on BoP basis including adjustments to coverage and valuation that were done for balance of payments dissemination purpose. Quarterly data have been derived from monthly data on exports and imports on balance of payments base, that are published as a separate data series (Table 36), and may contain the data (new and/or revised ones) that are not included in the tables of BoP of BiH (Tables 28, 29 and 30).

Tabela 1Tabela 1Kvartalni ekonomski indikatoriKvartalni ekonomski indikatori

Bilje{ke:Bilje{ke:Podaci prikazani u ovoj tabeli predstavljaju promjene u odnosu na predhodni kvartal.1) Kvartalne stope rasta industrijske proizvodnje izra~unate su na osnovu mjese~nih stopa rasta u datom kvartalu.2) Vidi bilje{ku uz tabelu 15.3) Kvartalne kamatne stope predstavljaju aritmeti~ku sredinu mjese~nih ponderisanih kamatnih stopa iz izvje{tajnog kvartala na dugoro~ne kredite privatnim preduze}ima i udruènjima i oro~ene i {tedne depozite stanovni{tva iskazane na godi{njem nivou.4) Saldo izvoza i uvoza robe na platnobilansnoj osnovi uklju~uju}i prilago|enja obuhvata i vrijednosti koja se rade u svrhu izvje{tavanja o platnom bilansu. Kvartalni podaci su izvedeni iz mjese~nih podataka o izvozu i uvozu robe na platnobilansnoj osnovi, koji se objavljuju kao posebna serija podataka (Tabela 36), i mogu da sadrè podatke (nove i/ili revidirane) koji trenutno nisu sadràni u tabelama platnog bilansa BiH (Tabele 28, 29 i 30).

2005. 2006. 2007Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1

u procentima / in percentRast industrijske proizvodnje: FBiH 1)

-6,2 7,8 4,5 -1,7 -7,2 2,6 6,9 7,1 -2,2Industrial Production Growth: FBiH 1)

Rast industrijske proizvodnje: RS 1)

-9,1 28,1 1,5 -4,7 -7,0 23,6 23,9 -9,8 -26,2Industrial Production Growth: RS 1)

Rast cijena na malo1,9 -0,7 0,9 2,1 4,3 1,2 -0,3 0,7 0,2

Retail Prices GrowthRast ukupnih kredita 2)

4,68 7,68 5,38 7,16 3,81 6,60 3,74 7,47 6,22Total Credit Growth 2)

Rast ukupnih depozita1,62 6,15 7,81 5,99 5,63 5,79 9,44 5,1 5,82

Total Deposits GrowthKamatne stope na dugoro~ne kredite 3)

8,50 8,23 8,14 7,73 8,01 8,07 8,16 7,75 8,04Long-term Lending Rate 3)

Kamatne stope na dugoro~ne depozite 3)

3,81 3,49 3,37 3,59 3,71 3,65 3,86 3,56 3,5Long-term Deposit Rate 3)

Rast novca u uèm smislu (M1)-0,08 4,83 4,88 5,64 -0,29 7,75 8,26 6,24 4,53

Narrow Money Growth (M1)Rast novca u {irem smislu (M2)

1,54 4,91 5,52 5,16 2,91 5,88 8,20 5,8 4,25Broad Money Growth (M2)

u milionima KM / in millions of KMSaldo robne razmjene 4)

-1.401 -1.979 -2.067 -2.386 -1.116 -1.703 -1.851 -1.992 -1.524Trade Balance 4)Izvoz

838 1.061 1.051 1.132 1.102 1.364 1.399 1.392 1.382Exports Uvoz

-2.239 -3.041 -3.118 -3.519 -2.217 -3.067 -3.249 -3.383 2.906Imports Bilans teku}eg ra~una

-475 -894 -795 -1.195 -222 -578 -489 -753 . . .Current Account BalanceDevizne rezerve

-20,3 160,3 349,3 256,1 244,8 208,8 622,1 151,5 133,8Foreign reservesServisiranje spoljnog duga

44 67 51 38 56 72 63,7 78,3 54,7Foreign Debt ServicingKurs BAM/USD

1,4905 1,5514 1,6024 1,6450 1,6280 1,5589 1,5349 1,5173 1,4929Exchange Rate BAM/USD


91

Tablica 1Tablica 1Tromjese~ni ekonomski indikatoriTromjese~ni ekonomski indikatori

Bilje{ke:Bilje{ke:Podaci prikazani u ovoj tablici predstavljaju promjene u odnosu na predhodni kvartal.1) Kvartalne stope rata industrijske proizvodnje izra~unate su na osnovi mjese~nih stopa rasta u datom kvartalu.2)Vidi bilje{ku uz tablicu 15.3) Kvartalne kamatne stope predstavljaju aritmeti~ku sredinu mjese~nih ponderiranih kamatnih stopa iz izvje{tajnog kvartala na dugoro~ne kredite privatnim poduze}ima i udruènjima i oro~ene i {tedne depozite stanovni{tva iskazane na godi{njoj razini.4) Bilanca izvoza i uvoza robe na platnobilancnoj osnovi uklju~uju}i prilago|enja obuhvata i vrijednosti koja se rade u svrhu izvje{tavanja o platnoj bilanci. Kvartalni podaci su izvedeni iz mjese~nih podataka o izvozu i uvozu robe na platnobilan~noj osnovi koji se objavljuju kao zasebna serija podataka (Tablica 36) i mogu sadràvati podatke (nove i/ili revidirane) koji trenuta~no nisu sadràni u tablicama platne bilance BiH (Tablice 28, 29 i 30).

Tabela 1Tabela 1Kvartalni ekonomski indikatoriKvartalni ekonomski indikatori

Biqe{ke:Biqe{ke:Podaci prikazani u ovoj tabeli predstavqaju promjene u odnosu na predhodni kvartal.1) Kvartalne stope rata industrijske proizvodwe su izra~unate na osnovu mjese~nih stopa rasta u datom kvartalu.2) Vidi biqe{ku uz tabelu 15.3) Kvartalne kamatne stope predstavqaju aritmeti~ku sredinu mjese~nih ponderisanih kamatnih stopa iz izvje{tajnog kvartala na dugoro~ne kredite privatnim preduze}ima i udruèwima i oro~ene i {tedne depozite stanovni{tva iskazane na godi{wem nivou.4) Saldo izvoza i uvoza robe na platnobilansnoj osnovi ukqu~uju}i prilago|ewa obuhvata i vrijednosti koja se rade u svrhu izvje{tavawa o platnom bilansu. Kvartalni podaci su izvedeni iz mjese~nih podataka o izvozu i uvozu robe na platnobilansnoj osnovi koji se objavquju kao posebna serija podataka (Tabela 36) i mogu da sadrè podatke (nove i/ili revidirane) koji trenutno nisu sadràni u tabelama platnog bilansa BiH (Tabele 28, 29 i 30).

2005. 2006. 2007Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1

u procentima / u procentimaRast industrijske proizvodnje: FBiH 1)

-6,2 7,8 4,5 -1,7 -7,2 2,6 6,9 7,1 -2,2Rast industrijske proizvodwe: FBiH 1)Rast industrijske proizvodnje: RS 1)

-9,1 28,1 1,5 -4,7 -7,0 23,6 23,9 -9,8 -26,2Rast industrijske proizvodwe: RS 1)Rast cijena na malo

1,9 -0,7 0,9 2,1 4,3 1,2 -0,3 0,7 0,2Rast cijena na maloRast ukupnih kredita

4,68 7,68 5,38 7,16 3,81 6,60 3,74 7,47 6,22Rast ukupnih kredita 2)Rast ukupnih depozita 2)

1,62 6,15 7,81 5,99 5,63 5,79 9,44 5,1 5,82Rast ukupnih depozitaKamatne stope na dugoro~ne kredite 3)

8,50 8,23 8,14 7,73 8,01 8,07 8,16 7,75 8,04Kamatne stope na dugoro~ne kredite 3)Kamatne stope na dugoro~ne depozite 3)

3,81 3,49 3,37 3,59 3,71 3,65 3,86 3,56 3,5Kamatne stope na dugoro~ne depozite 3)Rast novca u uèm smislu (M1)

-0,08 4,83 4,88 5,64 -0,29 7,75 8,26 6,24 4,53Rast novca u uèm smislu (M1)Rast novca u {irem smislu (M2)

1,54 4,91 5,52 5,16 2,91 5,88 8,20 5,8 4,25Rast novca u {irem smislu (M2)

u milionima KM / u milionima KM

Bilanca robne razmjene 4)-1.401 -1.979 -2.067 -2.386 -1.116 -1.703 -1.851 -1.992 -1.524

Saldo robne razmjene 4)Izvoz

838 1.061 1.051 1.132 1.102 1.364 1.399 1.392 1.382Izvoz Uvoz

-2.239 -3.041 -3.118 -3.519 -2.217 -3.067 -3.249 -3.383 2.906Uvoz Bilanca teku}eg ra~una

-475 -894 -795 -1.195 -222 -578 -489 -753 . . .Bilans teku}eg ra~unaDevizne pri~uve

-20,3 160,3 349,3 256,1 244,8 208,8 622,1 151,5 133,8Devizne rezerveServisiranje vanjskog duga

44 67 51 38 56 72 63,7 78,3 54,7Servisirawe spoqnog duga

Te~aj BAM/USD1,4905 1,5514 1,6024 1,6450 1,6280 1,5589 1,5349 1,5173 1,4929

Kurs BAM/USD


92

Table 2Table 2Gross Domestic ProductGross Domestic Product

Source: Source: Central Bank of BiH and BiH Agency for statistics

Note:Note:Population is estimate of the BiH Agency for statistics. GDP including nonobserved economy is CBBH estimate.

* CBBH estimate.

Tabela 2Tabela 2Bruto doma}i proizvodBruto doma}i proizvod

Izvor:Izvor:Centralna Banka BiH i Agencija za statistiku BiH.

Bilje{ka:Bilje{ka:Broj stanovnika BiH je procjena Agencije za statistiku BiH, a BDP sa neosmatranom ekonomijom je procjena CBBH.

* Procjena CBBiH.

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.Nominalni BDP (u milionima KM)

10.713 11.599 12.829 13.443 14.678 15.791 17,950*Nominal GDP (in millions KM)Nominalni BDP (u milionima USD)

5.056 5.307 6.177 7.755 9.316 10.040 11.511Nominal GDP (in millions USD)Nominalni BDP sa NOE (u milionima KM)

… … … 16.950 17.980 19.320 20,900*Nominal GDP including NOE (in milions KM)Nominalni BDP sa NOE (u milionima USD)

… … … 9.778 11.412 12.284 13.402Nominal GDP including NOE (in millions USD)BDP po stanovniku BiH (u KM)

2.833 3.054 3.351 3.508 3.819 4.108 4.670GDP per capita (in KM)BDP po stanovniku BiH (u USD)

1.337 1.397 1.614 2.024 2.424 2.612 2.994GDP per capita (in USD)BDP sa NOE po stanovniku BiH (u KM)

… … … 4.423 4.679 5.027 5.437GDP including NOE per capita (in KM)BDP sa NOE po stanovniku BiH (u USD)

… … … 2.552 2.970 3.196 3.487GDP including NOE per capita (u USD)Realni BDP (stopa rasta u %)

5,5 4,5 5,5 3,0 6,0 5,5 6,2Real GDP (growth rate in %)Broj stanovnika (u hiljadama)

3.781 3.798 3.828 3.832 3.843 3.844 3.843Population (in thousands)Prosje~ni godi{nji kurs KM/USD

2,1189 2,1856 2,0768 1,7335 1,5755 1,5728 1,5594Annual average exchange rate KM/USD


93

Tablica 2Tablica 2Bruto doma}i proizvodBruto doma}i proizvod


Bilje{ka:Bilje{ka:Broj stanovnika BiH je procjena Agencije za statistiku BiH, a BDP sa neosmatranom ekonomijom je procjena CBBH.

* Procjena CBBiH.

Tabela 2Tabela 2Bruto doma}i proizvodBruto doma}i proizvod


Biqe{ka:Biqe{ka:Broj stanovnika BiH je procjena Agencije za statistiku BiH, a BDP sa neosmatranom ekonomijom je procjena CBBH.

* Procjena CBBiH.

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.Nominalni BDP (u milijunima KM)

10.713 11.599 12.829 13.443 14.678 15.791 17,950*Nominalni BDP (u milionima KM)Nominalni BDP (u milijunima USD)

5.056 5.307 6.177 7.755 9.316 10.040 11.511Nominalni BDP (u milionima USD)Nominalni BDP sa NOE (u milijunima KM)

… … … 16.950 17.980 19.320 20,900*Nominalni BDP sa NOE (u milionima KM)Nominalni BDP sa NOE (u milijunima USD)

… … … 9.778 11.412 12.284 13.402Nominalni BDP sa NOE (u milionima USD)

BDP po stanovniku BiH (u KM)2.833 3.054 3.351 3.508 3.819 4.108 4.670

BDP po stanovniku BiH (u KM)BDP po stanovniku BiH (u USD)

1.337 1.397 1.614 2.024 2.424 2.612 2.994BDP po stanovniku BiH (u USD)BDP sa NOE po stanovniku BiH (u KM)

… … … 4.423 4.679 5.027 5.437BDP sa NOE BiH (u KM)BDP sa NOE po stanovniku BiH (u USD)

… … … 2.552 2.970 3.196 3.487BDP sa NOE po stanovniku BiH (u USD)

Realni BDP (stopa rasta u %)5,5 4,5 5,5 3,0 6,0 5,5 6,2

Realni BDP (stopa rasta u %)

Broj stanovnika (u tisu}ama)3.781 3.798 3.828 3.832 3.843 3.844 3.843

Broj stanovnika (u hiqadama)

Prosje~ni godi{nji te~aj KM/USD2,1189 2,1856 2,0768 1,7335 1,5755 1,5728 1,5594

Prosje~ni godi{wi kurs KM/USD


94

Table 3Table 3Index of industrial productionIndex of industrial production

Source: Source: Federal office of statistics of FBiH and RS Institute of Statistics.

Note:Note:Industrial production index for a period / the same period of previous year for December represents yearly index in comparison to previous year.

Tabela 3Tabela 3Indeks industrijske proizvodnjeIndeks industrijske proizvodnje

Izvor:Izvor:Federalni zavod za statistiku FBiH i Republi~ki zavod za statistiku RS.

Bilje{ka:Bilje{ka:Indeks industrijske proizvodnje za period / isti period prethodne godine u decembru pred-stavlja godi{nji indeks u odnosu na prethodnu godinu.

Godina

Year

Mjesec

Month

Mjesec / prethodni mjesec teku}e godineMonth / previous month of current year

Mjesec / isti mjesec prethodne godineMonth / the same month of previous year

Period / isti period prethodne godinePeriod / the same period of previous year

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

1998. 12. … … 115,4 115,5 123,8 123,0

1999. 12. … … 109,1 92,7 110,6 101,6

2000. 12. … … 105,7 103,5 108,8 105,6

2001. 12. … … 107,4 74,6 112,2 87,1

2002. 12. … … 113,9 119,4 109,2 97,5

2003. 12. … … 107,8 100,9 104,8 105,7

2004. 12. … … 109,0 113,9 113,2 109,7

2005. 12. … … 105,1 112,9 106,1 119,8

2006. 12. … … 106,7 128,5 107,5 119,1

2006. 01. 88,8 66,6 116,1 93,5 116,1 93,5

02. 92,9 118,1 107,9 123,9 110,4 107,9

03. 112,5 118,3 105,9 117,2 109,0 111,3

04. 107,4 98,6 110,4 98,6 109,6 107,5

05. 98,4 117,2 105,1 123,2 108,6 110,9

06. 97,1 107,0 98,7 110,2 106,8 110,8

07. 108,4 101,5 109,1 97,6 107,1 108,2

08. 102,2 109,9 105,5 125,3 106,9 110,7

09. 96,5 111,1 104,4 132,7 106,6 113,5

10. 101,1 101,2 107,9 143,7 106,7 116,8

11. 104,3 84,4 115,6 131,8 107,6 118,1

12. 101,6 105,6 106,7 128,5 107,5 119,1

2007. 01. 87,2 58,3 109,5 99,3 109,5 99,3

02. 97,2 112,0 113,8 105,5 111,6 102,5

03. 115,4 113,1 116,6 107,7 113,4 105,5


95

Tablica 3Tablica 3Indeks industrijske proizvodnjeIndeks industrijske proizvodnje


Bilje{ka:Bilje{ka:Indeks industrijske proizvodnje za razdoblje / isto razdoblje prethodne godine u prosincu predstavlja godi{nji indeks u odnosu na prethodnu godinu

Tabela 3Tabela 3Indeks industrijske proizvodweIndeks industrijske proizvodwe


Biqe{ka:Biqe{ka:Indeks industrijske proizvodwe za period / isti period prethodne godine u decembru predstavqa godi{wi indeks u odnosu na prethodnu godinu.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

Mjesec / prethodni mjesec teku}e godineMjesec / prethodni mjesec teku}e godine

Mjesec / isti mjesec prethodne godineMjesec / isti mjesec prethodne godine

Period / isto razdoblje prethodne godinePeriod / isti period prethodne godine

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

1998. 12. … … 115,4 115,5 123,8 123,0

1999. 12. … … 109,1 92,7 110,6 101,6

2000. 12. … … 105,7 103,5 108,8 105,6

2001. 12. … … 107,4 74,6 112,2 87,1

2002. 12. … … 113,9 119,4 109,2 97,5

2003. 12. … … 107,8 100,9 104,8 105,7

2004. 12. … … 109,0 113,9 113,2 109,7

2005. 12. … … 105,1 112,9 106,1 119,8

2006. 12. … … 106,7 128,5 107,5 119,1

2006. 01. 88,8 66,6 116,1 93,5 116,1 93,5

02. 92,9 118,1 107,9 123,9 110,4 107,9

03. 112,5 118,3 105,9 117,2 109,0 111,3

04. 107,4 98,6 110,4 98,6 109,6 107,5

05. 98,4 117,2 105,1 123,2 108,6 110,9

06. 97,1 107,0 98,7 110,2 106,8 110,8

07. 108,4 101,5 109,1 97,6 107,1 108,2

08. 102,2 109,9 105,5 125,3 106,9 110,7

09. 96,5 111,1 104,4 132,7 106,6 113,5

10. 101,1 101,2 107,9 143,7 106,7 116,8

11. 104,3 84,4 115,6 131,8 107,6 118,1

12. 101,6 105,6 106,7 128,5 107,5 119,1

2007. 01. 87,2 58,3 109,5 99,3 109,5 99,3

02. 97,2 112,0 113,8 105,5 111,6 102,5

03. 115,4 113,1 116,6 107,7 113,4 105,5


96

Table 4Table 4Structure of the Industrial Production IndexStructure of the Industrial Production Index

Source: Source: Federal office of statistics of FBiH and RS Institute of Statistics

Note:Note:Industrial production indices are stated for a year in comparison to previous year and for a month in comparison to the same month of previous year and are shown by the main section of SCE.

Tabela 4Tabela 4Struktura indeksa industrijske proizvodnjeStruktura indeksa industrijske proizvodnje

Izvor:Izvor:Federalni zavod za statistiku FBiH i Republi~ki zavod za statistiku RS

Bilje{ka:Bilje{ka:Indeksi industrijske proizvodnje iskazani su za godinu u odnosu na prethodnu godinu a za mjesec u odnosu na isti mjesec prethodne godine i iskazani su prema glavnim podru~jima SKD-a.

Godina

Year

Mjesec

Month

UkupnoTotal

RudarstvoMining

Prera|iva~ka industrijaManufacturing

Snabdjevanje el. energijom, gasom i vodomElectricity, gas and water supply

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

1998. … 123,8 123,0 122,8 … 129,7 … 113,6 …

1999. … 110,6 101,6 99,4 … 117,9 … 101,4 …

2000. … 108,8 105,6 110,4 … 107,9 … 110,4 …

2001. … 112,2 87,1 102,7 96,5 114,3 79,1 111,4 105,2

2002. … 109,2 97,5 114,9 86,8 113,3 104,1 98,9 87,8

2003. … 104,8 105,7 104,6 122,4 105,2 99,5 99,4 116,3

2004. … 113,2 109,7 105,8 136,7 114,5 107,2 114,8 105,7

2005. … 106,1 119,8 104,2 118,0 111,4 123,2 95,8 106,9

2006. … 107,5 119,1 102,0 120,6 109,0 121,3 106,8 109,7

2006. 01. 116,1 93,5 111,0 151,8 114,8 92,0 120,6 94,1

02. 107,9 123,9 126,5 262,6 104,5 121,9 106,3 122,1

03. 105,9 117,2 107,6 159,6 105,9 127,1 105,0 89,9

04. 110,4 98,6 114,0 116,1 106,9 89,0 106,0 169,2

05. 105,1 123,2 97,3 125,6 105,7 117,9 108,3 162,5

06. 98,7 110,2 100,9 101,5 97,9 108,9 100,0 119,5

07. 109,1 97,6 103,3 111,1 107,4 93,9 118,3 114,2

08. 105,5 125,3 98,5 126,6 105,2 131,7 111,4 100,9

09. 104,4 132,7 102,0 121,4 107,3 143,6 97,5 93,6

10. 107,9 143,7 92,7 108,3 114,5 157,9 102,3 99,5

11. 115,6 131,8 101,6 100,3 119,7 133,4 114,7 131,7

12. 106,7 128,5 92,7 115,8 115,8 139,0 93,2 93,3

2007. 01. 109,5 99,3 98,8 81,9 132,4 106,1 73,8 90,9

02. 113,8 105,5 95,7 114,0 130,9 112,2 86,2 92,1

03. 116,6 107,7 118,6 136,5 131,9 109,5 88,0 100,1


97

Tablica 4Tablica 4Struktura indeksa industrijske proizvodnjeStruktura indeksa industrijske proizvodnje


Bilje{ka:Bilje{ka:Indeksi industrijske proizvodnje su iskazani za godinu u odnosu na prethodnu godinu a za mjesec u odnosu na isti mjesec prethodne godine i iskazani su sukladno glavnim podru~jima SKD-a.

Tabela 4Tabela 4Struktura indeksa industrijske proizvodweStruktura indeksa industrijske proizvodwe


Biqe{ka:Biqe{ka:Indeksi industrijske proizvodwe su iskazani za godinu u odnosu na prethodnu godinu a za mjesec u odnosu na isti mjesec prethodne godine i iskazani su prema glavnim podru~jima SKD-a.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

UkupnoUkupno

RudarstvoRudarstvo

Prera|iva~ka industrijaPrera|iva~ka industrija

Opskrba el. energijom, plinom i vodomSnabdjevawe el. energijom, gasom i vodom

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

1998. … 123,8 123,0 122,8 … 129,7 … 113,6 …

1999. … 110,6 101,6 99,4 … 117,9 … 101,4 …

2000. … 108,8 105,6 110,4 … 107,9 … 110,4 …

2001. … 112,2 87,1 102,7 96,5 114,3 79,1 111,4 105,2

2002. … 109,2 97,5 114,9 86,8 113,3 104,1 98,9 87,8

2003. … 104,8 105,7 104,6 122,4 105,2 99,5 99,4 116,3

2004. … 113,2 109,7 105,8 136,7 114,5 107,2 114,8 105,7

2005. … 106,1 119,8 104,2 118,0 111,4 123,2 95,8 106,9

2006. … 107,5 119,1 102,0 120,6 109,0 121,3 106,8 109,7

2006. 01. 116,1 93,5 111,0 151,8 114,8 92,0 120,6 94,1

02. 107,9 123,9 126,5 262,6 104,5 121,9 106,3 122,1

03. 105,9 117,2 107,6 159,6 105,9 127,1 105,0 89,9

04. 110,4 98,6 114,0 116,1 106,9 89,0 106,0 169,2

05. 105,1 123,2 97,3 125,6 105,7 117,9 108,3 162,5

06. 98,7 110,2 100,9 101,5 97,9 108,9 100,0 119,5

07. 109,1 97,6 103,3 111,1 107,4 93,9 118,3 114,2

08. 105,5 125,3 98,5 126,6 105,2 131,7 111,4 100,9

09. 104,4 132,7 102,0 121,4 107,3 143,6 97,5 93,6

10. 107,9 143,7 92,7 108,3 114,5 157,9 102,3 99,5

11. 115,6 131,8 101,6 100,3 119,7 133,4 114,7 131,7

12. 106,7 128,5 92,7 115,8 115,8 139,0 93,2 93,3

2007. 01. 109,5 99,3 98,8 81,9 132,4 106,1 73,8 90,9

02. 113,8 105,5 95,7 114,0 130,9 112,2 86,2 92,1

03. 116,6 107,7 118,6 136,5 131,9 109,5 88,0 100,1


98

Table 5Table 5Retail Price IndexRetail Price Index


Note:Note:1998 data for RS reflects price movements in YU dinars, while data from 1999 for prices are in KM. Price index for a period / the same period of previous year for December represents yearly index in comparison to previous year. Prices index at BH level is calculated as a weighted average of entities’ monthly prices indices. The weights represents the share of entities in GDP.

Tabela 5Tabela 5Indeks cijena na maloIndeks cijena na malo


Bilje{ka:Bilje{ka:Kretanje cijena u RS u 1998. bilo je iskazano u YU dinarima, a od 1999. je iskazano u KM. Indeks cijena za period / isti period prethodne godine u decembru predstavlja godi{nji indeks u odnosu na prethodnu godinu.Indeks cijena na nivou BiH izra~unat je kao ponderisani prosjek mjese~nih indeksa cijena entiteta. Ponder predstavlja u~e{}e entiteta u ukupnom BDP-u.

Godina

Year

Mjesec

Month




FBiHFBiH

RSRS

BiHBiH

FBiHFBiH

RSRS

BiHBiH

FBiHFBiH

RSRS

BiHBiH

1998. 12. … … … 101,8 178,1 121,2 105,1 137,2 113,3

1999. 12. … … … 99,0 114,0 103,3 99,1 115,1 103,7

2000. 12. … … … 104,0 116,1 107,5 101,2 113,6 104,8

2001. 12. … … … 100,3 102,2 100,9 101,7 106,5 103,1

2002. 12. … … ... 99,3 102,4 100,2 99,8 101,7 100,4

2003. 12. … … ... 100,3 101,3 100,6 100,1 101,8 100,6

2004. 12. … … … 99,7 102,2 100,5 99,7 101,9 100,4

2005. 12. … … … 104,4 104,1 104,3 103,0 105,2 103,8

2006. 12. … … … 106,6 104,7 106,0 106,9 108,4 107,4

2006. 01. 103,9 105,1 104,3 106,7 109,5 107,7 106,7 109,5 107,7

02. 100,2 99,3 99,9 106,2 108,5 107,0 106,4 109,0 107,3

03. 100,1 100,1 100,1 106,0 108,5 106,9 106,3 108,8 107,2

04. 99,9 99,2 99,7 106,5 108,8 107,3 106,4 108,9 107,3

05. 101,5 100,8 101,3 107,8 109,8 108,5 106,7 109,1 107,5

06. 100,4 100,0 100,3 108,2 110,1 108,8 106,9 109,2 107,7

07. 99,4 99,5 99,4 107,5 109,7 108,3 107,0 109,4 107,8

08. 99,6 100,0 99,7 107,1 109,8 108,0 107,0 109,5 107,9

09. 100,9 99,7 100,5 107,5 107,9 107,6 107,1 109,3 107,9

10. 100,4 100,9 100,6 107,3 107,0 107,2 107,1 109,0 107,7

11. 100,2 100,0 100,1 106,9 105,7 106,5 107,1 108,7 107,6

12. 100,0 100,1 100,0 106,6 104,7 106,0 106,9 108,4 107,4

2007. 01. 99,8 100,1 99,9 102,1 99,4 101,2 102,1 99,4 101,2

02. 100,0 100,5 100,2 101,9 100,6 101,5 102,0 100,0 101,3

03. 100,0 100,3 100,1 102,0 100,8 101,6 102,0 100,2 101,4


99

Tablica 5Tablica 5Indeks cijena na maloIndeks cijena na malo


Bilje{ka:Bilje{ka:Kretanje cijena u RS u 1998. bilo je iskazano u YU dinarima, a od 1999. je iskazano u KM. Indeks cijena za razdoblje / isto razdoblje prethodne godine u prosincu predstavlja godi{nji indeks u odnosu na prethodnu godinu.Indeks cijena na nivou BiH izra~unat je kao ponderisani prosjek mjese~nih indeksa cijena entiteta. Ponder predstavlja u~e{}e entiteta u ukupnom BDP-u.

Tabela 5Tabela 5Indeks cijena na maloIndeks cijena na malo


Biqe{ka:Biqe{ka:Kretawe cijena u RS u 1998. bilo je iskazano u YU dinarima, a od 1999. je iskazano u KM. Indeks cijena za period / isti period prethodne godine u decembru predstavqa godi{wi indeks u odnosu na prethodnu godinu.Indeks cijena na nivou BiH izra~unat je kao ponderisani prosjek mjese~nih indeksa cijena entiteta. Ponder predstavqa u~e{}e entiteta u ukupnom BDP-u.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec



Razdoblje / isto razdoblje prethodne godinePeriod / isti period prethodne godine

FBiHFBiH

RSRS

BiHBiH

FBiHFBiH

RSRS

BiHBiH

FBiHFBiH

RSRS

BiHBiH

1998. 12. … … … 101,8 178,1 121,2 105,1 137,2 113,3

1999. 12. … … … 99,0 114,0 103,3 99,1 115,1 103,7

2000. 12. … … … 104,0 116,1 107,5 101,2 113,6 104,8

2001. 12. … … … 100,3 102,2 100,9 101,7 106,5 103,1

2002. 12. … … ... 99,3 102,4 100,2 99,8 101,7 100,4

2003. 12. … … ... 100,3 101,3 100,6 100,1 101,8 100,6

2004. 12. … … … 99,7 102,2 100,5 99,7 101,9 100,4

2005. 12. … … … 104,4 104,1 104,3 103,0 105,2 103,8

2006. 12. … … … 106,6 104,7 106,0 106,9 108,4 107,4

2006. 01. 103,9 105,1 104,3 106,7 109,5 107,7 106,7 109,5 107,7

02. 100,2 99,3 99,9 106,2 108,5 107,0 106,4 109,0 107,3

03. 100,1 100,1 100,1 106,0 108,5 106,9 106,3 108,8 107,2

04. 99,9 99,2 99,7 106,5 108,8 107,3 106,4 108,9 107,3

05. 101,5 100,8 101,3 107,8 109,8 108,5 106,7 109,1 107,5

06. 100,4 100,0 100,3 108,2 110,1 108,8 106,9 109,2 107,7

07. 99,4 99,5 99,4 107,5 109,7 108,3 107,0 109,4 107,8

08. 99,6 100,0 99,7 107,1 109,8 108,0 107,0 109,5 107,9

09. 100,9 99,7 100,5 107,5 107,9 107,6 107,1 109,3 107,9

10. 100,4 100,9 100,6 107,3 107,0 107,2 107,1 109,0 107,7

11. 100,2 100,0 100,1 106,9 105,7 106,5 107,1 108,7 107,6

12. 100,0 100,1 100,0 106,6 104,7 106,0 106,9 108,4 107,4

2007. 01. 99,8 100,1 99,9 102,1 99,4 101,2 102,1 99,4 101,2

02. 100,0 100,5 100,2 101,9 100,6 101,5 102,0 100,0 101,3

03. 100,0 100,3 100,1 102,0 100,8 101,6 102,0 100,2 101,4


100

Table 6Table 6Structure of the Retail Price IndexStructure of the Retail Price Index


Note:Note:Retail price indexes are stated for a year in comparison to previous year and for a month in comparison to the same month of previous year.

Tabela 6Tabela 6Struktura indeksa cijena na maloStruktura indeksa cijena na malo


Bilje{ka:Bilje{ka:Indeksi cijena na malo su iskazani za godinu u odnosu na prethodnu godinu a za mjesec u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Godina

Year

Mjesec

Month

UkupnoTotal

Industrijski proizvodiManufactured goods

Poljoprivredni proizvodiAgricultural products

UslugeServices

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

1998. … 105,1 137,2 104,0 133,4 89,5 140,1 112,9 153,3

1999. … 99,1 115,1 98,7 111,5 93,6 108,9 103,2 132,4

2000. … 101,2 113,6 100,3 109,8 103,8 128,3 104,2 127,8

2001. … 101,7 106,5 101,8 103,7 98,4 112,7 102,6 118,2

2002. … 99,8 101,7 99,6 101,8 101,4 97,2 100,0 102,0

2003. … 100,1 101,8 100,0 100,8 101,5 104,4 100,2 106,0

2004. … 99,7 101,9 99,6 102,2 98,8 96,5 100,4 101,3

2005. … 103,0 105,2 102,0 103,6 104,5 103,5 106,8 112,5

2006. … 106,9 108,4 106,8 108,7 106,1 105,2 107,6 107,5

2006. 01. 106,7 109,5 105,4 110,1 107,7 100,5 111,4 108,5

02. 106,2 108,5 105,4 108,6 110,4 105,5 108,3 108,6

03. 106,0 108,5 105,4 109,0 105,2 98,4 108,2 108,6

04. 106,5 108,8 105,8 109,2 111,2 106,2 108,2 108,0

05. 107,8 109,8 107,6 110,6 109,8 107,3 108,0 106,8

06. 108,2 110,1 107,9 110,2 112,7 102,8 108,0 111,3

07. 107,5 109,7 107,3 109,6 106,6 105,2 108,2 110,9

08. 107,1 109,8 107,2 109,6 102,1 108,1 108,3 111,1

09. 107,5 107,9 107,6 107,4 99,3 106,6 110,0 110,4

10. 107,3 107,0 107,1 106,8 103,9 104,8 109,3 108,2

11. 106,9 105,7 107,2 107,2 102,2 100,9 106,6 100,4

12. 106,6 104,7 107,1 106,2 101,4 100,2 106,5 99,3

2007. 01. 102,1 99,4 102,2 98,9 97,9 95,3 102,8 102,4

02. 101,9 100,6 102,1 100,5 98,9 94,1 102,6 102,2

03. 102,0 100,8 101,9 100,5 99,5 98,3 103,0 102,5


101

Tablica 6Tablica 6Struktura indeksa cijena na maloStruktura indeksa cijena na malo


Bilje{ka:Bilje{ka:Indeksi cijena na malo su iskazani za godinu u odnosu na prethodnu godinu a za mjesec u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Tabela 6Tabela 6Struktura indeksa cijena na maloStruktura indeksa cijena na malo


Biqe{ka:Biqe{ka:Indeksi cijena na malo su iskazani za godinu u odnosu na prethodnu godinu a za mjesec u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

UkupnoUkupno

Industrijski proizvodiIndustrijski proizvodi

Poljoprivredni proizvodiPoqoprivredni proizvodi

UslugeUsluge

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

1998. … 105,1 137,2 104,0 133,4 89,5 140,1 112,9 153,3

1999. … 99,1 115,1 98,7 111,5 93,6 108,9 103,2 132,4

2000. … 101,2 113,6 100,3 109,8 103,8 128,3 104,2 127,8

2001. … 101,7 106,5 101,8 103,7 98,4 112,7 102,6 118,2

2002. … 99,8 101,7 99,6 101,8 101,4 97,2 100,0 102,0

2003. … 100,1 101,8 100,0 100,8 101,5 104,4 100,2 106,0

2004. … 99,7 101,9 99,6 102,2 98,8 96,5 100,4 101,3

2005. … 103,0 105,2 102,0 103,6 104,5 103,5 106,8 112,5

2006. … 106,9 108,4 106,8 108,7 106,1 105,2 107,6 107,5

2006. 01. 106,7 109,5 105,4 110,1 107,7 100,5 111,4 108,5

02. 106,2 108,5 105,4 108,6 110,4 105,5 108,3 108,6

03. 106,0 108,5 105,4 109,0 105,2 98,4 108,2 108,6

04. 106,5 108,8 105,8 109,2 111,2 106,2 108,2 108,0

05. 107,8 109,8 107,6 110,6 109,8 107,3 108,0 106,8

06. 108,2 110,1 107,9 110,2 112,7 102,8 108,0 111,3

07. 107,5 109,7 107,3 109,6 106,6 105,2 108,2 110,9

08. 107,1 109,8 107,2 109,6 102,1 108,1 108,3 111,1

09. 107,5 107,9 107,6 107,4 99,3 106,6 110,0 110,4

10. 107,3 107,0 107,1 106,8 103,9 104,8 109,3 108,2

11. 106,9 105,7 107,2 107,2 102,2 100,9 106,6 100,4

12. 106,6 104,7 107,1 106,2 101,4 100,2 106,5 99,3

2007. 01. 102,1 99,4 102,2 98,9 97,9 95,3 102,8 102,4

02. 101,9 100,6 102,1 100,5 98,9 94,1 102,6 102,2

03. 102,0 100,8 101,9 100,5 99,5 98,3 103,0 102,5


102

Table 7Table 7Cost of Living IndexCost of Living Index


Note:Note:1998 data for RS reflects cost of living in YU dinars, while data from 1999 for cost of living are in KM. Living costs index for a period / the same period of previous year for December represents yearly index in comparison to previous year. Cost of Living index for BiH level is calculated as a weighted average of monthly living costs indices of entities. The weights represent the share of entities in GDP.

* Data for 2005, period / the same period of previous year, for FBH is revised and the data for BH is changed accordingly.

Tabela 7Tabela 7Indeks tro{kova ìvota Indeks tro{kova ìvota


Bilje{ka:Bilje{ka:Tro{kovi ìvota u RS za 1998. prate kretanje tro{kova ìvota iskazanih u YU dinarima, a od 1999. kretanje tro{kova ìvota iskazanih u KM. Indeks tro{kova ìvota za period / isti period prethodne godine u decembru predstavlja godi{nji indeks u odnosu na prethodnu godinu. Indeks tro{kova ìvota na nivou BiH izra~unat je kao ponderisani prosjek mjese~nih indeksa tro{kova ìvota entiteta. Ponder predstavlja u~e{}e entiteta u BDP-u.

* Podatak za FBiH period / isti period prethodne godine za 2005 god. je aùriran a u skladu sa time aùriran je podatak i za BiH.

Godina

Year

Mjesec

Month




FBiHFBiH

RSRS

BiHBiH

FBiHFBiH

RSRS

BiHBiH

FBiHFBiH

RSRS

BiHBiH

1998. 12. … … … 102,3 184,9 123,3 106,8 142,0 115,7

1999. 12. … … … 99,5 119,3 105,2 99,3 121,4 105,6

2000. 12. … … … 103,3 112,7 106,0 101,4 113,4 104,9

2001. 12. … … … 101,5 105,4 102,6 102,1 105,9 103,2

2002. 12. … … … 99,5 101,8 100,2 101,0 101,9 101,3

2003. 12. … … … 101,1 103,4 101,8 100,6 102,1 101,1

2004. 12. … … … 99,0 101,0 99,6 100,0 102,4 100,8

2005.* 12. … … … 104,2 103,8 104,1 102,9 103,2 103,0

2006. 12. … … … 104,9 105,7 105,2 106,0 109,5 107,2

2006. 01. 103,8 105,8 104,5 105,4 110,3 107,1 105,4 110,3 107,1

02. 100,8 100,8 100,8 105,8 110,9 107,5 105,6 110,6 107,3

03. 99,7 100,3 99,9 105,1 110,0 106,8 105,4 110,4 107,1

04. 99,5 98,2 99,1 106,2 110,5 107,7 105,8 110,6 107,4

05. 100,9 100,8 100,9 106,9 111,2 108,4 105,9 110,7 107,5

06. 100,0 99,4 99,8 107,5 110,2 108,4 106,1 110,6 107,6

07. 98,6 98,1 98,4 106,7 109,8 107,8 106,2 110,8 107,8

08. 99,3 99,3 99,3 106,3 110,0 107,6 106,2 110,7 107,7

09. 100,5 99,7 100,2 106,2 108,8 107,1 106,2 110,5 107,7

10. 100,8 102,5 101,4 105,6 108,3 106,5 106,2 110,2 107,6

11. 100,6 100,4 100,5 105,2 107,0 105,8 106,1 109,9 107,4

12. 100,5 100,6 100,5 104,9 105,7 105,2 106,0 109,5 107,2

2007. 01. 100,1 100,5 100,2 101,1 99,8 100,7 101,1 99,8 100,7

02. 100,5 100,7 100,6 101,1 99,7 100,6 101,1 99,8 100,7

03. 99,9 100,8 100,2 101,3 100,1 100,9 101,2 99,8 100,7


103

Tablica 7Tablica 7Indeks tro{kova ìvota Indeks tro{kova ìvota


Bilje{ka:Bilje{ka:Tro{kovi ìvota u RS za 1998. prate kretanje tro{kova ìvota iskazanih u YU dinarima, a od 1999. kretanje tro{kova ìvota iskazanih u KM. Indeks tro{kova ìvota za razdoblje / isto razdoblje prethodne godine u prosincu predstavlja godi{nji indeks u odnosu na prethodnu godinu. Indeks tro{kova ìvota na razini BiH izra~unat je kao ponderirani prosjek mjese~nih indeksa tro{kova ìvota entiteta. Ponder predstavlja u~e{}e entiteta u BDP-u. * Podatak za FBiH razdoblje / isto razdoblje prethodne godine za 2005 god. je aùriran a u skladu sa time aùriran je podatak i za BiH.

Tabela 7Tabela 7Indeks tro{kova ìvotaIndeks tro{kova ìvota


Biqe{ka:Biqe{ka:Tro{kovi ìvota u RS za 1998. prate kretawe tro{kova ìvota iskazanih u YU dinarima, a od 1999. kretawe tro{kova ìvota iskazanih u KM. Indeks tro{kova ìvota za period / isti period prethodne godine u decembru predstavqa godi{wi indeks u odnosu na prethodnu godinu. Indeks tro{kova ivota na nivou BiH izra~unat je kao ponderisani prosjek mjese~nih indeksa tro{kova ìvota entiteta. Ponder predstavqa u~e{}e entiteta u BDP-u.

* Podatak za FBiH period / isti period prethodne godine za 2005 god. je aùriran a u skladu sa time aùriran je podatak i za BiH.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec



Razdoblje / isto razdoblje prethodne godinePeriod / isti period prethodne godine

FBiHFBiH

RSRS

BiHBiH

FBiHFBiH

RSRS

BiHBiH

FBiHFBiH

RSRS

BiHBiH

1998. 12. … … … 102,3 184,9 123,3 106,8 142,0 115,7

1999. 12. … … … 99,5 119,3 105,2 99,3 121,4 105,6

2000. 12. … … … 103,3 112,7 106,0 101,4 113,4 104,9

2001. 12. … … … 101,5 105,4 102,6 102,1 105,9 103,2

2002. 12. … … … 99,5 101,8 100,2 101,0 101,9 101,3

2003. 12. … … … 101,1 103,4 101,8 100,6 102,1 101,1

2004. 12. … … … 99,0 101,0 99,6 100,0 102,4 100,8

2005.* 12. … … … 104,2 103,8 104,1 102,9 103,2 103,0

2006. 12. … … … 104,9 105,7 105,2 106,0 109,5 107,2

2006. 01. 103,8 105,8 104,5 105,4 110,3 107,1 105,4 110,3 107,1

02. 100,8 100,8 100,8 105,8 110,9 107,5 105,6 110,6 107,3

03. 99,7 100,3 99,9 105,1 110,0 106,8 105,4 110,4 107,1

04. 99,5 98,2 99,1 106,2 110,5 107,7 105,8 110,6 107,4

05. 100,9 100,8 100,9 106,9 111,2 108,4 105,9 110,7 107,5

06. 100,0 99,4 99,8 107,5 110,2 108,4 106,1 110,6 107,6

07. 98,6 98,1 98,4 106,7 109,8 107,8 106,2 110,8 107,8

08. 99,3 99,3 99,3 106,3 110,0 107,6 106,2 110,7 107,7

09. 100,5 99,7 100,2 106,2 108,8 107,1 106,2 110,5 107,7

10. 100,8 102,5 101,4 105,6 108,3 106,5 106,2 110,2 107,6

11. 100,6 100,4 100,5 105,2 107,0 105,8 106,1 109,9 107,4

12. 100,5 100,6 100,5 104,9 105,7 105,2 106,0 109,5 107,2

2007. 01. 100,1 100,5 100,2 101,1 99,8 100,7 101,1 99,8 100,7

02. 100,5 100,7 100,6 101,1 99,7 100,6 101,1 99,8 100,7

03. 99,9 100,8 100,2 101,3 100,1 100,9 101,2 99,8 100,7


104

Table 8Table 8Structure of the Cost of Living IndexStructure of the Cost of Living Index

Source: Source: Federal office of statistics of FBiH and RS Institute of Statistics

Note:Note:Cost of living index is stated for a year in comparison to previous year and for a month in comparison to the same month of previous year.

* Data for 2005, period / the same period of previous year, for FBH is revised.

Tabela 8Tabela 8Struktura indeksa tro{kova ìvota Struktura indeksa tro{kova ìvota

Izvor:Izvor:Federalni zavod za statistiku FBiH i Republi~ki zavod za statistiku RS

Bilje{ka:Bilje{ka:Indeksi tro{kova ìvota su iskazani za godinu u odnosu na prethodnu godinu a za mjesec u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

* Podatak za FBiH period / isti period prethodne godine za 2005 god. je aùriran.

Godina

Year

Mjesec

Month

UkupnoTotal

Roba Commodities

Usluge Services

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

1998. … 106,8 142,0 103,1 139,8 116,3 154,1

1999. … 99,3 121,4 98,3 114,0 104,4 162,6

2000. … 101,4 113,4 100,9 111,6 103,8 123,8

2001. … 102,1 105,9 102,0 103,7 102,7 117,9

2002. … 101,0 101,9 101,3 101,4 99,7 105,1

2003. … 100,6 102,1 100,7 102,1 100,0 102,3

2004. … 100,0 102,4 99,9 102,5 100,6 102,0

2005.* … 102,9 103,2 102,5 102,8 105,1 105,5

2006. … 106,0 109,5 105,8 109,4 107,0 110,6

2006. 01. 105,4 110,3 104,8 110,2 108,7 110,7

02. 105,8 110,9 105,4 110,9 107,8 110,8

03. 105,1 110,0 104,7 109,9 107,4 110,7

04. 106,2 110,5 106,0 110,4 107,3 110,9

05. 106,9 111,2 106,9 111,3 106,9 110,7

06. 107,5 110,2 107,6 109,7 106,8 113,1

07. 106,7 109,8 106,6 109,3 107,2 112,3

08. 106,3 110,0 106,2 109,4 107,2 113,3

09. 106,2 108,8 105,9 107,9 108,0 113,9

10. 105,6 108,3 105,3 107,7 107,3 112,3

11. 105,2 107,0 105,5 107,3 104,6 105,0

12. 104,9 105,7 105,0 106,0 104,7 103,7

2007. 01. 101,7 99,8 100,9 99,4 102,5 102,0

02. 101,1 99,7 101,0 99,3 101,7 102,2

03. 101,3 100,1 101,1 99,7 102,2 102,4


105

Tablica 8Tablica 8Struktura indeksa tro{kova ìvota Struktura indeksa tro{kova ìvota


Bilje{ka:Bilje{ka:Indeksi tro{kova ìvota su iskazani za godinu u odnosu na prethodnu godinu a za mjesec u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

* Podatak za FBiH razdoblje / isto razdoblje prethodne godine za 2005 god. je aùriran.

Tabela 8Tabela 8Struktura indeksa tro{kova ìvotaStruktura indeksa tro{kova ìvota


Biqe{ka:Biqe{ka:Indeksi tro{kova ìvota su iskazani za godinu u odnosu na prethodnu godinu a za mjesec u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

* Podatak za FBiH period / isti period prethodne godine za 2005 god. je aùriran.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

UkupnoUkupno

Roba Roba

Usluge Usluge

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

FBiHFBiH

RSRS

1998. … 106,8 142,0 103,1 139,8 116,3 154,1

1999. … 99,3 121,4 98,3 114,0 104,4 162,6

2000. … 101,4 113,4 100,9 111,6 103,8 123,8

2001. … 102,1 105,9 102,0 103,7 102,7 117,9

2002. … 101,0 101,9 101,3 101,4 99,7 105,1

2003. … 100,6 102,1 100,7 102,1 100,0 102,3

2004. … 100,0 102,4 99,9 102,5 100,6 102,0

2005.* … 102,9 103,2 102,5 102,8 105,1 105,5

2006. … 106,0 109,5 105,8 109,4 107,0 110,6

2006. 01. 105,4 110,3 104,8 110,2 108,7 110,7

02. 105,8 110,9 105,4 110,9 107,8 110,8

03. 105,1 110,0 104,7 109,9 107,4 110,7

04. 106,2 110,5 106,0 110,4 107,3 110,9

05. 106,9 111,2 106,9 111,3 106,9 110,7

06. 107,5 110,2 107,6 109,7 106,8 113,1

07. 106,7 109,8 106,6 109,3 107,2 112,3

08. 106,3 110,0 106,2 109,4 107,2 113,3

09. 106,2 108,8 105,9 107,9 108,0 113,9

10. 105,6 108,3 105,3 107,7 107,3 112,3

11. 105,2 107,0 105,5 107,3 104,6 105,0

12. 104,9 105,7 105,0 106,0 104,7 103,7

2007. 01. 101,7 99,8 100,9 99,4 102,5 102,0

02. 101,1 99,7 101,0 99,3 101,7 102,2

03. 101,3 100,1 101,1 99,7 102,2 102,4


106

Table 9Table 9Average gross and net wages, pensions and consumer basketAverage gross and net wages, pensions and consumer basket

in KM

Source: Source: BiH Agency for statistics, Federal office of statistics of FBiH and RS Institute of Statistics.

Note:Note:* Since 1.1.2006, gross and net salaries for BiH level includes Brcko District

Tabela 9Tabela 9Prosje~ne bruto i neto pla}e, penzije i potro{a~ka korpaProsje~ne bruto i neto pla}e, penzije i potro{a~ka korpa

u KM

Izvor:Izvor:Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku FBiH, Republi~ki zavod za statistiku RS.

Bilje{ka:Bilje{ka:* Od 1.1.2006, bruto i neto pla}e za nivo BiH uklju~uju i Br~ko Distrikt.

Godina

Year

Mjesec

Month

Bruto pla}eGross wage

Neto pla}eNet wage

PenzijePensions

Potro{a~ka korpa Consumer basket

FBiHFBiH

RSRS

Br~koBr~ko

BiH*BiH*

FBiHFBiH

RSRS

Br~koBr~ko

BiH*BiH*

FBiHFBiH

RSRS

Br~koBr~ko

FBiHFBiH

RSRS

Br~koBr~ko

1998. 507 256 … 454 329 170 … 296 153 … … 452 448 …

1999. 551 314 … 503 374 216 … 343 174 87 … 440 361 …

2000. 607 381 … 539 413 275 … 372 176 115 … 434 401 …

2001. 653 444 792 598 444 309 504 408 170 105 … 438 432 …

2002. 710 527 1.031 660 483 347 676 446 189 120 138 460 439 417

2003. 771 576 1.057 717 524 379 695 484 192 133 148 458 461 415

2004. 785 643 1.075 748 533 423 707 505 203 166 169 450 458 394

2005. 821 707 1.039 798 558 465 671 538 221 190 188 455 449 395

2006. 887 793 1.048 869 603 521 674 586 238 215 208 492 483 425

2006. 01. 870 735 1.007 844 592 483 663 570 230 213 204 492 481 427

02. 852 743 1.037 831 579 489 663 560 231 214 206 495 496 424

03. 869 752 1.035 846 591 494 666 571 231 214 206 493 496 422

04. 876 773 1.052 856 596 508 672 577 231 214 206 495 494 427

05. 881 784 1.039 862 599 516 670 581 231 215 207 501 518 428

06. 881 798 1.053 866 599 524 677 584 238 215 209 503 501 426

07. 885 807 1.060 870 602 530 679 586 239 215 209 490 478 420

08. 891 814 1.047 877 606 535 670 591 238 215 207 484 471 422

09. 896 818 1.054 879 609 538 675 592 238 216 207 486 466 426

10. 903 821 1.076 888 614 539 691 599 249 216 212 482 462 424

11. 910 817 1.041 892 619 537 671 601 249 216 212 488 462 424

12. 929 837 1.067 910 632 550 685 613 257 216 216 491 474 425

2007. 01. 932 804 1.058 909 634 531 667 614 266 217 224 494 482 421

02. 930 838 1.060 913 632 560 672 617 266 217 224 496 478 421

03. 942 853 1.070 925 641 569 680 625 267 219 229 496 489 421


107

Tablica 9Tablica 9Prosje~ne bruto i neto pla}e, mirovine i potro{a~ka ko{araProsje~ne bruto i neto pla}e, mirovine i potro{a~ka ko{ara

u KM


Bilje{ka:Bilje{ka:* Od 1.1.2006, bruto i neto pla}e za razini BiH uklju~uju i Br~ko Distrikt

Tabela 9Tabela 9Prosje~ne bruto i neto plate, penzije i potro{a~ka korpaProsje~ne bruto i neto plate, penzije i potro{a~ka korpa

u KM


Biqe{ka:Biqe{ka:* Od 1.1.2006, bruto i neto plate za nivo BiH ukqu~uju i Br~ko Distrikt

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

Bruto pla}eBruto plate

Neto pla}eNeto plate

MirovinePenzije

Potro{a~ka korpa Potro{a~ka korpa

FBiHFBiH

RSRS

Br~koBr~ko

BiH*BiH*

FBiHFBiH

RSRS

Br~koBr~ko

BiH*BiH*

FBiHFBiH

RSRS

Br~koBr~ko

FBiHFBiH

RSRS

Br~koBr~ko

1998. 507 256 … 454 329 170 … 296 153 … … 452 448 …

1999. 551 314 … 503 374 216 … 343 174 87 … 440 361 …

2000. 607 381 … 539 413 275 … 372 176 115 … 434 401 …

2001. 653 444 792 598 444 309 504 408 170 105 … 438 432 …

2002. 710 527 1.031 660 483 347 676 446 189 120 138 460 439 417

2003. 771 576 1.057 717 524 379 695 484 192 133 148 458 461 415

2004. 785 643 1.075 748 533 423 707 505 203 166 169 450 458 394

2005. 821 707 1.039 798 558 465 671 538 221 190 188 455 449 395

2006. 887 793 1.048 869 603 521 674 586 238 215 208 492 483 425

2006. 01. 870 735 1.007 844 592 483 663 570 230 213 204 492 481 427

02. 852 743 1.037 831 579 489 663 560 231 214 206 495 496 424

03. 869 752 1.035 846 591 494 666 571 231 214 206 493 496 422

04. 876 773 1.052 856 596 508 672 577 231 214 206 495 494 427

05. 881 784 1.039 862 599 516 670 581 231 215 207 501 518 428

06. 881 798 1.053 866 599 524 677 584 238 215 209 503 501 426

07. 885 807 1.060 870 602 530 679 586 239 215 209 490 478 420

08. 891 814 1.047 877 606 535 670 591 238 215 207 484 471 422

09. 896 818 1.054 879 609 538 675 592 238 216 207 486 466 426

10. 903 821 1.076 888 614 539 691 599 249 216 212 482 462 424

11. 910 817 1.041 892 619 537 671 601 249 216 212 488 462 424

12. 929 837 1.067 910 632 550 685 613 257 216 216 491 474 425

2007. 01. 932 804 1.058 909 634 531 667 614 266 217 224 494 482 421

02. 930 838 1.060 913 632 560 672 617 266 217 224 496 478 421

03. 942 853 1.070 925 641 569 680 625 267 219 229 496 489 421


108

Table 10Table 10Monetary aggregatesMonetary aggregates

end of period, in millions of KM

* Revised data for CBBH January 2002 - December 2006.

Note:Note:The currency outside monetary authorities is taken from the CBBH Analytical Accounts and it consists of currency in circulation outside the central bank (monetary authorities). Deposits and demand deposits with monetary authorities are deposits of commercial banks and other domestic institutional sectors (except for deposits of the central government) with the CBBH. The central government consists of the state government and entity governments. The currency outside banks consists of currency in circulation that is outside the central bank as well as commercial banks. Demand deposits in the domestic currency are taken from the Monetary survey (table 11). They consist of deposits of noncentral government (cantons, municipalities, social funds), deposits of non financial enterprises and private sector. Time and saving deposits in the domestic currency, demand deposits in foreign currency and time and saving deposits in foreign currency are taken over from the Monetary survey (table 11). They consist of deposits of noncentral government, deposits of non financial enterprises and private sector. Reserve money M0 (primary money or monetary base) is taken from the CBBH Analytical Accounts (table 12). It consists of cash outside monetary authorities, deposits of commercial banks and deposits of other domestic sectors (except for deposits of the central government) with monetary authorities. Monetary aggregate M1 comprises cash outside banks and demand deposits in domestic currency of all domestic institutional sectors (except for deposits of the central government). Monetary aggregate QM (quasi money) is defined in the same way as the corresponding item in the Monetary survey (table 11). It consists of time and savings deposits in domestic currency, demand deposits in a foreign currency and time and savings deposits in a foreign currency of all domestic institutional sectors (except for deposits of the general and entity governments).

Tabela 10Tabela 10Monetarni agregatiMonetarni agregati

na kraju perioda, u milionima KM

* Revidirani podaci za CBBiH januar 2002 - decembar 2006.

Bilje{ka:Bilje{ka:Gotovina izvan monetarnih vlasti preuzeta je iz Bilansa stanja CBBiH i predstavlja gotov novac izvan centralne banke (monetarnih vlasti). Depoziti komercijalnih banaka i ostali depoziti kod monetarnih vlasti predstavljaju sredstva komercijalnih banaka i ostalih doma}ih institucionalnih sektora (osim centralne vlade) na ra~unima kod CBBiH. Centralna vlada predstavlja dràvnu vladu (organi na nivou BiH) i vlade entiteta. Gotovina izvan banaka predstavlja gotov novac u opticaju izvan centralne banke (monetarnih vlasti) i gotov novac izvan komercijalnih banaka. Depoziti po vi|enju u doma}oj valuti su preuzeti iz Monetarnog pregleda (tabela 11) i predstavljaju depozite necentralne vlade (kantona, op}ina i fondova), depozite preduze}a i privatnog sektora. Oro~eni i {tedni depoziti u doma}oj valuti, depoziti po vi|enju u stranoj valuti i oro~eni i {tedni depoziti u stranoj valuti preuzeti su iz Monetarnog pregleda (tabela 11), i predstavljaju depozite necentralne vlade, depozite preduze}a i privatnog sektora. Rezervni novac M0 (primarni novac ili monetarna baza) u cjelosti je preuzet iz Bilansa stanja CBBiH (tabela 12), a ~ine ga gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti komercijalnih banaka i depoziti ostalih doma}ih sektora (osim centralne vlade) kod monetarnih vlasti. Monetarni agregat M1 ~ine gotovina izvan banaka i depoziti po vi|enju u doma}oj valuti svih doma}ih institucionalnih sektora (osim depozita centralne vlade). Monetarni agregat QM definisan je kao istoimena pozicija u Monetarnom pregledu (tabela 11) i obuhvata oro~ene i {tedne depozite u doma}oj valuti, depozite po vi|enju u stranoj valuti i oro~ene i {tedne depozite u stranoj valuti svih doma}ih institucionalnih sektora (osim depozita centralne vlade).

Godina

Year

Mjesec

Month

Gotovina izvan

monetarnih vlasti

Currency outside

monetary authorities

Depoziti banaka kod monetarnih

vlasti

Deposits with

monetary authorities

Ostali depoziti po vi|enju kod monetarnih

vlasti

Demand deposits

with monetary authorities

Gotovina izvan

banaka

Currency outside banks

Depoziti po vi|enju u doma}oj valuti

Demand deposits in domestic currency

Oro~eni i {tedni

depoziti u doma}ojvaluti

Time and savings

deposits in domestic currency

Depoziti po vi|enju u stranoj valuti

Demand deposits in

foreigncurrency

Oro~eni i {tedni depoziti u stranoj valuti

Time and savings deposits in foreign currency

M0 M1 QM M2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11=3+4+5 12=6+7 13=8+9+10 14=12+13

1997. 12. 114,6 223,0 0,0 112,5 139,2 9,6 553,7 363,3 337,6 251,7 926,5 1.178,2

1998. 12. 167,5 174,6 0,0 162,5 147,5 8,0 762,1 467,0 342,0 310,0 1.237,0 1.547,0

1999. 12. 538,4 268,2 0,0 515,3 584,6 22,4 465,5 577,3 806,6 1.099,9 1.065,1 2.165,0

2000. 12. 695,9 265,5 0,1 651,7 750,0 77,9 559,5 428,2 961,5 1.401,7 1.065,6 2.467,3

2001. 12. 1.806,0 735,6 2,2 1.673,9 1.018,4 140,9 928,5 907,7 2.543,8 2.692,3 1.977,0 4.669,3

2002. 12. 1.868,7 446,9 2,9 1.734,4 1.273,3 272,2 817,1 974,4 2.318,5 3.007,6 2.063,7 5.071,3

2003. 12. 1.721,9 885,4 1,9 1.601,3 1.512,1 461,9 818,3 1.102,5 2.609,1 3.113,4 2.382,7 5.496,1

2004. 12. 1.817,4 1.421,4 2,0 1.670,6 1.864,9 703,4 988,1 1.604,6 3.240,8 3.535,4 3.296,1 6.831,6

2005. 12. 1.907,2 2.062,1 3,1 1.729,1 2.373,6 818,1 1.154,8 1.999,4 3.972,4 4.102,8 3.972,3 8.075,1

2006. 12. 2.154,2 2.891,9 10,5 1.978,3 3.092,3 1.098,8 1.358,8 2.544,4 5.056,6 5.070,7 5.002,0 10.072,7

2006. 01. 1.844,4 2.102,1 2,3 1.652,5 2.330,9 840,9 1.149,5 2.023,5 3.948,8 3.983,4 4.013,9 7.997,3

02. 1.836,1 2.157,4 2,1 1.659,4 2.305,6 848,5 1.165,8 2.030,7 3.995,6 3.965,1 4.045,0 8.010,0

03. 1.837,9 2.223,3 2,7 1.656,4 2.434,8 854,9 1.202,4 2.161,7 4.063,8 4.091,3 4.219,0 8.310,3

04. 1.901,7 2.157,8 5,1 1.738,3 2.465,8 887,4 1.200,7 2.198,1 4.064,6 4.204,1 4.286,2 8.490,3

05. 1.906,6 2.204,3 2,7 1.700,5 2.591,9 910,5 1.235,3 2.186,3 4.113,6 4.292,4 4.332,2 8.624,5

06. 1.938,5 2.245,9 4,9 1.746,7 2.661,9 912,4 1.270,9 2.207,4 4.189,3 4.408,6 4.390,8 8.799,3

07. 2.021,8 2.446,1 4,1 1.810,9 2.765,7 979,5 1.343,3 2.274,4 4.472,0 4.576,5 4.597,3 9.173,8

08. 2.045,4 2.479,9 7,4 1.827,6 2.839,2 979,3 1.288,4 2.352,7 4.532,8 4.666,9 4.620,4 9.287,3

09. 2.054,2 2.701,7 8,4 1.864,7 2.907,9 987,4 1.335,3 2.425,2 4.764,3 4.772,6 4.748,0 9.520,6

10. 2.060,6 2.827,1 8,0 1.835,8 3.020,1 1.025,9 1.321,2 2.459,9 4.895,7 4.855,8 4.806,9 9.662,8

11. 2.021,8 2.878,7 6,3 1.816,4 3.048,9 1.066,8 1.332,9 2.508,8 4.906,8 4.865,3 4.908,5 9.773,8

12. 2.154,2 2.891,9 10,5 1.978,3 3.092,3 1.098,8 1.358,8 2.544,4 5.056,6 5.070,7 5.002,0 10.072,7

2007. 01. 2.077,4 2.909,5 8,7 1.861,6 3.198,8 1.146,4 1.347,0 2.599,6 4.995,6 5.060,4 5.093,1 10.153,4

02. 2.096,5 2.943,8 12,3 1.897,7 3.264,4 1.155,0 1.377,4 2.681,4 5.052,6 5.162,2 5.213,8 10.376,0

03. 2.107,6 3.021,8 14,2 1.910,8 3.389,6 1.173,2 1.322,8 2.704,2 5.143,6 5.300,4 5.200,2 10.500,6


109

Tablica 10Tablica 10Monetarni agregatiMonetarni agregati

na koncu razdoblja, u milijunima KM

* Revidirani podaci za CBBiH sije~anj 2002 - prosinac 2006.

Bilje{ka:Bilje{ka:Gotovina izvan monetarnih vlasti je preuzeta iz Bilanca stanja CBBiH i predstavlja gotov novac izvan centralne banke (monetarnih vlasti). Depoziti poslovnih banaka i ostali depoziti kod monetarnih vlasti predstavljaju sredstva poslovnih banaka i ostalih doma}ih institucionalnih sektora (osim centralne vlade) na ra~unima kod CBBiH. Centralna vlada predstavlja dràvnu vladu (organi na razini BiH) i vlade entiteta. Gotovina izvan banaka predstavlja gotov novac u optjecaju izvan centralne banke (monetarnih vlasti) i gotov novac izvan poslovnih banaka. Depoziti po vi|enju u doma}oj valuti su preuzeti iz Monetarnog pregleda (tablica 11) predstavljaju depozite necentralne vlade (ùpanija, op}ina i fondova), depozite poduze}a i privatnog sektora. Oro~eni i {tedni depoziti u doma}oj valuti, depoziti po vi|enju u inozemnoj valuti i oro~eni i {tedni depoziti u inozemnoj valuti su preuzeti iz Monetarnog pregleda (tablica 11), i predstavljaju depozite necentralne vlade, depozite poduze}a i privatnog sektora. Pri~uvni novac M0 (primarni novac ili monetarna baza) je u cjelosti preuzet iz Bilanca stanja CBBiH (tablica 12), a ~ine ga gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti poslovnih banaka i depoziti ostalih doma}ih sektora (osim centralne vlade) kod monetarnih vlasti. Monetarni agregat M1 ~ine gotovina izvan banaka i depoziti po vi|enju u doma}oj valuti svih doma}ih institucionalnih sektora (osim depozita centralne vlade). Monetarni agregat QM je definiran kao istoimena pozicija u Monetarnom pregledu (tablica 11) i obuhva}a oro~ene i {tedne depozite u doma}oj valuti, depozite po vi|enju u inozemnoj valuti i oro~ene i {tedne depozite u inozemnoj valuti svih doma}ih institucionalnih sektora (osim depozita centralne vlade).

Tabela 10Tabela 10Monetarni agregatiMonetarni agregati



Biqe{ka:Biqe{ka:Gotovina van monetarnih vlasti je preuzeta iz Bilansa stawa CBBiH i predstavqa gotov novac izvan centralne banke (monetarnih vlasti). Depoziti komercijalnih banaka i ostali de-poziti kod monetarnih vlasti predstavqaju sredstva komercijalnih banaka i ostalih doma}ih institucionalnih sektora (osim centralne vlade) na ra~unima kod CBBiH. Centralna vlada predstavqa dràvnu vladu (organi na nivou BiH) i vlade entiteta. Gotovina van banaka predstavqa gotov novac u opticaju izvan centralne banke (monetarnih vlasti) i gotov novac izvan komercijalnih banaka. Depoziti po vi|ewu u doma}oj valuti su preuzeti iz Monetar-nog pregleda (tabela 11) i predstavqaju depozite necentralne vlade (kantona, op{tina i fondova), depozite preduze}a i privatnog sektora. Oro~eni i {tedni depoziti u doma}oj valuti, depoziti po vi|ewu u stranoj valuti i oro~eni i {tedni depoziti u stranoj valuti su preuzeti iz Monetarnog pregleda (tabela 11), i predstavqaju depozite necentralne vlade, depozite preduze}a i privatnog sektora. Rezervni novac M0 (primarni novac ili monetarna baza) je u potpunosti preuzet iz Bilansa stawa CBBiH (tabela 12), a ~ine ga gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti komercijalnih banaka i depoziti ostalih doma}ih sektora (osim centralne vlade) kod monetarnih vlasti. Monetarni agregat M1 ~ine gotovina izvan banaka i depoziti po vi|ewu u doma}oj valuti svih doma}ih institucionalnih sektora (osim depozita centralne vlade). Monetarni agregat QM je definisan kao istoimena pozicija u Monetarnom pregledu (tabela 11) i obuhvata oro~ene i {tedne depozite u doma}oj valuti, depozite po vi|ewu u stranoj valuti i oro~ene i {tedne depozite u stranoj valuti svih doma}ih institu-cionalnih sektora (osim depozita centralne vlade).

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

Gotovina izvan

monetarnih vlasti

Gotovina van

monetarnih vlasti


vlasti


vlasti

Ostali depoziti po vi|enju kod monetarnih

vlasti

Ostali depoziti po vi|ewu kod monetarnih

vlasti

Gotovina izvan

banaka

Gotovina van

banaka

Depoziti po vi|enju u doma}oj

valuti

Depoziti po vi|ewu u doma}oj valuti

Oro~eni i {tedni

depoziti u doma}oj valuti

Oro~eni i {tedni depoziti u doma}oj valuti

Depoziti po vi|enju u inozemnoj

valuti

Depoziti po vi|ewu u stranoj valuti

Oro~eni i {tedni

depoziti u inozemnoj

valuti

Oro~eni i {tedni depoziti u stranoj valuti

M0 M1 QM M2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11=3+4+5 12=6+7 13=8+9+10 14=12+13

1997. 12. 114,6 223,0 0,0 112,5 139,2 9,6 553,7 363,3 337,6 251,7 926,5 1.178,2

1998. 12. 167,5 174,6 0,0 162,5 147,5 8,0 762,1 467,0 342,0 310,0 1.237,0 1.547,0

1999. 12. 538,4 268,2 0,0 515,3 584,6 22,4 465,5 577,3 806,6 1.099,9 1.065,1 2.165,0

2000. 12. 695,9 265,5 0,1 651,7 750,0 77,9 559,5 428,2 961,5 1.401,7 1.065,6 2.467,3

2001. 12. 1.806,0 735,6 2,2 1.673,9 1.018,4 140,9 928,5 907,7 2.543,8 2.692,3 1.977,0 4.669,3

2002. 12. 1.868,7 446,9 2,9 1.734,4 1.273,3 272,2 817,1 974,4 2.318,5 3.007,6 2.063,7 5.071,3

2003. 12. 1.721,9 885,4 1,9 1.601,3 1.512,1 461,9 818,3 1.102,5 2.609,1 3.113,4 2.382,7 5.496,1

2004. 12. 1.817,4 1.421,4 2,0 1.670,6 1.864,9 703,4 988,1 1.604,6 3.240,8 3.535,4 3.296,1 6.831,6

2005. 12. 1.907,2 2.062,1 3,1 1.729,1 2.373,6 818,1 1.154,8 1.999,4 3.972,4 4.102,8 3.972,3 8.075,1

2006. 12. 2.154,2 2.891,9 10,5 1.978,3 3.092,3 1.098,8 1.358,8 2.544,4 5.056,6 5.070,7 5.002,0 10.072,7

2006. 01. 1.844,4 2.102,1 2,3 1.652,5 2.330,9 840,9 1.149,5 2.023,5 3.948,8 3.983,4 4.013,9 7.997,3

02. 1.836,1 2.157,4 2,1 1.659,4 2.305,6 848,5 1.165,8 2.030,7 3.995,6 3.965,1 4.045,0 8.010,0

03. 1.837,9 2.223,3 2,7 1.656,4 2.434,8 854,9 1.202,4 2.161,7 4.063,8 4.091,3 4.219,0 8.310,3

04. 1.901,7 2.157,8 5,1 1.738,3 2.465,8 887,4 1.200,7 2.198,1 4.064,6 4.204,1 4.286,2 8.490,3

05. 1.906,6 2.204,3 2,7 1.700,5 2.591,9 910,5 1.235,3 2.186,3 4.113,6 4.292,4 4.332,2 8.624,5

06. 1.938,5 2.245,9 4,9 1.746,7 2.661,9 912,4 1.270,9 2.207,4 4.189,3 4.408,6 4.390,8 8.799,3

07. 2.021,8 2.446,1 4,1 1.810,9 2.765,7 979,5 1.343,3 2.274,4 4.472,0 4.576,5 4.597,3 9.173,8

08. 2.045,4 2.479,9 7,4 1.827,6 2.839,2 979,3 1.288,4 2.352,7 4.532,8 4.666,9 4.620,4 9.287,3

09. 2.054,2 2.701,7 8,4 1.864,7 2.907,9 987,4 1.335,3 2.425,2 4.764,3 4.772,6 4.748,0 9.520,6

10. 2.060,6 2.827,1 8,0 1.835,8 3.020,1 1.025,9 1.321,2 2.459,9 4.895,7 4.855,8 4.806,9 9.662,8

11. 2.021,8 2.878,7 6,3 1.816,4 3.048,9 1.066,8 1.332,9 2.508,8 4.906,8 4.865,3 4.908,5 9.773,8

12. 2.154,2 2.891,9 10,5 1.978,3 3.092,3 1.098,8 1.358,8 2.544,4 5.056,6 5.070,7 5.002,0 10.072,7

2007. 01. 2.077,4 2.909,5 8,7 1.861,6 3.198,8 1.146,4 1.347,0 2.599,6 4.995,6 5.060,4 5.093,1 10.153,4

02. 2.096,5 2.943,8 12,3 1.897,7 3.264,4 1.155,0 1.377,4 2.681,4 5.052,6 5.162,2 5.213,8 10.376,0

03. 2.107,6 3.021,8 14,2 1.910,8 3.389,6 1.173,2 1.322,8 2.704,2 5.143,6 5.300,4 5.200,2 10.500,6


110

Table 11Table 11Monetary surveyMonetary survey



Note:Note:The monetary survey represents the consolidated data from the Balance sheet of CBBiH (table 12) and the Analytical Accounts of Commercial Banks (table 13). Foreign assets (net) represent the difference between total foreign assets and total foreign liabilities of the monetary authorities and commercial banks. Domestic credit represent commercial banks’ claims on all domestic institutional sectors, but it should be noted that claims on central government are presented in net amounts, i.e. they are reduced by the deposits of central government with the CBBH and with BiH commercial banks.

Tabela 11Tabela 11Monetarni pregledMonetarni pregled



Bilje{ka:Bilje{ka:Monetarni pregled prikazuje konsolidovane podatke iz Bilansa stanja CBBiH (tabela 12) i Konsolidovanog bilansa komercijalnih banaka (tabela 13). Neto strana aktiva predstavlja razliku izme|u zbira stranih aktiva monetarnih vlasti i komercijalnih banaka i zbira stranih pasiva monetarnih vlasti i komercijalnih banaka. Doma}i krediti predstavljaju potraìvanja komercijalnih banaka od svih doma}ih institucionalnih sektora uz napomenu da su potraìvanja od centralne vlade iskazana u neto iznosu, tj. umanjena za depozite centralne vlade kod CBBiH i kod komercijalnih banaka BiH.

Godina

Year

Mjesec

Month

AKTIVAASSETS

Ukupno

Total

Neto strana aktivaForeign Assets (Net)

Doma}i kreditiDomestic Credit

Strana aktiva

Foreign assets

Strana pasiva

Foreign liabilities

Potraìvanja od centralne vlade

(neto)

Claims on Cen-tral Government

(net)

Potrìvanja od kantona i op}ina

Claims on Non-central Government

Potraìvanja od nefinansijskih preduze}a

Claims on Non-financial enterprises

Potraìvanja od privatnog sektora

Claims on Private Sector

1 2 3 4 5 = 3+4 6 7 8 9 10 = 6+7+8+9 11 = 5+10

1997. 12. 1.157,8 -1.513,8 -356,0 -187,9 4,8 2.171,0 134,8 2.122,7 1.766,7

1998. 12. 1.170,5 -1.605,8 -435,4 -180,9 8,6 2.546,8 260,9 2.635,4 2.200,0

1999. 12. 1.714,3 -1.519,4 194,9 -159,1 16,6 2.467,2 277,2 2.601,9 2.796,8

2000. 12. 1.982,2 -1.577,3 404,9 -129,0 9,3 2.584,4 398,7 2.863,4 3.268,3

2001. 12. 4.087,0 -1.556,5 2.530,6 -318,7 25,4 2.601,8 704,3 3.012,8 5.543,3

2002. 12. 3.980,5 -1.794,8 2.185,7 -385,1 28,7 2.714,7 1.505,8 3.864,1 6.049,8

2003. 12. 4.382,6 -2.438,0 1.944,6 -467,5 21,5 3.037,6 2.039,1 4.630,7 6.575,3

2004. 12. 5.412,8 -2.652,1 2.760,8 -443,0 24,7 3.181,9 2.701,0 5.464,6 8.225,4

2005. 12. 6.348,9 -3.560,3 2.788,6 -552,5 31,5 3.955,9 3.539,8 6.974,6 9.763,2

2006. 12. 7.808,1 -4.033,8 3.744,3 -873,9 61,2 4.760,0 4.481,5 8.428,8 12.203,1

2006. 01. 6.306,5 -3.476,6 2.829,9 -631,0 31,3 3.951,0 3.551,9 6.903,2 9.733,1

02. 6.416,5 -3.466,4 2.950,0 -778,1 31,2 4.037,9 3.591,0 6.882,1 9.832,1

03. 6.594,2 -3.465,0 3.129,3 -773,6 31,2 4.101,3 3.682,9 7.041,8 10.171,1

04. 6.757,3 -3.568,0 3.189,3 -835,0 30,8 4.159,9 3.772,0 7.127,7 10.317,0

05. 6.746,6 -3.587,5 3.159,0 -825,0 30,7 4.200,8 3.892,3 7.298,7 10.457,8

06. 6.859,2 -3.641,1 3.218,1 -885,1 37,0 4.297,6 3.998,2 7.447,7 10.665,8

07. 7.195,3 -3.632,4 3.563,0 -987,4 37,4 4.361,9 4.088,8 7.500,7 11.063,7

08. 7.342,6 -3.670,0 3.672,6 -1.014,7 45,9 4.364,7 4.156,0 7.552,0 11.224,6

09. 7.627,5 -3.759,3 3.868,2 -1.035,6 49,2 4.371,7 4.225,1 7.610,3 11.478,5

10. 7.650,1 -3.797,5 3.852,7 -980,4 51,4 4.474,1 4.300,9 7.845,9 11.698,6

11. 7.592,9 -3.810,1 3.782,8 -954,8 58,0 4.591,8 4.377,8 8.072,8 11.855,6

12. 7.808,1 -4.033,8 3.744,3 -873,9 61,2 4.760,0 4.481,5 8.428,8 12.203,1

2007. 01. 7.807,1 -4.036,2 3.770,9 -822,4 57,2 4.795,1 4.536,4 8.566,3 12.337,2

02. 7.836,4 -4.013,1 3.823,3 -837,6 62,3 4.910,2 4.623,3 8.758,1 12.581,5

03. 7.985,7 -4.194,0 3.791,7 -916,7 77,4 5.027,3 4.777,0 8.965,0 12.756,7


111

Tablica 11Tablica 11Monetarni pregled Monetarni pregled


* Revidirani podaci za CBBiH sije~anj 2002 - prosinac 2006. Bilje{ka:Bilje{ka:Monetarni pregled prikazuje konsolidirane podatke iz Bilance stanja CBBiH (tablica 12) i Konsolidirane bilance poslovnih banaka BiH (tablica 13). Neto inozemna aktiva predstavlja razliku izme|u zbroja inozemnih aktiva monetarnih vlasti i poslovnih banaka i zbroja inozemnih pasiva monetarnih vlasti i poslovnih banaka. Doma}i krediti predstavljaju potraìvanja poslovnih banaka od svih doma}ih institucionalnih sektora uz napomenu da su potraìvanja od centralne vlade iskazana u neto iznosu, tj. umanjena za depozite centralne vlade kod CBBiH i kod poslovnih banaka BiH.

Tabela 11Tabela 11Monetarni pregledMonetarni pregled



Biqe{ka:Biqe{ka:Monetarni pregled prikazuje konsolidovane podatke iz Bilansa stawa CBBiH (tabela 12) i Konsolidovanog bilansa komercijalnih banaka BiH (tabela 13). Neto strana aktiva pred-stavqa razliku izme|u zbira stranih aktiva monetarnih vlasti i komercijalnih banaka i zbira stranih pasiva monetarnih vlasti i komercijalnih banaka. Doma}i krediti pred-stavqaju potraìvawa komercijalnih banaka od svih doma}ih institucionalnih sektora uz napomenu da su potraìvawa od centralne vlade iskazana u neto iznosu, tj. umawena za depozite centralne vlade kod CBBiH i kod komercijalnih banaka BiH.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

AKTIVAAKTIVA

Ukupno

Ukupno

Neto inozemna aktivaNeto strana aktiva

Doma}i kreditiDoma}i krediti

Inozemna aktiva

Strana aktiva

Inozemna pasiva

Strana pasiva

Potraìvanja od centralne vlade

(neto)

Potraìvawa od centralne vlade (neto)

Potraìvanja od ùpanija i op}ina

Potrìvawa od kantona

i op{tina

Potraìvanja od nefinancijskih poduze}a

Potraìvawa od nefinansijskih

preduze}a

Potraìvanja od privatnog

sektora

Potraìvawa od privatnog

sektora

1 2 3 4 5 = 3+4 6 7 8 9 10 = 6+7+8+9 11 = 5+10

1997. 12. 1.157,8 -1.513,8 -356,0 -187,9 4,8 2.171,0 134,8 2.122,7 1.766,7

1998. 12. 1.170,5 -1.605,8 -435,4 -180,9 8,6 2.546,8 260,9 2.635,4 2.200,0

1999. 12. 1.714,3 -1.519,4 194,9 -159,1 16,6 2.467,2 277,2 2.601,9 2.796,8

2000. 12. 1.982,2 -1.577,3 404,9 -129,0 9,3 2.584,4 398,7 2.863,4 3.268,3

2001. 12. 4.087,0 -1.556,5 2.530,6 -318,7 25,4 2.601,8 704,3 3.012,8 5.543,3

2002. 12. 3.980,5 -1.794,8 2.185,7 -385,1 28,7 2.714,7 1.505,8 3.864,1 6.049,8

2003. 12. 4.382,6 -2.438,0 1.944,6 -467,5 21,5 3.037,6 2.039,1 4.630,7 6.575,3

2004. 12. 5.412,8 -2.652,1 2.760,8 -443,0 24,7 3.181,9 2.701,0 5.464,6 8.225,4

2005. 12. 6.348,9 -3.560,3 2.788,6 -552,5 31,5 3.955,9 3.539,8 6.974,6 9.763,2

2006. 12. 7.808,1 -4.033,8 3.744,3 -873,9 61,2 4.760,0 4.481,5 8.428,8 12.203,1

2006. 01. 6.306,5 -3.476,6 2.829,9 -631,0 31,3 3.951,0 3.551,9 6.903,2 9.733,1

02. 6.416,5 -3.466,4 2.950,0 -778,1 31,2 4.037,9 3.591,0 6.882,1 9.832,1

03. 6.594,2 -3.465,0 3.129,3 -773,6 31,2 4.101,3 3.682,9 7.041,8 10.171,1

04. 6.757,3 -3.568,0 3.189,3 -835,0 30,8 4.159,9 3.772,0 7.127,7 10.317,0

05. 6.746,6 -3.587,5 3.159,0 -825,0 30,7 4.200,8 3.892,3 7.298,7 10.457,8

06. 6.859,2 -3.641,1 3.218,1 -885,1 37,0 4.297,6 3.998,2 7.447,7 10.665,8

07. 7.195,3 -3.632,4 3.563,0 -987,4 37,4 4.361,9 4.088,8 7.500,7 11.063,7

08. 7.342,6 -3.670,0 3.672,6 -1.014,7 45,9 4.364,7 4.156,0 7.552,0 11.224,6

09. 7.627,5 -3.759,3 3.868,2 -1.035,6 49,2 4.371,7 4.225,1 7.610,3 11.478,5

10. 7.650,1 -3.797,5 3.852,7 -980,4 51,4 4.474,1 4.300,9 7.845,9 11.698,6

11. 7.592,9 -3.810,1 3.782,8 -954,8 58,0 4.591,8 4.377,8 8.072,8 11.855,6

12. 7.808,1 -4.033,8 3.744,3 -873,9 61,2 4.760,0 4.481,5 8.428,8 12.203,1

2007. 01. 7.807,1 -4.036,2 3.770,9 -822,4 57,2 4.795,1 4.536,4 8.566,3 12.337,2

02. 7.836,4 -4.013,1 3.823,3 -837,6 62,3 4.910,2 4.623,3 8.758,1 12.581,5

03. 7.985,7 -4.194,0 3.791,7 -916,7 77,4 5.027,3 4.777,0 8.965,0 12.756,7


112

Table 11Table 11Monetary survey (continued)Monetary survey (continued)



Note:Note:Money supply M2 - see notes from table 10.Money M1 - see notes from table 10.Quasi money QM - see notes from table 10.Item Other includes bonds, restricted deposits, counterpart funds, government funds for lending and other items (net), while Other items (net) are unallocated items of liabilities reduced by the unallocated items of assets.

Tabela 11Tabela 11Monetarni pregled (nastavak)Monetarni pregled (nastavak)



Bilje{ka:Bilje{ka:Nov~anu masu M2 - vidi napomenu uz tabelu 10.Novac M1 - vidi napomenu uz tabelu 10.Kvazi novac QM - vidi napomenu uz tabelu 10.U stavku ostalo uklju~ene su obveznice, ograni~eni depoziti, protustavke fondova, vladini fondovi za kreditiranje i ostale stavke (neto). Ostale stavke (neto) su nelocirane (neraspore|ene) stavke pasive umanjene za nelocirane (neraspore|ene) stavke aktive.

Godina

Year

Mjesec

Month

PASIVA

LIABILITIES

Ukupno

Total

Nov~ana masa (M2)

Broad Money (M2)

Ostalo

Other

Novac (M1)

Money (M1)

Kvazi novac (QM)

Quasi Money (QM)

Gotovina izvan banaka

Currency outside banks

Depoziti po vi|enju u

doma}oj valuti

Demand deposits in dom. curr.


stranoj valuti

Demand deposits in foreign curr.

Oro~eni i {tedni dep. u doma}oj valuti

Time and sav. deposits in dom. curr.

Oro~eni i {tedni dep. u stranoj valuti

Time and sav. deposits in foreign curr.

1 2 3 4 5=3+4 6 7 8 9=6+7+8 10=5+9 11 12=10+11

1997. 12. 112,5 139,2 251,7 553,7 9,6 363,3 926,5 1.178,2 588,5 1.766,7

1998. 12. 162,5 147,5 310,0 762,1 8,0 467,0 1.237,0 1.547,0 653,1 2.200,0

1999. 12. 515,3 584,6 1.099,9 465,5 22,4 577,3 1.065,1 2.165,0 631,8 2.796,8

2000. 12. 651,7 750,0 1.401,7 559,5 77,9 428,2 1.065,6 2.467,3 801,0 3.268,3

2001. 12. 1.673,9 1.018,4 2.692,3 928,5 140,9 907,7 1.977,0 4.669,3 874,0 5.543,3

2002. 12. 1.734,4 1.273,3 3.007,6 817,1 272,2 974,4 2.063,7 5.071,3 978,6 6.049,8

2003. 12. 1.601,3 1.512,1 3.113,4 818,3 461,9 1.102,5 2.382,7 5.496,1 1.079,1 6.575,3

2004. 12. 1.670,6 1.864,9 3.535,4 988,1 703,4 1.604,6 3.296,1 6.831,6 1.393,9 8.225,4

2005. 12. 1.729,1 2.373,6 4.102,8 1.154,8 818,1 1.999,4 3.972,3 8.075,1 1.688,1 9.763,2

2006. 12. 1.978,3 3.092,3 5.070,7 1.358,8 1.098,8 2.544,4 5.002,0 10.072,7 2.130,4 12.203,1

2006. 01. 1.652,5 2.330,9 3.983,4 1.149,5 840,9 2.023,5 4.013,9 7.997,3 1.735,8 9.733,1

02. 1.659,4 2.305,6 3.965,1 1.165,8 848,5 2.030,7 4.045,0 8.010,0 1.822,1 9.832,1

03. 1.656,4 2.434,8 4.091,3 1.202,4 854,9 2.161,7 4.219,0 8.310,3 1.860,8 10.171,1

04. 1.738,3 2.465,8 4.204,1 1.200,7 887,4 2.198,1 4.286,2 8.490,3 1.826,6 10.317,0

05. 1.700,5 2.591,9 4.292,4 1.235,3 910,5 2.186,3 4.332,2 8.624,5 1.833,2 10.457,8

06. 1.746,7 2.661,9 4.408,6 1.270,9 912,4 2.207,4 4.390,8 8.799,3 1.866,5 10.665,8

07. 1.810,9 2.765,7 4.576,5 1.343,3 979,5 2.274,4 4.597,3 9.173,8 1.889,9 11.063,7

08. 1.827,6 2.839,2 4.666,9 1.288,4 979,3 2.352,7 4.620,4 9.287,3 1.937,4 11.224,6

09. 1.864,7 2.907,9 4.772,6 1.335,3 987,4 2.425,2 4.748,0 9.520,6 1.957,9 11.478,5

10. 1.835,8 3.020,1 4.855,8 1.321,2 1.025,9 2.459,9 4.806,9 9.662,8 2.035,8 11.698,6

11. 1.816,4 3.048,9 4.865,3 1.332,9 1.066,8 2.508,8 4.908,5 9.773,8 2.081,8 11.855,6

12. 1.978,3 3.092,3 5.070,7 1.358,8 1.098,8 2.544,4 5.002,0 10.072,7 2.130,4 12.203,1

2007. 01. 1.861,6 3.198,8 5.060,4 1.347,0 1.146,4 2.599,6 5.093,1 10.153,4 2.183,7 12.337,2

02. 1.897,7 3.264,4 5.162,2 1.377,4 1.155,0 2.681,4 5.213,8 10.376,0 2.205,5 12.581,5

03. 1.910,8 3.389,6 5.300,4 1.322,8 1.173,2 2.704,2 5.200,2 10.500,6 2.256,1 12.756,7


113

Tablica 11Tablica 11Monetarni pregled (nastavak)Monetarni pregled (nastavak)



Bilje{ka:Bilje{ka:Nov~ana masa M2 - vidi bilje{ku uz tablicu 10Novac M1 - vidi bilje{ku uz tablicu 10Kvazi novac QM - vidi bilje{ku uz tablicu 10U stavku ostalo uklju~ene su obveznice, ograni~eni depoziti, protustavke fondova, vladini fondovi za kreditiranje i ostale stavke (neto). Ostale stavke (neto) su nelocirane (neraspore|ene) stavke pasive umanjene za nelocirane (neraspore|ene) stavke aktive.

Tabela 11Tabela 11Monetarni pregled (nastavak)Monetarni pregled (nastavak)



Biqe{ka:Biqe{ka:Nov~ana masa M2 - vidi biqe{ku uz tabelu 10.Novac M1 - vidi biqe{ku uz tabelu 10.Kvazi novac QM - vidi biqe{ku uz tabelu 10.U stavku ostalo ukqu~ene su obveznice, ograni~eni depoziti, protustavke fondova, vladi-ni fondovi za kreditirawe i ostale stavke (neto). Ostale stavke (neto) su nelocirane (neraspore|ene) stavke pasive umawene za nelocirane (neraspore|ene) stavke aktive.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

PASIVA

PASIVA

Ukupno

Ukupno

Nov~ana masa (M2)

Nov~ana masa (M2)

Ostalo

Ostalo

Novac (M1)

Novac (M1)

Kvazi novac (QM)

Kvazi novac (QM)




doma}oj valuti

Depoziti po vi|ewu u

doma}oj valuti


inozemnoj valuti


stranoj valuti

Oro~eni i {tedni dep. u

doma}oj valuti



inozemnoj valuti


1 2 3 4 5=3+4 6 7 8 9=6+7+8 10=5+9 11 12=10+11

1997. 12. 112,5 139,2 251,7 553,7 9,6 363,3 926,5 1.178,2 588,5 1.766,7

1998. 12. 162,5 147,5 310,0 762,1 8,0 467,0 1.237,0 1.547,0 653,1 2.200,0

1999. 12. 515,3 584,6 1.099,9 465,5 22,4 577,3 1.065,1 2.165,0 631,8 2.796,8

2000. 12. 651,7 750,0 1.401,7 559,5 77,9 428,2 1.065,6 2.467,3 801,0 3.268,3

2001. 12. 1.673,9 1.018,4 2.692,3 928,5 140,9 907,7 1.977,0 4.669,3 874,0 5.543,3

2002. 12. 1.734,4 1.273,3 3.007,6 817,1 272,2 974,4 2.063,7 5.071,3 978,6 6.049,8

2003. 12. 1.601,3 1.512,1 3.113,4 818,3 461,9 1.102,5 2.382,7 5.496,1 1.079,1 6.575,3

2004. 12. 1.670,6 1.864,9 3.535,4 988,1 703,4 1.604,6 3.296,1 6.831,6 1.393,9 8.225,4

2005. 12. 1.729,1 2.373,6 4.102,8 1.154,8 818,1 1.999,4 3.972,3 8.075,1 1.688,1 9.763,2

2006. 12. 1.978,3 3.092,3 5.070,7 1.358,8 1.098,8 2.544,4 5.002,0 10.072,7 2.130,4 12.203,1

2006. 01. 1.652,5 2.330,9 3.983,4 1.149,5 840,9 2.023,5 4.013,9 7.997,3 1.735,8 9.733,1

02. 1.659,4 2.305,6 3.965,1 1.165,8 848,5 2.030,7 4.045,0 8.010,0 1.822,1 9.832,1

03. 1.656,4 2.434,8 4.091,3 1.202,4 854,9 2.161,7 4.219,0 8.310,3 1.860,8 10.171,1

04. 1.738,3 2.465,8 4.204,1 1.200,7 887,4 2.198,1 4.286,2 8.490,3 1.826,6 10.317,0

05. 1.700,5 2.591,9 4.292,4 1.235,3 910,5 2.186,3 4.332,2 8.624,5 1.833,2 10.457,8

06. 1.746,7 2.661,9 4.408,6 1.270,9 912,4 2.207,4 4.390,8 8.799,3 1.866,5 10.665,8

07. 1.810,9 2.765,7 4.576,5 1.343,3 979,5 2.274,4 4.597,3 9.173,8 1.889,9 11.063,7

08. 1.827,6 2.839,2 4.666,9 1.288,4 979,3 2.352,7 4.620,4 9.287,3 1.937,4 11.224,6

09. 1.864,7 2.907,9 4.772,6 1.335,3 987,4 2.425,2 4.748,0 9.520,6 1.957,9 11.478,5

10. 1.835,8 3.020,1 4.855,8 1.321,2 1.025,9 2.459,9 4.806,9 9.662,8 2.035,8 11.698,6

11. 1.816,4 3.048,9 4.865,3 1.332,9 1.066,8 2.508,8 4.908,5 9.773,8 2.081,8 11.855,6

12. 1.978,3 3.092,3 5.070,7 1.358,8 1.098,8 2.544,4 5.002,0 10.072,7 2.130,4 12.203,1

2007. 01. 1.861,6 3.198,8 5.060,4 1.347,0 1.146,4 2.599,6 5.093,1 10.153,4 2.183,7 12.337,2

02. 1.897,7 3.264,4 5.162,2 1.377,4 1.155,0 2.681,4 5.213,8 10.376,0 2.205,5 12.581,5

03. 1.910,8 3.389,6 5.300,4 1.322,8 1.173,2 2.704,2 5.200,2 10.500,6 2.256,1 12.756,7


114

Table 12Table 12Balance sheet of CBBHBalance sheet of CBBH



Note:Note:The CBBH foreign assets comprise foreign currency in CBBH vault, foreign currency deposits with foreign banks, SDR holdings and long-term foreign securities. Claims on private sector consists of claims on employees of CBBH for the long-term credits given to them. Reserve money (primary money or monetary base) is comprised of cash outside monetary authorities, deposits of commercial banks and deposits of other domestic sectors (except for the central government) with monetary authorities. The currency outside monetary authorities consists of currency in circulation outside the central bank (monetary authorities). The CBBH foreign liabilities are comprised of short-term liabilities towards non-residents, deposits of non-residents and other short-term liabilities towards non-residents and liabilities towards the IMF (Account 1and 2). Capital accounts are comprised of the initial capital and reserves, shares and the accumulated profits of the bank since its establishment. Item Other include other demand deposits in foreign currency and other items net which are unallocated items of liabilities reduced by the unallocated items of assets.

Tabela 12Tabela 12Bilans stanja CBBiHBilans stanja CBBiH



Bilje{ka:Bilje{ka:Strana aktiva CBBiH obuhvata devize u trezoru CBBiH, devizne depozite kod inostranih banaka, raspolaganje SDR-ovima i dugoro~ne strane vrijednosne papire. Potraìvanja od privatnog sektora predstavljaju potraìvanja od radnika CBBiH za date dugoro~ne kredite. Rezervni novac (primarni novac ili monetarna baza) ~ine gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti komercijalnih banaka i depoziti ostalih doma}ih sektora (osim centralne vlade) kod monetarnih vlasti. Gotovina izvan monetarnih vlasti predstavlja gotov novac izvan centralne banke (monetarnih vlasti). Strana pasiva CBBiH obuhvata kratkoro~ne obaveze prema nerezidentima, depozite nerezidenata i ostale kratkoro~ne obaveze prema nerezidentima i obaveze prema MMF-u (ra~uni 1 i 2). Kapitalni ra~uni sadrè po~etni kapital i rezerve, dionice i akumulirane dobiti banke od osnivanja. U stavku ostalo uklju~eni su ostali depoziti po vi|enju u stranoj valuti i ostale stavke (neto) koje predstavljaju nelocirane (neraspore|ene) stavke pasive umanjene za nelocirane (neraspore|ene) stavke aktive.

Godina

Year

Mjesec

Month

AKTIVAASSETS

PASIVALIABILITIES

Strana aktiva

Foreign Assets


sektora


Ukupno

Total

Rezervni novacReserve Money

Strana pasiva

Foreign Liabilities

Depoziti centralne vlade

Central Goverment Deposits

Kapitalni ra~uni

Capital Accounts

Ostalo

Other

Ukupno

Total

Gotovina izvan monetarnih

vlasti

Cash Outside monetary authorities

1 2 3 4 5=3+4 6 7 8 9 10 11 12=7+...+11

1997. 12. 144,1 0,0 144,1 114,6 170,1 0,0 0,1 1,4 -27,5 144,1

1998. 12. 283,3 0,0 283,3 167,5 236,0 0,0 7,3 29,5 10,3 283,3

1999. 12. 865,9 0,0 865,9 538,4 806,6 0,1 9,1 33,7 16,4 865,9

2000. 12. 1.021,5 0,0 1.021,5 695,9 961,5 0,2 10,3 58,5 -9,0 1.021,5

2001. 12. 2.723,1 0,2 2.723,2 1.806,0 2.543,8 30,0 48,7 120,9 -20,1 2.723,2

2002. 12. 2.511,9 0,2 2.512,0 1.868,7 2.318,5 1,2 26,7 180,7 -15,1 2.512,0

2003. 12. 2.820,7 1,0 2.821,7 1.721,9 2.609,1 1,0 18,6 214,7 -21,8 2.821,7

2004. 12. 3.506,8 1,8 3.508,5 1.817,4 3.240,8 1,0 44,6 226,5 -4,3 3.508,5

2005. 12. 4.252,3 1,9 4.254,3 1.907,2 3.972,4 1,0 37,7 245,0 -1,8 4.254,3

2006. 12. 5.479,5 2,3 5.481,8 2.154,2 5.056,6 1,0 126,1 301,0 -2,9 5.481,8

2006. 01. 4.290,8 1,9 4.292,7 1.844,4 3.948,8 1,1 96,8 248,8 -2,7 4.292,7

02. 4.372,5 1,9 4.374,4 1.836,1 3.995,6 1,1 127,9 252,6 -2,8 4.374,4

03. 4.497,1 1,9 4.499,0 1.837,9 4.063,8 1,0 179,2 257,2 -2,1 4.499,0

04. 4.538,3 2,0 4.540,3 1.901,7 4.064,6 1,0 234,6 262,9 -22,8 4.540,3

05. 4.603,4 2,1 4.605,5 1.906,6 4.113,6 1,0 245,3 268,5 -23,0 4.605,5

06. 4.705,9 2,2 4.708,1 1.938,5 4.189,3 1,0 265,9 274,7 -22,7 4.708,1

07. 4.980,4 2,3 4.982,6 2.021,8 4.472,0 1,0 250,3 282,6 -23,3 4.982,6

08. 5.066,4 2,3 5.068,8 2.045,4 4.532,8 1,0 268,0 290,2 -23,2 5.068,8

09. 5.328,0 2,3 5.330,3 2.054,2 4.764,3 1,0 289,9 297,2 -22,1 5.330,3

10. 5.373,4 2,3 5.375,7 2.060,6 4.895,7 2,9 195,1 305,6 -23,5 5.375,7

11. 5.370,8 2,3 5.373,1 2.021,8 4.906,8 1,0 174,4 314,8 -23,9 5.373,1

12. 5.479,5 2,3 5.481,8 2.154,2 5.056,6 1,0 126,1 301,0 -2,9 5.481,8

2007. 01. 5.448,1 2,2 5.450,3 2.077,4 4.995,6 1,0 146,0 310,7 -2,9 5.450,3

02. 5.488,8 2,3 5.491,1 2.096,5 5.052,6 1,0 121,7 320,4 -4,6 5.491,1

03. 5.613,3 2,2 5.615,5 2.107,6 5.143,6 1,0 145,7 329,4 -4,2 5.615,5


115

Tablica 12Tablica 12Bilanca stanja CBBiHBilanca stanja CBBiH



Bilje{ka:Bilje{ka:Inozemna aktiva CBBiH obuhva}a devize u blagajni CBBiH, devizne depozite kod inozemnih banaka, raspolaganje SDR-ovima i dugoro~ne inozemne vrijednosne papire. Potraìvanja od privatnog sektora predstavljaju potraìvanja od radnika CBBiH za date dugoro~ne kredite. Pri~uvni novac (primarni novac ili monetarna baza) ~ine gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti poslovnih banaka i depoziti ostalih doma}ih sektora (osim centralne vlade) kod monetarnih vlasti. Gotovina izvan monetarnih vlasti predstavlja gotov novac izvan centralne banke (monetarnih vlasti). Inozemna pasiva CBBiH obuhva}a kratkoro~ne obveze prema nerezidentima, depozite nerezidenata i ostale kratkoro~ne obveze prema nerezidentima i obveze prema MMF-u (ra~uni 1 i 2). Kapitalni ra~uni sadrè po~etni kapital i pri~uve, dionice i akumulirane dobiti banke od osnutka. U stavku ostalo uklju~eni su ostali depoziti po vi|enju u stranoj valuti i ostale stavke (neto) koje predstavljaju nelocirane (neraspore|ene) stavke pasive umanjene za nelocirane (neraspore|ene) stavke aktive.

Tabela 12Tabela 12Bilans stawa CBBiHBilans stawa CBBiH



Biqe{ka:Biqe{ka:Strana aktiva CBBiH obuhvata devize u trezoru CBBiH, devizne depozite kod inostranih banaka, raspolagawe SDR-ovima i dugoro~ne strane hartije od vrijednosti. Potraìvawa od privatnog sektora predstavqaju potraìvawa od radnika CBBiH za date dugoro~ne kredite. Rezervni novac (primarni novac ili monetarna baza) ~ine gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti komercijalnih banaka i depoziti ostalih doma}ih sektora (osim centralne vlade) kod monetarnih vlasti. Gotovina izvan monetarnih vlasti predstavqa gotov novac izvan centralne banke (monetarnih vlasti). Strana pasiva CBBiH obuhvata kratkoro~ne obaveze prema nerezidentima, depozite nerezidenata i ostale kratkoro~ne obaveze prema nerezidentima i obaveze prema MMF-u (ra~uni 1 i 2). Kapitalni ra~uni sadrè po~etni kapital i rezerve, akcije i akumulisane dobiti banke od osnivawa. U stavku ostalo ukqu~eni su ostali depoziti po vi|ewu u stranoj valuti i ostale stavke (neto) koje predstavqaju nelocirane (neraspore|ene) stavke pasive umawene za nelocirane (neraspore|ene) stavke aktive.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

AKTIVAAKTIVA

PASIVAPASIVA

Inozemna aktiva

Strana aktiva


sektora

Potraìvawa od privatnog

sektora

Ukupno

Ukupno

Pri~uvni novacRezervni novac

Inozemna pasiva

Strana pasiva


Depoziti centralne

vlade

Kapitalni ra~uni

Kapitalni ra~uni

Ostalo

Ostalo

Ukupno

Ukupno

Gotovina izvan monetarnih

vlasti

Gotovina van monetarnih

vlasti1 2 3 4 5=3+4 6 7 8 9 10 11 12=7+...+11

1997. 12. 144,1 0,0 144,1 114,6 170,1 0,0 0,1 1,4 -27,5 144,1

1998. 12. 283,3 0,0 283,3 167,5 236,0 0,0 7,3 29,5 10,3 283,3

1999. 12. 865,9 0,0 865,9 538,4 806,6 0,1 9,1 33,7 16,4 865,9

2000. 12. 1.021,5 0,0 1.021,5 695,9 961,5 0,2 10,3 58,5 -9,0 1.021,5

2001. 12. 2.723,1 0,2 2.723,2 1.806,0 2.543,8 30,0 48,7 120,9 -20,1 2.723,2

2002. 12. 2.511,9 0,2 2.512,0 1.868,7 2.318,5 1,2 26,7 180,7 -15,1 2.512,0

2003. 12. 2.820,7 1,0 2.821,7 1.721,9 2.609,1 1,0 18,6 214,7 -21,8 2.821,7

2004. 12. 3.506,8 1,8 3.508,5 1.817,4 3.240,8 1,0 44,6 226,5 -4,3 3.508,5

2005. 12. 4.252,3 1,9 4.254,3 1.907,2 3.972,4 1,0 37,7 245,0 -1,8 4.254,3

2006. 12. 5.479,5 2,3 5.481,8 2.154,2 5.056,6 1,0 126,1 301,0 -2,9 5.481,8

2006. 01. 4.290,8 1,9 4.292,7 1.844,4 3.948,8 1,1 96,8 248,8 -2,7 4.292,7

02. 4.372,5 1,9 4.374,4 1.836,1 3.995,6 1,1 127,9 252,6 -2,8 4.374,4

03. 4.497,1 1,9 4.499,0 1.837,9 4.063,8 1,0 179,2 257,2 -2,1 4.499,0

04. 4.538,3 2,0 4.540,3 1.901,7 4.064,6 1,0 234,6 262,9 -22,8 4.540,3

05. 4.603,4 2,1 4.605,5 1.906,6 4.113,6 1,0 245,3 268,5 -23,0 4.605,5

06. 4.705,9 2,2 4.708,1 1.938,5 4.189,3 1,0 265,9 274,7 -22,7 4.708,1

07. 4.980,4 2,3 4.982,6 2.021,8 4.472,0 1,0 250,3 282,6 -23,3 4.982,6

08. 5.066,4 2,3 5.068,8 2.045,4 4.532,8 1,0 268,0 290,2 -23,2 5.068,8

09. 5.328,0 2,3 5.330,3 2.054,2 4.764,3 1,0 289,9 297,2 -22,1 5.330,3

10. 5.373,4 2,3 5.375,7 2.060,6 4.895,7 2,9 195,1 305,6 -23,5 5.375,7

11. 5.370,8 2,3 5.373,1 2.021,8 4.906,8 1,0 174,4 314,8 -23,9 5.373,1

12. 5.479,5 2,3 5.481,8 2.154,2 5.056,6 1,0 126,1 301,0 -2,9 5.481,8

2007. 01. 5.448,1 2,2 5.450,3 2.077,4 4.995,6 1,0 146,0 310,7 -2,9 5.450,3

02. 5.488,8 2,3 5.491,1 2.096,5 5.052,6 1,0 121,7 320,4 -4,6 5.491,1

03. 5.613,3 2,2 5.615,5 2.107,6 5.143,6 1,0 145,7 329,4 -4,2 5.615,5


116

Table 13Table 13Analytical Accounts of Commercial Banks in BiHAnalytical Accounts of Commercial Banks in BiH


Note:Note:Analytical Accounts of commercial banks includes Analytical Accounts of commercial banks covered by Main Unit Sarajevo, Main Unit Mostar, Main Bank RS, Br~ko District (from July 2001 until November 2002) and the NBBH (until November 2002). Mutual claims and liabilities among the commercial banks have been consolidated. Banks’ reserves consist of cash in the banks’ vaults and banks’ deposits with the Central Bank. Foreign assets of commercial banks include: foreign currency in the vaults, foreign currency checks, claims on non-resident banks, claims on non-resident non-banking institutions, foreign securities and other short-term and long-term claims on non-resident banks. Claims on general government include claims on all levels of government: the state government, entity governments, canton’s governments, municipality governments and claims on social security funds. Claims on non-financial enterprises include claims on non-financial public enterprises, private companies and cooperatives and non-for-profit organizations. Claims on private sector include short-term and long-term claims on non-banking financial institutions, households and others. Balance sheets of deposit money banks of Federation of BH in addition to active sub-balance sheets include data from passive sub-balance sheets as well. Passive sub-balance sheets include liabilities arising from old foreign currency loans as well as liabilities arising from frozen foreign currency deposits which occurred until 31 March 1992. These liabilities will be taken over, in the process of privatization, by Ministries of Finance of Federation of BH in accordance with the entity Laws on Opening Balance Sheets of Enterprises and Banks and entity Laws on Privatization.

Tabela 13Tabela 13Konsolidovani bilans komercijalnih banaka BiHKonsolidovani bilans komercijalnih banaka BiH


Bilje{ka:Bilje{ka:Konsolidovani bilans komercijalnih banaka obuhvata Konsolidovane bilanse komercijalnih banaka Glavne jedinice Sarajevo, Glavne jedinice Mostar, Glavne banke RS, Br~ko Distrikta (od jula 2001. do novembra 2002.) i NBBiH (do novembra 2002). Konsolidovana su me|usobna potraìvanja i obaveze izme|u komercijalnih banaka. Rezerve banaka sastoje se od gotovine u trezorima banaka i depozita banaka kod Centralne banke. Strana aktiva komercijalnih banaka obuhvata: devize u trezorima, devizne ~ekove, potraìvanja od nerezidentnih banaka, potraìvanja od nerezidentnih nebankarskih institucija, strane vrijednosne papire i ostala kratkoro~na i dugoro~na potraìvanja od nerezidentnih banaka. Potraìvanja od generalne vlade obuhvataju potraìvanja od svih nivoa vlada: dràvne vlade, vlada entiteta, vlada kantona, op}inskih vlada i potraìvanja od fondova socijalne sigurnosti. Potraìvanja od nefinansijskih preduze}a obuhvataju potraìvanja od nefinansijskih javnih preduze}a, privatnih preduze}a i udruènja i neprofitnih organizacija. Potraìvanja od privatnog sektora obuhvataju kratkoro~na i dugoro~na potraìvanja od nebankarskih finansijskih institucija, doma}instava i ostalih. Bilansi stanja komercijalnih banaka Federacije BiH sadrè pored aktivnog podbilansa i podatke pasivnog podbilansa. Pasivni podbilans sadrì obaveze po inozemnim kreditima i staroj deviznoj {tednji gra|ana do 31. marta 1992. Ove obaveze }e preuzeti Ministarstva finansija FBiH u procesu privatizacije u skladu sa entitetskim Zakonoma o po~etnom bilansu preduze}a i banaka iZakonom o privatizaciji.

Godina

Year

Mjesec

Month

AKTIVAASSETS

Rezerve

Reserves

Strana aktiva

Foreign Assets

Potraìvanja od generalne vlade

Claims on General Government

Potraìvanja od nefin. preduze}a




Ukupno

Total

1 2 3 4 5 6 7 8 = 3+...+7

1997. 12. 239,5 657,8 133,8 2.171,0 134,8 3.336,9

1998. 12. 207,6 604,6 113,0 2.546,8 260,9 3.733,0

1999. 12. 274,7 848,4 36,7 2.467,2 277,2 3.904,3

2000. 12. 287,4 960,7 33,8 2.584,4 398,7 4.265,0

2001. 12. 871,9 1.364,0 32,9 2.601,8 704,3 5.574,9

2002. 12. 595,2 1.468,7 60,7 2.714,7 1.505,8 6.345,0

2003. 12. 1.004,6 1.561,9 45,6 3.037,6 2.038,3 7.688,0

2004. 12. 1.566,6 1.906,1 45,6 3.181,9 2.699,6 9.399,8

2005. 12. 2.233,9 2.096,6 50,1 3.955,9 3.538,2 11.874,6

2006. 12. 3.061,9 2.328,6 68,4 4.760,0 4.479,5 14.698,5

2006. 01. 2.291,4 2.015,7 49,9 3.951,0 3.550,3 11.858,3

02. 2.328,7 2.044,0 49,4 4.037,9 3.589,4 12.049,3

03. 2.401,8 2.097,1 49,2 4.101,3 3.681,3 12.330,7

04. 2.315,6 2.219,0 48,6 4.159,9 3.770,3 12.513,3

05. 2.407,5 2.143,2 48,3 4.200,8 3.890,5 12.690,3

06. 2.434,4 2.153,3 54,4 4.297,6 3.996,3 12.936,1

07. 2.654,0 2.215,0 54,6 4.361,9 4.086,8 13.372,2

08. 2.693,3 2.276,1 62,9 4.364,7 4.154,0 13.551,1

09. 2.887,6 2.299,5 66,0 4.371,7 4.223,1 13.847,8

10. 3.048,5 2.276,7 59,0 4.474,1 4.298,9 14.157,2

11. 3.080,6 2.222,1 65,4 4.591,8 4.375,8 14.335,7

12. 3.061,9 2.328,6 68,4 4.760,0 4.479,5 14.698,5

2007. 01. 3.120,5 2.359,0 64,5 4.795,1 4.534,4 14.873,5

02. 3.138,7 2.347,6 69,3 4.910,2 4.621,3 15.087,1

03. 3.214,1 2.372,4 84,2 5.027,3 4.775,1 15.473,1


117

Tablica 13Tablica 13Konsolidirana bilanca poslovnih banaka BiH Konsolidirana bilanca poslovnih banaka BiH


Bilje{ka:Bilje{ka:Konsolidirana bilanca poslovnih banaka obuhva}a Konsolidirane bilance poslovnih banaka Glavne jedinice Sarajevo, Glavne jedinice Mostar, Glavne banke RS, Br~ko Distrikta (od srpnja 2001. do studenog 2002.) i NBBiH (do studenog 2002). Konsolidirana su me|usobna potraìvanja i obveze izme|u poslovnih banaka. Pri~uve banaka sastoje se od gotovine u blagajnama banaka i depozita banaka kod Centralne banke. Inozemna aktiva poslovnih banaka obuhva}a: devize u blagajnama, devizne ~ekove, potraìvanja od nerezidentnih banaka, potraìvanja od nerezidentnih nebankarskih institucija, inozemne vrijednosne papire i ostala kratkoro~na i dugoro~na potraìvanja od nerezidentnih banaka. Potraìvanja od generalne vlade obuhva}aju potraìvanja od svih razina vlada: dràvne vlade, vlada entiteta, vlada ùpanija, op}inskih vlada i potraìvanja od fondova socijalne sigurnosti. Potraìvanja od nefinancijskih poduze}a obuhva}aju potraìvanja od nefinancijskih javnih poduze}a, privatnih poduze}a i udruènja i neprofitnih organizacija. Potraìvanja od privatnog sektora obuhva}aju kratkoro~na i dugoro~na potraìvanja od nebankarskih financijskih institucija, ku}anstava i ostalih. Bilance stanja poslovnih banaka Federacije BiH sadrè pored aktivne podbilance i podatke pasivne podbilance. Pasivna podbilanca sadrì obveze po inozemnim kreditima i staroj deviznoj {tednji gra|ana do 31. oùjka 1992. Ove obveze }e preuzeti Ministarstva financija FBiH u procesu privatizacije sukladno entitetskom Zakonu o po~etnoj bilanci poduze}a i banaka i Zakonom o privatizaciji.

Tabela 13Tabela 13Konsolidovani bilans komercijalnih banaka BiHKonsolidovani bilans komercijalnih banaka BiH


Biqe{ka:Biqe{ka:Konsolidovani bilans komercijalnih banaka obuhvata Konsolidovane bilanse komercijalnih banaka Glavne jedinice Sarajevo, Glavne jedinice Mostar, Glavne banke RS, Br~ko Distrikta (od jula 2001. do novembra 2002.) i NBBiH (do novembra 2002). Konsolidovana su me|usobna potraìvawa i obaveze izme|u komercijalnih banaka. Rezerve banaka sastoje se od gotovine u trezorima banaka i depozita banaka kod Centralne banke. Strana aktiva komercijalnih banaka obuhvata: devize u trezorima, devizne ~ekove, potraìvawa od nerezidentnih banaka, potraìvawa od nerezidentnih nebankarskih institucija, strane hartije od vrijednosti i ostala kratkoro~na i dugoro~na potraìvawa od nerezidentnih banaka. Potraìvawa od generalne vlade obuhvataju potraìvawa od svih nivoa vlada: dràvne vlade, vlada entiteta, vlada kantona, op{tinskih vlada i potraìvawa od fondova socijalne sigurnosti. Potraìvawa od nefinansijskih preduze}a obuhvataju potraìvawa od nefinansijskih javnih preduze}a, privatnih preduze}a i udruèwa i neprofitnih organizacija. Potraìvawa od privatnog sektora obuhvataju kratkoro~na i dugoro~na potraìvawa od nebankarskih finansijskih institucija, doma}instava i ostalih. Bilansi stawa komercijalnih banaka Federacije BiH sadrè pored aktivnog podbilansa i podatke pasivnog podbilansa. Pasivni podbilans sadrì obaveze po inostranim kreditima i staroj deviznoj {tedwi gra|ana do 31. marta 1992. Ove obaveze }e preuzeti Ministarstva finansija FBiH u procesu privatizacije u skladu sa entitetskom Zakonu o po~etnom bilansu preduze}a i banaka i Zakonom o privatizaciji.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

AKTIVAAKTIVA

Pri~uve

Rezerve

Inozemna aktiva

Strana aktiva


Potraìvawa od generalne vlade

Potraìvanja od nefin. poduze}a

Potraìvawa od nefin. preduze}a


Potraìvawa od privatnog sektora

Ukupno

Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 = 3+...+7

1997. 12. 239,5 657,8 133,8 2.171,0 134,8 3.336,9

1998. 12. 207,6 604,6 113,0 2.546,8 260,9 3.733,0

1999. 12. 274,7 848,4 36,7 2.467,2 277,2 3.904,3

2000. 12. 287,4 960,7 33,8 2.584,4 398,7 4.265,0

2001. 12. 871,9 1.364,0 32,9 2.601,8 704,3 5.574,9

2002. 12. 595,2 1.468,7 60,7 2.714,7 1.505,8 6.345,0

2003. 12. 1.004,6 1.561,9 45,6 3.037,6 2.038,3 7.688,0

2004. 12. 1.566,6 1.906,1 45,6 3.181,9 2.699,6 9.399,8

2005. 12. 2.233,9 2.096,6 50,1 3.955,9 3.538,2 11.874,6

2006. 12. 3.061,9 2.328,6 68,4 4.760,0 4.479,5 14.698,5

2006. 01. 2.291,4 2.015,7 49,9 3.951,0 3.550,3 11.858,3

02. 2.328,7 2.044,0 49,4 4.037,9 3.589,4 12.049,3

03. 2.401,8 2.097,1 49,2 4.101,3 3.681,3 12.330,7

04. 2.315,6 2.219,0 48,6 4.159,9 3.770,3 12.513,3

05. 2.407,5 2.143,2 48,3 4.200,8 3.890,5 12.690,3

06. 2.434,4 2.153,3 54,4 4.297,6 3.996,3 12.936,1

07. 2.654,0 2.215,0 54,6 4.361,9 4.086,8 13.372,2

08. 2.693,3 2.276,1 62,9 4.364,7 4.154,0 13.551,1

09. 2.887,6 2.299,5 66,0 4.371,7 4.223,1 13.847,8

10. 3.048,5 2.276,7 59,0 4.474,1 4.298,9 14.157,2

11. 3.080,6 2.222,1 65,4 4.591,8 4.375,8 14.335,7

12. 3.061,9 2.328,6 68,4 4.760,0 4.479,5 14.698,5

2007. 01. 3.120,5 2.359,0 64,5 4.795,1 4.534,4 14.873,5

02. 3.138,7 2.347,6 69,3 4.910,2 4.621,3 15.087,1

03. 3.214,1 2.372,4 84,2 5.027,3 4.775,1 15.473,1


118

Table 13Table 13Analytical Accounts of Commercial Banks in BiH (continued)Analytical Accounts of Commercial Banks in BiH (continued)


Note:Note:Items of demand deposits in domestic and foreign currency, time and savings deposits in the domestic and foreign currency, bonds and restricted deposits represent liabilities of banks towards all the levels of governments, non-banking financial institutions, non-financial enterprises and cooperatives, non-profit organizations, households and others. Foreign liabilities of commercial banks include: short-term and long-term liabilities towards non-resident banks and non-resident non-banking institutions and other short-term and long-term liabilities towards non-residents. Capital accounts include stock capital, reserves, profit or loss in the current year, unallocated profit and reservations for potential credit losses. Item Other includes bonds, restricted deposits, Counterpart funds, Government credit funds and Other items (net), which are unallocated items of liabilities reduced by the unallocated items of assets.

Tabela 13Tabela 13Konsolidovani bilans komercijalnih banaka BiH (nastavak)Konsolidovani bilans komercijalnih banaka BiH (nastavak)


Bilje{ka:Bilje{ka:Stavke depoziti po vi|enju u doma}oj i stranoj valuti, oro~eni i {tedni depoziti u doma}oj i stranoj valuti, obveznice i ograni~eni depoziti predstavljaju obaveze banaka prema svim nivoima vlada, nebankarskim finansijskim institucijama, nefinansijskim preduze}ima i udruènjima, neprofitnim organizacijama, stanovni{tvu, te ostalim. Strana pasiva komercijalnih banaka obuhvata: kratkoro~ne i dugoro~ne obaveze prema nerezidentnim bankama i nerezidentnim nebankarskim institucijama i ostale kratkoro~ne i dugoro~ne obaveze prema nerezidentima. Kapitalni ra~uni sadrè dioni~ki kapital, rezerve, dobit ili gubitak teku}e godine, neraspore|eni profit i rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke. U stavku ostalo uklju~ene su obveznice, ograni~eni depoziti, protustavke fondova, vladini fondovi za kreditiranje i ostale stavke (neto). Ostale stavke (neto) predstavljaju nelocirane (neraspore|ene) stavke pasive umanjene za nelocirane (neraspore|ene) stavke aktive.

Godina

Year

Mjesec

Month

PASIVALIABILITIES


Central Government Deposits

Ostali depoziti po vi|enju u doma}oj valuti

Other Demand Deposits in Dom. Curr.

Ostali depoziti po vi|enju u stranoj valuti

Other Demand Deposits in For.

Curr.

Oro~eni i {tedni dep. u doma}oj

valuti

Time and Sav. Deposits in Dom. Curr.

Oro~eni i {tedni dep. u stranoj

valuti

Time and Sav. Deposits in For.

Curr.

Strana pasiva

Foreign Liabilities

Kapitalni ra~uni

Capital Accounts

Ostalo

Other

Ukupno

Total

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11=3+...+10

1997. 12. 233,6 139,2 448,5 9,6 363,3 1.513,8 1.043,4 -414,4 3.336,9

1998. 12. 222,2 147,5 637,9 8,0 467,0 1.605,8 1.310,9 -666,2 3.733,0

1999. 12. 170,1 584,6 465,5 22,4 577,3 1.519,3 1.257,0 -692,0 3.904,3

2000. 12. 143,2 749,9 554,5 77,9 428,2 1.577,1 1.096,2 -362,0 4.265,0

2001. 12. 277,5 1.016,2 928,5 140,9 907,7 1.526,5 1.118,8 -341,1 5.574,9

2002. 12. 390,3 1.270,3 817,1 272,2 974,4 1.793,7 1.213,6 -386,5 6.345,0

2003. 12. 473,1 1.510,3 818,3 461,9 1.102,5 2.437,0 1.305,4 -420,4 7.688,0

2004. 12. 419,4 1.862,9 988,1 703,4 1.604,6 2.651,1 1.472,1 -301,8 9.399,8

2005. 12. 533,4 2.370,5 1.154,8 818,1 1.999,4 3.559,3 1.712,5 -273,4 11.874,6

2006. 12. 755,1 3.081,9 1.358,8 1.098,8 2.544,4 4.032,8 2.071,8 -245,1 14.698,5

2006. 01. 552,8 2.328,5 1.149,5 840,9 2.023,5 3.475,6 1.749,5 -262,1 11.858,3

02. 668,3 2.303,5 1.165,8 848,5 2.030,7 3.465,4 1.764,6 -197,5 12.049,3

03. 612,4 2.432,2 1.202,4 854,9 2.161,7 3.463,9 1.783,4 -180,3 12.330,7

04. 618,1 2.460,8 1.200,7 887,4 2.198,1 3.567,0 1.822,4 -241,2 12.513,3

05. 597,3 2.589,1 1.235,3 910,5 2.186,3 3.586,5 1.816,9 -231,7 12.690,3

06. 636,7 2.657,0 1.270,9 912,4 2.207,4 3.640,1 1.836,4 -224,8 12.936,1

07. 754,3 2.761,6 1.343,3 979,5 2.274,4 3.631,3 1.861,2 -233,5 13.372,2

08. 763,7 2.831,8 1.288,4 979,3 2.352,7 3.669,0 1.881,7 -215,4 13.551,1

09. 762,6 2.899,6 1.335,3 987,4 2.425,2 3.758,3 1.909,5 -230,0 13.847,8

10. 793,0 3.012,1 1.321,2 1.025,9 2.459,9 3.794,6 1.954,4 -203,7 14.157,2

11. 787,8 3.042,6 1.332,9 1.066,8 2.508,8 3.809,1 1.986,6 -198,9 14.335,7

12. 755,1 3.081,9 1.358,8 1.098,8 2.544,4 4.032,8 2.071,8 -245,1 14.698,5

2007. 01. 683,6 3.190,1 1.347,0 1.146,4 2.599,6 4.035,2 2.118,2 -246,7 14.873,5

02. 722,9 3.252,1 1.377,4 1.155,0 2.681,4 4.012,1 2.146,8 -260,6 15.087,1

03. 777,8 3.375,4 1.322,8 1.173,2 2.704,2 4.193,0 2.176,2 -249,5 15.473,1


119

Tablica 13Tablica 13Konsolidirana bilanca poslovnih banaka BiH (nastavak) Konsolidirana bilanca poslovnih banaka BiH (nastavak)


Bilje{ka:Bilje{ka:Stavke depoziti po vi|enju u doma}oj i inozemnoj valuti, oro~eni i {tedni depoziti u doma}oj i inozemnoj valuti, obveznice i ograni~eni depoziti predstavljaju obveze banaka prema svim razinama vlada, nebankarskim financijskim institucijama, nefinancijskim poduze}ima i udruènjima, neprofitnim organizacijama, ku}anstvima, te ostalim. Inozemna pasiva poslovnih banaka obuhva}a: kratkoro~ne i dugoro~ne obveze prema nerezidentnim bankama i nerezi-dentnim nebankarskim institucijama i ostale kratkoro~ne i dugoro~ne obveze prema nerezi-dentima. Kapitalni ra~uni sadrè dioni~ki kapital, pri~uve, dobit ili gubitak teku}e godine, neraspore|eni profit i rezerviranja za potencijalne kreditne gubitke. U stavku ostalo uklju~ene su obveznice, ograni~eni depoziti, protustavke fondova, vladini fondovi za kreditiranje i ostale stavke (neto). Ostale stavke (neto) predstavljaju nelocirane (neraspore|ene) stavke pasive umanjene za nelocirane (neraspore|ene) stavke aktive.

Tabela 13Tabela 13Konsolidovani bilans komercijalnih banaka BiH (nastavak)Konsolidovani bilans komercijalnih banaka BiH (nastavak)


Biqe{ka:Biqe{ka:Stavke depoziti po vi|ewu u doma}oj i stranoj valuti, oro~eni i {tedni depoziti u doma}oj i stranoj valuti, obveznice i ograni~eni depoziti predstavqaju obaveze banaka prema svim nivoima vlada, nebankarskim finansijskim institucijama, nefinansijskim preduze}ima i udruèwima, neprofitnim organizacijama, doma}instavima, te ostalim. Strana pasiva komercijalnih banaka obuhvata: kratkoro~ne i dugoro~ne obaveze prema nerezidentnim bankama i nerezidentnim nebankarskim institucijama i ostale kratkoro~ne i dugoro~ne obaveze prema nerezidentima. Kapitalni ra~uni sadrè akcijski kapital, rezerve, dobit ili gubitak teku}e godine, neraspore|eni profit i rezervisawa za potencijalne kreditne gubitke. U stavku ostalo ukqu~ene su obveznice, ograni~eni depoziti, protivstavke fondova, vladini fondovi za kreditirawe i ostale stavke (neto). Ostale stavke (neto) predstavqaju nelocirane (neraspore|ene) stavke pasive umawene za nelocirane (neraspore|ene) stavke aktive.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

PASIVAPASIVA


Depoziti centralne

vlade

Ostali dep. po vi|enju u doma}oj valuti

Ostali dep. po vi|ewu u

doma}oj valuti

Ostali dep. po vi|enju u

inozemnoj valuti


stranoj valuti




inozemnoj valuti


Inozemna pasiva

Strana pasiva

Kapitalni ra~uni

Kapitalni ra~uni

Ostalo

Ostalo

Ukupno

Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11=3+...+10

1997. 12. 233,6 139,2 448,5 9,6 363,3 1.513,8 1.043,4 -414,4 3.336,9

1998. 12. 222,2 147,5 637,9 8,0 467,0 1.605,8 1.310,9 -666,2 3.733,0

1999. 12. 170,1 584,6 465,5 22,4 577,3 1.519,3 1.257,0 -692,0 3.904,3

2000. 12. 143,2 749,9 554,5 77,9 428,2 1.577,1 1.096,2 -362,0 4.265,0

2001. 12. 277,5 1.016,2 928,5 140,9 907,7 1.526,5 1.118,8 -341,1 5.574,9

2002. 12. 390,3 1.270,3 817,1 272,2 974,4 1.793,7 1.213,6 -386,5 6.345,0

2003. 12. 473,1 1.510,3 818,3 461,9 1.102,5 2.437,0 1.305,4 -420,4 7.688,0

2004. 12. 419,4 1.862,9 988,1 703,4 1.604,6 2.651,1 1.472,1 -301,8 9.399,8

2005. 12. 533,4 2.370,5 1.154,8 818,1 1.999,4 3.559,3 1.712,5 -273,4 11.874,6

2006. 12. 755,1 3.081,9 1.358,8 1.098,8 2.544,4 4.032,8 2.071,8 -245,1 14.698,5

2006. 01. 552,8 2.328,5 1.149,5 840,9 2.023,5 3.475,6 1.749,5 -262,1 11.858,3

02. 668,3 2.303,5 1.165,8 848,5 2.030,7 3.465,4 1.764,6 -197,5 12.049,3

03. 612,4 2.432,2 1.202,4 854,9 2.161,7 3.463,9 1.783,4 -180,3 12.330,7

04. 618,1 2.460,8 1.200,7 887,4 2.198,1 3.567,0 1.822,4 -241,2 12.513,3

05. 597,3 2.589,1 1.235,3 910,5 2.186,3 3.586,5 1.816,9 -231,7 12.690,3

06. 636,7 2.657,0 1.270,9 912,4 2.207,4 3.640,1 1.836,4 -224,8 12.936,1

07. 754,3 2.761,6 1.343,3 979,5 2.274,4 3.631,3 1.861,2 -233,5 13.372,2

08. 763,7 2.831,8 1.288,4 979,3 2.352,7 3.669,0 1.881,7 -215,4 13.551,1

09. 762,6 2.899,6 1.335,3 987,4 2.425,2 3.758,3 1.909,5 -230,0 13.847,8

10. 793,0 3.012,1 1.321,2 1.025,9 2.459,9 3.794,6 1.954,4 -203,7 14.157,2

11. 787,8 3.042,6 1.332,9 1.066,8 2.508,8 3.809,1 1.986,6 -198,9 14.335,7

12. 755,1 3.081,9 1.358,8 1.098,8 2.544,4 4.032,8 2.071,8 -245,1 14.698,5

2007. 01. 683,6 3.190,1 1.347,0 1.146,4 2.599,6 4.035,2 2.118,2 -246,7 14.873,5

02. 722,9 3.252,1 1.377,4 1.155,0 2.681,4 4.012,1 2.146,8 -260,6 15.087,1

03. 777,8 3.375,4 1.322,8 1.173,2 2.704,2 4.193,0 2.176,2 -249,5 15.473,1


120

Table 14Table 14Analytical Accounts of Commercial Banks in FBiHAnalytical Accounts of Commercial Banks in FBiH


Note:Note:Analytical Accounts of FBiH commercial banks include Analytical Accounts of commercial banks covered by Main Unit Sarajevo and Main Unit Mostar.

Notes from table 13 applicable for all items.

Tabela 14Tabela 14Konsolidovani bilans komercijalnih banaka FBiHKonsolidovani bilans komercijalnih banaka FBiH


Bilje{ka:Bilje{ka:Konsolidovani bilans komercijalnih banaka FBiH obuhvata konsolidovane bilanse komercijalnih banaka Glavne jedinice Sarajevo i Glavne jedinice Mostar.

Za sve pozicije vrijedi bilje{ka iz tabele 13.

Godina

Year

Mjesec

Month

AKTIVAASSETS

Rezerve

Reserves

Strana aktiva

Foreign Assets







Ukupno

Total

1 2 3 4 5 6 7 8 = 3+...+7

1997. 12. 239,5 447,0 23,7 1.630,5 133,6 2.474,3

1998. 12. 202,1 416,6 29,0 1.648,8 257,0 2.553,5

1999. 12. 264,0 750,1 28,4 1.525,3 272,4 2.840,1

2000. 12. 265,5 854,1 22,1 1.623,9 376,6 3.142,2

2001. 12. 792,4 1.214,1 29,2 1.630,5 677,5 4.343,7

2002. 12. 511,8 1.301,5 41,1 1.880,5 1.344,5 5.079,4

2003. 12. 814,9 1.366,5 35,6 2.149,9 1.733,3 6.100,2

2004. 12. 1.291,9 1.690,5 34,0 2.576,4 2.254,8 7.847,6

2005. 12. 1.809,4 1.802,7 37,4 3.107,3 2.883,6 9.640,4

2006. 12. 2.389,7 1.992,9 28,9 3.661,3 3.588,1 11.660,8

2006. 01. 1.863,3 1.745,1 37,1 3.092,5 2.895,1 9.633,1

02. 1.901,7 1.781,9 36,5 3.168,3 2.920,5 9.808,8

03. 1.944,0 1.810,1 36,0 3.212,9 2.980,3 9.983,3

04. 1.828,2 1.939,4 35,6 3.257,5 3.045,3 10.106,0

05. 1.896,3 1.875,2 35,2 3.280,5 3.134,6 10.221,8

06. 1.918,5 1.861,7 34,9 3.344,7 3.217,8 10.377,6

07. 2.076,7 1.911,5 34,9 3.388,3 3.285,7 10.697,2

08. 2.093,5 1.955,0 34,9 3.390,7 3.336,8 10.810,9

09. 2.261,9 1.939,2 34,5 3.391,5 3.391,0 11.018,2

10. 2.405,8 1.953,6 26,1 3.479,8 3.447,7 11.313,0

11. 2.407,9 1.936,2 27,7 3.549,6 3.505,6 11.427,1

12. 2.389,7 1.992,9 28,9 3.661,3 3.588,1 11.660,8

2007. 01. 2.430,0 2.062,0 27,9 3.700,3 3.639,4 11.859,5

02. 2.431,1 2.062,5 27,5 3.806,1 3.705,6 12.032,9

03. 2.539,2 2.022,8 27,3 3.898,8 3.826,4 12.314,5


121

Tablica 14Tablica 14Konsolidirana bilanca poslovnih banaka FBiH Konsolidirana bilanca poslovnih banaka FBiH


Bilje{ka:Bilje{ka:Konsolidirana bilanca poslovnih banaka FBiH obuhva}a konsolidirane bilance poslovnih banaka Glavne jedinice Sarajevo i Glavne jedinice Mostar.

Za sve pozicije vrijedi bilje{ka uz tablicu 13.

Tabela 14Tabela 14Konsolidovani bilans komercijalnih banaka FBiHKonsolidovani bilans komercijalnih banaka FBiH


Biqe{ka:Biqe{ka:Konsolidovani bilans komercijalnih banaka FBiH obuhvata konsolidovane bilanse komercijalnih banaka Glavne jedinice Sarajevo i Glavne jedinice Mostar.

Za sve pozicije vrijedi biqe{ka uz tabelu 13.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

AKTIVAAKTIVA

Pri~uve

Rezerve

Inozemna aktiva

Strana aktiva







Ukupno

Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 = 3+...+7

1997. 12. 239,5 447,0 23,7 1.630,5 133,6 2.474,3

1998. 12. 202,1 416,6 29,0 1.648,8 257,0 2.553,5

1999. 12. 264,0 750,1 28,4 1.525,3 272,4 2.840,1

2000. 12. 265,5 854,1 22,1 1.623,9 376,6 3.142,2

2001. 12. 792,4 1.214,1 29,2 1.630,5 677,5 4.343,7

2002. 12. 511,8 1.301,5 41,1 1.880,5 1.344,5 5.079,4

2003. 12. 814,9 1.366,5 35,6 2.149,9 1.733,3 6.100,2

2004. 12. 1.291,9 1.690,5 34,0 2.576,4 2.254,8 7.847,6

2005. 12. 1.809,4 1.802,7 37,4 3.107,3 2.883,6 9.640,4

2006. 12. 2.389,7 1.992,9 28,9 3.661,3 3.588,1 11.660,8

2006. 01. 1.863,3 1.745,1 37,1 3.092,5 2.895,1 9.633,1

02. 1.901,7 1.781,9 36,5 3.168,3 2.920,5 9.808,8

03. 1.944,0 1.810,1 36,0 3.212,9 2.980,3 9.983,3

04. 1.828,2 1.939,4 35,6 3.257,5 3.045,3 10.106,0

05. 1.896,3 1.875,2 35,2 3.280,5 3.134,6 10.221,8

06. 1.918,5 1.861,7 34,9 3.344,7 3.217,8 10.377,6

07. 2.076,7 1.911,5 34,9 3.388,3 3.285,7 10.697,2

08. 2.093,5 1.955,0 34,9 3.390,7 3.336,8 10.810,9

09. 2.261,9 1.939,2 34,5 3.391,5 3.391,0 11.018,2

10. 2.405,8 1.953,6 26,1 3.479,8 3.447,7 11.313,0

11. 2.407,9 1.936,2 27,7 3.549,6 3.505,6 11.427,1

12. 2.389,7 1.992,9 28,9 3.661,3 3.588,1 11.660,8

2007. 01. 2.430,0 2.062,0 27,9 3.700,3 3.639,4 11.859,5

02. 2.431,1 2.062,5 27,5 3.806,1 3.705,6 12.032,9

03. 2.539,2 2.022,8 27,3 3.898,8 3.826,4 12.314,5


122

Table 14Table 14Analytical Accounts of Commercial Banks in FBiH (continued)Analytical Accounts of Commercial Banks in FBiH (continued)


Note:Note:Analytical Accounts of FBiH commercial banks include Analytical Accounts of commercial banks covered by Main Unit Sarajevo and Main Unit Mostar.


Tabela 14Tabela 14Konsolidovani bilans komercijalnih banaka FBiH (nastavak)Konsolidovani bilans komercijalnih banaka FBiH (nastavak)


Bilje{ka:Bilje{ka:Konsolidovani bilans komercijalnih banaka FBiH obuhvata konsolidovane bilanse komercijalnih banaka Glavne jedinice Sarajevo i Glavne jedinice Mostar.


Godina

Year

Mjesec

Month

PASIVALIABILITIES







Curr.


valuti



valuti


Curr.

Strana pasiva

Foreign Liabilities

Kapitalni ra~uni

Capital Accounts

Ostalo

Other

Ukupno

Total

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11=3+...+10

1997. 12. 110,0 125,3 372,3 9,6 323,2 1.042,3 716,5 -224,9 2.474,3

1998. 12. 76,8 147,5 438,1 8,0 347,6 1.023,2 920,2 -407,9 2.553,5

1999. 12. 84,5 481,5 426,8 20,2 434,1 916,7 842,0 -365,6 2.840,1

2000. 12. 70,2 597,6 488,9 66,8 411,9 999,0 763,4 -255,5 3.142,2

2001. 12. 202,6 825,3 830,7 125,6 859,5 954,8 755,3 -210,2 4.343,7

2002. 12. 312,1 1.060,2 732,4 207,9 913,9 1.160,3 898,0 -205,3 5.079,4

2003. 12. 326,2 1.247,1 704,6 363,8 1.008,5 1.698,0 998,1 -246,0 6.100,2

2004. 12. 246,9 1.501,3 844,5 578,8 1.459,5 2.216,3 1.212,9 -212,7 7.847,6

2005. 12. 310,8 1.855,3 993,1 647,7 1.759,7 2.920,9 1.346,3 -193,3 9.640,4

2006. 12. 448,6 2.413,9 1.152,7 823,1 2.221,8 3.162,0 1.589,1 -150,4 11.660,8

2006. 01. 318,7 1.831,9 983,6 661,5 1.776,2 2.864,2 1.374,6 -177,6 9.633,1

02. 433,0 1.812,8 1.001,4 659,3 1.778,9 2.859,1 1.385,9 -121,6 9.808,8

03. 343,3 1.948,9 1.023,2 661,5 1.901,4 2.833,2 1.395,3 -123,5 9.983,3

04. 321,9 1.984,0 1.020,3 673,0 1.936,5 2.921,2 1.402,7 -153,7 10.106,0

05. 287,9 2.089,3 1.051,2 692,2 1.921,1 2.930,1 1.401,5 -151,5 10.221,8

06. 299,8 2.145,5 1.066,4 693,6 1.932,8 2.950,9 1.418,5 -129,9 10.377,6

07. 421,6 2.185,0 1.122,1 747,9 1.993,3 2.929,4 1.436,5 -138,7 10.697,2

08. 434,3 2.231,3 1.075,4 745,8 2.064,4 2.935,8 1.450,2 -126,5 10.810,9

09. 467,0 2.257,6 1.110,2 752,6 2.130,2 2.987,6 1.456,5 -143,5 11.018,2

10. 478,0 2.360,2 1.120,9 776,4 2.160,5 3.039,4 1.493,3 -115,6 11.313,0

11. 456,4 2.397,8 1.130,4 797,8 2.204,2 3.027,4 1.522,4 -109,4 11.427,1

12. 448,6 2.413,9 1.152,7 823,1 2.221,8 3.162,0 1.589,1 -150,4 11.660,8

2007. 01. 432,5 2.479,2 1.149,1 858,6 2.269,9 3.189,0 1.629,5 -148,3 11.859,5

02. 447,9 2.502,6 1.172,4 865,7 2.347,3 3.216,7 1.652,3 -172,0 12.032,9

03. 473,3 2.632,1 1.117,3 877,0 2.362,6 3.335,7 1.676,3 -159,8 12.314,5


123

Tablica 14Tablica 14Konsolidirana bilanca poslovnih banaka FBiH (nastavak)Konsolidirana bilanca poslovnih banaka FBiH (nastavak)


Bilje{ka:Bilje{ka:Konsolidirana bilanca poslovnih banaka FBiH obuhva}a konsolidirane bilance poslovnih banaka Glavne jedinice Sarajevo i Glavne jedinice Mostar.


Tabela 14Tabela 14Konsolidovani bilans komercijalnih banaka FBiH (nastavak)Konsolidovani bilans komercijalnih banaka FBiH (nastavak)


Biqe{ka:Biqe{ka:Konsolidovani bilans komercijalnih banaka FBiH obuhvata konsolidovane bilanse komercijalnih banaka Glavne jedinice Sarajevo i Glavne jedinice Mostar.


Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

PASIVAPASIVA


Depoziti centralne

vlade



doma}oj valuti


inozemnoj valuti


stranoj valuti




inozemnoj valuti


Inozemna pasiva

Strana pasiva

Kapitalni ra~uni

Kapitalni ra~uni

Ostalo

Ostalo

Ukupno

Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11=3+...+10

1997. 12. 110,0 125,3 372,3 9,6 323,2 1.042,3 716,5 -224,9 2.474,3

1998. 12. 76,8 147,5 438,1 8,0 347,6 1.023,2 920,2 -407,9 2.553,5

1999. 12. 84,5 481,5 426,8 20,2 434,1 916,7 842,0 -365,6 2.840,1

2000. 12. 70,2 597,6 488,9 66,8 411,9 999,0 763,4 -255,5 3.142,2

2001. 12. 202,6 825,3 830,7 125,6 859,5 954,8 755,3 -210,2 4.343,7

2002. 12. 312,1 1.060,2 732,4 207,9 913,9 1.160,3 898,0 -205,3 5.079,4

2003. 12. 326,2 1.247,1 704,6 363,8 1.008,5 1.698,0 998,1 -246,0 6.100,2

2004. 12. 246,9 1.501,3 844,5 578,8 1.459,5 2.216,3 1.212,9 -212,7 7.847,6

2005. 12. 310,8 1.855,3 993,1 647,7 1.759,7 2.920,9 1.346,3 -193,3 9.640,4

2006. 12. 448,6 2.413,9 1.152,7 823,1 2.221,8 3.162,0 1.589,1 -150,4 11.660,8

2006. 01. 318,7 1.831,9 983,6 661,5 1.776,2 2.864,2 1.374,6 -177,6 9.633,1

02. 433,0 1.812,8 1.001,4 659,3 1.778,9 2.859,1 1.385,9 -121,6 9.808,8

03. 343,3 1.948,9 1.023,2 661,5 1.901,4 2.833,2 1.395,3 -123,5 9.983,3

04. 321,9 1.984,0 1.020,3 673,0 1.936,5 2.921,2 1.402,7 -153,7 10.106,0

05. 287,9 2.089,3 1.051,2 692,2 1.921,1 2.930,1 1.401,5 -151,5 10.221,8

06. 299,8 2.145,5 1.066,4 693,6 1.932,8 2.950,9 1.418,5 -129,9 10.377,6

07. 421,6 2.185,0 1.122,1 747,9 1.993,3 2.929,4 1.436,5 -138,7 10.697,2

08. 434,3 2.231,3 1.075,4 745,8 2.064,4 2.935,8 1.450,2 -126,5 10.810,9

09. 467,0 2.257,6 1.110,2 752,6 2.130,2 2.987,6 1.456,5 -143,5 11.018,2

10. 478,0 2.360,2 1.120,9 776,4 2.160,5 3.039,4 1.493,3 -115,6 11.313,0

11. 456,4 2.397,8 1.130,4 797,8 2.204,2 3.027,4 1.522,4 -109,4 11.427,1

12. 448,6 2.413,9 1.152,7 823,1 2.221,8 3.162,0 1.589,1 -150,4 11.660,8

2007. 01. 432,5 2.479,2 1.149,1 858,6 2.269,9 3.189,0 1.629,5 -148,3 11.859,5

02. 447,9 2.502,6 1.172,4 865,7 2.347,3 3.216,7 1.652,3 -172,0 12.032,9

03. 473,3 2.632,1 1.117,3 877,0 2.362,6 3.335,7 1.676,3 -159,8 12.314,5


124

Table 15Table 15Analytical Accounts of Commercial Banks in RSAnalytical Accounts of Commercial Banks in RS


Note:Note:Analytical Accounts of RS commercial banks include Analytical Accounts of commercial banks covered by Main Bank of Republika Srpska.


Tabela 15Tabela 15Konsolidovani bilans komercijalnih banaka RSKonsolidovani bilans komercijalnih banaka RS


Bilje{ka:Bilje{ka:Konsolidovani bilans komercijalnih banaka RS obuhvata konsolidovane bilanse komercijalnih banaka Glavne banke Republike Srpske.

Za sve pozicije vrijedi bilje{ku iz tabele 13.

Godina

Year

Mjesec

Month

AKTIVAASSETS

Rezerve

Reserves

Strana aktiva

Foreign Assets







Ukupno

Total

1 2 3 4 5 6 7 8 = 3+...+7

1997. 12. 0,0 62,9 2,0 537,6 0,6 603,1

1998. 12. 5,5 127,5 2,3 897,9 3,4 1.036,6

1999. 12. 10,7 82,2 3,1 941,9 4,4 1.042,3

2000. 12. 21,9 90,5 6,5 960,5 22,1 1.101,5

2001. 12. 77,6 132,0 3,8 951,2 26,8 1.191,3

2002. 12. 83,5 167,1 19,6 834,1 161,3 1.265,6

2003. 12. 189,7 195,4 10,0 867,4 325,3 1.587,8

2004. 12. 274,7 215,6 11,6 569,6 480,7 1.552,2

2005. 12. 424,5 293,9 12,7 848,6 654,5 2.234,2

2006. 12. 672,2 335,6 39,5 1.098,8 891,5 3.037,6

2006. 01. 428,1 270,5 12,8 858,5 655,2 2.225,2

02. 426,9 262,1 12,9 869,6 668,9 2.240,6

03. 457,8 287,0 13,1 888,4 701,0 2.347,4

04. 487,4 279,5 13,0 902,4 725,0 2.407,3

05. 511,2 268,0 13,1 920,2 755,9 2.468,5

06. 516,0 291,5 19,5 953,0 778,5 2.558,4

07. 577,2 303,4 19,6 973,5 801,2 2.675,0

08. 599,8 321,1 28,0 974,0 817,2 2.740,2

09. 625,6 360,3 31,4 980,2 832,1 2.829,6

10. 642,7 323,0 32,9 994,3 851,2 2.844,2

11. 672,7 285,9 37,7 1.042,2 870,2 2.908,6

12. 672,2 335,6 39,5 1.098,8 891,5 3.037,6

2007. 01. 690,6 297,0 36,5 1.094,8 895,1 3.014,0

02. 707,6 285,1 41,8 1.104,0 915,8 3.054,2

03. 674,9 349,6 57,0 1.128,5 948,7 3.158,6


125

Tablica 15Tablica 15Konsolidirana bilanca poslovnih banaka RS Konsolidirana bilanca poslovnih banaka RS


Bilje{ka:Bilje{ka:Konsolidirana bilanca poslovnih banaka RS obuhva}a konsolidiranu bilancu poslovnih banaka Glavne banke Republike Srpske.


Tabela 15Tabela 15Konsolidovani bilans komercijalnih banaka RSKonsolidovani bilans komercijalnih banaka RS


Biqe{ka:Biqe{ka:Konsolidovani bilans komercijalnih banaka RS obuhvata konsolidovane bilanse komercijalnih banaka Glavne banke Republike Srpske.


Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

AKTIVAAKTIVA

Pri~uve

Rezerve

Inozemna aktiva

Strana aktiva







Ukupno

Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 = 3+...+7

1997. 12. 0,0 62,9 2,0 537,6 0,6 603,1

1998. 12. 5,5 127,5 2,3 897,9 3,4 1.036,6

1999. 12. 10,7 82,2 3,1 941,9 4,4 1.042,3

2000. 12. 21,9 90,5 6,5 960,5 22,1 1.101,5

2001. 12. 77,6 132,0 3,8 951,2 26,8 1.191,3

2002. 12. 83,5 167,1 19,6 834,1 161,3 1.265,6

2003. 12. 189,7 195,4 10,0 867,4 325,3 1.587,8

2004. 12. 274,7 215,6 11,6 569,6 480,7 1.552,2

2005. 12. 424,5 293,9 12,7 848,6 654,5 2.234,2

2006. 12. 672,2 335,6 39,5 1.098,8 891,5 3.037,6

2006. 01. 428,1 270,5 12,8 858,5 655,2 2.225,2

02. 426,9 262,1 12,9 869,6 668,9 2.240,6

03. 457,8 287,0 13,1 888,4 701,0 2.347,4

04. 487,4 279,5 13,0 902,4 725,0 2.407,3

05. 511,2 268,0 13,1 920,2 755,9 2.468,5

06. 516,0 291,5 19,5 953,0 778,5 2.558,4

07. 577,2 303,4 19,6 973,5 801,2 2.675,0

08. 599,8 321,1 28,0 974,0 817,2 2.740,2

09. 625,6 360,3 31,4 980,2 832,1 2.829,6

10. 642,7 323,0 32,9 994,3 851,2 2.844,2

11. 672,7 285,9 37,7 1.042,2 870,2 2.908,6

12. 672,2 335,6 39,5 1.098,8 891,5 3.037,6

2007. 01. 690,6 297,0 36,5 1.094,8 895,1 3.014,0

02. 707,6 285,1 41,8 1.104,0 915,8 3.054,2

03. 674,9 349,6 57,0 1.128,5 948,7 3.158,6


126

Table 15Table 15Analytical Accounts of Commercial Banks in RS (continued)Analytical Accounts of Commercial Banks in RS (continued)


Note:Note:Analytical Accounts of RS commercial banks include Analytical Accounts of commercial banks covered by Main Bank of Republika Srpska.


Tabela 15Tabela 15Konsolidovani bilans komercijalnih banaka RS (nastavak)Konsolidovani bilans komercijalnih banaka RS (nastavak)


Bilje{ka:Bilje{ka:Konsolidovani bilans komercijalnih banaka RS obuhvata konsolidovane bilanse komercijalnih banaka Glavne banke Republike Srpske.

Za sve pozicije vrijedi bilje{ka iz tabele 13.

Godina

Year

Mjesec

Month

PASIVALIABILITIES







Curr.


valuti



valuti


Curr.

Strana pasiva

Foreign Liabilities

Kapitalni ra~uni

Capital Accounts

Ostalo

Other

Ukupno

Total

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11=3+...+10

1997. 12. 24,4 0,0 69,2 0,0 40,0 387,3 233,8 -151,7 603,1

1998. 12. 76,1 0,0 192,0 0,0 119,3 532,8 290,3 -173,9 1.036,6

1999. 12. 51,8 103,1 38,7 2,2 143,2 597,4 367,5 -261,6 1.042,3

2000. 12. 39,9 152,3 65,6 11,1 16,3 572,9 319,6 -76,1 1.101,5

2001. 12. 40,8 189,0 96,6 15,2 48,0 553,0 356,4 -107,7 1.191,3

2002. 12. 78,2 210,2 84,6 64,4 60,5 633,4 315,6 -181,2 1.265,6

2003. 12. 146,9 263,1 113,7 98,1 94,0 739,0 307,3 -174,4 1.587,8

2004. 12. 172,4 361,6 143,6 124,6 145,1 434,8 259,2 -89,1 1.552,2

2005. 12. 222,6 515,3 161,8 170,4 239,7 638,4 366,2 -80,1 2.234,2

2006. 12. 306,5 668,0 206,1 275,7 322,6 870,8 482,8 -94,7 3.037,6

2006. 01. 234,1 496,7 165,9 179,4 247,3 611,3 374,9 -84,5 2.225,2

02. 235,4 490,7 164,3 189,2 251,8 606,3 378,7 -75,9 2.240,6

03. 269,1 483,3 179,2 193,4 260,3 630,7 388,1 -56,7 2.347,4

04. 296,2 476,8 180,4 214,4 261,6 645,8 419,6 -87,5 2.407,3

05. 309,4 499,8 184,2 218,2 265,3 656,4 415,4 -80,2 2.468,5

06. 336,9 511,5 204,5 218,7 274,7 689,2 417,9 -95,0 2.558,4

07. 332,7 576,6 221,2 231,6 281,1 702,0 424,7 -94,8 2.675,0

08. 329,4 600,4 213,0 233,5 288,3 733,2 431,5 -88,9 2.740,2

09. 295,6 642,0 225,1 234,8 295,1 770,6 453,0 -86,6 2.829,6

10. 315,0 651,8 200,3 249,5 299,4 755,2 461,1 -88,1 2.844,2

11. 331,4 644,8 202,5 269,0 304,6 781,6 464,2 -89,4 2.908,6

12. 306,5 668,0 206,1 275,7 322,6 870,8 482,8 -94,7 3.037,6

2007. 01. 251,1 710,9 197,9 287,8 329,7 846,2 488,7 -98,4 3.014,0

02. 275,0 749,5 205,0 289,3 334,1 795,4 494,4 -88,5 3.054,2

03. 304,5 743,4 205,5 296,2 341,5 857,3 499,9 -89,7 3.158,6


127

Tablica 15Tablica 15Konsolidirana bilanca poslovnih banaka RS (nastavak)Konsolidirana bilanca poslovnih banaka RS (nastavak)


Bilje{ka:Bilje{ka:Konsolidirana bilanca poslovnih banaka RS obuhva}a konsolidiranu bilancu poslovnih banaka Glavne banke Republike Srpske.


Tabela 15Tabela 15Konsolidovani bilans komercijalnih banaka RS (nastavak)Konsolidovani bilans komercijalnih banaka RS (nastavak)


Biqe{ka:Biqe{ka:Konsolidovani bilans komercijalnih banaka RS obuhvata konsolidovane bilanse komercijalnih banaka Glavne banke Republike Srpske.


Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

PASIVAPASIVA


Depoziti centralne

vlade



doma}oj valuti


inozemnoj valuti


stranoj valuti




inozemnoj valuti


Inozemna pasiva

Strana pasiva

Kapitalni ra~uni

Kapitalni ra~uni

Ostalo

Ostalo

Ukupno

Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11=3+...+10

1997. 12. 24,4 0,0 69,2 0,0 40,0 387,3 233,8 -151,7 603,1

1998. 12. 76,1 0,0 192,0 0,0 119,3 532,8 290,3 -173,9 1.036,6

1999. 12. 51,8 103,1 38,7 2,2 143,2 597,4 367,5 -261,6 1.042,3

2000. 12. 39,9 152,3 65,6 11,1 16,3 572,9 319,6 -76,1 1.101,5

2001. 12. 40,8 189,0 96,6 15,2 48,0 553,0 356,4 -107,7 1.191,3

2002. 12. 78,2 210,2 84,6 64,4 60,5 633,4 315,6 -181,2 1.265,6

2003. 12. 146,9 263,1 113,7 98,1 94,0 739,0 307,3 -174,4 1.587,8

2004. 12. 172,4 361,6 143,6 124,6 145,1 434,8 259,2 -89,1 1.552,2

2005. 12. 222,6 515,3 161,8 170,4 239,7 638,4 366,2 -80,1 2.234,2

2006. 12. 306,5 668,0 206,1 275,7 322,6 870,8 482,8 -94,7 3.037,6

2006. 01. 234,1 496,7 165,9 179,4 247,3 611,3 374,9 -84,5 2.225,2

02. 235,4 490,7 164,3 189,2 251,8 606,3 378,7 -75,9 2.240,6

03. 269,1 483,3 179,2 193,4 260,3 630,7 388,1 -56,7 2.347,4

04. 296,2 476,8 180,4 214,4 261,6 645,8 419,6 -87,5 2.407,3

05. 309,4 499,8 184,2 218,2 265,3 656,4 415,4 -80,2 2.468,5

06. 336,9 511,5 204,5 218,7 274,7 689,2 417,9 -95,0 2.558,4

07. 332,7 576,6 221,2 231,6 281,1 702,0 424,7 -94,8 2.675,0

08. 329,4 600,4 213,0 233,5 288,3 733,2 431,5 -88,9 2.740,2

09. 295,6 642,0 225,1 234,8 295,1 770,6 453,0 -86,6 2.829,6

10. 315,0 651,8 200,3 249,5 299,4 755,2 461,1 -88,1 2.844,2

11. 331,4 644,8 202,5 269,0 304,6 781,6 464,2 -89,4 2.908,6

12. 306,5 668,0 206,1 275,7 322,6 870,8 482,8 -94,7 3.037,6

2007. 01. 251,1 710,9 197,9 287,8 329,7 846,2 488,7 -98,4 3.014,0

02. 275,0 749,5 205,0 289,3 334,1 795,4 494,4 -88,5 3.054,2

03. 304,5 743,4 205,5 296,2 341,5 857,3 499,9 -89,7 3.158,6


128

Table 16aTable 16aActive Commercial Banks’ Interest RatesActive Commercial Banks’ Interest Rates

in percent, annual basis

Note:Note:The table shows average monthly interest rates of commercial banks on short-term and long-term credits extended to private enterprises and cooperatives and households, on annual basis.The base for calculation of the weighted average are amounts of loans which were, with the associated interest rate, realized in the reporting month.Until December 2006 data on interest rates on loans in KM included interest rates on loans in KM and interest rates on loans in KM indexed to foreign currency (EUR).Since January 2007 scope of collecting of average interest rates of commercial banks was expanded on loans of the same sectors in KM, in KM indexed to foreign currency (EUR), in foreign currency and loans to households based on credit cards, by the same methodology.

Tabela 16aTabela 16aAktivne kamatne stope komercijalnih banakaAktivne kamatne stope komercijalnih banaka

u procentima, na godi{njem nivou

Bilje{ka:Bilje{ka:U tabeli su prikazani prosjeci mjese~nih kamatnih stopa komercijalnih banaka na kratkoro~ne i dugoro~ne kredite odobrene privatnim preduze}ima i udruènjima i stanovni{tvu, iskazane na godi{njem nivou. Osnova za izra~unavanje ponderisanih prosjeka su iznosi kredita koji su uz pripadaju}u kamatnu stopu realizovani u izvje{tajnom mjesecu.Do decembra 2006. podaci o kamatnim stopama na kredite u KM su obuhvatali kamatne stope na kredite u KM i kredite u KM sa valutnom klauzulom.Od januara 2007. pro{iren je obim prikupljanja podataka o ponderisanim prosje~nim kamatnim stopama komercijalnih banaka na kredite istih sektora u KM, u KM sa valutnom klauzulom (vezane za EUR), u stranoj valuti i kredite po kreditnim karticama stanovni{tvu, po istoj metodologiji.

Godina

Year

Mjesec

Month

KREDITI U KM

LOANS IN KM

KREDITI U KM SA VALUTNOM KLAUZULOM

LOANS INDEXED TO FOREIGN CURR. (EUR)

KREDITI U STRANOJ VALUTI

LOANS IN FOREIGN CURRENCY

KREDITI PO KRED. KARTICAMA

LOANS BASED ON CREDIT CARDS

Kamatne stope na kratkoro~ne kredite u KM

Short-term lending rates in KM

Kamatne stope na dugoro~ne kredite u KM

Long-term lending rates in KM

Kamatne stope na kratkoro~ne kredite u KM sa valutnom klauzulom

Short-term lending rates on FX-indexed loans

Kamatne stope na dugoro~ne kredite u KM sa valutnom klauzulom

Long-term lending rates on FX-indexed loans

Kamatne stope na kratkoro~ne kredite u

stranoj valuti

Short-term lending rates on foreign currency loans

Kamatne stope na dugoro~ne kredite u

stranoj valuti

Long-term lending rates on foreign currency loans

Kamatne stope na kredite stanovni{tvu po kreditnim karticama

Lending rates on loans to households based on

credit cards

Priva

tnim

pred

uze}

ima

i udru`

enjim

aPr

ivate

enter

prise

s an

d co

operati

ves

Stan

ovni{

tvuHo

useh

olds

Priva

tnim

pred

uze}

ima

i udru`

enjim

aPr

ivate

enter

prise

s an

d co

operati

ves

Stan

ovni{

tvuHo

useh

olds

Priva

tnim

pred

uze}

ima

i udru`

enjim

aPr

ivate

enter

prise

s an

d co

operati

ves

Stan

ovni{

tvuHo

useh

olds

Priva

tnim

pred

uze}

ima

i udru`

enjim

aPr

ivate

enter

prise

s an

d co

operati

ves

Stan

ovni{

tvuHo

useh

olds

Priva

tnim

pred

uze}

ima

i udru`

enjim

aPr

ivate

enter

prise

s an

d co

operati

ves

Stan

ovni{

tvuHo

useh

olds

Priva

tnim

pred

uze}

ima

i udru`

enjim

aPr

ivate

enter

prise

s an

d co

operati

ves

Stan

ovni{

tvuHo

useh

olds

Kratk

oro~

niSh

ort-t

erm

Dugo

ro~n

iLo

ng-te

rm

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

2002. 12. 12,07 - 10,59 - - - - - - - - - - -

2003. 12. 10,54 - 9,18 - - - - - - - - - - -

2004. 12. 9,92 9,78 8,23 10,78 - - - - - - - - - -

2005. 12. 9,03 9,33 7,70 9,90 - - - - - - - - - -

2006. 12. 7,66 9,55 7,39 9,34 - - - - - - - - - -

2006. 01. 8,56 9,83 8,35 9,89 - - - - - - - - - -

02. 8,44 9,98 8,05 9,99 - - - - - - - - - -

03. 8,31 10,09 7,63 10,23 - - - - - - - - - -

04. 8,09 9,71 8,07 10,04 - - - - - - - - - -

05. 8,30 9,64 8,29 9,84 - - - - - - - - - -

06. 8,20 9,52 7,84 9,37 - - - - - - - - - -

07. 7,93 9,30 8,02 9,32 - - - - - - - - - -

08. 7,65 9,34 8,34 9,56 - - - - - - - - - -

09. 7,73 9,06 8,12 9,59 - - - - - - - - - -

10. 7,68 9,44 7,99 9,43 - - - - - - - - - -

11. 7,62 9,46 7,88 9,66 - - - - - - - - - -

12. 7,66 9,55 7,39 9,34 - - - - - - - - - -

2007. 01. 7,50 9,34 8,09 9,30 7,83 11,22 8,22 9,54 8,88 0,00 6,88 9,09 12,13 13,63

02. 7,49 9,49 8,33 9,52 7,85 9,01 7,99 9,31 7,57 3,80 7,09 8,90 12,49 13,86

03. 7,42 9,40 7,70 9,59 8,58 9,04 7,79 8,81 8,42 0,00 7,97 8,90 12,46 13,62


129

Tablica 16aTablica 16aAktivne kamatne stope poslovnih banaka Aktivne kamatne stope poslovnih banaka

u postocima, na godi{njoj razini

Bilje{ka:Bilje{ka:U tablici su prikazani prosjeci mjese~nih kamatnih stopa poslovnih banaka na kratkoro~ne i dugoro~ne kredite odobrene privatnim poduze}ima i udrugama i stanovni{tvu, iskazane na godi{njoj razini. Osnova za izra~unavanje ponderisanih prosjeka su iznosi kredita koji su uz pripadaju}u kamatnu stopu realizirani u izvje{tajnom mjesecu.Do prosinca 2006. podaci o kamatnim stopama na kredite u KM su obuhvatali kamatne stope na kredite u KM i kredite u KM sa valutnom klauzulom.Od sije~nja 2007. pro{iren je obujam prikupljanja podataka o ponderiranim prosje~nim kamatnim stopama poslovnih banaka na kredite istih sektora u KM, u KM sa valutnom klauzulom (vezane za EUR), u stranoj valuti i kredite po kreditnim karticama stanovni{tvu, po istoj metodologiji.

Tabela 16aTabela 16aAktivne kamatne stope komercijalnih banakaAktivne kamatne stope komercijalnih banaka

u procentima, na godi{wem nivou

Biqe{ka:Biqe{ka:U tabeli su prikazani prosjeci mjese~nih kamatnih stopa komercijalnih banaka na kratkoro~ne i dugoro~ne kredite odobrene privatnim preduze}ima i udruèwima i stanovni{tvu, iskazane na godi{wem nivou. Osnova za izra~unavawe ponderisanih prosjeka su iznosi kredita koji su uz pripadaju}u kamatnu stopu realizovani u izvje{tajnom mjesecu.Do decembra 2006. podaci o kamatnim stopama na kredite u KM su obuhvatali kamatne stope na kredite u KM i kredite u KM sa valutnom klauzulom.Od januara 2007. pro{iren je obim prikupqawa podataka o ponderisanim prosje~nim kamatnim stopama komercijalnih banaka na kredite istih sektora u KM, u KM sa valutnom klauzulom (vezane za EUR), u stranoj valuti i kredite po kreditnim karticama stanovni{tvu, po istoj metodologiji.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

KREDITI U KM

KREDITI U KM







Kamatne stope na kratkoro~ne kredite u KM

Kamatne stope na kratkoro~ne kredite

u KM



Kamatne stope na kratkoro~ne kredite u KM sa valutnom klauzulom

Kamatne stope na kratko. kredite u KM sa valutnom klauzulom




stranoj valuti


stranoj valuti


stranoj valuti


stranoj valuti

Kamatne stope na kredite stanovni{tvu po kreditnim

karticama

Kamatne stope na kredite stanov. po

kreditnim karticama

Priva

tnim

podu

ze}im

a i u

druga

ma

Priv

atni

m pr

eduz

e}im

a i

udru

èwi

ma

Stan

ovni{

tvu

Stan

ovni

{tvu

Priva

tnim

podu

ze}im

a i u

druga

ma

Priv

atni

m pr

eduz

e}im

a i

udru

èwi

ma

Stan

ovni{

tvu

Stan

ovni

{tvu

Priva

tnim

podu

ze}im

a i u

druga

ma

Priv

atni

m pr

eduz

e}im

a i

udru

èwi

ma

Stan

ovni{

tvu

Stan

ovni

{tvu

Priva

tnim

podu

ze}im

a i u

druga

ma

Priv

atni

m pr

eduz

e}im

a i

udru

èwi

ma

Stan

ovni{

tvu

Stan

ovni

{tvu

Priva

tnim

podu

ze}im

a i u

druga

ma

Priv

atni

m pr

eduz

e}im

a i

udru

èwi

ma

Stan

ovni{

tvu

Stan

ovni

{tvu

Priva

tnim

podu

ze}im

a i u

druga

ma

Priv

atni

m pr

eduz

e}im

a i

udru

èwi

ma

Stan

ovni{

tvu

Stan

ovni

{tvu

Kratk

oro~n

i

Krat

koro

~ni

Dugo

ro~ni

Dugo

ro~n

i

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

2002. 12. 12,07 - 10,59 - - - - - - - - - - -

2003. 12. 10,54 - 9,18 - - - - - - - - - - -

2004. 12. 9,92 9,78 8,23 10,78 - - - - - - - - - -

2005. 12. 9,03 9,33 7,70 9,90 - - - - - - - - - -

2006. 12. 7,66 9,55 7,39 9,34 - - - - - - - - - -

2006. 01. 8,56 9,83 8,35 9,89 - - - - - - - - - -

02. 8,44 9,98 8,05 9,99 - - - - - - - - - -

03. 8,31 10,09 7,63 10,23 - - - - - - - - - -

04. 8,09 9,71 8,07 10,04 - - - - - - - - - -

05. 8,30 9,64 8,29 9,84 - - - - - - - - - -

06. 8,20 9,52 7,84 9,37 - - - - - - - - - -

07. 7,93 9,30 8,02 9,32 - - - - - - - - - -

08. 7,65 9,34 8,34 9,56 - - - - - - - - - -

09. 7,73 9,06 8,12 9,59 - - - - - - - - - -

10. 7,68 9,44 7,99 9,43 - - - - - - - - - -

11. 7,62 9,46 7,88 9,66 - - - - - - - - - -

12. 7,66 9,55 7,39 9,34 - - - - - - - - - -

2007. 01. 7,50 9,34 8,09 9,30 7,83 11,22 8,22 9,54 8,88 0,00 6,88 9,09 12,13 13,63

02. 7,49 9,49 8,33 9,52 7,85 9,01 7,99 9,31 7,57 3,80 7,09 8,90 12,49 13,86

03. 7,42 9,40 7,70 9,59 8,58 9,04 7,79 8,81 8,42 0,00 7,97 8,90 12,46 13,62


130

Table 16bTable 16bPassive Commercial Banks’ Interest RatesPassive Commercial Banks’ Interest Rates

in percent, annual basis

Note:Note:The table shows average monthly interest rates of commercial banks on private enterprises and cooperatives’ and households’ demand, time and savings deposits on annual basis.The base for calculation of weighted average are amounts of commercial banks’ deposit, with the associated interest rate, which were collected during reporting month. Until December 2006 data on interest rates on deposits in KM included interest rates on deposits in KM and interest rates on deposits in KM indexed to foreign currency (EUR).Since January 2007 scope of collecting of the average interest rates of commercial banks was expanded on deposits of the same sectors in KM, in KM indexed to foreign currency (EUR) and deposits in foreign currency, by the same methodology.

Tabela 16bTabela 16bPasivne kamatne stope komercijalnih banakaPasivne kamatne stope komercijalnih banaka

u procentima, na godi{njem nivou

Bilje{ka:Bilje{ka:U tabeli su prikazani prosjeci mjese~nih kamatnih stopa komercijalnih banaka na depozite po vi|enju i oro~ene i {tedne depozite privatnih preduze}a i udruènja i stanovni{tva, iskazani na godi{njem nivou. Osnova za izra~unavanje ponderisanih prosjeka su iznosi prikupljenih depozita uz pripadaju}u kamatnu stopu u izvje{tajnom mjesecu.Do decembra 2006. podaci o kamatnim stopama na depozite u KM su obuhvatali kamatne stope na depozite u KM i depozite u KM sa valutnom klauzulom.Od januara 2007. pro{iren je obim prikupljanja podataka o ponderisanim prosje~nim kamatnim stopama komercijalnih banaka na depozite istih sektora u KM, u KM sa valutnom klauzulom (vezane za EUR) i depozite u stranoj valuti, po istoj metodologiji.

Godina

Year

Mjesec

Month

DEPOZITI U KM

DEPOSITS IN KM

DEPOZITI U KM SA VALUTNOM KLAUZULOM

DEPOSITS INDEXED TO FOREIGN CURR. (EUR)

DEPOZITI U STRANOJ VALUTI

DEPOSITS IN FOREIGN CURRENCY

Prosje~na visina na-knade na obavezne rezerve kod CB-

BiH

Remu-neration Rate on Required Reserves

with CBBH

Kamatne stope na depozite po vi|enju

u KM

Demand Deposits Rates in KM

Kamatne stope na oro~ene i {tedne depozite u KM

Time and Savings Deposits Rates in KM

Kamatne stope na depozite po vi|enju u

KM sa valutnom

Demand Deposits Rates FX-indexed

Kamatne stope na oro~ene i {tedne depoz-ite u KM sa valutnom

klauzulom

Time and Savings Deposits Rates FX-

indexed


stranoj valuti

Demand Deposits Rates in FX

Kamatne stope na oro~ene i {tedne depoz-

ite u stranoj valuti

Time and Savings Deposits Rates in FX

Priva

tnim

pred

uze}

ima

i udru`

enjim

aPr

ivate

enter

prise

s an

d co

operati

ves

Stan

ovni{

tvuHo

useh

olds

Priva

tnim

pred

uze}

ima

i udru`

enjim

aPr

ivate

enter

prise

s an

d co

operati

ves

Stan

ovni{

tvuHo

useh

olds

Priva

tnim

pred

uze}

ima

i udru`

enjim

aPr

ivate

enter

prise

s an

d co

operati

ves

Stan

ovni{

tvuHo

useh

olds

Priva

tnim

pred

uze}

ima

i udru`

enjim

aPr

ivate

enter

prise

s an

d co

operati

ves

Stan

ovni{

tvuHo

useh

olds

Priva

tnim

pred

uze}

ima

i udru`

enjim

aPr

ivate

enter

prise

s an

d co

operati

ves

Stan

ovni{

tvuHo

useh

olds

Priva

tnim

pred

uze}

ima

i udru`

enjim

aPr

ivate

enter

prise

s an

d co

operati

ves

Stan

ovni{

tvuHo

useh

olds

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

2002. 12. - 1,44 - 4,38 - - - - - - - - 3,07

2003. 12. - 0,96 - 3,40 - - - - - - - - 2,01

2004. 12. 0,54 0,77 2,42 4,02 - - - - - - - - 2,00

2005. 12. 0,45 0,63 3,41 3,63 - - - - - - - - 1,00

2006. 12. 0,37 0,49 3,75 3,48 - - - - - - - - 1,00

2006. 01. 0,39 0,55 4,08 3,69 - - - - - - - - 1,00

02. 0,37 0,53 3,64 3,72 - - - - - - - - 1,00

03. 0,36 0,54 3,30 3,73 - - - - - - - - 1,00

04. 0,39 0,62 2,99 3,66 - - - - - - - - 1,00

05. 0,37 0,45 4,11 3,66 - - - - - - - - 1,00

06. 0,37 0,44 3,94 3,62 - - - - - - - - 1,00

07. 0,40 0,40 4,28 4,04 - - - - - - - - 1,00

08. 0,35 0,41 3,82 3,70 - - - - - - - - 1,00

09. 0,35 0,41 3,97 3,83 - - - - - - - - 1,00

10. 0,36 0,48 3,83 3,61 - - - - - - - - 1,00

11. 0,36 0,49 4,25 3,58 - - - - - - - - 1,00

12. 0,37 0,49 3,75 3,48 - - - - - - - - 1,00

2007. 01. 0,36 0,43 3,84 3,48 1,09 0,00 3,97 2,48 0,10 0,44 4,14 3,88 1,00

02. 0,36 0,43 2,09 3,49 0,50 5,20 2,80 2,31 0,10 0,44 3,00 4,28 1,00

03. 0,36 0,44 3,81 3,54 0,23 0,00 3,60 2,21 0,09 0,42 3,69 3,77 1,00


131

Tablica 16bTablica 16bPasivne kamatne stope poslovnih banaka Pasivne kamatne stope poslovnih banaka

u postocima, na godi{njoj razini

Bilje{ka:Bilje{ka:U tablici su prikazani prosjeci mjese~nih kamatnih stopa poslovnih banaka na depozite po vi|enju i oro~ene i {tedne depozite privatnih poduze}a i udruga i stanovni{tva, iskazane na godi{njoj razini. Osnova za izra~unavanje ponderiranih prosjeka su iznosi prikupljenih depozita uz pripadaju}u kamatnu stopu u izvje{tajnom mjesecu.Do prosinca 2006. podaci o kamatnim stopama na depozite u KM su obuhvatali kamatne stope na depozite u KM i depozite u KM sa valutnom klauzulom.Od sije~nja 2007. pro{iren je obujam prikupljanja podataka o ponderiranim prosje~nim kamat-nim stopama poslovnih banaka na depozite istih sektora u KM, u KM sa valutnom klauzulom (vezane za EUR) i depozite u stranoj valuti, po istoj metodologiji.

Tabela 16bTabela 16bPasivne kamatne stope komercijalnih banakaPasivne kamatne stope komercijalnih banaka

u procentima, na godi{wem nivou

Biqe{ka:Biqe{ka:U tabeli su prikazani prosjeci mjese~nih kamatnih stopa komercijalnih banaka na depozite po vi|ewu i oro~ene i {tedne depozite privatnih preduze}a i udruèwa i stanovni{tva, iskazane na godi{wem nivou. Osnova za izra~unavawe ponderisanih prosjeka su iznosi prikupqenih depozita uz pripadaju}u kamatnu stopu u izvje{tajnom mjesecu.Do decembra 2006. podaci o kamatnim stopama na depozite u KM su obuhvatali kamatne stope na depozite u KM i depozite u KM sa valutnom klauzulom.Od januara 2007. pro{iren je obim prikupqawa podataka o ponderisanim prosje~nim kamatnim stopama komercijalnih banaka na depozite istih sektora u KM, u KM sa valutnom klauzulom (vezane za EUR) i depozite u stranoj valuti, po istoj metodologiji.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

DEPOZITI U KM

DEPOZITI U KM





Prosje~na visina na-knade na obvezne pru~uve kod CB-

BiH

Prosje~na visina naknade

na obavezne rezerve kod CB-

BiH

Kamatne stope na depozite po vi|enju

u KM

Kamatne stope na depozite po vi|ewu

u KM




KM sa valutnom

Kamatne stope na depozite po vi|ewu u KM sa valutnom

klauzulom

Kamatne stope na oro~ene i {tedne depozite u KM sa

valutnom klauzulom

Kamatne stope na oro~ene i {tedne depoz-ite u KM sa valutnom

klauzulom


stranoj valuti

Kamatne stope na depozite po vi|ewu u

stranoj valuti

Kamatne stope na oro~ene i {tedne depoz-

ite u stranoj valuti

Kamatne stope na oro~ene i {tedne depozite u stranoj

valuti

Priva

tnim

podu

ze}im

a i u

druga

ma

Priv

atni

m pr

eduz

e}im

a i

udru

èwi

ma

Stan

ovni{

tvu

Stan

ovni

{tvu

Priva

tnim

podu

ze}im

a i u

druga

ma

Priv

atni

m pr

eduz

e}im

a i

udru

èwi

ma

Stan

ovni{

tvu

Stan

ovni

{tvu

Priva

tnim

podu

ze}im

a i u

druga

ma

Priv

atni

m pr

eduz

e}im

a i

udru

èwi

ma

Stan

ovni{

tvu

Stan

ovni

{tvu

Priva

tnim

podu

ze}im

a i u

druga

ma

Priv

atni

m pr

eduz

e}im

a i

udru

èwi

ma

Stan

ovni{

tvu

Stan

ovni

{tvu

Priva

tnim

podu

ze}im

a i u

druga

ma

Priv

atni

m pr

eduz

e}im

a i

udru

èwi

ma

Stan

ovni{

tvu

Stan

ovni

{tvu

Priva

tnim

podu

ze}im

a i u

druga

ma

Priv

atni

m pr

eduz

e}im

a i

udru

èwi

ma

Stan

ovni{

tvu

Stan

ovni

{tvu

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

2002. 12. - 1,44 - 4,38 - - - - - - - - 3,07

2003. 12. - 0,96 - 3,40 - - - - - - - - 2,01

2004. 12. 0,54 0,77 2,42 4,02 - - - - - - - - 2,00

2005. 12. 0,45 0,63 3,41 3,63 - - - - - - - - 1,00

2006. 12. 0,37 0,49 3,75 3,48 - - - - - - - - 1,00

2006. 01. 0,39 0,55 4,08 3,69 - - - - - - - - 1,00

02. 0,37 0,53 3,64 3,72 - - - - - - - - 1,00

03. 0,36 0,54 3,30 3,73 - - - - - - - - 1,00

04. 0,39 0,62 2,99 3,66 - - - - - - - - 1,00

05. 0,37 0,45 4,11 3,66 - - - - - - - - 1,00

06. 0,37 0,44 3,94 3,62 - - - - - - - - 1,00

07. 0,40 0,40 4,28 4,04 - - - - - - - - 1,00

08. 0,35 0,41 3,82 3,70 - - - - - - - - 1,00

09. 0,35 0,41 3,97 3,83 - - - - - - - - 1,00

10. 0,36 0,48 3,83 3,61 - - - - - - - - 1,00

11. 0,36 0,49 4,25 3,58 - - - - - - - - 1,00

12. 0,37 0,49 3,75 3,48 - - - - - - - - 1,00

2007. 01. 0,36 0,43 3,84 3,48 1,09 0,00 3,97 2,48 0,10 0,44 4,14 3,88 1,00

02. 0,36 0,43 2,09 3,49 0,50 5,20 2,80 2,31 0,10 0,44 3,00 4,28 1,00

03. 0,36 0,44 3,81 3,54 0,23 0,00 3,60 2,21 0,09 0,42 3,69 3,77 1,00


132

Table 17Table 17Total deposits and loans of commercial banksTotal deposits and loans of commercial banks


Note:Note:Total of deposits represent liabilities of commercial banks of BH towards all institutional sectors in domestic and foreign currency.Total of loans represent claims of commercial banks of BH to all domestic institutional sectors in domestic and foreign currency.

Tabela 17Tabela 17Ukupni depoziti i krediti komercijalnih banakaUkupni depoziti i krediti komercijalnih banaka


Bilje{ka:Bilje{ka:Ukupni depoziti predstavljaju obaveze komercijalnih banaka BiH prema svim doma}im institucionalnim sektorima u doma}oj i stranoj valuti.Ukupni krediti predstavljaju potraìvanja komercijalnih banaka BiH od svih doma}ih institucionalnih sektora u doma}oj i stranoj valuti.

Godina

Year

Mjesec

Month

Depoziti

Deposits

Krediti

Loans

Depoziti po vi|enju

Demand deposits

Oro~eni i {tedni depoziti

Time and saving deposits

Ukupni depoziti

Total of deposits

Kratkoro~ni krediti

Short - term loans

Dugoro~ni krediti

Long - term loans

Ukupni krediti

Total of loans

1 2 3 4 5(3+4) 6 7 8(6+7)

1997. 12. 784,1 598,3 1.382,4 956,7 1.482,9 2.439,6

1998. 12. 983,8 678,7 1.662,5 1.028,2 1.892,6 2.920,8

1999. 12. 1.107,7 712,1 1.819,9 852,3 1.928,9 2.781,2

2000. 12. 1.385,8 568,0 1.953,7 878,3 2.138,6 3.017,0

2001. 12. 2.061,5 1.209,3 3.270,7 913,3 2.425,7 3.339,0

2002. 12. 2.293,8 1.430,5 3.724,3 1.097,8 3.183,3 4.281,1

2003. 12. 2.553,8 1.812,3 4.366,0 1.233,5 3.888,0 5.121,5

2004. 12. 3.121,7 2.456,8 5.578,5 1.576,2 4.350,9 5.927,1

2005. 12. 3.876,1 3.000,1 6.876,3 1.837,0 5.707,1 7.544,2

2006. 12. 4.942,2 3.896,7 8.838,9 2.218,1 7.089,8 9.308,0

2006. 01. 3.854,1 3.041,2 6.895,2 1.820,0 5.731,3 7.551,3

02. 3.958,4 3.058,4 7.016,8 1.862,7 5.814,0 7.676,7

03. 4.058,9 3.204,7 7.263,6 1.912,6 5.919,2 7.831,7

04. 4.089,3 3.275,8 7.365,1 1.991,1 5.987,7 7.978,7

05. 4.212,4 3.306,2 7.518,6 2.019,2 6.120,4 8.139,6

06. 4.337,6 3.346,8 7.684,4 2.084,8 6.263,5 8.348,4

07. 4.626,2 3.486,9 8.113,1 2.099,5 6.403,8 8.503,3

08. 4.638,2 3.577,6 8.215,9 2.097,0 6.484,7 8.581,7

09. 4.742,6 3.667,5 8.410,1 2.070,5 6.590,3 8.660,8

10. 4.875,1 3.736,9 8.612,0 2.100,4 6.731,6 8.832,0

11. 4.908,6 3.830,3 8.738,9 2.162,4 6.870,6 9.033,1

12. 4.942,2 3.896,7 8.838,9 2.218,1 7.089,8 9.308,0

2007. 01. 4.972,0 3.994,7 8.966,8 2.212,0 7.182,0 9.394,0

02. 5.110,0 4.078,8 9.188,8 2.294,5 7.306,3 9.600,8

03. 5.216,6 4.136,8 9.353,4 2.391,6 7.495,0 9.886,6


133

Tablica 17Tablica 17Ukupni depoziti i krediti poslovnih banakaUkupni depoziti i krediti poslovnih banaka


Bilje{ka:Bilje{ka:Ukupni depoziti predstavljaju obaveze poslovnih banaka BiH prema svim doma}im institucionalnim sektorima u doma}oj i stranoj valuti.Ukupni krediti predstavljaju potraìvanja poslovnih banaka BiH od svih doma}ih in-stitucionalnih sektora u doma}oj i stranoj valuti.

Tabela 17Tabela 17Ukupni depoziti i krediti komercijalnih banakaUkupni depoziti i krediti komercijalnih banaka


Biqe{ka:Biqe{ka:Ukupni depoziti predstavqaju obaveze komercijalnih banaka BiH prema svim doma}im institucionalnim sektorima u doma}oj i stranoj valuti.Ukupni krediti predstavqaju potraìvawa komercijalnih banaka BiH od svih doma}ih institucionalnih sektora u doma}oj i stranoj valuti.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

Depoziti

Depoziti

Krediti

Krediti

Depoziti po vi|enju

Depoziti po vi|enju



Ukupni depoziti

Ukupni depoziti

Kratkoro~ni krediti

Kratkoro~ni krediti

Dugoro~ni krediti

Dugoro~ni krediti

Ukupni krediti

Ukupni krediti

1 2 3 4 5(3+4) 6 7 8(6+7)

1997. 12. 784,1 598,3 1.382,4 956,7 1.482,9 2.439,6

1998. 12. 983,8 678,7 1.662,5 1.028,2 1.892,6 2.920,8

1999. 12. 1.107,7 712,1 1.819,9 852,3 1.928,9 2.781,2

2000. 12. 1.385,8 568,0 1.953,7 878,3 2.138,6 3.017,0

2001. 12. 2.061,5 1.209,3 3.270,7 913,3 2.425,7 3.339,0

2002. 12. 2.293,8 1.430,5 3.724,3 1.097,8 3.183,3 4.281,1

2003. 12. 2.553,8 1.812,3 4.366,0 1.233,5 3.888,0 5.121,5

2004. 12. 3.121,7 2.456,8 5.578,5 1.576,2 4.350,9 5.927,1

2005. 12. 3.876,1 3.000,1 6.876,3 1.837,0 5.707,1 7.544,2

2006. 12. 4.942,2 3.896,7 8.838,9 2.218,1 7.089,8 9.308,0

2006. 01. 3.854,1 3.041,2 6.895,2 1.820,0 5.731,3 7.551,3

02. 3.958,4 3.058,4 7.016,8 1.862,7 5.814,0 7.676,7

03. 4.058,9 3.204,7 7.263,6 1.912,6 5.919,2 7.831,7

04. 4.089,3 3.275,8 7.365,1 1.991,1 5.987,7 7.978,7

05. 4.212,4 3.306,2 7.518,6 2.019,2 6.120,4 8.139,6

06. 4.337,6 3.346,8 7.684,4 2.084,8 6.263,5 8.348,4

07. 4.626,2 3.486,9 8.113,1 2.099,5 6.403,8 8.503,3

08. 4.638,2 3.577,6 8.215,9 2.097,0 6.484,7 8.581,7

09. 4.742,6 3.667,5 8.410,1 2.070,5 6.590,3 8.660,8

10. 4.875,1 3.736,9 8.612,0 2.100,4 6.731,6 8.832,0

11. 4.908,6 3.830,3 8.738,9 2.162,4 6.870,6 9.033,1

12. 4.942,2 3.896,7 8.838,9 2.218,1 7.089,8 9.308,0

2007. 01. 4.972,0 3.994,7 8.966,8 2.212,0 7.182,0 9.394,0

02. 5.110,0 4.078,8 9.188,8 2.294,5 7.306,3 9.600,8

03. 5.216,6 4.136,8 9.353,4 2.391,6 7.495,0 9.886,6


134

Table 18Table 18Structure of Demand Deposits by SectorsStructure of Demand Deposits by Sectors


Note:Note:Deposits of domestic institutional sectors represent liabilities of commercial banks towards all institutional sectors. Deposits on the BH level represent deposits with commercial banks covered by Main Unit Sarajevo, Main Unit Mostar, Main Bank RS, Br~ko District (from July 2001 until November 2002), deposits with NBRS (until December 1998), deposits with NBBH (until November 2002) and deposits with the Payment Bureaus of Sarajevo and Mostar (until November 1999).Demand deposits represent liabilities of commercial banks by transaction account and demand deposits in domestic and foreign currency.

Tabela 18Tabela 18Sektorska struktura depozita po vi|enjuSektorska struktura depozita po vi|enju


Bilje{ka:Bilje{ka:Depoziti doma}ih institucionalnih sektora predstavljaju obaveze komercijalnih banaka prema svim institucionalnim sektorima. Depoziti na nivou Bosne i Hercegovine predstavljaju depozite kod banaka koje pokriva Glavna jedinica Sarajevo, Glavna jedinica Mostar, Glavna banka RS, Br~ko Distrikt (od jula 2001. do novembra 2002.), depozite koji su se vodili kod NBRS (do decembra 1998.), NBBiH (do novembra 2002.) i depozite kod Zavoda za platni promet Sarajevo i Mostar do novembra 1999. Depoziti po vi|enju predstavljaju obaveze komercijalnih banaka po transakcionim ra~unima i depozitima po vi|enju u doma}oj i stranoj valuti.

Godina

Year

Mjesec

Month

Depoziti doma}ih institucionalnih sektora

Deposits of all domestic institutional sectors


State government deposits

Depoziti vlada entiteta

Entity governments’

deposits

Depoziti vlada

kantona

Deposits of cantonal governments

Depoziti vlada op}ina

Deposits of municipal

governments

Depoziti fondova socijalne za{tite

Deposits of Social Security Funds

Nebankarske finansijske institucije

Nonbank financial

institutions

Nefinansijska javna

preduze}a

Nonfinancial public

enterprises

Nefinansijska privatna

preduze}a i udruènja

Nonfinancial private

enterprises and cooperatives

Neprofitne organizacije

Nonprofit organisations

Doma}instva

Households

Ostali depoziti

Other deposits

Ukupno

Total

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 = 3+…+13

1997. 12. 0,0 91,2 17,3 15,1 8,9 11,0 204,8 221,8 63,8 136,1 14,0 784,1

1998. 12. 0,5 73,7 19,2 11,2 4,4 15,2 235,6 299,1 70,8 240,6 13,4 983,8

1999. 12. 8,8 48,8 54,4 14,6 19,6 44,4 285,9 298,6 101,4 158,9 72,3 1.107,7

2000. 12. 12,5 68,8 50,2 29,9 25,1 35,7 334,0 394,1 107,3 236,9 91,2 1.385,8

2001. 12. 17,7 99,1 86,3 35,6 60,4 55,1 333,4 569,9 88,7 697,2 18,2 2.061,5

2002. 12. 57,4 149,0 62,0 58,2 50,8 72,3 397,1 544,5 105,9 789,6 7,2 2.293,8

2003. 12. 47,8 177,4 95,3 63,7 72,2 85,7 501,6 506,6 104,5 892,5 6,4 2.553,8

2004. 12. 16,4 254,3 163,9 90,6 104,6 86,3 486,9 656,8 118,4 1.134,9 8,6 3.121,7

2005. 12. 36,6 314,2 231,4 118,7 82,2 113,0 557,9 919,1 108,6 1.385,4 9,1 3.876,1

2006. 12. 46,2 455,4 319,3 164,2 111,0 150,9 698,2 1.067,2 147,3 1.771,9 10,8 4.942,2

2006. 01. 39,8 336,2 222,5 129,7 86,9 107,5 594,4 808,0 124,1 1.392,8 12,1 3.854,1

02. 40,8 448,3 196,6 144,7 80,1 116,9 617,5 758,8 114,5 1.425,0 15,2 3.958,4

03. 42,8 381,5 357,5 142,0 73,7 115,8 649,4 724,4 113,0 1.442,2 16,6 4.058,9

04. 50,3 377,5 312,3 136,0 77,2 104,7 644,1 774,1 102,7 1.495,4 15,0 4.089,3

05. 44,9 343,0 316,9 160,9 93,1 103,8 709,2 782,6 107,6 1.532,2 18,2 4.212,4

06. 45,8 363,9 323,5 146,9 94,3 99,3 727,9 807,7 110,0 1.600,6 17,7 4.337,6

07. 51,5 469,8 338,9 155,0 96,7 111,0 659,2 911,8 119,6 1.620,1 92,5 4.626,2

08. 51,3 466,8 364,6 159,1 95,7 103,8 701,7 916,6 124,0 1.634,0 20,7 4.638,2

09. 55,7 452,0 369,3 163,8 109,0 110,2 677,3 983,7 164,9 1.637,0 19,7 4.742,6

10. 63,1 478,8 376,0 174,3 125,5 135,4 716,8 988,3 150,4 1.651,5 15,0 4.875,1

11. 44,6 488,5 397,8 191,8 104,7 123,8 712,3 989,0 155,7 1.685,1 15,3 4.908,6

12. 46,2 455,4 319,3 164,2 111,0 150,9 698,2 1.067,2 147,3 1.771,9 10,8 4.942,2

2007. 01. 52,5 382,4 376,3 181,9 107,3 150,5 731,7 1.051,6 146,8 1.773,1 17,8 4.972,0

02. 57,6 422,8 392,5 181,6 108,8 153,0 759,6 1.054,3 141,4 1.822,5 16,0 5.110,0

03. 63,8 454,6 400,3 184,9 102,6 187,3 788,0 1.009,8 142,5 1.859,3 23,6 5.216,6


135

Tablica 18Tablica 18Sektorska struktura depozita po vi|enju Sektorska struktura depozita po vi|enju


Bilje{ka:Bilje{ka:Depoziti doma}ih institucionalnih sektora predstavljaju obveze poslovnih banaka prema svim institucionalnim sektorima. Depoziti na razini Bosne i Hercegovine predstavljaju depozite kod banaka koje pokriva Glavna jedinica Sarajevo, Glavna jedinica Mostar, Glavna banka RS, Br~ko Distrikt (od srpnja 2001. do studenog 2002.), depozite koji su se vodili kod NBRS (do prosinca 1998.), NBBiH (do studenog 2002.) i depozite kod Zavoda za platni promet Sarajevo i Mostar do studenog 1999. Depoziti po vi|enju predstavljaju obaveze poslovnih banaka po transakcionim ra~unima idepozitima po vi|enju u doma}oj i inozemnoj valuti.

Tabela 18Tabela 18Sektorska struktura depozita po vi|ewuSektorska struktura depozita po vi|ewu


Biqe{ka:Biqe{ka:Depoziti doma}ih institucionalnih sektora predstavqaju obaveze komercijalnih banaka prema svim institucionalnim sektorima. Depoziti na nivou Bosne i Hercegovine predstavqaju depozite kod banaka koje pokriva Glavna jedinica Sarajevo, Glavna jedinica Mostar, Glavna banka RS, Br~ko Distrikt (od jula 2001. do novembra 2002.), depozite koji su se vodili kod NBRS (do decembra 1998), NBBiH (do novembra 2002.) i depozite kod Zavoda za platni promet Sarajevo i Mostar do novembra 1999.Depoziti po vi|ewu predstavqaju obaveze komercijalnih banaka po transakcionim ra~unima i depozitima po vi|ewu u doma}oj i stranoj valuti.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec




Depoziti centralne

vlade


Depoziti vlada

entiteta

Depoziti vlada

ùpanija

Depoziti vlada

kantona


Depoziti vlada

op{tina



Nebankarske financijske institucije


Nefinancijska javna

poduze}a

Nefinansijska javna

preduze}a

Nefinancijska privatna

poduze}a i udruge


preduze}a i udruèwa



Ku}anstva

Doma}instva

Ostali depoziti

Ostali depoziti

Ukupno

Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 = 3+…+13

1997. 12. 0,0 91,2 17,3 15,1 8,9 11,0 204,8 221,8 63,8 136,1 14,0 784,1

1998. 12. 0,5 73,7 19,2 11,2 4,4 15,2 235,6 299,1 70,8 240,6 13,4 983,8

1999. 12. 8,8 48,8 54,4 14,6 19,6 44,4 285,9 298,6 101,4 158,9 72,3 1.107,7

2000. 12. 12,5 68,8 50,2 29,9 25,1 35,7 334,0 394,1 107,3 236,9 91,2 1.385,8

2001. 12. 17,7 99,1 86,3 35,6 60,4 55,1 333,4 569,9 88,7 697,2 18,2 2.061,5

2002. 12. 57,4 149,0 62,0 58,2 50,8 72,3 397,1 544,5 105,9 789,6 7,2 2.293,8

2003. 12. 47,8 177,4 95,3 63,7 72,2 85,7 501,6 506,6 104,5 892,5 6,4 2.553,8

2004. 12. 16,4 254,3 163,9 90,6 104,6 86,3 486,9 656,8 118,4 1.134,9 8,6 3.121,7

2005. 12. 36,6 314,2 231,4 118,7 82,2 113,0 557,9 919,1 108,6 1.385,4 9,1 3.876,1

2006. 12. 46,2 455,4 319,3 164,2 111,0 150,9 698,2 1.067,2 147,3 1.771,9 10,8 4.942,2

2006. 01. 39,8 336,2 222,5 129,7 86,9 107,5 594,4 808,0 124,1 1.392,8 12,1 3.854,1

02. 40,8 448,3 196,6 144,7 80,1 116,9 617,5 758,8 114,5 1.425,0 15,2 3.958,4

03. 42,8 381,5 357,5 142,0 73,7 115,8 649,4 724,4 113,0 1.442,2 16,6 4.058,9

04. 50,3 377,5 312,3 136,0 77,2 104,7 644,1 774,1 102,7 1.495,4 15,0 4.089,3

05. 44,9 343,0 316,9 160,9 93,1 103,8 709,2 782,6 107,6 1.532,2 18,2 4.212,4

06. 45,8 363,9 323,5 146,9 94,3 99,3 727,9 807,7 110,0 1.600,6 17,7 4.337,6

07. 51,5 469,8 338,9 155,0 96,7 111,0 659,2 911,8 119,6 1.620,1 92,5 4.626,2

08. 51,3 466,8 364,6 159,1 95,7 103,8 701,7 916,6 124,0 1.634,0 20,7 4.638,2

09. 55,7 452,0 369,3 163,8 109,0 110,2 677,3 983,7 164,9 1.637,0 19,7 4.742,6

10. 63,1 478,8 376,0 174,3 125,5 135,4 716,8 988,3 150,4 1.651,5 15,0 4.875,1

11. 44,6 488,5 397,8 191,8 104,7 123,8 712,3 989,0 155,7 1.685,1 15,3 4.908,6

12. 46,2 455,4 319,3 164,2 111,0 150,9 698,2 1.067,2 147,3 1.771,9 10,8 4.942,2

2007. 01. 52,5 382,4 376,3 181,9 107,3 150,5 731,7 1.051,6 146,8 1.773,1 17,8 4.972,0

02. 57,6 422,8 392,5 181,6 108,8 153,0 759,6 1.054,3 141,4 1.822,5 16,0 5.110,0

03. 63,8 454,6 400,3 184,9 102,6 187,3 788,0 1.009,8 142,5 1.859,3 23,6 5.216,6


136

Table 19Table 19Structure of Time and Savings Deposits by SectorsStructure of Time and Savings Deposits by Sectors


Note:Note:Time and saving deposits represent liabilities of commercial banks by time and saving deposits up to three month, from three month to one year,from one year to three year and in a three year in domestic and foreign currency.

Tabela 19Tabela 19Sektorska struktura oro~enih i {tednih depozitaSektorska struktura oro~enih i {tednih depozita


Bilje{ka:Bilje{ka:Oro~eni i {tedni depoziti predstavljaju obaveze komercijalnih banaka po oro~enim i {tednim depozitima do 3 mjeseca, od 3 mjeseca do 1 godine, od 1 godine do 3 godine i preko tri godine u doma}oj i stranoj valuti.

Godina

Year

Mjesec

Month

Depoziti svih doma}ih institucionalnih sektora

Deposits of all domestic institutional sectors


State government deposits


Entity governments’

deposits

Depoziti vlada

kantona

Deposits of cantonal governments


Deposits of municipal

governments


Deposits of Social Security Funds


Nonbank financial

institutions

Nefinansijska javna

preduze}a

Nonfinancial public

enterprises


preduze}a i udruènja

Nonfinancial private

enterprises and cooperatives


Nonprofit organisations

Doma}instva

Households

Ostali depoziti

Other deposits

Ukupno

Total

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 = 3+…+13

1997. 12. 0,0 225,5 24,7 5,9 5,8 17,6 40,6 128,3 10,7 137,3 1,9 598,3

1998. 12. 0,5 203,3 3,9 7,1 6,3 22,1 38,1 178,1 12,4 206,3 0,6 678,7

1999. 12. 0,4 112,1 10,8 1,6 2,8 19,1 43,5 255,6 18,8 245,9 1,7 712,1

2000. 12. 5,3 56,5 18,0 4,4 7,6 29,7 42,8 86,8 25,8 285,5 5,6 568,0

2001. 12. 10,6 150,2 33,5 4,2 8,5 36,9 60,0 120,7 18,4 750,1 16,2 1.209,3

2002. 12. 23,3 160,6 41,2 12,6 4,2 87,8 59,1 182,9 21,7 831,7 5,3 1.430,5

2003. 12. 29,1 218,8 54,5 22,2 3,1 103,0 127,3 195,0 19,9 1.033,4 6,0 1.812,3

2004. 12. 20,0 128,6 66,3 28,4 2,6 126,2 355,9 336,2 28,3 1.354,2 10,0 2.456,8

2005. 12. 8,2 174,4 58,5 18,9 19,7 190,3 339,1 341,4 41,0 1.801,9 6,7 3.000,1

2006. 12. 12,7 240,8 37,8 33,2 45,3 213,6 417,9 510,9 44,3 2.329,3 10,9 3.896,7

2006. 01. 8,2 168,6 54,3 17,9 10,2 192,1 335,4 349,9 40,6 1.857,7 6,3 3.041,2

02. 8,1 171,1 54,2 22,7 10,1 181,0 320,6 341,6 41,1 1.901,8 6,2 3.058,4

03. 8,1 179,8 49,6 21,0 10,2 192,4 316,0 435,8 39,1 1.944,5 8,2 3.204,7

04. 7,9 182,3 49,5 20,9 10,1 205,1 358,4 436,8 38,9 1.960,2 5,7 3.275,8

05. 7,5 201,9 43,7 22,0 11,6 208,0 395,9 383,6 40,9 1.985,7 5,5 3.306,2

06. 7,0 219,9 41,8 26,0 12,4 202,1 394,2 378,7 39,1 2.020,1 5,4 3.346,8

07. 8,2 224,8 41,2 26,8 13,6 222,2 398,9 438,2 39,6 2.067,6 5,7 3.486,9

08. 10,7 234,9 32,8 27,0 14,8 215,2 402,1 481,0 39,3 2.114,0 5,9 3.577,6

09. 10,6 244,3 33,7 28,1 17,1 209,6 409,0 507,3 39,6 2.162,9 5,3 3.667,5

10. 10,7 240,5 35,0 27,8 19,2 212,2 416,4 518,3 42,4 2.204,8 9,8 3.736,9

11. 10,6 244,1 34,9 27,5 20,9 243,0 428,2 515,5 39,8 2.258,3 7,5 3.830,3

12. 12,7 240,8 37,8 33,2 45,3 213,6 417,9 510,9 44,3 2.329,3 10,9 3.896,7

2007. 01. 12,4 236,3 48,2 33,5 27,4 229,2 434,4 505,5 46,8 2.413,4 7,7 3.994,7

02. 12,5 229,9 48,2 31,3 49,2 229,9 463,9 509,1 42,3 2.454,5 8,0 4.078,8

03. 11,7 247,7 48,1 33,2 50,1 228,3 441,3 541,7 40,8 2.480,6 13,3 4.136,8


137

Tablica 19Tablica 19Sektorska struktura oro~enih i {tednih depozita Sektorska struktura oro~enih i {tednih depozita


Bilje{ka:Bilje{ka:Oro~eni i {tedni depoziti predstavljaju obveze poslovnih banaka po oro~enim i {tednim depozitima do 3 mjeseca, od 3 mjeseca do 1 godine, od 1 godine do 3 godine i preko tri godine u doma}oj i stranoj valuti.

Tabela 19Tabela 19Sektorska struktura oro~enih i {tednih depozitaSektorska struktura oro~enih i {tednih depozita


Biqe{ka:Biqe{ka:Oro~eni i {tedni depoziti predstavqaju obaveze komercijalnih banaka po oro~enim i {tednim depozitima do 3 mjeseca, od 3 mjeseca do 1 godine, od 1 godine do 3 godine i preko tri godine u doma}oj i stranoj valuti.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec




Depoziti centralne

vlade


Depoziti vlada

entiteta

Depoziti vlada

ùpanija

Depoziti vlada

kantona


Depoziti vlada

op{tina



Nebankarske financijske institucije


Nefinancijska javna

poduze}a

Nefinansijska javna

preduze}a

Nefinancijska privatna

poduze}a i udruge





Ku}anstva

Doma}instva

Ostali depoziti

Ostali depoziti

Ukupno

Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 = 3+…+13

1997. 12. 0,0 225,5 24,7 5,9 5,8 17,6 40,6 128,3 10,7 137,3 1,9 598,3

1998. 12. 0,5 203,3 3,9 7,1 6,3 22,1 38,1 178,1 12,4 206,3 0,6 678,7

1999. 12. 0,4 112,1 10,8 1,6 2,8 19,1 43,5 255,6 18,8 245,9 1,7 712,1

2000. 12. 5,3 56,5 18,0 4,4 7,6 29,7 42,8 86,8 25,8 285,5 5,6 568,0

2001. 12. 10,6 150,2 33,5 4,2 8,5 36,9 60,0 120,7 18,4 750,1 16,2 1.209,3

2002. 12. 23,3 160,6 41,2 12,6 4,2 87,8 59,1 182,9 21,7 831,7 5,3 1.430,5

2003. 12. 29,1 218,8 54,5 22,2 3,1 103,0 127,3 195,0 19,9 1.033,4 6,0 1.812,3

2004. 12. 20,0 128,6 66,3 28,4 2,6 126,2 355,9 336,2 28,3 1.354,2 10,0 2.456,8

2005. 12. 8,2 174,4 58,5 18,9 19,7 190,3 339,1 341,4 41,0 1.801,9 6,7 3.000,1

2006. 12. 12,7 240,8 37,8 33,2 45,3 213,6 417,9 510,9 44,3 2.329,3 10,9 3.896,7

2006. 01. 8,2 168,6 54,3 17,9 10,2 192,1 335,4 349,9 40,6 1.857,7 6,3 3.041,2

02. 8,1 171,1 54,2 22,7 10,1 181,0 320,6 341,6 41,1 1.901,8 6,2 3.058,4

03. 8,1 179,8 49,6 21,0 10,2 192,4 316,0 435,8 39,1 1.944,5 8,2 3.204,7

04. 7,9 182,3 49,5 20,9 10,1 205,1 358,4 436,8 38,9 1.960,2 5,7 3.275,8

05. 7,5 201,9 43,7 22,0 11,6 208,0 395,9 383,6 40,9 1.985,7 5,5 3.306,2

06. 7,0 219,9 41,8 26,0 12,4 202,1 394,2 378,7 39,1 2.020,1 5,4 3.346,8

07. 8,2 224,8 41,2 26,8 13,6 222,2 398,9 438,2 39,6 2.067,6 5,7 3.486,9

08. 10,7 234,9 32,8 27,0 14,8 215,2 402,1 481,0 39,3 2.114,0 5,9 3.577,6

09. 10,6 244,3 33,7 28,1 17,1 209,6 409,0 507,3 39,6 2.162,9 5,3 3.667,5

10. 10,7 240,5 35,0 27,8 19,2 212,2 416,4 518,3 42,4 2.204,8 9,8 3.736,9

11. 10,6 244,1 34,9 27,5 20,9 243,0 428,2 515,5 39,8 2.258,3 7,5 3.830,3

12. 12,7 240,8 37,8 33,2 45,3 213,6 417,9 510,9 44,3 2.329,3 10,9 3.896,7

2007. 01. 12,4 236,3 48,2 33,5 27,4 229,2 434,4 505,5 46,8 2.413,4 7,7 3.994,7

02. 12,5 229,9 48,2 31,3 49,2 229,9 463,9 509,1 42,3 2.454,5 8,0 4.078,8

03. 11,7 247,7 48,1 33,2 50,1 228,3 441,3 541,7 40,8 2.480,6 13,3 4.136,8


138

Table 20Table 20Structure of Short-terms Loans by SectorsStructure of Short-terms Loans by Sectors


Note:Note:Claims on domestic institutional sectors represent claims of commercial banks towards all institutional sectors. Loans at the BH level include loans extended by commercial banks covered by Main Unit Sarajevo, Main Unit Mostar, Main Bank RS, Br~ko District (from July 2001 until November 2002), loans with NBRS (until December 1998) and NBBH (until November 2002).Total of claims on all level government and funds (short-term and long term) are shown in Table short term loans (colomns 3,4,5,6,7) in total amount because source data by term are not avaible. Short tems loans represent claims of commercial banks on all domestic institutional sector up to one year in domestic and foreign currency.

Tabela 20Tabela 20Sektorska struktura kratkoro~nih kreditaSektorska struktura kratkoro~nih kredita


Bilje{ka:Bilje{ka:Krediti doma}im institucionalnim sektorima predstavljaju potraìvanja komercijalnih banaka od svih institucionalnih sektora. Krediti na nivou Bosne i Hercegovine uklju~uju kredite plasirane preko komercijalnih banaka koje pokriva Glavna jedinica Sarajevo, Glavna jedinica Mostar, Glavna banka Republike Srpske, Filijala Br~ko (od jula 2001. do novembra 2002.), kredite koji su se vodili kod NBRS (do decembra 1998) i NBBiH (do novembra 2002.).Ukupna potraìvanja od svih nivoa vlada i fondova (kratkoro~no i dugoro~no) prikazana su u tabeli kratkoro~nih kredita (kolone 3,4,5,6,7) u ukupnom iznosu jer izvorni podaci ne daju ro~nu strukturu potraìvanja za vlade i fondove. Kratkoro~ni krediti predstavljaju potraìvanja komercijalnih banaka od svih doma}ih institucionalnih sektora do jedne godine u doma}oj i stranoj valuti.

Godina

Year

Mjesec

Month

Potraìvanja od doma}ih institucionalnih sektora

Claims on all domestic institutional sectors

Potraìvanja od centralne

vlade

Claims on central government

Potraìvanja od vlada entiteta

Claims on Entity

governments

Potraìvanja od vlada kantona

Claims

on cantonal governments

Potraìvanja od vlada op}ina

Claims on municipal governments

Potraìvanja od fondova socijalne za{tite

Claims on Social Security Funds

Potra`. od nebankarskih financijskih institucija

Claims on nonbank financial

institutions

Potra`. od nefinansijskih

javnih preduze}a

Claims on nonfinancial

public enterprises


privatnih preduze}a i udruènja


private enterprises and cooperatives

Potraìvanja od neprofitnih organizacija

Claims on nonprofit

organizations

Potraìvanja od

doma}instava

Claims on

households

Ostala potraìvanja

Other claims

Ukupno

Total

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 = 3+…+13

1997. 12. 0,0 129,0 3,0 1,4 0,3 2,7 202,1 516,6 3,4 66,9 31,0 956,7

1998. 12. 0,0 104,5 4,5 2,6 1,5 0,4 199,8 535,9 6,2 42,7 130,2 1.028,2

1999. 12. 0,1 20,0 8,4 2,5 5,7 1,1 189,2 548,6 2,6 61,6 12,4 852,3

2000. 12. 0,7 23,9 1,9 7,2 0,2 3,2 246,6 469,5 33,4 88,3 3,6 878,3

2001. 12. 0,0 7,5 13,3 8,8 3,4 11,6 215,2 544,5 22,5 84,1 2,5 913,3

2002. 12. 8,6 23,3 13,7 9,5 5,5 15,3 210,5 655,9 13,2 135,1 7,2 1.097,8

2003. 12. 0,6 23,5 4,8 16,7 0,0 24,8 158,9 815,2 7,4 154,0 27,6 1.233,5

2004. 12. 0,0 20,9 2,5 22,2 0,0 31,4 160,6 1.056,0 5,2 270,1 7,2 1.576,2

2005. 12. 0,0 18,6 3,7 27,8 0,0 41,4 116,8 1.213,8 6,1 396,4 12,5 1.837,0

2006. 12. 0,0 7,2 3,3 57,2 0,6 34,7 119,7 1.466,2 12,2 485,3 31,6 2.218,1

2006. 01. 0,0 18,6 3,7 27,6 0,0 34,7 120,3 1.199,2 6,6 397,1 12,2 1.820,0

02. 0,0 18,2 3,6 27,6 0,0 26,1 103,3 1.259,7 7,0 405,0 12,3 1.862,7

03. 0,0 18,0 3,6 27,6 0,0 35,3 108,1 1.291,1 8,2 405,4 15,4 1.912,6

04. 0,0 17,8 3,5 27,3 0,0 36,8 107,9 1.344,1 7,0 434,6 12,1 1.991,1

05. 0,0 17,6 3,5 27,2 0,0 42,9 106,1 1.358,6 7,5 444,0 11,7 2.019,2

06. 0,0 17,4 3,5 33,6 0,0 44,5 107,3 1.400,2 11,7 455,1 11,8 2.084,8

07. 0,0 17,2 3,5 33,8 0,0 37,6 105,3 1.419,5 8,8 462,0 11,8 2.099,5

08. 0,0 17,0 3,5 42,1 0,3 41,5 103,6 1.398,1 10,3 468,5 12,0 2.097,0

09. 0,0 16,8 3,5 45,4 0,3 34,1 112,4 1.358,9 12,2 475,0 12,0 2.070,5

10. 0,0 7,6 3,4 47,4 0,6 24,3 112,7 1.394,2 11,1 486,1 12,9 2.100,4

11. 0,0 7,4 3,4 54,0 0,6 29,5 119,0 1.435,4 11,3 488,1 13,7 2.162,4

12. 0,0 7,2 3,3 57,2 0,6 34,7 119,7 1.466,2 12,2 485,3 31,6 2.218,1

2007. 01. 0,0 7,2 3,3 53,3 0,6 32,3 119,7 1.452,8 12,7 494,5 35,5 2.212,0

02. 0,0 7,0 3,3 54,0 4,9 36,4 121,5 1.517,9 12,8 498,9 37,6 2.294,5

03. 0,0 6,8 3,3 69,8 4,3 35,2 119,7 1.578,5 13,1 512,8 48,0 2.391,6


139

Tablica 20Tablica 20Sektorska struktura kratkoro~nih kredita Sektorska struktura kratkoro~nih kredita


Bilje{ka:Bilje{ka:Krediti doma}im institucionalnim sektorima predstavljaju potraìvanja poslovnih banaka od svih institucionalnih sektora. Krediti na razini Bosne i Hercegovine uklju~uju kredite plasirane preko poslovnih banaka koje pokriva Glavna jedinica Sarajevo, Glavna jedinica Mostar, Glavna banka Republike Srpske, Filijala Br~ko (od srpnja 2001. do studenog 2002.), kredite koji su se vodili kod NBRS (do prosinca 1998) i NBBiH (do studenog 2002.).Ukupna potraìvanja od svih razina vlada i fondova (kratkoro~no i dugoro~no) su prikazana u tablici kratkoro~nih kredita (kolone 3,4,5,6,7) u ukupnom iznosu jer izvorni podaci ne daju ro~nu strukturu potraìvanja za vlade i fondove. Kratkoro~ni krediti predstavljaju potraìvanja poslovnih banaka od svih doma}ih institucionalnih sektora do jedne godine u doma}oj i inozemnoj valuti.

Tabela 20Tabela 20Sektorska struktura kratkoro~nih kreditaSektorska struktura kratkoro~nih kredita


Biqe{ka:Biqe{ka:Krediti doma}im institucionalnim sektorima predstavqaju potraìvawa komercijalnih banaka od svih institucionalnih sektora. Krediti na nivou Bosne i Hercegovine ukqu~uju kredite plasirane preko komercijalnih banaka koje pokriva Glavna jedinica Sarajevo, Glavna jedinica Mostar, Glavna banka Republike Srpske, Filijala Br~ko (od jula 2001. do novembra 2002.), kredite koji su se vodili kod NBRS (do decembra 1998) i NBBiH (do novembra 2002.).Ukupna potraìvawa od svih nivoa vlada i fondova (kratkoro~no i dugoro~no) su prikazana u tabeli kratkoro~nih kredita (kolone 3,4,5,6,7) u ukupnom iznosu jer izvorni podaci ne daju ro~nu strukturu potraìvawa za vlade i fondove. Kratkoro~ni krediti predstavqaju potraìvawa komercijalnih banaka od svih doma}ih institucionalnih sektora do jedne godine u doma}oj i stranoj valuti.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec


Potraìvawa od doma}ih institucionalnih sektora


vlade

Potraìvawa od centralne

vlade


Potraìvawa od vlade entiteta

Potraìvanja od vlada ùpanija

Potraìvawa od vlada kantona


Potraìvawa od vlada op{tina


Potraìvawa od fondova socijalne za{tite


Potra`. od nebankarskih finansijskih institucija

Potra`. od nefinancijskih

javnih poduze}a

Potra`. od nefinans.

javnih preduze}a


privatnih poduze}a i

udruga

Potra`. od nefinans. privatnih


Potra`. od neprofitnih organizacija


Potraìvanja od

ku}anstava

Potraìvawa od

doma}instava

Ostala potraìvanja

Ostala potraìvawa

Ukupno

Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 = 3+…+13

1997. 12. 0,0 129,0 3,0 1,4 0,3 2,7 202,1 516,6 3,4 66,9 31,0 956,7

1998. 12. 0,0 104,5 4,5 2,6 1,5 0,4 199,8 535,9 6,2 42,7 130,2 1.028,2

1999. 12. 0,1 20,0 8,4 2,5 5,7 1,1 189,2 548,6 2,6 61,6 12,4 852,3

2000. 12. 0,7 23,9 1,9 7,2 0,2 3,2 246,6 469,5 33,4 88,3 3,6 878,3

2001. 12. 0,0 7,5 13,3 8,8 3,4 11,6 215,2 544,5 22,5 84,1 2,5 913,3

2002. 12. 8,6 23,3 13,7 9,5 5,5 15,3 210,5 655,9 13,2 135,1 7,2 1.097,8

2003. 12. 0,6 23,5 4,8 16,7 0,0 24,8 158,9 815,2 7,4 154,0 27,6 1.233,5

2004. 12. 0,0 20,9 2,5 22,2 0,0 31,4 160,6 1.056,0 5,2 270,1 7,2 1.576,2

2005. 12. 0,0 18,6 3,7 27,8 0,0 41,4 116,8 1.213,8 6,1 396,4 12,5 1.837,0

2006. 12. 0,0 7,2 3,3 57,2 0,6 34,7 119,7 1.466,2 12,2 485,3 31,6 2.218,1

2006. 01. 0,0 18,6 3,7 27,6 0,0 34,7 120,3 1.199,2 6,6 397,1 12,2 1.820,0

02. 0,0 18,2 3,6 27,6 0,0 26,1 103,3 1.259,7 7,0 405,0 12,3 1.862,7

03. 0,0 18,0 3,6 27,6 0,0 35,3 108,1 1.291,1 8,2 405,4 15,4 1.912,6

04. 0,0 17,8 3,5 27,3 0,0 36,8 107,9 1.344,1 7,0 434,6 12,1 1.991,1

05. 0,0 17,6 3,5 27,2 0,0 42,9 106,1 1.358,6 7,5 444,0 11,7 2.019,2

06. 0,0 17,4 3,5 33,6 0,0 44,5 107,3 1.400,2 11,7 455,1 11,8 2.084,8

07. 0,0 17,2 3,5 33,8 0,0 37,6 105,3 1.419,5 8,8 462,0 11,8 2.099,5

08. 0,0 17,0 3,5 42,1 0,3 41,5 103,6 1.398,1 10,3 468,5 12,0 2.097,0

09. 0,0 16,8 3,5 45,4 0,3 34,1 112,4 1.358,9 12,2 475,0 12,0 2.070,5

10. 0,0 7,6 3,4 47,4 0,6 24,3 112,7 1.394,2 11,1 486,1 12,9 2.100,4

11. 0,0 7,4 3,4 54,0 0,6 29,5 119,0 1.435,4 11,3 488,1 13,7 2.162,4

12. 0,0 7,2 3,3 57,2 0,6 34,7 119,7 1.466,2 12,2 485,3 31,6 2.218,1

2007. 01. 0,0 7,2 3,3 53,3 0,6 32,3 119,7 1.452,8 12,7 494,5 35,5 2.212,0

02. 0,0 7,0 3,3 54,0 4,9 36,4 121,5 1.517,9 12,8 498,9 37,6 2.294,5

03. 0,0 6,8 3,3 69,8 4,3 35,2 119,7 1.578,5 13,1 512,8 48,0 2.391,6


140

Table 21Table 21Structure of Long-terms Loans by SectorsStructure of Long-terms Loans by Sectors


Note:Note:Total of claims on all level government and funds (short-term and long term) are shown in Table short term loans (colomns 3,4,5,6,7) in total amount because source data by term are not avaible.Long tems loans represent claims of commercial banks on all domestic institutional sector in one year in domestic and foreign currency.

Tabela 21Tabela 21Sektorska struktura dugoro~nih kreditaSektorska struktura dugoro~nih kredita


Bilje{ka:Bilje{ka:Ukupna potraìvanja od svih nivoa vlada i fondova (kratkoro~no i dugoro~no) su prikazana u tabeli kratkoro~nih kredita (kolone 3,4,5,6,7) u ukupnom iznosu jer izvorni podaci ne daju ro~nu strukturu potraìvanja za vlade i fondove. Dugoro~ni krediti predstavljaju potraìvanja komercijalnih banaka od svih doma}ih institucionalnih sektora preko jedne godine u doma}oj i stranoj valuti.

Godina

Year

Mjesec

Month


Claims on all domestic institutional sectors


vlade

Claims on central government


Claims on Entity

governments

Potraìvanja od vlada kantona

Claims

on cantonal governments


Claims on municipal governments


Claims on Social Security Funds


Claims on nonbank financial

institutions


javnih preduze}a


public enterprises


privatnih preduze}a i udruènja


private enterprises and cooperatives

Potraìvanja od neprofitnih organizacija

Claims on nonprofit

organizations

Potraìvanja od

doma}instava

Claims on

households

Ostala potraìvanja

Other claims

Ukupno

Total

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 = 3+…+13

1997. 12. - - - - - 5,6 897,0 518,1 3,4 54,0 4,8 1.482,9

1998. 12. - - - - - 5,0 900,2 778,4 0,7 204,8 3,3 1.892,6

1999. 12. - - - - - 5,2 814,0 900,8 2,1 206,4 0,4 1.928,9

2000. 12. - - - - - 7,8 1.426,5 405,4 3,1 295,9 0,0 2.138,6

2001. 12. - - - - - 8,4 1.215,6 598,3 5,7 597,8 0,0 2.425,7

2002. 12. - - - - - 12,4 1.044,2 786,3 4,5 1.321,2 14,6 3.183,3

2003. 12. - - - - - 15,4 1.007,8 1.044,3 3,9 1.812,4 4,2 3.888,0

2004.* 12. - - - - - 28,7 531,1 1.422,2 6,8 2.357,5 4,7 4.350,9

2005. 12. - - - - - 26,5 578,3 2.030,2 10,8 3.057,0 4,4 5.707,1

2006. 12. - - - - - 35,1 542,0 2.609,3 10,7 3.888,3 4,5 7.089,8

2006. 01. - - - - - 27,8 565,6 2.048,6 10,7 3.074,1 4,4 5.731,3

02. - - - - - 26,2 575,2 2.082,1 10,7 3.115,5 4,4 5.814,0

03. - - - - - 26,3 559,8 2.123,3 10,9 3.194,6 4,4 5.919,2

04. - - - - - 26,0 545,5 2.147,1 8,3 3.256,3 4,4 5.987,7

05. - - - - - 28,6 535,3 2.168,2 25,1 3.358,8 4,4 6.120,4

06. - - - - - 25,9 540,4 2.229,5 8,6 3.454,8 4,4 6.263,5

07. - - - - - 25,7 536,0 2.283,8 8,5 3.545,5 4,4 6.403,8

08. - - - - - 25,1 532,9 2.311,1 8,7 3.602,5 4,4 6.484,7

09. - - - - - 24,3 537,2 2.341,9 9,1 3.673,4 4,4 6.590,3

10. - - - - - 27,5 545,0 2.401,4 9,7 3.743,6 4,4 6.731,6

11. - - - - - 28,1 541,7 2.474,7 9,7 3.812,0 4,4 6.870,6

12. - - - - - 35,1 542,0 2.609,3 10,7 3.888,3 4,5 7.089,8

2007. 01. - - - - - 36,4 558,5 2.641,0 10,4 3.931,3 4,5 7.182,0

02. - - - - - 40,2 551,9 2.695,3 10,7 4.003,7 4,5 7.306,3

03. - - - - - 46,3 558,0 2.747,5 10,4 4.129,7 3,1 7.495,0


141

Tablica 21Tablica 21Sektorska struktura dugoro~nih kredita Sektorska struktura dugoro~nih kredita


Bilje{ka:Bilje{ka:Ukupna potraìvanja od svih razina vlada i fondova (kratkoro~no i dugoro~no) su prikazana u tablici kratkoro~nih kredita (kolone 3,4,5,6,7) u ukupnom iznosu jer izvorni podaci ne daju ro~nu strukturu potraìvanja za vlade i fondove. Dugoro~ni krediti predstavljaju potraìvanja poslovnih banaka od svih doma}ih institucionalnih sektora preko jedne godine u doma}oj i stranoj valuti.

Tabela 21Tabela 21Sektorska struktura dugoro~nih kreditaSektorska struktura dugoro~nih kredita


Biqe{ka:Biqe{ka:Ukupna potraìvawa od svih nivoa vlada i fondova (kratkoro~no i dugoro~no) su prikazana u tabeli kratkoro~nih kredita (kolone 3,4,5,6,7) u ukupnom iznosu jer izvorni podaci ne daju ro~nu strukturu potraìvawa za vlade i fondove. Dugoro~ni krediti predstavqaju potraìvawa komercijalnih banaka od svih doma}ih institucionalnih sektora preko jedne godine u doma}oj i stranoj valuti.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec


Potraìvawa od doma}ih institucionalnih sektora


vlade

Potraìvawa od centralne

vlade


Potraìvawa od vlade entiteta

Potraìvanja od vlada ùpanija

Potraìvawa od vlada kantona


Potraìvawa od vlada op{tina


Potraìvawa od fondova socijalne za{tite


Potra`. od nebankarskih finansijskih institucija


javnih poduze}a

Potra`. od nefinans.

javnih preduze}a


privatnih poduze}a i

udruga

Potra`. od nefinans. privatnih




Potraìvanja od

ku}anstava

Potraìvawa od

doma}instava

Ostala potraìvanja

Ostala potraìvawa

Ukupno

Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 = 3+…+13

1997. 12. - - - - - 5,6 897,0 518,1 3,4 54,0 4,8 1.482,9

1998. 12. - - - - - 5,0 900,2 778,4 0,7 204,8 3,3 1.892,6

1999. 12. - - - - - 5,2 814,0 900,8 2,1 206,4 0,4 1.928,9

2000. 12. - - - - - 7,8 1.426,5 405,4 3,1 295,9 0,0 2.138,6

2001. 12. - - - - - 8,4 1.215,6 598,3 5,7 597,8 0,0 2.425,7

2002. 12. - - - - - 12,4 1.044,2 786,3 4,5 1.321,2 14,6 3.183,3

2003. 12. - - - - - 15,4 1.007,8 1.044,3 3,9 1.812,4 4,2 3.888,0

2004.* 12. - - - - - 28,7 531,1 1.422,2 6,8 2.357,5 4,7 4.350,9

2005. 12. - - - - - 26,5 578,3 2.030,2 10,8 3.057,0 4,4 5.707,1

2006. 12. - - - - - 35,1 542,0 2.609,3 10,7 3.888,3 4,5 7.089,8

2006. 01. - - - - - 27,8 565,6 2.048,6 10,7 3.074,1 4,4 5.731,3

02. - - - - - 26,2 575,2 2.082,1 10,7 3.115,5 4,4 5.814,0

03. - - - - - 26,3 559,8 2.123,3 10,9 3.194,6 4,4 5.919,2

04. - - - - - 26,0 545,5 2.147,1 8,3 3.256,3 4,4 5.987,7

05. - - - - - 28,6 535,3 2.168,2 25,1 3.358,8 4,4 6.120,4

06. - - - - - 25,9 540,4 2.229,5 8,6 3.454,8 4,4 6.263,5

07. - - - - - 25,7 536,0 2.283,8 8,5 3.545,5 4,4 6.403,8

08. - - - - - 25,1 532,9 2.311,1 8,7 3.602,5 4,4 6.484,7

09. - - - - - 24,3 537,2 2.341,9 9,1 3.673,4 4,4 6.590,3

10. - - - - - 27,5 545,0 2.401,4 9,7 3.743,6 4,4 6.731,6

11. - - - - - 28,1 541,7 2.474,7 9,7 3.812,0 4,4 6.870,6

12. - - - - - 35,1 542,0 2.609,3 10,7 3.888,3 4,5 7.089,8

2007. 01. - - - - - 36,4 558,5 2.641,0 10,4 3.931,3 4,5 7.182,0

02. - - - - - 40,2 551,9 2.695,3 10,7 4.003,7 4,5 7.306,3

03. - - - - - 46,3 558,0 2.747,5 10,4 4.129,7 3,1 7.495,0


142

Table 22Table 22Structure of Deposits and Loans by CurrenciesStructure of Deposits and Loans by Currencies


Note:Note:From September 2004 change in structure of loans by currency is result of recommendations of IMF Mission for monetary and financial statistics in BiH from May 2004. According to that all credits in KM which include currency clause (tied to Euro), should be classified as credits in KM (domestic currency).

Tabela 22Tabela 22Valutna struktura depozita i kreditaValutna struktura depozita i kredita


Bilje{ka:Bilje{ka:Od septembra 2004. g. promjena valutne strukture kredita rezultat je primjene preporuka Misije MMF-a za monetarnu i finansijsku statistiku u BiH iz maja 2004. prema kojoj svi krediti plasirani u KM a koji sadrè valutnu klauzulu (vezani za euro), treba da budu klasifikovani kao krediti u KM (u doma}oj valuti).

Godina

Year

Mjesec

Month

DEPOZITI

DEPOSITS

KREDITI

LOANS

KM

KM

DEM/EUR

DEM/Euro

Ostala stranavaluta

Other Foreign Currency

Ukupno u KM

Total in KM

KM

KM

DEM/EUR

DEM/Euro

Ostala strana valuta

Other Foreign Currency

Ukupno u KM

Total in KM

1 2 3 4 5 6 = 3+4+5 3 4 5 6 = 3+4+5

1997. 12. 188,7 908,5 119,9 1.382,4 196,7 765,6 870,7 2.439,6

1998. 12. 194,3 890,4 171,6 1.662,5 206,9 983,3 773,1 2.920,8

1999. 12. 658,7 864,5 296,7 1.819,9 548,8 960,3 1.272,1 2.781,2

2000. 12. 903,9 782,3 267,5 1.953,7 993,3 765,8 1.257,9 3.017,0

2001. 12. 1.264,3 892,1 1.114,3 3.270,7 1.611,9 518,9 1.208,2 3.339,0

2002. 12. 1.758,5 1.727,4 238,4 3.724,3 2.774,9 697,8 808,4 4.281,1

2003. 12. 2.274,2 1.829,4 262,4 4.366,0 3.685,4 714,6 721,4 5.121,5

2004. 12. 2.897,2 2.265,4 415,8 5.578,4 5.014,7 535,2 377,2 5.927,1

2005. 12. 3.623,4 2.744,7 508,1 6.876,3 6.344,9 773,2 426,0 7.544,2

2006. 12. 4.840,6 3.437,2 561,1 8.838,9 8.279,0 509,4 519,5 9.308,0

2006. 01. 3.614,5 2.793,9 486,9 6.895,2 6.359,9 775,6 415,8 7.551,3

02. 3.717,0 2.813,7 486,0 7.016,8 6.494,3 767,4 415,0 7.676,7

03. 3.793,7 2.966,2 503,7 7.263,6 6.661,2 764,6 405,9 7.831,7

04. 3.849,9 3.014,2 501,0 7.365,1 6.814,1 770,3 394,3 7.978,7

05. 3.978,5 3.035,4 504,6 7.518,6 6.976,8 776,4 386,3 8.139,6

06. 4.090,9 3.076,5 517,0 7.684,4 7.172,3 779,8 396,3 8.348,4

07. 4.367,1 3.228,2 517,8 8.113,1 7.317,1 795,0 391,2 8.503,3

08. 4.446,9 3.232,7 536,2 8.215,9 7.400,1 796,6 385,0 8.581,7

09. 4.531,1 3.327,8 551,2 8.410,1 7.478,3 789,4 393,1 8.660,8

10. 4.688,5 3.338,2 585,3 8.612,0 7.956,1 480,9 395,0 8.832,0

11. 4.783,4 3.376,5 579,0 8.738,9 8.056,6 485,2 491,3 9.033,1

12. 4.840,6 3.437,2 561,1 8.838,9 8.279,0 509,4 519,5 9.308,0

2007. 01. 4.906,8 3.462,0 598,0 8.966,8 8.345,7 516,3 532,0 9.394,0

02. 5.027,6 3.562,8 598,4 9.188,8 8.521,3 540,9 538,6 9.600,8

03. 5.221,4 3.543,0 589,0 9.353,4 8.748,1 557,1 581,3 9.886,6


143

Tablica 22Tablica 22Valutna struktura depozita i kredita Valutna struktura depozita i kredita


Bilje{ka:Bilje{ka:Od rujna 2004. g. promjena valutne strukture kredita rezultat je primjene preporuka Misije MMF-a za monetarnu i financijsku statistiku u BiH iz svibnja 2004. prema kojoj svi krediti plasirani u KM, a koji sadrè valutnu klauzulu (vezani za euro), trebaju biti klasificirani kao krediti u KM (u doma}oj valuti).

Tabela 22Tabela 22Valutna struktura depozita i kreditaValutna struktura depozita i kredita


Biqe{ka:Biqe{ka:Od septembra 2004. g. promjena valutne strukture kredita rezultat je primjene preporuka Misije MMF-a za monetarnu i finansijsku statistiku u BiH iz maja 2004. prema kojoj svi krediti plasirani u KM a koji sadrè valutnu klauzulu (vezani za evro), treba da budu klasifikovani kao krediti u KM (u doma}oj valuti).

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

DEPOZITI

DEPOZITI

KREDITI

KREDITI

KM

KM

DEM/Euro

DEM/Evro

Ostala inozemna valuta

Ostala stranavaluta

Ukupno u KM

Ukupno u KM

KM

KM

DEM/Euro

DEM/Evro

Ostala inozemna valuta

Ostala stranavaluta

Ukupno u KM

Ukupno u KM

1 2 3 4 5 6 = 3+4+5 3 4 5 6 = 3+4+5

1997. 12. 188,7 908,5 119,9 1.382,4 196,7 765,6 870,7 2.439,6

1998. 12. 194,3 890,4 171,6 1.662,5 206,9 983,3 773,1 2.920,8

1999. 12. 658,7 864,5 296,7 1.819,9 548,8 960,3 1.272,1 2.781,2

2000. 12. 903,9 782,3 267,5 1.953,7 993,3 765,8 1.257,9 3.017,0

2001. 12. 1.264,3 892,1 1.114,3 3.270,7 1.611,9 518,9 1.208,2 3.339,0

2002. 12. 1.758,5 1.727,4 238,4 3.724,3 2.774,9 697,8 808,4 4.281,1

2003. 12. 2.274,2 1.829,4 262,4 4.366,0 3.685,4 714,6 721,4 5.121,5

2004. 12. 2.897,2 2.265,4 415,8 5.578,4 5.014,7 535,2 377,2 5.927,1

2005. 12. 3.623,4 2.744,7 508,1 6.876,3 6.344,9 773,2 426,0 7.544,2

2006. 12. 4.840,6 3.437,2 561,1 8.838,9 8.279,0 509,4 519,5 9.308,0

2006. 01. 3.614,5 2.793,9 486,9 6.895,2 6.359,9 775,6 415,8 7.551,3

02. 3.717,0 2.813,7 486,0 7.016,8 6.494,3 767,4 415,0 7.676,7

03. 3.793,7 2.966,2 503,7 7.263,6 6.661,2 764,6 405,9 7.831,7

04. 3.849,9 3.014,2 501,0 7.365,1 6.814,1 770,3 394,3 7.978,7

05. 3.978,5 3.035,4 504,6 7.518,6 6.976,8 776,4 386,3 8.139,6

06. 4.090,9 3.076,5 517,0 7.684,4 7.172,3 779,8 396,3 8.348,4

07. 4.367,1 3.228,2 517,8 8.113,1 7.317,1 795,0 391,2 8.503,3

08. 4.446,9 3.232,7 536,2 8.215,9 7.400,1 796,6 385,0 8.581,7

09. 4.531,1 3.327,8 551,2 8.410,1 7.478,3 789,4 393,1 8.660,8

10. 4.688,5 3.338,2 585,3 8.612,0 7.956,1 480,9 395,0 8.832,0

11. 4.783,4 3.376,5 579,0 8.738,9 8.056,6 485,2 491,3 9.033,1

12. 4.840,6 3.437,2 561,1 8.838,9 8.279,0 509,4 519,5 9.308,0

2007. 01. 4.906,8 3.462,0 598,0 8.966,8 8.345,7 516,3 532,0 9.394,0

02. 5.027,6 3.562,8 598,4 9.188,8 8.521,3 540,9 538,6 9.600,8

03. 5.221,4 3.543,0 589,0 9.353,4 8.748,1 557,1 581,3 9.886,6


144

Table 23Table 23Buying and Selling of KMBuying and Selling of KM

in thousands of KM

Tabela 23Tabela 23Kupovina i prodaja KMKupovina i prodaja KM

u hiljadama KM

Godina

Year

Mjesec

Month

Prodaja

Selling

Kupovina

Buying

Saldo

Balance

Kumulativ salda

Cumulative Balance

1 2 3 4 5(3-4) 6

1997. 71.484 71.160 324 324

1998. 382.193 319.508 62.685 63.009

1999. 1.136.535 577.983 558.552 621.561

2000. 1.413.730 1.287.796 125.934 747.495

2001. 3.758.768 2.141.044 1.617.724 2.365.219

2002. 3.665.370 3.907.317 -241.947 2.123.272

2003. 2.026.594 1.751.730 274.864 2.398.136

2004. 4.295.881 3.648.609 647.273 3.045.409

2005. 3.324.413 2.623.382 701.031 3.746.440

2006. 3.316.074 2.181.712 1.134.362 4.880.802

2006. 01. 245.444 216.835 28.609 3.775.049

02. 229.051 149.080 79.971 3.855.020

03. 268.143 151.357 116.786 3.971.806

04. 262.487 216.253 46.234 4.018.040

05. 220.780 156.116 64.664 4.082.704

06. 182.248 89.043 93.205 4.175.909

07. 383.734 126.701 257.033 4.432.942

08. 282.379 200.551 81.828 4.514.770

09. 354.926 104.233 250.693 4.765.463

10. 350.667 319.817 30.850 4.796.313

11. 194.664 207.130 -12.466 4.783.847

12. 341.551 244.596 96.955 4.880.802

2007. 01. 207.613 254.538 -46.925 4.833.877

02. 223.177 193.838 29.339 4.863.216

03. 341.020 231.448 109.572 4.972.788


145

Tablica 23Tablica 23Kupnja i prodaja KM Kupnja i prodaja KM

u tisu}ama KM

Tabela 23Tabela 23Kupovina i prodaja KMKupovina i prodaja KM

u hiqadama KM

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

Prodaja

Prodaja

Kupnja

Kupovina

Saldo

Saldo

Kumulativ salda

Kumulativ salda

1 2 3 4 5(3-4) 6

1997. 71.484 71.160 324 324

1998. 382.193 319.508 62.685 63.009

1999. 1.136.535 577.983 558.552 621.561

2000. 1.413.730 1.287.796 125.934 747.495

2001. 3.758.768 2.141.044 1.617.724 2.365.219

2002. 3.665.370 3.907.317 -241.947 2.123.272

2003. 2.026.594 1.751.730 274.864 2.398.136

2004. 4.295.881 3.648.609 647.273 3.045.409

2005. 3.324.413 2.623.382 701.031 3.746.440

2006. 3.316.074 2.181.712 1.134.362 4.880.802

2006. 01. 245.444 216.835 28.609 3.775.049

02. 229.051 149.080 79.971 3.855.020

03. 268.143 151.357 116.786 3.971.806

04. 262.487 216.253 46.234 4.018.040

05. 220.780 156.116 64.664 4.082.704

06. 182.248 89.043 93.205 4.175.909

07. 383.734 126.701 257.033 4.432.942

08. 282.379 200.551 81.828 4.514.770

09. 354.926 104.233 250.693 4.765.463

10. 350.667 319.817 30.850 4.796.313

11. 194.664 207.130 -12.466 4.783.847

12. 341.551 244.596 96.955 4.880.802

2007. 01. 207.613 254.538 -46.925 4.833.877

02. 223.177 193.838 29.339 4.863.216

03. 341.020 231.448 109.572 4.972.788


146

Table 24Table 24Average Reserve RequirementsAverage Reserve Requirements

in thousands of KM

Note:Note:From 1 June, 2003 (16th maintenance period) the following changes were made to the calculation of required reserves: the base for calculation of required reserves was expanded to include deposits and borrow assets in domestic and other currency express in KM, required reserves ratio was reduced from 10% to 5%, and cash holdings in banks’ vaults was eliminated as an eligible asset for maintenance of required reserves. From 1 September, 2004 the reserve requirement was increased to 7,5% and from 1 December 2004 it was increased to 10%.From 1 Decembre 2005,required reserves rate is 15%.Remuneration rate is calculated as:- on the amount of required reserves is 1%,- on the amount of excess reserves on the basis of arithmetical average of interest rates wich CBBiH receives on ”overnight” deposits in euros of its foreign reserves for maintenance period.

* Data about average reserve requirements for 2003 is not applicable because of changing in calculation of required reserves from 1 June 2003.

Tabela 24Tabela 24Prosje~ne obavezne rezerveProsje~ne obavezne rezerve

u hiljadama KM

Bilje{ka:Bilje{ka:Od 1. juna 2003. u obra~unu obavezne rezerve do{lo je do sljede}ih promjena: stopa obavezne rezerve je smanjena sa 10% na 5%, u osnovicu za obra~un obavezne rezerve ulaze depoziti i pozajmljena sredstva u doma}oj i ostalim valutama izraèni u KM, dok se gotovina u trezorima banaka isklju~uje iz sredstava za odràvanje obavezne rezerve. Od 1. septembra 2004. stopa obavezne rezerve pove}ana je na 7,5%, a od 1. decembra 2004. stopa obavezne rezerve je pove}ana na 10%.Od 1. decembra 2005. stopa obavezne rezerve iznosi 15%.Stopa naknade se utvr|uje:- na iznos sredstava koji ja banka du`na da drì kao obaveznu rezervu po stopi 1%,- na iznos sredstava iznad obavezne rezerve na bazi aritmeti~ke sredine kamatnih stopa koji je ostvarila Centralna banka na ”overnight” depozite u eurima svoji deviznih rezervi u periodu odràvanja.

* Podatak o prosje~noj obaveznoj rezervi za 2003. nije primjenjiv zbog promjene u na~inu obra~una obavezne rezeve od 1. juna 2003.

Godina

Year

Mjesec

Month

Osnovica za obra~un obavezne rezerve

Deposit Base for Required Reserve Calculation

Prosje~ne obavezne rezerve

Average Reserve Requirement

Prosje~na gotovina u trezorima banaka

Average Cash in Banks’ Vaults

Prosje~an saldo ra~una obaveznih rezervi kod CBBiH

Average Balance on the Reserve Accounts

Ukupna sredstva za odràvanje obav. rezerve

Total Funds for Reserve Maintenance

Razlika

Balance

1 2 3 4 5 6 7=5+6 8=7-4

1998. 131.976 13.198 3.678 38.350 42.028 28.830

1999. 288.950 28.895 8.468 107.506 115.974 87.079

2000. 709.104 70.910 27.709 232.435 260.143 189.233

2001. 979.952 97.995 97.995 242.144 340.140 242.144

2002. 1.510.313 151.031 142.928 317.169 460.097 309.065

2003.*

2004. 6.596.857 406.560 - 1.061.712 1.061.712 655.151

2005. 8.456.603 885.528 - 1.516.182 1.516.182 630.653

2006. 10.905.879 1.635.882 - 2.372.908 2.372.908 737.026

2006. 01. 9.916.630 1.487.494 - 2.073.727 2.073.727 586.233

02. 9.952.267 1.492.840 - 2.108.472 2.108.472 615.632

03. 10.097.585 1.514.638 - 2.174.274 2.174.274 659.637

04. 10.315.008 1.547.251 - 2.074.334 2.074.334 527.083

05. 10.525.860 1.578.879 - 2.177.307 2.177.307 598.428

06. 10.690.940 1.603.641 - 2.229.102 2.229.102 625.461

07. 10.878.017 1.631.703 - 2.223.349 2.223.349 591.646

08. 11.221.838 1.683.276 - 2.420.110 2.420.110 736.834

09. 11.466.223 1.719.933 - 2.584.614 2.584.614 864.681

10. 11.749.846 1.762.477 - 2.731.319 2.731.319 968.842

11. 11.936.530 1.790.480 - 2.839.486 2.839.486 1.049.006

12. 12.119.803 1.817.971 - 2.838.796 2.838.796 1.020.826

2007. 01. 12.415.408 1.862.311 - 2.942.013 2.942.013 1.079.702

02. 12.528.475 1.879.271 - 2.915.312 2.915.312 1.036.041

03. 12.674.452 1.901.168 - 2.930.633 2.930.633 1.029.465


147

Tablica 24Tablica 24Prosje~ne obvezne pri~uveProsje~ne obvezne pri~uve

u tisu}ama KM

Bilje{ka:Bilje{ka:Od 1. lipnja 2003. u obra~unu obvezne pri~uve do{lo je do sljede}ih promjena: stopa obvezne pri~uve je smanjena sa 10% na 5%, u osnovicu za obra~un obvezne pri~uve ulaze depoziti i pozajmljena sredstva u doma}oj i drugim valutama izraèni u KM, dok se gotovina u trezorima banaka isklju~uje iz sredstava za odràvanje obvezne pri~uve. Od 1. rujna 2004. stopa obvezne pri~uve pove}ana je na 7,5%, a od 1. prosinca 2004. stopa obvezne pri~uve je pove}ana na 10%.Od 1. prosinca 2005. stopa obavzne pri~uve iznosi 15%.Stopa naknade se utvr|uje:- na iznos sredstava koji ja banka du`na da drì kao obveznu pri~uvu po stopi 1%,- na iznos sredstava iznad obvezne pri~uve na bazi aritmeti~ke sredine kamatnih stopa koji je ostvarila Centralna banka na ”overnight” depozite u eurima svoji deviznih pri~uvi u periodu odràvanja.

* Podatak o prosje~noj obveznoj pri~uvi za 2003. nije primjenjiv zbog promjene u na~inu obra~una obvezne rezerve od 1. lipnja 2003.

Tabela 24Tabela 24Prosje~ne obavezne rezerveProsje~ne obavezne rezerve

u hiqadama KM

Biqe{ka:Biqe{ka:Od 1. juna 2003. u obra~unu obavezne rezerve do{lo je do sqede}ih promjena: stopa obavezne rezerve je smawena sa 10% na 5%, u osnovicu za obra~un obavezne rezerve ulaze depoziti i pozajmqena sredstva u doma}oj i ostalim valutama izraèni u KM, dok se gotovina u trezorima banaka iskqu~uje iz sredstava za odràvawe obavezne rezerve. Od 1. septembra 2004. stopa obavezne rezerve pove}ana je na 7,5%, a od 1. decembra 2004. stopa obavezne rezerve je pove}ana na 10%.Od 1. decembra 2005. stopa obavezne rezerve iznosi 15%.Stopa naknade se utvr|uje:- na iznos sredstava koji je banka du`na da drì kao obaveznu rezervu po stopi 1%,- na iznos sredstava iznad obavezne rezerve na bazi aritmeti~ke sredine kamatnih stopa koji je ostvarila Centralna banka na ”overnihgt” depozite u eurima svojih deviznih rezervi u periodu odràvawa.

* Podatak o prosje~noj obaveznoj rezervi za 2003. nije primjewiv zbog promjene u na~inu obra~una obavezne rezerve od 1. juna 2003.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

Osnovica za obra~un obvezne pri~uve

Osnovica za obra~un obavezne rezerve

Prosje~ne obvezne pri~uve

Prosje~ne obavezne rezerve



Prosje~an saldo ra~una obveznih pri~uva kod CBBiH

Prosje~an saldo ra~una obav. rezervi kod CBBiH

Ukupna sredstva za odràvanje

Ukupna sredstva za odràvawe

Razlika

Razlika

1 2 3 4 5 6 7=5+6 8=7-4

1998. 131.976 13.198 3.678 38.350 42.028 28.830

1999. 288.950 28.895 8.468 107.506 115.974 87.079

2000. 709.104 70.910 27.709 232.435 260.143 189.233

2001. 979.952 97.995 97.995 242.144 340.140 242.144

2002. 1.510.313 151.031 142.928 317.169 460.097 309.065

2003.*

2004. 6.596.857 406.560 - 1.061.712 1.061.712 655.151

2005. 8.456.603 885.528 - 1.516.182 1.516.182 630.653

2006. 10.905.879 1.635.882 - 2.372.908 2.372.908 737.026

2006. 01. 9.916.630 1.487.494 - 2.073.727 2.073.727 586.233

02. 9.952.267 1.492.840 - 2.108.472 2.108.472 615.632

03. 10.097.585 1.514.638 - 2.174.274 2.174.274 659.637

04. 10.315.008 1.547.251 - 2.074.334 2.074.334 527.083

05. 10.525.860 1.578.879 - 2.177.307 2.177.307 598.428

06. 10.690.940 1.603.641 - 2.229.102 2.229.102 625.461

07. 10.878.017 1.631.703 - 2.223.349 2.223.349 591.646

08. 11.221.838 1.683.276 - 2.420.110 2.420.110 736.834

09. 11.466.223 1.719.933 - 2.584.614 2.584.614 864.681

10. 11.749.846 1.762.477 - 2.731.319 2.731.319 968.842

11. 11.936.530 1.790.480 - 2.839.486 2.839.486 1.049.006

12. 12.119.803 1.817.971 - 2.838.796 2.838.796 1.020.826

2007. 01. 12.415.408 1.862.311 - 2.942.013 2.942.013 1.079.702

02. 12.528.475 1.879.271 - 2.915.312 2.915.312 1.036.041

03. 12.674.452 1.901.168 - 2.930.633 2.930.633 1.029.465


148

Table 25Table 25Required Reserves by Maintenance PeriodsRequired Reserves by Maintenance Periods

in thousands of KM

Note:Note:Notes from table 24 applicable for all items.* The base for calculation of required reserves was expanded to include deposits and borrow assets in domestic and other currency express in KM.

Tabela 25Tabela 25Obavezne rezerve po obra~unskim periodima Obavezne rezerve po obra~unskim periodima

u hiljadama KM

Bilje{ka:Bilje{ka:Vidi bilje{ku uz tabelu 24.* Osnovicu za obra~un obavezne rezerve ~ine depoziti i pozajmljena sredstva u doma}oj i drugim valutama izraèni u KM.

Mjesec

Month

Obra~unski period

Maintenance period

Osnovica za obra~un obavezne rezerve*

Base for calculation of reserve requirement*

Prosje~na obavezna rezerva

Average required reserves

Sredstva za odràvanje obavezne rezerve

Assets for reserve requirement maintenance

Razlika

Difference

Obra~unata naknada

Remunera-tion paid by

CBBH

Kaznena kamata

Penalties charged by

CBBH

u KM

in KM

u ostalim valutama

in other currencies

Ukupno

Total

Prosjek gotovine u trezorima komerc. banaka

Average cash

holdings in banks’ vaults

Prosje~na saldana ra~unu obaveznihrezervi

Average reserve account balances

Ukupno

Total

1 2 3 4 5=(3+4) 6=(5*OR) 7 8 9=7+8 10=(9-6) 11 12

04.06. 10 3.848.522 6.362.981 10.211.503 1.531.725 - 2.132.916 2.132.916 601.191 859,6 0,0

11 3.830.116 6.541.440 10.371.556 1.555.733 - 2.033.151 2.033.151 477.418 770,3 0,0

12 3.777.979 6.583.986 10.361.965 1.554.295 - 2.056.936 2.056.936 502.641 790,2 4,6

05. 13 3.818.185 6.595.429 10.413.614 1.562.042 - 2.129.699 2.129.699 567.657 818,6 0,0

14 3.927.877 6.609.801 10.537.678 1.580.652 - 2.183.407 2.183.407 602.755 866,0 0,0

15 3.995.300 6.630.989 10.626.289 1.593.943 - 2.218.815 2.218.815 624.872 962,5 0,0

06. 16 4.033.119 6.634.758 10.667.877 1.600.182 - 2.198.359 2.198.359 598.177 853,2 0,0

17 4.022.435 6.628.054 10.650.489 1.597.573 - 2.229.367 2.229.367 631.794 905,3 0,0

18 4.071.839 6.682.615 10.754.454 1.613.168 - 2.259.579 2.259.579 646.411 947,3 0,0

07. 19 4.137.055 6.722.940 10.859.995 1.628.999 - 2.231.118 2.231.118 602.119 914,1 0,0

20 4.148.022 6.744.813 10.892.835 1.633.925 - 2.139.325 2.139.325 505.400 842,7 0,0

21 4.102.122 6.779.099 10.881.221 1.632.183 - 2.299.604 2.299.604 667.421 1.061,5 0,0

08. 22 4.266.610 6.820.302 11.086.912 1.663.037 - 2.372.826 2.372.826 709.789 1.006,2 0,0

23 4.371.318 6.856.631 11.227.949 1.684.192 - 2.407.159 2.407.159 722.967 1.074,3 0,0

24 4.428.457 6.922.196 11.350.653 1.702.598 - 2.480.345 2.480.345 777.747 1.223,7 0,0

09. 25 4.475.334 6.955.713 11.431.047 1.714.657 - 2.514.050 2.514.050 799.393 1.138,0 0,0

26 4.482.214 6.954.939 11.437.153 1.715.573 - 2.551.567 2.551.567 835.994 1.175,5 0,0

27 4.541.175 6.989.294 11.530.469 1.729.570 - 2.688.226 2.688.226 958.656 1.276,6 0,0

10. 28 4.605.200 7.093.244 11.698.444 1.754.767 - 2.693.436 2.693.436 938.669 1.295,7 0,0

29 4.590.866 7.150.738 11.741.604 1.761.241 - 2.725.617 2.725.617 964.376 1.367,9 0,0

30 4.648.103 7.161.387 11.809.490 1.771.424 - 2.774.903 2.774.903 1.003.480 1.553,1 0,0

11. 31 4.715.395 7.196.101 11.911.496 1.786.724 - 2.842.198 2.842.198 1.055.474 1.457,9 0,0

32 4.769.186 7.190.019 11.959.205 1.793.881 - 2.780.996 2.780.996 987.115 1.397,6 0,0

33 4.735.179 7.203.710 11.938.889 1.790.833 - 2.895.263 2.895.263 1.104.430 1.500,6 0,0

12. 34 4.854.442 7.247.830 12.102.272 1.815.341 - 2.856.023 2.856.023 1.040.682 1.446,7 0,0

35 4.847.695 7.283.849 12.131.544 1.819.732 - 2.787.893 2.787.893 968.161 1.441,3 0,0

36 4.730.721 7.394.873 12.125.594 1.818.839 - 2.872.473 2.872.473 1.053.634 1.724,4 0,0

01.07. 1 4.855.247 7.487.282 12.342.529 1.851.379 - 2.925.426 2.925.426 1.074.047 1.567,4 0,0

2 4.929.637 7.539.977 12.469.614 1.870.442 - 2.957.720 2.957.720 1.087.278 1.561,4 0,0

3 4.911.712 7.522.370 12.434.082 1.865.112 - 2.942.894 2.942.894 1.077.782 1.729,1 0,0

02. 4 4.942.792 7.561.875 12.504.667 1.875.700 - 2.889.421 2.889.421 1.013.721 1.509,4 0,0

5 4.934.635 7.585.353 12.519.988 1.877.998 - 2.904.790 2.904.790 1.026.792 1.531,3 0,0

6 4.983.733 7.577.036 12.560.769 1.884.115 - 2.951.725 2.951.725 1.067.610 1.253,8 0,0

03. 7 5.027.992 7.577.675 12.605.667 1.890.850 - 2.874.639 2.874.639 983.789 1.481,6 0,0

8 5.053.789 7.624.767 12.678.556 1.901.783 - 2.924.019 2.924.019 1.022.236 1.533,4 0,0

9 5.138.713 7.600.419 12.739.132 1.910.870 - 2.993.240 2.993.240 1.082.370 1.830,7 0,0


149

Tablica 25Tablica 25Obvezne pri~uve po obra~unskim razdobljima Obvezne pri~uve po obra~unskim razdobljima

u tisu}ama KM

Bilje{ka:Bilje{ka:Vidi bilje{ku uz tablicu 24.* Osnovicu za obra~un obvezne pri~uve ulaze depoziti i pozajmljena sredstva u doma}oj i stranoj valuti izraèni u KM.

Tabela 25Tabela 25Obavezne rezerve po obra~unskim periodima Obavezne rezerve po obra~unskim periodima

u hiqadama KM

Biqe{ka:Biqe{ka:Vidi biqe{ku uz tabelu 24.* Osnovicu za obra~un obavezne rezerve ulaze depoziti i pozajmqena sredstva u doma}oj i stranoj valuti izraèni u KM.

Mjesec

Month

Obra~unsko razdoblje

Obra~unski period

Osnovica za obra~un obvezne pri~uve*

Osnovica za obra~un obavezne rezerve*

Prosje~na obvezna pri~uva

Prosje~na obavezna rezerva

Sredstva za odràvanje obvezne pri~uve

Sredstva za odràvawe obavezne rezerve

Razlika

Razlika

Obra~unata naknada

Obra~unata naknada

Kaznena kamata

Kaznena kamata

u KM

u KM

u ostalim valutama

u ostalim valutama

Ukupno

Ukupno

Prosjek gotovine u blagajnama poslovnih banaka

Prosjek gotovine u trezorima komerc. banaka

Prosje~na salda na ra~unu

obveznih pri~uva

Prosje~na salda na ra~unu

obaveznih rezervi

Ukupno

Ukupno

1 2 3 4 5=(3+4) 6=(5*OR) 7 8 9=7+8 10=(9-6) 11 12

04.06. 10 3.848.522 6.362.981 10.211.503 1.531.725 - 2.132.916 2.132.916 601.191 859,6 0,0

11 3.830.116 6.541.440 10.371.556 1.555.733 - 2.033.151 2.033.151 477.418 770,3 0,0

12 3.777.979 6.583.986 10.361.965 1.554.295 - 2.056.936 2.056.936 502.641 790,2 4,6

05. 13 3.818.185 6.595.429 10.413.614 1.562.042 - 2.129.699 2.129.699 567.657 818,6 0,0

14 3.927.877 6.609.801 10.537.678 1.580.652 - 2.183.407 2.183.407 602.755 866,0 0,0

15 3.995.300 6.630.989 10.626.289 1.593.943 - 2.218.815 2.218.815 624.872 962,5 0,0

06. 16 4.033.119 6.634.758 10.667.877 1.600.182 - 2.198.359 2.198.359 598.177 853,2 0,0

17 4.022.435 6.628.054 10.650.489 1.597.573 - 2.229.367 2.229.367 631.794 905,3 0,0

18 4.071.839 6.682.615 10.754.454 1.613.168 - 2.259.579 2.259.579 646.411 947,3 0,0

07. 19 4.137.055 6.722.940 10.859.995 1.628.999 - 2.231.118 2.231.118 602.119 914,1 0,0

20 4.148.022 6.744.813 10.892.835 1.633.925 - 2.139.325 2.139.325 505.400 842,7 0,0

21 4.102.122 6.779.099 10.881.221 1.632.183 - 2.299.604 2.299.604 667.421 1.061,5 0,0

08. 22 4.266.610 6.820.302 11.086.912 1.663.037 - 2.372.826 2.372.826 709.789 1.006,2 0,0

23 4.371.318 6.856.631 11.227.949 1.684.192 - 2.407.159 2.407.159 722.967 1.074,3 0,0

24 4.428.457 6.922.196 11.350.653 1.702.598 - 2.480.345 2.480.345 777.747 1.223,7 0,0

09. 25 4.475.334 6.955.713 11.431.047 1.714.657 - 2.514.050 2.514.050 799.393 1.138,0 0,0

26 4.482.214 6.954.939 11.437.153 1.715.573 - 2.551.567 2.551.567 835.994 1.175,5 0,0

27 4.541.175 6.989.294 11.530.469 1.729.570 - 2.688.226 2.688.226 958.656 1.276,6 0,0

10. 28 4.605.200 7.093.244 11.698.444 1.754.767 - 2.693.436 2.693.436 938.669 1.295,7 0,0

29 4.590.866 7.150.738 11.741.604 1.761.241 - 2.725.617 2.725.617 964.376 1.367,9 0,0

30 4.648.103 7.161.387 11.809.490 1.771.424 - 2.774.903 2.774.903 1.003.480 1.553,1 0,0

11. 31 4.715.395 7.196.101 11.911.496 1.786.724 - 2.842.198 2.842.198 1.055.474 1.457,9 0,0

32 4.769.186 7.190.019 11.959.205 1.793.881 - 2.780.996 2.780.996 987.115 1.397,6 0,0

33 4.735.179 7.203.710 11.938.889 1.790.833 - 2.895.263 2.895.263 1.104.430 1.500,6 0,0

12. 34 4.854.442 7.247.830 12.102.272 1.815.341 - 2.856.023 2.856.023 1.040.682 1.446,7 0,0

35 4.847.695 7.283.849 12.131.544 1.819.732 - 2.787.893 2.787.893 968.161 1.441,3 0,0

36 4.730.721 7.394.873 12.125.594 1.818.839 - 2.872.473 2.872.473 1.053.634 1.724,4 0,0

01.07. 1 4.855.247 7.487.282 12.342.529 1.851.379 - 2.925.426 2.925.426 1.074.047 1.567,4 0,0

2 4.929.637 7.539.977 12.469.614 1.870.442 - 2.957.720 2.957.720 1.087.278 1.561,4 0,0

3 4.911.712 7.522.370 12.434.082 1.865.112 - 2.942.894 2.942.894 1.077.782 1.729,1 0,0

02. 4 4.942.792 7.561.875 12.504.667 1.875.700 - 2.889.421 2.889.421 1.013.721 1.509,4 0,0

5 4.934.635 7.585.353 12.519.988 1.877.998 - 2.904.790 2.904.790 1.026.792 1.531,3 0,0

6 4.983.733 7.577.036 12.560.769 1.884.115 - 2.951.725 2.951.725 1.067.610 1.253,8 0,0

03. 7 5.027.992 7.577.675 12.605.667 1.890.850 - 2.874.639 2.874.639 983.789 1.481,6 0,0

8 5.053.789 7.624.767 12.678.556 1.901.783 - 2.924.019 2.924.019 1.022.236 1.533,4 0,0

9 5.138.713 7.600.419 12.739.132 1.910.870 - 2.993.240 2.993.240 1.082.370 1.830,7 0,0


150

Table 26Table 26Turnover on Stock ExchangesTurnover on Stock Exchanges

Source:Source:Sarajevo and Banja Luka Stock Exchanges.

* corrected data

Tabela 26Tabela 26Promet na berzamaPromet na berzama

Izvor:Izvor:Berze u Sarajevu i Banja Luci.

* korigovani podaci

Godina

Year

Mjesec

Month

Sarajevska berza

Sarajevo Stock Exchange

Banjalu~ka berza

Banja Luka Stock Exchange

Koli~ina dionica

Volume of Shares

Promet u KM

Turnover in KM

Koli~ina dionica

Volume of Shares

Promet u KM

Turnover in KM

2002. 11.175.884 41.672.697 28.112.331 6.988.920

2003. 25.469.731 118.888.794 200.579.275 72.528.704

2004. 38.647.412 201.137.332 348.092.800 100.806.820*

2005. 64.554.372 555.353.931* 360.153.089* 278.107.652*

2006. 50.083.545 654.717.252 787.969.691* 388.464.941

2006. 01. 2.706.708 35.800.474 23.294.738 11.620.679

02. 2.877.572 33.543.403 30.237.623 12.805.663

03. 3.550.954 37.936.398 43.749.408 21.340.342

04. 1.879.152 20.542.916 74.710.138 30.073.130

05. 4.278.172 27.589.323 63.870.349 21.313.550

06. 3.612.445 23.704.220 48.615.276 28.093.600

07. 8.697.410 99.963.393 51.754.717 19.129.666

08. 2.890.885 42.997.284 62.776.409 37.382.386

09. 2.632.375 44.158.107 73.559.276 48.960.065

10. 5.837.391 99.530.387 78.578.355 67.934.566

11. 5.284.491 93.615.547 93.330.690 46.746.252

12. 5.835.540 95.335.802 141.801.050 43.065.044

2007. 01. 6.131.109 163.884.371 51.130.590 31.393.161

02. 8.919.244 150.218.473 154.975.457 86.263.747

03. 8.713.734 163.026.262 140.495.261 106.438.883


151

Tablica 26Tablica 26Promet na burzamaPromet na burzama

Izvor:Izvor:Burze u Sarajevu i Banja Luci.

* korigirani podaci

Tabela 26Tabela 26Promet na berzamaPromet na berzama

Izvor:Izvor:Berze u Sarajevu i Bawa Luci.

* korigovani podaci

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

Sarajevska burza

Sarajevska berza

Banjalu~ka burza

Bawalu~ka berza

Koli~ina dionica

Koli~ina akcija

Promet u KM

Promet u KM

Koli~ina dionica

Koli~ina akcija

Promet u KM

Promet u KM

2002. 11.175.884 41.672.697 28.112.331 6.988.920

2003. 25.469.731 118.888.794 200.579.275 72.528.704

2004. 38.647.412 201.137.332 348.092.800 100.806.820*

2005. 64.554.372 555.353.931* 360.153.089* 278.107.652*

2006. 50.083.545 654.717.252 787.969.691* 388.464.941

2006. 01. 2.706.708 35.800.474 23.294.738 11.620.679

02. 2.877.572 33.543.403 30.237.623 12.805.663

03. 3.550.954 37.936.398 43.749.408 21.340.342

04. 1.879.152 20.542.916 74.710.138 30.073.130

05. 4.278.172 27.589.323 63.870.349 21.313.550

06. 3.612.445 23.704.220 48.615.276 28.093.600

07. 8.697.410 99.963.393 51.754.717 19.129.666

08. 2.890.885 42.997.284 62.776.409 37.382.386

09. 2.632.375 44.158.107 73.559.276 48.960.065

10. 5.837.391 99.530.387 78.578.355 67.934.566

11. 5.284.491 93.615.547 93.330.690 46.746.252

12. 5.835.540 95.335.802 141.801.050 43.065.044

2007. 01. 6.131.109 163.884.371 51.130.590 31.393.161

02. 8.919.244 150.218.473 154.975.457 86.263.747

03. 8.713.734 163.026.262 140.495.261 106.438.883


152

Table 27Table 27Payments System TransactionsPayments System Transactions

in millions of KM

Tabela 27Tabela 27Transakcije u platnom prometuTransakcije u platnom prometu

u milionima KM

Godina

Year

Mjesec

Month

RTGS

RTGS

@IROKLIRING

GYRO CLEARING

UKUPNO

TOTAL

br. transakcijaNo of transactions

iznosAmount


iznosAmount


iznosAmount

1 2 3 4 5 6 7=3+5 8=4+6

2001. 332.622 9.701 11.583.600 7.144 11.916.222 16.845

2002. 257.691 13.520 15.269.148 8.990 15.526.839 22.510

2003. 293.847 14.460 17.427.404 9.883 17.721.251 24.342

2004. 480.935 19.179 20.761.227 9.205 21.242.162 28.384

2005. 521.014 27.237 22.388.413 8.958 22.909.427 36.195

2006. 591.823 37.280 24.309.113 10.448 24.900.936 47.728

2006. 01. 39.279 2.044 1.644.571 647 1.683.850 2.691

02. 38.191 2.329 1.755.900 684 1.794.091 3.013

03. 44.016 2.914 2.028.714 795 2.072.730 3.709

04. 44.512 2.652 1.926.437 805 1.970.949 3.457

05. 48.790 3.049 2.121.714 906 2.170.504 3.955

06. 49.355 3.016 2.051.646 886 2.101.001 3.902

07. 49.456 3.354 2.096.704 889 2.146.160 4.243

08. 53.704 3.287 2.147.181 950 2.200.885 4.237

09. 52.101 3.702 2.048.544 926 2.100.645 4.628

10. 54.585 3.466 2.144.595 976 2.199.180 4.442

11. 54.971 3.552 2.102.673 961 2.157.644 4.513

12. 62.863 3.916 2.240.434 1.022 2.303.297 4.937

2007. 01. 49.986 3.260 1.964.906 821 2.014.892 4.081

02. 48.588 3.097 2.014.039 833 2.062.627 3.930

03. 54.856 3.596 2.241.760 952 2.296.616 4.548


153

Tablica 27Tablica 27Transakcije u platnom prometu Transakcije u platnom prometu

u milijunima KM

Tabela 27Tabela 27Transakcije u platnom prometuTransakcije u platnom prometu

u milionima KM

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

RTGS

RTGS

@IROKLIRING

@IROKLIRING

UKUPNO

UKUPNO

br. transakcijabr. transakcija

iznosiznos


iznosiznos


iznosiznos

1 2 3 4 5 6 7=3+5 8=4+6

2001. 332.622 9.701 11.583.600 7.144 11.916.222 16.845

2002. 257.691 13.520 15.269.148 8.990 15.526.839 22.510

2003. 293.847 14.460 17.427.404 9.883 17.721.251 24.342

2004. 480.935 19.179 20.761.227 9.205 21.242.162 28.384

2005. 521.014 27.237 22.388.413 8.958 22.909.427 36.195

2006. 591.823 37.280 24.309.113 10.448 24.900.936 47.728

2006. 01. 39.279 2.044 1.644.571 647 1.683.850 2.691

02. 38.191 2.329 1.755.900 684 1.794.091 3.013

03. 44.016 2.914 2.028.714 795 2.072.730 3.709

04. 44.512 2.652 1.926.437 805 1.970.949 3.457

05. 48.790 3.049 2.121.714 906 2.170.504 3.955

06. 49.355 3.016 2.051.646 886 2.101.001 3.902

07. 49.456 3.354 2.096.704 889 2.146.160 4.243

08. 53.704 3.287 2.147.181 950 2.200.885 4.237

09. 52.101 3.702 2.048.544 926 2.100.645 4.628

10. 54.585 3.466 2.144.595 976 2.199.180 4.442

11. 54.971 3.552 2.102.673 961 2.157.644 4.513

12. 62.863 3.916 2.240.434 1.022 2.303.297 4.937

2007. 01. 49.986 3.260 1.964.906 821 2.014.892 4.081

02. 48.588 3.097 2.014.039 833 2.062.627 3.930

03. 54.856 3.596 2.241.760 952 2.296.616 4.548


154

Table 28Table 28Balance of Payments: Summary TableBalance of Payments: Summary Table

in millions of KM

Note:Note:1. The BH Balance of Payments was prepared in accordance with the IMF methodology (Balance of Payments Manual, fifth edition), and the detailed information can be found on the web, at www.cbbh.ba/statistics.

Tabela 28Tabela 28Platni bilans: zbirna tabelaPlatni bilans: zbirna tabela

u milionima KM

Bilje{ka:Bilje{ka:1. Platni bilans BiH ura|en je u skladu sa metodologijom MMF-a (Priru~nik za platni bilans, peto izdanje), a detaljnija obja{njenja se nalaze na web stranici www.cbbh.ba pod statistika.

Godina

Year

Teku}i ra~un

Current account

Kapitalni i finansijski ra~un

Capital and Financial account

Neto gre{ke i propusti

Net errors and omissionsRoba

GoodsUslugeServices

DohodakIncome

Teku}i transferiCurrent transfers

UkupnoTotal

Kapitalni ra~unCapital account

Finansijski ra~unFinancial Account

UkupnoTotal

1998. -5.482 335 1.424 3.117 -607 871 -526 346 262

1999. -6.053 329 1.337 3.467 -920 1.148 -675 473 448

2000. -5.868 397 1.253 3.379 -840 1.160 11 1.171 -331

2001. -6.471 498 1.163 3.180 -1.630 875 519 1.394 236

2002. -6.891 454 1.055 2.933 -2.449 849 1.380 2.228 221

2003. -7.180 581 925 2.860 -2.814 805 1.486 2.291 523

2004. -7.193 679 760 2.932 -2.822 680 1.502 2.181 641

2005. -7.835 773 712 2.991 -3.358 646 2.026 2.671 687

2006. -6.661 950 720 2.949 -2.041 532 715 1.247 794

2004Q1 -1.357 146 180 591 -439 139 349 487 -48

2004Q2 -1.893 194 149 707 -843 170 334 504 339

2004Q3 -1.949 146 295 820 -687 193 188 381 306

2004Q4 -1.995 193 136 813 -853 179 630 809 44

2005Q1 -1.401 158 161 608 -475 137 328 465 10

2005Q2 -1.979 218 156 712 -894 154 494 648 247

2005Q3 -2.067 177 267 828 -795 171 323 495 301

2005Q4 -2.386 220 129 843 -1.195 183 881 1.065 130

2006Q1 -1.116 191 109 594 -222 111 49 159 63

2006Q2 -1.703 282 154 690 -578 127 378 504 74

2006Q3 -1.851 225 317 821 -489 146 -167 -21 510

2006Q4 -1.992 252 141 846 -753 150 456 606 148


155

Tablica 28Tablica 28Platna bilanca: zbirna tablicaPlatna bilanca: zbirna tablica

u milijunima KM

Bilje{ka:Bilje{ka:1. Platna bilanca BiH ura|ena je sukladno metodologiji MMF-a (Priru~nik za platnu bilancu, peto izdanje), a detaljnija poja{njenja se nalaze na web stranici www.cbbh.ba pod statistika.

Tabela 28Tabela 28Platni bilans: zbirna tabelaPlatni bilans: zbirna tabela

u milionima KM

Biqe{ka:Biqe{ka:1. Platni bilans BiH ura|en je u skladu sa metodologijom MMF-a (Priru~nik za platni bilans, peto izdawe), a detaqnija obja{wewa se nalaze na web stranici www.cbbh.ba pod statistika.

Godina

Godina

Teku}i ra~un

Teku}i ra~un

Kapitalni i financijski ra~un

Kapitalni i finansijski ra~un

Neto pogre{ke i propusti

Neto gre{ke i propusti

RobaRoba

UslugeUsluge

DohodakDohodak

Teku}i transferiTeku}i transferi

UkupnoUkupno

Kapitalni ra~unKapitalni ra~un

Financijski ra~unFinansijski ra~un

UkupnoUkupno

1998. -5.482 335 1.424 3.117 -607 871 -526 346 262

1999. -6.053 329 1.337 3.467 -920 1.148 -675 473 448

2000. -5.868 397 1.253 3.379 -840 1.160 11 1.171 -331

2001. -6.471 498 1.163 3.180 -1.630 875 519 1.394 236

2002. -6.891 454 1.055 2.933 -2.449 849 1.380 2.228 221

2003. -7.180 581 925 2.860 -2.814 805 1.486 2.291 523

2004. -7.193 679 760 2.932 -2.822 680 1.502 2.181 641

2005. -7.835 773 712 2.991 -3.358 646 2.026 2.671 687

2006. -6.661 950 720 2.949 -2.041 532 715 1.247 794

2004Q1 -1.357 146 180 591 -439 139 349 487 -48

2004Q2 -1.893 194 149 707 -843 170 334 504 339

2004Q3 -1.949 146 295 820 -687 193 188 381 306

2004Q4 -1.995 193 136 813 -853 179 630 809 44

2005Q1 -1.401 158 161 608 -475 137 328 465 10

2005Q2 -1.979 218 156 712 -894 154 494 648 247

2005Q3 -2.067 177 267 828 -795 171 323 495 301

2005Q4 -2.386 220 129 843 -1.195 183 881 1.065 130

2006Q1 -1.116 191 109 594 -222 111 49 159 63

2006Q2 -1.703 282 154 690 -578 127 378 504 74

2006Q3 -1.851 225 317 821 -489 146 -167 -21 510

2006Q4 -1.992 252 141 846 -753 150 456 606 148


156

Table 29Table 29Balance of Payments: Current AccountBalance of Payments: Current Account

in millions of KM

Note:Note:1. The BH Balance of Payments was prepared in accordance with the IMF methodology (Balance of Payments Manual, fifth edition), and the detailed information can be found on the web www.cbbh.ba under statistics.

Tabela 29Tabela 29Platni bilans: teku}i ra~unPlatni bilans: teku}i ra~un

u milionima KM


Godina

Year

Teku}i ra~un - ukupno

Current account - total

Roba

Goods

Usluge

Services

Dohodak

Income

Teku}i transferi

Current transfers

Potraùje Credit

Duguje Debit

SaldoBalance

PotraùjeCredit

Duguje Debit

Potraùje Credit

Duguje Debit

Potraùje Credit

Duguje Debit

Potraùje Credit

Duguje Debit

1998. 6.765 7.372 -607 1.168 6.651 810 475 1.519 95 3.269 152

1999. 7.460 8.381 -920 1.527 7.579 851 523 1.457 120 3.626 159

2000. 8.308 9.148 -840 2.398 8.267 955 559 1.416 162 3.539 160

2001. 8.273 9.903 -1.630 2.480 8.951 1.087 590 1.367 203 3.339 160

2002. 7.765 10.214 -2.449 2.286 9.177 1.080 626 1.256 201 3.143 210

2003. 7.999 10.812 -2.814 2.549 9.728 1.244 663 1.133 208 3.073 213

2004. 8.918 11.741 -2.822 3.280 10.473 1.362 683 1.016 256 3.261 330

2005. 9.909 13.267 -3.358 4.082 11.917 1.500 727 1.021 309 3.305 314

2006. 11.365 13.406 -2.041 5.256 11.917 1.737 787 1.072 351 3.300 351

2004 Q1 1.861 2.300 -439 699 2.056 260 113 230 51 672 81

2004 Q2 2.164 3.008 -843 787 2.679 356 163 235 86 787 80

2004 Q3 2.508 3.195 -687 856 2.805 408 262 341 46 903 82

2004 Q4 2.386 3.238 -853 938 2.933 338 145 210 74 900 86

2005 Q1 1.997 2.472 -475 838 2.239 269 110 218 58 673 65

2005 Q2 2.470 3.364 -894 1.061 3.041 386 169 234 79 788 75

2005 Q3 2.776 3.571 -795 1.051 3.118 458 280 352 85 915 88

2005 Q4 2.666 3.860 -1.195 1.132 3.519 388 167 216 88 930 87

2006 Q1 2.288 2.510 -222 1.102 2.217 312 121 208 99 666 73

2006 Q2 2.846 3.424 -578 1.364 3.067 461 179 238 85 783 93

2006 Q3 3.243 3.732 -489 1.399 3.249 550 325 387 71 908 87

2006 Q4 2.987 3.740 -753 1.392 3.383 414 162 238 97 944 98


157

Tablica 29Tablica 29Platna bilanca: teku}i ra~unPlatna bilanca: teku}i ra~un

u milijunima KM


Tabela 29Tabela 29Platni bilans: teku}i ra~unPlatni bilans: teku}i ra~un

u milionima KM


Godina

Godina



Roba

Roba

Usluge

Usluge

Dohodak

Dohodak

Teku}i transferi

Teku}i transferi

Potraùje Potraùje

Duguje Duguje

SaldoSaldo

Potraùje Potraùje

Duguje Duguje

Potraùje Potraùje

Duguje Duguje

Potraùje Potraùje

Duguje Duguje

Potraùje Potraùje

Duguje Duguje

1998. 6.765 7.372 -607 1.168 6.651 810 475 1.519 95 3.269 152

1999. 7.460 8.381 -920 1.527 7.579 851 523 1.457 120 3.626 159

2000. 8.308 9.148 -840 2.398 8.267 955 559 1.416 162 3.539 160

2001. 8.273 9.903 -1.630 2.480 8.951 1.087 590 1.367 203 3.339 160

2002. 7.765 10.214 -2.449 2.286 9.177 1.080 626 1.256 201 3.143 210

2003. 7.999 10.812 -2.814 2.549 9.728 1.244 663 1.133 208 3.073 213

2004. 8.918 11.741 -2.822 3.280 10.473 1.362 683 1.016 256 3.261 330

2005. 9.909 13.267 -3.358 4.082 11.917 1.500 727 1.021 309 3.305 314

2006. 11.365 13.406 -2.041 5.256 11.917 1.737 787 1.072 351 3.300 351

2004 Q1 1.861 2.300 -439 699 2.056 260 113 230 51 672 81

2004 Q2 2.164 3.008 -843 787 2.679 356 163 235 86 787 80

2004 Q3 2.508 3.195 -687 856 2.805 408 262 341 46 903 82

2004 Q4 2.386 3.238 -853 938 2.933 338 145 210 74 900 86

2005 Q1 1.997 2.472 -475 838 2.239 269 110 218 58 673 65

2005 Q2 2.470 3.364 -894 1.061 3.041 386 169 234 79 788 75

2005 Q3 2.776 3.571 -795 1.051 3.118 458 280 352 85 915 88

2005 Q4 2.666 3.860 -1.195 1.132 3.519 388 167 216 88 930 87

2006 Q1 2.288 2.510 -222 1.102 2.217 312 121 208 99 666 73

2006 Q2 2.846 3.424 -578 1.364 3.067 461 179 238 85 783 93

2006 Q3 3.243 3.732 -489 1.399 3.249 550 325 387 71 908 87

2006 Q4 2.987 3.740 -753 1.392 3.383 414 162 238 97 944 98


158

Table 30Table 30Balance of Payments: Goods and ServicesBalance of Payments: Goods and Services

in millions of KM


Tabela 30Tabela 30Platni bilans: roba i uslugePlatni bilans: roba i usluge

u milionima KM


Godina

Year

Roba

Goods

Usluge

Services

Izvoz

Exports

Uvoz f.o.b.

Imports f.o.b.

Prevoz

Transportation

Putovanja

Travel

Ostalo

Other

Ukupno

Total

Prema statistici spoljne trgovine

In

trade statistics

Prilago|enja, ukupno

Adjustments, total

Ukupno

Total

Prema statistici spoljne trgovine

In trade

statistics


Adjustments, total

Ukupno

Total

Potraùje

Credit

Duguje

Debit

Potraùje

Credit

Duguje

Debit

Potraùje

Credit

Duguje

Debit

Potraùje

Credit

Duguje

Debit

1998. 1.043 125 1.168 5.120 1.531 6.651 31 237 435 143 344 95 810 475

1999. 1.376 151 1.527 6.048 1.532 7.579 42 252 451 152 358 119 851 523

2000. 2.180 218 2.398 6.752 1.514 8.267 57 262 494 155 404 142 955 559

2001. 2.255 225 2.480 7.331 1.619 8.951 61 260 581 163 445 167 1.087 590

2002. 2.089 196 2.286 8.048 1.129 9.177 67 276 592 173 421 177 1.080 626

2003. 2.323 226 2.549 8.319 1.410 9.728 77 291 651 184 517 188 1.244 663

2004. 2.819 461 3.280 9.306 1.167 10.473 81 308 760 187 520 189 1.362 683

2005. 3.783 299 4.082 11.179 738 11.917 109 316 808 195 583 216 1.500 727

2006. 5.164 92 5.256 11.389 528 11.917 142 325 919 244 676 218 1.737 787

2004 Q1 617 82 699 1.829 227 2.056 16 59 132 12 111 42 260 113

2004 Q2 688 99 787 2.390 289 2.679 20 81 211 35 126 47 356 163

2004 Q3 723 133 856 2.480 325 2.805 23 88 252 124 133 51 408 262

2004 Q4 791 148 938 2.607 326 2.933 21 80 166 16 150 50 338 145

2005 Q1 777 61 838 2.051 188 2.239 21 61 138 13 110 37 269 110

2005 Q2 980 81 1.061 2.794 247 3.041 25 80 219 38 143 51 386 169

2005 Q3 978 73 1.051 2.880 238 3.118 32 86 276 131 150 64 458 280

2005 Q4 1.048 84 1.132 3.454 65 3.519 31 90 176 13 181 64 388 167

2006 Q1 1.079 23 1.102 2.044 173 2.217 28 60 164 15 120 46 312 121

2006 Q2 1.339 25 1.364 2.959 109 3.067 38 85 252 41 172 53 461 179

2006 Q3 1.376 23 1.399 3.128 121 3.249 42 92 322 172 186 60 550 325

2006 Q4 1.371 20 1.392 3.259 125 3.383 35 87 181 16 198 59 414 162


159

Tablica 30Tablica 30Platna bilanca: roba i uslugePlatna bilanca: roba i usluge

u milijunima KM


Tabela 30Tabela 30Platni bilans: roba i uslugePlatni bilans: roba i usluge

u milionima KM


Godina

Godina

Roba

Roba

Usluge

Usluge

Izvoz

Izvoz

Uvoz f.o.b.

Uvoz f.o.b.

Prijevoz

Prevoz

Putovanja

Putovanja

Ostalo

Ostalo

Ukupno

Ukupno

Prema statistici vanjske trgovine

Prema

statistici spoqne trgovine


Prilago|ewa, ukupno

Ukupno

Ukupno

Prema statistici vanjske trgovine

Prema

statistici spoqne trgovine


Prilago|ewa, ukupno

Ukupno

Ukupno

Potraùje

Potraùje

Duguje

Duguje

Potraùje

Potraùje

Duguje

Duguje

Potraùje

Potraùje

Duguje

Duguje

Potraùje

Potraùje

Duguje

Duguje

1998. 1.043 125 1.168 5.120 1.531 6.651 31 237 435 143 344 95 810 475

1999. 1.376 151 1.527 6.048 1.532 7.579 42 252 451 152 358 119 851 523

2000. 2.180 218 2.398 6.752 1.514 8.267 57 262 494 155 404 142 955 559

2001. 2.255 225 2.480 7.331 1.619 8.951 61 260 581 163 445 167 1.087 590

2002. 2.089 196 2.286 8.048 1.129 9.177 67 276 592 173 421 177 1.080 626

2003. 2.323 226 2.549 8.319 1.410 9.728 77 291 651 184 517 188 1.244 663

2004. 2.819 461 3.280 9.306 1.167 10.473 81 308 760 187 520 189 1.362 683

2005. 3.783 299 4.082 11.179 738 11.917 109 316 808 195 583 216 1.500 727

2006. 5.164 92 5.256 11.389 528 11.917 142 325 919 244 676 218 1.737 787

2004 Q1 617 82 699 1.829 227 2.056 16 59 132 12 111 42 260 113

2004 Q2 688 99 787 2.390 289 2.679 20 81 211 35 126 47 356 163

2004 Q3 723 133 856 2.480 325 2.805 23 88 252 124 133 51 408 262

2004 Q4 791 148 938 2.607 326 2.933 21 80 166 16 150 50 338 145

2005 Q1 777 61 838 2.051 188 2.239 21 61 138 13 110 37 269 110

2005 Q2 980 81 1.061 2.794 247 3.041 25 80 219 38 143 51 386 169

2005 Q3 978 73 1.051 2.880 238 3.118 32 86 276 131 150 64 458 280

2005 Q4 1.048 84 1.132 3.454 65 3.519 31 90 176 13 181 64 388 167

2006 Q1 1.079 23 1.102 2.044 173 2.217 28 60 164 15 120 46 312 121

2006 Q2 1.339 25 1.364 2.959 109 3.067 38 85 252 41 172 53 461 179

2006 Q3 1.376 23 1.399 3.128 121 3.249 42 92 322 172 186 60 550 325

2006 Q4 1.371 20 1.392 3.259 125 3.383 35 87 181 16 198 59 414 162


160

Table 31Table 31Balance of Payments: Capital and Financial AccountBalance of Payments: Capital and Financial Account

in millions of KM


Tabela 31Tabela 31Platni bilans: kapitalni i finansijski ra~unPlatni bilans: kapitalni i finansijski ra~un

u milionima KM


Godina

Year

Kapitalni ra~un

Capital account

Finansijski ra~un

Finacial account

Potraùje Credit

Duguje Debit

SaldoBalance

Direktne investicijeDirect investment

Ostale investicijeOther investment

Rezervna aktivaReserve assets

Ukupno Total

1998. 871 0 871 117 -495 -148 -526

1999. 1.148 0 1.148 325 -412 -588 -675

2000. 1.160 0 1.160 310 -134 -165 11

2001. 875 0 875 260 1.925 -1.665 519

2002. 849 0 849 551 584 245 1.380

2003. 805 0 805 660 1.142 -316 1.486

2004. 680 0 680 1.042 1.136 -677 1.502

2005. 646 0 646 821 1.943 -738 2.026

2006. 532 0 532 661 1.259 -1.205 715

2004 Q1 139 0 139 138 445 -235 349

2004 Q2 170 0 170 246 242 -153 334

2004 Q3 193 0 193 217 212 -241 188

2004 Q4 179 0 179 441 237 -48 630

2005 Q1 137 0 137 158 147 23 328

2005 Q2 154 0 154 226 426 -158 494

2005 Q3 171 0 171 163 510 -349 323

2005 Q4 183 0 183 275 860 -254 881

2006 Q1 111 0 111 169 124 -245 49

2006 Q2 127 0 127 183 394 -200 378

2006 Q3 146 0 146 170 280 -616 -167

2006 Q4 150 0 150 138 462 -144 456


161

Tablica 31Tablica 31Platna bilanca: kapitalni i financijski ra~unPlatna bilanca: kapitalni i financijski ra~un

u milijunima KM


Tabela 31Tabela 31Platni bilans: kapitalni i finansijski ra~unPlatni bilans: kapitalni i finansijski ra~un

u milionima KM


Godina

Godina

Kapitalni ra~un

Kapitalni ra~un

Financijski ra~un

Finansijski ra~un

Potraùje Potraùje

Duguje Duguje

SaldoSaldo

Izravna ulaganjaDirektne investicije

Ostala ulaganjaOstale investicije

Pri~uvna aktivaRezervna aktiva

Ukupno Ukupno

1998. 871 0 871 117 -495 -148 -526

1999. 1.148 0 1.148 325 -412 -588 -675

2000. 1.160 0 1.160 310 -134 -165 11

2001. 875 0 875 260 1.925 -1.665 519

2002. 849 0 849 551 584 245 1.380

2003. 805 0 805 660 1.142 -316 1.486

2004. 680 0 680 1.042 1.136 -677 1.502

2005. 646 0 646 821 1.943 -738 2.026

2006. 532 0 532 661 1.259 -1.205 715

2004 Q1 139 0 139 138 445 -235 349

2004 Q2 170 0 170 246 242 -153 334

2004 Q3 193 0 193 217 212 -241 188

2004 Q4 179 0 179 441 237 -48 630

2005 Q1 137 0 137 158 147 23 328

2005 Q2 154 0 154 226 426 -158 494

2005 Q3 171 0 171 163 510 -349 323

2005 Q4 183 0 183 275 860 -254 881

2006 Q1 111 0 111 169 124 -245 49

2006 Q2 127 0 127 183 394 -200 378

2006 Q3 146 0 146 170 280 -616 -167

2006 Q4 150 0 150 138 462 -144 456


162

Table 32Table 32Balance of Payments: Other Investment and Reserve AssetsBalance of Payments: Other Investment and Reserve Assets

in millions of KM


Tabela 32Tabela 32Platni bilans: ostale investicije i rezervna aktivaPlatni bilans: ostale investicije i rezervna aktiva

u milionima KM


Godina

Year

Ostale investicije

Other investment

Rezervna aktiva

Reserve assets

Aktiva

Assets

Pasiva

Liabilities

Saldo

Balance

Monetarno zlato

Monetary gold

Specijalna prava vu~enja

Special

drawing rights

Devize

Foreign exchange

Ukupno

Total Komercijalne

banke

Commercial banks

Ostali sektori

Othersectors

Ukupno

Total

Trgovinski krediti

Trade credits

Zajmovi

Drawings of new loans

Otplata glavnice zajma

Principal repayments

Ostale obaveze

Other liabilities

Ukupno

Total

1998. 30 -1.225 -1.195 5 705 -25 15 700 -495 0 -9 -139 -148

1999. -334 -1.537 -1.871 11 1.630 -172 -11 1.458 -412 0 -5 -583 -588

2000. -195 -1.238 -1.433 24 1.277 -71 70 1.299 -134 0 -9 -156 -165

2001. -403 1.829 1.426 203 741 -527 81 498 1.925 0 10 -1.675 -1.665

2002. -122 -162 -283 102 890 -399 274 867 584 0 7 238 245

2003. -93 267 173 121 773 -306 380 968 1.142 0 1 -317 -316

2004. -344 873 529 187 457 -447 412 608 1.136 0 5 -682 -677

2005. -191 1.015 824 390 656 -480 553 1.119 1.943 0 0 -739 -738

2006. -232 780 548 372 525 -392 206 711 1.259 0 0 -1.205 -1.205

2004 Q1 58 103 161 38 133 -38 153 285 445 0 4 -239 -235

2004 Q2 -89 554 464 48 58 -324 -3 -222 242 0 0 -154 -153

2004 Q3 -52 58 6 49 119 -36 74 207 212 0 1 -242 -241

2004 Q4 -261 159 -102 52 147 -49 189 339 237 0 0 -48 -48

2005 Q1 -27 198 171 72 179 -205 -70 -24 147 0 0 23 23

2005 Q2 -149 349 200 98 152 -146 123 227 426 0 0 -159 -158

2005 Q3 -32 245 213 101 114 -80 162 297 510 0 0 -349 -349

2005 Q4 18 223 241 119 211 -49 339 620 860 0 0 -253 -254

2006 Q1 -1 280 279 61 110 -193 -133 -155 124 0 -2 -243 -245

2006 Q2 -56 148 92 112 171 -53 72 302 394 0 2 -202 -200

2006 Q3 -146 216 70 94 118 -99 97 209 280 0 0 -617 -616

2006 Q4 -29 136 107 104 127 -47 171 355 462 0 0 -144 -144


163

Tablica 32Tablica 32Platna bilanca: ostala ulaganja i pri~uvna aktivaPlatna bilanca: ostala ulaganja i pri~uvna aktiva

u milijunima KM


Tabela 32Tabela 32Platni bilans: ostale investicije i rezervna aktivaPlatni bilans: ostale investicije i rezervna aktiva

u milionima KM


Godina

Godina

Ostale investicije

Ostale investicije

Pri~uvna aktiva

Rezervna aktiva

Sredstva

Aktiva

Obveze

Pasiva

Saldo

Saldo

Monetarno zlato

Monetarno zlato

Specijalna prava vu~enja

Specijalna

prava vu~ewa

Devize

Devize

Ukupno

Ukupno Poslovne banke

Komercijalne banke

Ostali sektori

Ostali sektori

Ukupno

Ukupno

Trgovinski krediti

Trgovinski krediti

Zajmovi

Zajmovi

Otplata glavnice zajma

Otplata glavnice

zajma

Ostale obveze

Ostale obaveze

Ukupno

Ukupno

1998. 30 -1.225 -1.195 5 705 -25 15 700 -495 0 -9 -139 -148

1999. -334 -1.537 -1.871 11 1.630 -172 -11 1.458 -412 0 -5 -583 -588

2000. -195 -1.238 -1.433 24 1.277 -71 70 1.299 -134 0 -9 -156 -165

2001. -403 1.829 1.426 203 741 -527 81 498 1.925 0 10 -1.675 -1.665

2002. -122 -162 -283 102 890 -399 274 867 584 0 7 238 245

2003. -93 267 173 121 773 -306 380 968 1.142 0 1 -317 -316

2004. -344 873 529 187 457 -447 412 608 1.136 0 5 -682 -677

2005. -191 1.015 824 390 656 -480 553 1.119 1.943 0 0 -739 -738

2006. -232 780 548 372 525 -392 206 711 1.259 0 0 -1.205 -1.205

2004 Q1 58 103 161 38 133 -38 153 285 445 0 4 -239 -235

2004 Q2 -89 554 464 48 58 -324 -3 -222 242 0 0 -154 -153

2004 Q3 -52 58 6 49 119 -36 74 207 212 0 1 -242 -241

2004 Q4 -261 159 -102 52 147 -49 189 339 237 0 0 -48 -48

2005 Q1 -27 198 171 72 179 -205 -70 -24 147 0 0 23 23

2005 Q2 -149 349 200 98 152 -146 123 227 426 0 0 -159 -158

2005 Q3 -32 245 213 101 114 -80 162 297 510 0 0 -349 -349

2005 Q4 18 223 241 119 211 -49 339 620 860 0 0 -253 -254

2006 Q1 -1 280 279 61 110 -193 -133 -155 124 0 -2 -243 -245

2006 Q2 -56 148 92 112 171 -53 72 302 394 0 2 -202 -200

2006 Q3 -146 216 70 94 118 -99 97 209 280 0 0 -617 -616

2006 Q4 -29 136 107 104 127 -47 171 355 462 0 0 -144 -144


164

Table 33Table 33Foreign Debt ServiceForeign Debt Service

in thousands of KM

Source:Source:Ministry for Finance and Tresury of BH

1) Debt created before 1992.

Tabela 33Tabela 33Servisiranje spoljnog dugaServisiranje spoljnog duga

u hiljadama KM

Izvor:Izvor:Ministarstvo za finansije i trezor BiH

1) Dug nastao prije 1992.

Kreditor

Creditor

Plan otplate u 2007.

Repayment plan 2007.

Izvr{eno u 2007. (kamata + glavnica)Zaklju~no sa martom

Achived in 2007 (Intrest + Principal)At the end of March

Glavnica

Principal

Kamata

Interest

Ukupno

Total

Glavnica

Principal

Kamata

Interest

Ukupno

Total

Javni kreditoriJavni kreditoriPublic creditorsPublic creditors 133.438133.438 98.43398.433 231.871231.871 34.49234.492 20.21420.214 54.70754.707

Me|unarodne i regionalne organizacijeMe|unarodne i regionalne organizacijeInternational and regional organizationsInternational and regional organizations 121.515121.515 79.31879.318 200.834200.834 32.95932.959 18.43618.436 51.39551.395

Evropska investicijska bankaEuropean Investment Bank 15.682 9.113 24.795 5.226 3.060 8.285

Evropska banka za obnovu i razvojEuropean Bank for Reconstruction and Development 25.658 9.760 35.418 5.489 1.436 6.924

Svjetska banka - IDAWorld Bank - IDA 13.177 12.859 26.036 3.032 1.585 4.617

Svjetska banka - IBRD1)

World Bank - IBRD1) 36.684 38.566 75.229 9.157 10.415 19.571

Razvojna banka Vije}a Evrope1) Council of Europe Development Bank1) 1.567 1.552 3.119 0 0 0

Me|unarodni fond za razvoj poljoprivredeInternational Fund of Agriculture Development 1.101 404 1.505 0 0 0

MMFIMF 27.611 3.375 30.986 10.057 958 11.015

EUROFIMAEUROFIMA 56 1.117 1.173 0 0 0

Evropska komisija European Commision 0 2.572 2.572 0 983 983

Vlada i vladine agencije Vlada i vladine agencije Government and Government AgenciesGovernment and Government Agencies 11.92311.923 19.11519.115 31.03731.037 1.5331.533 1.7791.779 3.3123.312

Pariski klub1)

Paris Club1) 7.852 17.643 25.495 0 1.381 1.381

Saudijski fond za razvoj Saudi development fund 2.350 679 3.029 1.118 299 1.417

Ostala bilateralaOther Bilateral 1.720 793 2.513 415 98 513

Privatni kreditoriPrivatni kreditoriPrivate creditorsPrivate creditors 10.47710.477 8.7098.709 19.18619.186 0 0 0

Londonski klub1)

London Club1) 10.477 8.709 19.186 0 0 0

UKUPNOUKUPNOTOTALOTAL 143.915143.915 107.142107.142 251.057251.057 34.49234.492 20.21420.214 54.70754.707


165

Tablica 33Tablica 33Servisiranje vanjskog duga Servisiranje vanjskog duga

u tisu}ama KM

Izvor:Izvor:Ministarstvo za financije i trezor BiH


Tabela 33Tabela 33Servisirawe spoqnog dugaServisirawe spoqnog duga

u hiqadama KM

Izvor:Izvor:Ministarstvo za finansije i trezor BiH


Kreditor

Kreditor



Izvr{eno u 2007. (kamata + glavnica)Zaklju~no sa oùjkom

Izvr{eno u 2007. (kamata + glavnica)Zakqu~no sa martom

Glavnica

Glavnica

Kamata

Kamata

Ukupno

Ukupno

Glavnica

Glavnica

Kamata

Kamata

Ukupno

Ukupno

Javni kreditoriJavni kreditoriJavni kreditoriJavni kreditori 133.438133.438 98.43398.433 231.871231.871 34.49234.492 20.21420.214 54.70754.707

Me|unarodne i regionalne organizacijeMe|unarodne i regionalne organizacijeMe|unarodne i regionalne organizacijeMe|unarodne i regionalne organizacije 121.515121.515 79.31879.318 200.834200.834 32.95932.959 18.43618.436 51.39551.395

Europska investicijska bankaEvropska investicijska banka 15.682 9.113 24.795 5.226 3.060 8.285

Europska banka za obnovu i razvojEvropska banka za obnovu i razvoj 25.658 9.760 35.418 5.489 1.436 6.924

Svjetska banka - IDASvjetska banka - IDA 13.177 12.859 26.036 3.032 1.585 4.617


Svjetska banka - IBRD1) 36.684 38.566 75.229 9.157 10.415 19.571

Razvojna banka Vije}a Evrope1) Razvojna banka Savjeta Evrope1) 1.567 1.552 3.119 0 0 0

Me|unarodni fond za razvoj poljoprivredeMe|unarodni fond za razvoj poqoprivrede 1.101 404 1.505 0 0 0

MMFMMF 27.611 3.375 30.986 10.057 958 11.015

EUROFIMAEVROFIMA 56 1.117 1.173 0 0 0

Europska povjerenstvo Evropska komisija 0 2.572 2.572 0 983 983

Vlada i vladine agencije Vlada i vladine agencije Vlada i vladine agencije Vlada i vladine agencije 11.92311.923 19.11519.115 31.03731.037 1.5331.533 1.7791.779 3.3123.312

Pariski klub1)

Pariski klub1) 7.852 17.643 25.495 0 1.381 1.381

Saudijski fond za razvoj Saudijski fond za razvoj 2.350 679 3.029 1.118 299 1.417

Ostala bilateralaOstala bilaterala 1.720 793 2.513 415 98 513

Privatni kreditoriPrivatni kreditoriPrivatni kreditoriPrivatni kreditori 10.47710.477 8.7098.709 19.18619.186 0 0 0

Londonski klub1)

Londonski klub1) 10.477 8.709 19.186 0 0 0

UKUPNOUKUPNOUKUPNOKUPNO 143.915143.915 107.142107.142 251.057251.057 34.49234.492 20.21420.214 54.70754.707


166

Table 34Table 34Foreign Debt of BiH General Government by creditorsForeign Debt of BiH General Government by creditors

in thousands of KM

Source: Source: BiH Ministry of Finance and Treasury Data base.

Note:Note:Debt outstanding at the end of period is derived by converting the foreign currency in which each loan is denominated into KM according to the exchange rates quoted by CBBiH for the given date. Undisbursed funds are amounts not yet drawn from the agreed total loan amount. The amount of optional debt by the London Club is 436.524 millions of KM.

1) Debt created before 1992. 2) Including OPEC Fund and Railway of 13 European Countries, but for 1999 and 2000 old debt by the European Investment Bank. 3) Including direct loans to the entity governments. 4) This category includes Austria, Belgium, Hungary, Portugal, Spain, Sweden, Korea, Neth-erlands, Libya1) and KFW Agency.

* Preliminary Date** Revised data in accordance with update of data base conducted on May 14, 2007

Tabela 34Tabela 34Vanjski dug op}e vlade BiH po kreditorimaVanjski dug op}e vlade BiH po kreditorima

u hiljadama KM

Izvor:Izvor:Baza podataka Ministarstva za finansije i trezor BiH.

Bilje{ka:Bilje{ka:Stanje duga na kraju perioda dobijeno je prera~unom valute u kojoj je ugovoren kredit u KM po kursnoj listi CBBiH vaè}oj za posmatrani datum. Neangaòvana sredstva predstavljaju dio sredstava od ukupno ugovorenog iznosa kredita a koja jo{ nisu povu~ena. Iznos op-cionog duga prema Londonskom klubu je 436.524 miliona KM.

1) Dug nastao prije 1992. godine. 2) Uklju~uje OPEC fond i @eljeznice 13 europskih zemalja, a za 1999. i 2000. god. stari dug prema Europskoj investicijskoj Banci. 3) Uklju~uje i direktno zaduènje entitetskih vlada. 4) Ova kategorija uklju~uje Austriju, Belgiju, Ma|arsku, Portugal, [paniju, [vedsku, Koreju, Holandiju, Libiju1) i KFW agenciju.

* Preliminarni podaci** Podaci revidirani u skladu sa izmjenama u bazi podataka zaklju~no sa 14.5.2007. godine

Kreditor

Creditor

Stanje spoljnog duga na kraju perioda

Foreign debt stock at the end of period

Neangaòvano sa

Undisbursed at

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.* 31.03.2007.* 31.03.2007.*

Javni kreditoriJavni kreditoriPublic CreditorsPublic Creditors

Me|unarodne i regionalne organizacijeMe|unarodne i regionalne organizacijeInternational and regional organisationsInternational and regional organisations

Evropska investicijska bankaEuropean Investment Bank … 7.371 43.133 81.255 141.201 237.091 234.669 229.393 373.564

Evropska banka za obnovu i razvojEuropean Bank for Reconstr. and Development 89.311 108.113 99.281 86.738 114.741 112.141 115.827 113.723 481.621

Svjetska banka - IDAWorld Bank - IDA 1.097.846 1.256.873 1.321.357 1.263.382 1.334.221 1.519.347 1.455.928 1.449.016 266.474


World Bank - IBRD1) 1.089.746 1.197.610 1.009.257 845.078 757.430 798.041 691.593 677.709 0

Evropska razvojna banka1)

European Development Bank1) 20.262 16.209 12.157 8.105 4.052 0 0 0 0

Evropska razvojna bankaEuropean Development Bank 10.392 10.936 9.258 7.722 7.093 8.179 12.020 11.939 10.953

Me|unarodni fond za razvoj poljoprivredeInternational Fund for Agriculture Development 39.246 40.065 38.912 36.330 37.703 43.429 47.056 47.557 5.415

Me|unarodni monetarni fondInternational Monetary Fund 220.644 245.714 260.850 208.751 159.213 106.012 30.129 19.960 0

EUROFIMAEUROFIMA 29.877 30.409 30.751 29.302 29.438 29.299 22.226 22.092 0

Europska komisijaEuropean Commission 19.558 39.117 39.117 39.117 58.675 58.675 78.233 78.233 0

Ostalo2)3)

Others2)3) 1.009 0 0 2.714 5.778 4.795 8.103 7.665 26.434

Vlada i vladine agencije Vlada i vladine agencije Government and Government AgenciesGovernment and Government Agencies

Saudijski razvojni fondSaudi Development Fund 43.030 47.523 48.022 45.686 43.375 41.013 29.865 28.751 3.549

Pari{ki klub1)

Paris Club1) 1.094.088 1.094.223 1.038.057 982.752 952.558 970.642 904.582 902.408 0

JapanJapan … … 6.306 40.465 45.052 51.905 51.128 51.002 0

Kuvajt3)Kuwait3) 21.331 49.363 52.538 52.668 51.888 52.794 35.208 34.447 1.819

Ostalo3)4)

Others3)4) 17.415 15.142 18.924 21.902 27.422 47.885 99.954 121.942 213.043

Privatni kreditoriPrivatni kreditoriPrivate CreditorsPrivate Creditors

Londonski klub1)

London Club1) 261.919 261.919 261.919 261.919 261.919 256.681 251.442 251.442 0

Ostalo3)4)

Others3)4) … … … … … … … … 4.491

UkupnoUkupnoTotalTotal 4.055.6744.055.674 4.420.5864.420.586 4.289.8384.289.838 4.013.8844.013.884 4.031.7594.031.759 4.337.9294.337.929 4.067.9654.067.965 4.047.2804.047.280 1.387.3621.387.362


167

Tablica 34Tablica 34Vanjski dug op}e vlade BiH po kreditorima Vanjski dug op}e vlade BiH po kreditorima

u tisu}ama KM

Izvor:Izvor:Baza podataka Ministarstva za financije i trezor BiH.

Bilje{ka:Bilje{ka:Stanje je duga na kraju razdoblja dobiveno prera~unom valute u kojoj je ugovoren kredit u KM po te~ajnoj listi CBBiH vaè}oj za posmatrani datum. Neangaìrana sredstva predstav-ljaju dio sredstava od ukupno ugovorenog iznosa kredita a koja jo{ nisu povu~ena. Iznos opcionog duga prema Londonskom klubu je 436.524 miliona KM.

1) Dug nastao prije 1992. godine. 2) Uklju~uje OPEC fond i @eljeznice 13 europskih zemalja, za 1999. i 2000. god. stari dug prema Europskoj investicijskoj banci. 3) Uklju~uje i izravno zaduènje entitetskih vlada. 4) Ova kategorija uklju~uje: Austriju, Belgiju, Ma|arsku, Portugal, [panjolsku, [vedsku, Koreju, Nizozemsku, Libiju1) i KFW agenciju.

* Preliminarni podaci** Podaci revidirani sukladno izmjenama u bazi podataka zaklju~no sa 14.5.2007. godine

Tabela 34Tabela 34Spoqni dug op{te vlade BiH po kreditorimaSpoqni dug op{te vlade BiH po kreditorima

u hiqadama KM

Izvor:Izvor:Baza podataka Ministarstva za finansije i trezor BiH.

Biqe{ka:Biqe{ka:Stawe duga na kraju perioda dobijeno je prera~unom valute u kojoj je ugovoren kredit u KM po kursnoj listi CBBiH aktualnoj za posmatrani datum. Neangaòvana sred-stva predstavqaju dio sredstava od ukupno ugovorenog iznosa kredita a koja jo{ nisu povu~ena. Iznos opcionog kredita prema Londonskom klubu je 436.524 miliona KM.

1) Dug nastao prije 1992. godine. 2) Ukqu~uje OPEC fond i @eqeznice 13 evropskih zemaqa, a za 1999. i 2000. god. stari dug prema Evropskoj investicijskoj banci. 3) Ukqu~uje i direktno zaduèwe entitetskih vlada. 4) Ova kategorija ukqu~uje: Austriju, Belgiju, Ma|arsku, Portugal, [paniju, [vedsku, Koreju, Holandiju, Libiju1) i KFW Agenciju.

* Preliminarni podaci** Podaci revidirani u skaldu sa izmjenama u bazi podataka zakqu~no sa 14.5.2007. godine

Kreditor

Kreditor

Stanje vanjskog duga na kraju razdoblja

Stawe spoqnog duga na kraju perioda

Neangaòvano sa

Neangaòvano sa

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.* 31.03.2007.* 31.03.2007.*

Javni kreditoriJavni kreditoriJavni kreditoriJavni kreditori

Me|unarodne i regionalne organizacijeMe|unarodne i regionalne organizacijeMe|unarodne i regionalne organizacijeMe|unarodne i regionalne organizacije

Europska investicijska bankaEvropska investicijska banka … 7.371 43.133 81.255 141.201 237.091 234.669 229.393 373.564

Europska banka za obnovu i razvojEvropska banka za obnovu i razvoj 89.311 108.113 99.281 86.738 114.741 112.141 115.827 113.723 481.621

Svjetska banka - IDASvjetska banka - IDA 1.097.846 1.256.873 1.321.357 1.263.382 1.334.221 1.519.347 1.455.928 1.449.016 266.474


Svjetska banka - IBRD1) 1.089.746 1.197.610 1.009.257 845.078 757.430 798.041 691.593 677.709 0

Europska razvojna banka1)

Evropska razvojna banka1) 20.262 16.209 12.157 8.105 4.052 0 0 0 0

Europska razvojna bankaEvropska razvojna banka 10.392 10.936 9.258 7.722 7.093 8.179 12.020 11.939 10.953

Me|unarodni fond za razvoj poljoprivredeMe|unarodni fond za razvoj poqoprivrede 39.246 40.065 38.912 36.330 37.703 43.429 47.056 47.557 5.415

Me|unarodni monetarni fondMe|unarodni monetarni fond 220.644 245.714 260.850 208.751 159.213 106.012 30.129 19.960 0

EUROFIMAEUROFIMA 29.877 30.409 30.751 29.302 29.438 29.299 22.226 22.092 0

Europska komisijaEvropska komisija 19.558 39.117 39.117 39.117 58.675 58.675 78.233 78.233 0

Ostalo2)3)

Ostalo2)3) 1.009 0 0 2.714 5.778 4.795 8.103 7.665 26.434

Vlada i vladine agencije Vlada i vladine agencije Vlada i vladine agencije Vlada i vladine agencije

Saudijski razvojni fondSaudijski razvojni fond 43.030 47.523 48.022 45.686 43.375 41.013 29.865 28.751 3.549

Pari{ki klub1)

Pariski klub1) 1.094.088 1.094.223 1.038.057 982.752 952.558 970.642 904.582 902.408 0

JapanJapan … … 6.306 40.465 45.052 51.905 51.128 51.002 0

Kuvajt3)Kuvajt 21.331 49.363 52.538 52.668 51.888 52.794 35.208 34.447 1.819

Ostalo3)4)

Ostalo3)4) 17.415 15.142 18.924 21.902 27.422 47.885 99.954 121.942 213.043

Privatni kreditoriPrivatni kreditoriPrivatni kreditoriPrivatni kreditori

Londonski klub1)

Londonski klub1) 261.919 261.919 261.919 261.919 261.919 256.681 251.442 251.442 0

Ostalo3)4)

Others3)4) … … … … … … … … 4.491

UkupnoUkupnoUkupnoUkupno 4.055.6744.055.674 4.420.5864.420.586 4.289.8384.289.838 4.013.8844.013.884 4.031.7594.031.759 4.337.9294.337.929 4.067.9654.067.965 4.047.2804.047.280 1.387.3621.387.362


168

Table 35Table 35Foreign Reserves of CBBHForeign Reserves of CBBH


Revised data for CBBH January 2002 - December 2006.

Note:Note:Gross foreign reserves consist of balance sheet positions of short-term foreign assets of the CBBH (gold, CBBH SDR holdings, foreign exchange in the CBBH vault, short-term foreign exchange deposits with non-resident banks and other) and investment in long-term foreign securities according to the CBBH Investment Committee Decision from July 2006. Net foreign reserves represent a difference between gross foreign reserves and liabilities to non-residents. Monetary liabilities include money outside monetary authorities and deposits of residents with monetary authorities. Net free reserves represent difference between net foreign reserves and monetary liabilities.

Tabela 35Tabela 35Devizne rezerve CBBiHDevizne rezerve CBBiH


Revidirani podaci za CBBiH januar 2002 - decembar 2006.

Bilje{ka:Bilje{ka:Bruto devizne rezerve ~ine stanja bilansnih pozicija kratkoro~ne strane aktive CBBiH (zlato, raspolaganje CBBiH SDR-om, devize u trezoru CBBiH, kratkoro~ni devizni depoziti kod nerezidentnih banaka i ostalo) i investiranja u dugoro~ne vrijednosne papire od jula 2006. po odluci Investiciong komiteta CBBiH. Neto devizne rezerve predstavljaju razliku izme|u bruto deviznih rezervi i obaveza prema nerezidentima. Monetarnu pasivu CBBiH ~ine novac izvan monetarnih vlasti i depoziti rezidenata kod monetarnih vlasti. Neto slobodne rezerve predstavljaju razliku izme|u neto deviznih rezervi i monetarne pasive CBBiH.

Godina

Year

Mjesec

Month

Bruto devizne rezerve

Gross foreign reservesNeto

devizne rezerve

Net Foreign Reserves

Monetarna pasiva

Monetary Liabilities

Neto slobodne rezerve

Net Free

Reserves

Zlato

Gold

Drànje SDR

Holdings of SDR

Strana valuta u trezoru CBBiH

Foreign Exchange

in CBBH Vault

Devizni depoziti kod

nerezidentnih banaka

Foreign Exchange Deposits with Nonresident

Banks

Ostalo

Other

Investicije u vrijednosne

papire

Investment in Foreign

Securities

1 2 3 4 5 6 7 8 9=3+…+8 10 11 12=10-11

1997. 12. 0,0 0,0 6,2 138,0 0,0 0,0 144,1 144,1 160,3 -16,2

1998. 12. 0,0 0,0 32,7 250,6 0,0 0,0 283,3 283,3 253,9 29,4

1999. 12. 0,0 0,0 83,5 782,2 0,0 0,0 865,7 865,7 836,7 29,0

2000. 12. 0,0 0,0 38,1 983,2 0,0 0,0 1.021,4 1.021,2 973,2 48,0

2001. 12. 0,0 0,0 804,9 1.891,6 0,0 0,0 2.696,5 2.666,6 2.591,6 75,0

2002. 12. 0,0 5,9 58,9 2.399,6 19,7 0,0 2.484,1 2.482,9 2.345,2 137,7

2003. 12. 0,0 5,3 59,1 2.716,2 12,3 0,0 2.792,9 2.791,9 2.627,7 164,1

2004. 12. 0,0 0,7 37,1 3.419,7 21,5 0,0 3.479,0 3.478,0 3.303,6 174,4

2005. 12. 0,0 0,5 40,5 4.154,9 28,6 0,0 4.224,5 4.223,5 4.010,1 213,4

2006. 12. 0,0 0,6 55,2 4.951,4 51,3 393,3 5.451,7 5.450,7 5.182,6 268,1

2006. 01. 0,0 1,9 49,0 4.182,5 29,6 0,0 4.263,0 4.262,0 4.045,6 216,4

02. 0,0 0,4 16,5 4.299,3 28,4 0,0 4.344,7 4.343,6 4.123,6 220,1

03. 0,0 0,4 22,1 4.415,7 31,0 0,0 4.469,3 4.468,3 4.242,9 225,3

04. 0,0 2,2 53,8 4.420,7 33,9 0,0 4.510,5 4.509,5 4.299,2 210,3

05. 0,0 0,7 37,4 4.501,4 36,1 0,0 4.575,6 4.574,6 4.359,0 215,6

06. 0,0 0,7 28,0 4.611,3 38,0 0,0 4.678,1 4.677,1 4.455,2 221,9

07. 0,0 1,9 34,1 4.681,2 39,2 196,1 4.952,6 4.951,5 4.722,3 229,2

08. 0,0 0,6 69,8 4.535,7 40,3 392,3 5.038,6 5.037,6 4.800,8 236,9

09. 0,0 0,6 35,2 4.827,8 43,7 392,9 5.300,2 5.299,2 5.054,1 245,0

10. 0,0 1,7 34,0 4.872,4 46,5 391,1 5.345,6 5.342,8 5.090,8 252,0

11. 0,0 0,6 23,5 4.876,9 47,8 394,2 5.343,0 5.342,0 5.081,3 260,7

12. 0,0 0,6 55,2 4.951,4 51,3 393,3 5.451,7 5.450,7 5.182,6 268,1

2007. 01. 0,0 1,1 22,6 4.947,2 55,3 394,0 5.420,3 5.419,3 5.141,6 277,7

02. 0,0 0,2 30,0 4.976,2 57,7 397,0 5.461,0 5.460,0 5.174,3 285,7

03. 0,0 0,2 28,9 5.100,2 58,7 397,4 5.585,4 5.584,5 5.289,3 295,2


169

Tablica 35Tablica 35Devizne pri~uve CBBiH Devizne pri~uve CBBiH


Revidirani podaci za CBBiH sije~anj 2002 - prosinac 2006.

Bilje{ka:Bilje{ka:Bruto devizne pri~uve ~ine stanja bilan~nih pozicija kratkoro~ne inozemne aktive CBBiH (zlato, raspolaganje CBBiH SDR-ovima, devize u blagajni CBBiH, kratkoro~ni devizni depoziti kod nerezidentnih banaka i ostalo). Neto devizne pri~uve predstavljaju razliku izme|u bruto deviznih pri~uva i obveza prema nerezidentima. Monetarnu pasivu CBBiH ~ine novac izvan monetarnih vlasti i depoziti rezidenata kod monetarnih vlasti. Neto slobodne pri~uve predstavljaju razliku izme|u neto deviznih pri~uva i monetarne pasive CBBiH.

Tabela 35Tabela 35Devizne rezerve CBBiHDevizne rezerve CBBiH


Revidirani podaci za CBBiH januar 2002 - decembar 2006.

Biqe{ka:Biqe{ka:Bruto devizne rezerve ~ine stawa bilansnih pozicija kratkoro~ne strane aktive CBBiH (zlato, raspolagawe CBBiH SDR-om, devize u trezoru CBBiH, kratkoro~ni devizni depoziti kod nerezidentnih banaka i ostalo) i investirawa u dugoro~ne hartije od vrijednosti od jula 2006. po odluci Investiciong komiteta CBBiH. Neto devizne rezerve predstavqaju razliku izme|u bruto deviznih rezervi i obaveza prema nerezidentima. Monetarnu pasivu CBBiH ~ine novac izvan monetarnih vlasti i depoziti rezidenata kod monetarnih vlasti. Neto slobodne rezerve predstavqaju razliku izme|u neto deviznih rezervi i monetarne pasive CBBiH.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

Bruto devizne pri~uve

Bruto devizne rezerve Neto devizne pri~uve

Neto devizne rezerve

Monetarna pasiva

Monetarna pasiva

Neto slobodne pri~uve

Neto slobodne rezerve

Zlato

Zlato

Drànje SDR

Dràwe SDR

Inozemna valuta u blagajni

CBBiH

Strana valuta u trezoru CBBiH

Devizni depoziti kod nerezidentnih

banaka

Devizni depoziti kod nerezidentnih

banaka

Ostalo

Ostalo

Investicije u vrijednosne

papire

Investicije u hartije od vrijednosti

1 2 3 4 5 6 7 8 9=3+…+8 10 11 12=10-11

1997. 12. 0,0 0,0 6,2 138,0 0,0 0,0 144,1 144,1 160,3 -16,2

1998. 12. 0,0 0,0 32,7 250,6 0,0 0,0 283,3 283,3 253,9 29,4

1999. 12. 0,0 0,0 83,5 782,2 0,0 0,0 865,7 865,7 836,7 29,0

2000. 12. 0,0 0,0 38,1 983,2 0,0 0,0 1.021,4 1.021,2 973,2 48,0

2001. 12. 0,0 0,0 804,9 1.891,6 0,0 0,0 2.696,5 2.666,6 2.591,6 75,0

2002. 12. 0,0 5,9 58,9 2.399,6 19,7 0,0 2.484,1 2.482,9 2.345,2 137,7

2003. 12. 0,0 5,3 59,1 2.716,2 12,3 0,0 2.792,9 2.791,9 2.627,7 164,1

2004. 12. 0,0 0,7 37,1 3.419,7 21,5 0,0 3.479,0 3.478,0 3.303,6 174,4

2005. 12. 0,0 0,5 40,5 4.154,9 28,6 0,0 4.224,5 4.223,5 4.010,1 213,4

2006. 12. 0,0 0,6 55,2 4.951,4 51,3 393,3 5.451,7 5.450,7 5.182,6 268,1

2006. 01. 0,0 1,9 49,0 4.182,5 29,6 0,0 4.263,0 4.262,0 4.045,6 216,4

02. 0,0 0,4 16,5 4.299,3 28,4 0,0 4.344,7 4.343,6 4.123,6 220,1

03. 0,0 0,4 22,1 4.415,7 31,0 0,0 4.469,3 4.468,3 4.242,9 225,3

04. 0,0 2,2 53,8 4.420,7 33,9 0,0 4.510,5 4.509,5 4.299,2 210,3

05. 0,0 0,7 37,4 4.501,4 36,1 0,0 4.575,6 4.574,6 4.359,0 215,6

06. 0,0 0,7 28,0 4.611,3 38,0 0,0 4.678,1 4.677,1 4.455,2 221,9

07. 0,0 1,9 34,1 4.681,2 39,2 196,1 4.952,6 4.951,5 4.722,3 229,2

08. 0,0 0,6 69,8 4.535,7 40,3 392,3 5.038,6 5.037,6 4.800,8 236,9

09. 0,0 0,6 35,2 4.827,8 43,7 392,9 5.300,2 5.299,2 5.054,1 245,0

10. 0,0 1,7 34,0 4.872,4 46,5 391,1 5.345,6 5.342,8 5.090,8 252,0

11. 0,0 0,6 23,5 4.876,9 47,8 394,2 5.343,0 5.342,0 5.081,3 260,7

12. 0,0 0,6 55,2 4.951,4 51,3 393,3 5.451,7 5.450,7 5.182,6 268,1

2007. 01. 0,0 1,1 22,6 4.947,2 55,3 394,0 5.420,3 5.419,3 5.141,6 277,7

02. 0,0 0,2 30,0 4.976,2 57,7 397,0 5.461,0 5.460,0 5.174,3 285,7

03. 0,0 0,2 28,9 5.100,2 58,7 397,4 5.585,4 5.584,5 5.289,3 295,2


170

Table 36Table 36Foreign trade of BHForeign trade of BH

in millions of KM

Source: Source: CBBH balance of payments statistics

Note:Note:1. For compilation of these data the most recent source data on export and import of goods (Special Trade System) are used and in the value of exports and imports have been included the adjustments to the coverage and valuation that were done for balance of payments dissemination purpose. 2. In this table are given monthly statistical data on exports and imports on the balance-of-payments-base, as a separate data series, rather than a component of Balance of payments BiH. The Balance of payments tables are published quarterly, since all BoP items, but exports and imports of goods, are compiled on a quarterly base. Consequently, data on exports and imports of goods, when given as a separate data series, may contain data (new and/or revised) that are not currently included in the tables of balance of payments of BiH (Tables 28, 29 and 30).

Tabela 36Tabela 36Vanjskotrgovinska razmjena BiHVanjskotrgovinska razmjena BiH

u milionima KM

Izvor:Izvor:Statistika platnog bilansa CBBiH

Bilje{ka:Bilje{ka:1. Za kompilaciju ovih mjese~nih podataka kori{teni su najnoviji izvorni podaci o vrijednosti izvoza i uvoza robe prema specijalnom sistemu trgovine i uklju~ena su prilago|enja obuhvata i vrijednosti koja se rade u svrhu izvje{tavanja o platnom bilansu. 2. U ovoj tabeli dati su mjese~ni statisti~ki podaci o izvozu i uvozu robe BiH na platnobilansnoj osnovi, kao posebna serija podataka, a ne kao komponenta platnog bilansa BiH. Tabele platnog bilansa objavljuju se kvartalno, zbog toga {to se sve stavke u platnom bilansu, osim izvoza i uvoza robe, kompiliraju na kvartalnoj osnovi. Iz tog razloga, podaci o izvozu i uvozu robe u ovoj tabeli mogu da sadrè podatke (nove i/ili revidirane) koji trenutno nisu sadràni u tabelama platnog bilansa (Tabele 28, 29 i 30).

Godina

Year

Mjesec

Month

Izvoz robe

Exports of goods

Uvoz robe

Imports of goods

Saldo izvoza i uvoza robe

Trade balance

Pokrivenost uvoza izvozom u %

Coverage exports/imports in %

1 2 3 4 5=(3-4) 6=(3/4)x100

1998. 1.168 6.651 -5.482 17,6

1999. 1.527 7.579 -6.052 20,1

2000. 2.398 8.267 -5.866 29,0

2001. 2.480 8.951 -6.470 27,7

2002. 2.285 9.177 -6.892 24,9

2003. 2.548 9.728 -7.180 26,2

2004. 3.280 10.473 -7.193 31,3

2005. 4.082 11.917 -7.834 34,3

2006. 5.256 11.917 -6.661 44,1

2006. 01. 309 581 -272 53,2

02. 367 742 -375 49,5

03. 426 895 -469 47,6

04. 419 924 -504 45,4

05. 473 1.092 -620 43,3

06. 472 1.051 -579 44,9

07. 456 1.041 -585 43,8

08. 442 1.066 -623 41,5

09. 500 1.143 -643 43,8

10. 495 1.122 -627 44,1

11. 482 1.133 -651 42,5

12. 415 1.129 -714 36,8

2007. 01. 440 782 -342 56,3

02. 433 951 -518 45,5

03. 509 1.173 -663 43,4


171

Tablica 36Tablica 36Vanjskotrgovinska razmjena BiHVanjskotrgovinska razmjena BiH

u milijunima KM

Izvor:Izvor:Statistika platne bilance CBBiH

Bilje{ka:Bilje{ka:1. Za kompilaciju ovih mjese~nih podataka kori{teni su najnoviji izvorni podaci o vrijednosti izvoza i uvoza robe po specijalnom sustavu trgovine i uklju~ene su prilagodbe obuhvata i vrijednosti koje se rade u svrhu izvje{}ivanja o platnoj bilanci. 2. U ovoj tablici dani su mjese~ni statisti~ki podaci o izvozu i uvozu robe BiH na platnobilan~nom osnovu, kao zasebna serija podataka, a ne kao komponenta platne bilance. Tablice platne bilance objavljuju se kvartalno zbog toga {to se sve stavke, osim izvoza i uvoza robe, kompiliraju na kvartalnoj osnovi. Iz tog razloga, ovi podaci o izvozu i uvozu robe u ovoj tablici mogu sadràvati podatke (nove i/ili revidirane) koji trenuta~no nisu sadràni u tablicama platne bilance BiH (Tablice 28, 29 i 30).

Tabela 36Tabela 36Spoqnotrgovinska razmjena BiHSpoqnotrgovinska razmjena BiH

u milionima KM

Izvor:Izvor:Statistika platnog bilansa CBBiH

Biqe{ka:Biqe{ka:1. Za kompilaciju ovih mjese~nih podataka kori{}eni su najnoviji izvorni podaci o vri-jednosti izvoza i uvoza robe po specijalnom sistemu trgovine i ukqu~ena su prilago|ewa obuhvata i vrijednosti koja se rade u svrhu izvje{tavawa o platnom bilansu. 2. U ovoj tabeli dati su mjese~ni statisti~ki podaci o izvozu i uvozu robe BiH na platnobilansnoj osnovi, kao posebna serija podataka, a ne kao komponenta platnog bilansa. Tabele platnog bilansa objavquju se kvartalno, zbog toga {to se sve stavke u platnom bilansu, osim izvoza i uvoza robe, kompiliraju na kvartalnoj osnovi. Iz tog razloga, podaci o izvozu i uvozu robe u ovoj tabeli mogu da sadrè podatke (nove i/ili revidirane) koji trenutno nisu sadràni u tabelama platnog bilansa (Tabele 28, 29 i 30).

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

Izvoz robe

Izvoz robe

Uvoz robe

Uvoz robe





1 2 3 4 5=(3-4) 6=(3/4)x100

1998. 1.168 6.651 -5.482 17,6

1999. 1.527 7.579 -6.052 20,1

2000. 2.398 8.267 -5.866 29,0

2001. 2.480 8.951 -6.470 27,7

2002. 2.285 9.177 -6.892 24,9

2003. 2.548 9.728 -7.180 26,2

2004. 3.280 10.473 -7.193 31,3

2005. 4.082 11.917 -7.834 34,3

2006. 5.256 11.917 -6.661 44,1

2006. 01. 309 581 -272 53,2

02. 367 742 -375 49,5

03. 426 895 -469 47,6

04. 419 924 -504 45,4

05. 473 1.092 -620 43,3

06. 472 1.051 -579 44,9

07. 456 1.041 -585 43,8

08. 442 1.066 -623 41,5

09. 500 1.143 -643 43,8

10. 495 1.122 -627 44,1

11. 482 1.133 -651 42,5

12. 415 1.129 -714 36,8

2007. 01. 440 782 -342 56,3

02. 433 951 -518 45,5

03. 509 1.173 -663 43,4


172

Table 37Table 37Exports of goods by country of the destinationExports of goods by country of the destination

in thousands of KM

* Since February 13, 2007 data have comprised exports to Serbia, while until February 12, 2007 data included exports to Serbia and Montenegro.

Tabela 37Tabela 37Izvoz robe prema zemljama destinacijeIzvoz robe prema zemljama destinacije

u hiljadama KM

* Od 13.2.2007. podaci se odnose na izvoz u Srbiju, a do 12.2.2007. podaci su uklju~ivali izvoz u Srbiju i Crnu Goru.

Godina

Year

Mjesec

Month

Austrija

Austria

Francuska

France

Hrvatska

Croatia

Italija

Italy

Ma|arska

Hungary

Njema~ka

Germany

Slovenija

Slovenia

SCG*

SCG*

[vajcarska

Switzerland

Druge zemlje

Other countries

Ukupno

Total

1999. 62.316 11.538 202.375 269.301 7.087 144.235 96.440 244.408 114.577 223.342 1.375.619

2000. 74.194 12.521 173.413 515.014 7.921 262.061 150.614 464.820 240.321 364.042 2.264.921

2001. 83.190 24.256 247.278 412.797 9.510 328.378 175.634 466.386 242.854 265.243 2.255.526

2002. 83.640 41.723 313.266 248.396 12.933 262.698 174.258 421.059 229.993 301.190 2.089.156

2003. 82.094 23.444 406.121 340.796 11.826 289.074 249.706 382.257 228.235 309.292 2.322.846

2004. 136.048 48.409 609.975 492.555 22.698 268.389 256.498 446.073 104.049 434.087 2.818.780

2005. 163.432 63.696 775.428 496.275 142.643 429.036 365.199 587.960 50.253 709.358 3.783.280

2006. 313.807 86.233 965.296 713.413 165.097 668.731 629.633 681.771 95.786 844.572 5.164.339

2006. 01. 18.646 4.491 51.442 43.815 10.511 54.445 31.916 31.818 4.784 49.837 301.705

02. 21.612 4.893 70.066 56.534 12.844 47.353 40.975 39.240 13.628 54.217 361.362

03. 22.252 6.285 73.270 67.653 16.771 50.767 55.700 44.610 6.236 71.852 415.396

04. 24.650 8.481 74.897 61.353 11.531 51.834 53.411 55.335 6.370 66.067 413.930

05. 29.107 5.988 92.124 64.487 11.014 59.098 59.027 59.286 6.848 75.277 462.256

06. 27.808 6.180 85.054 68.010 15.194 60.004 57.829 55.109 6.035 81.189 462.409

07. 26.641 7.653 82.723 68.800 10.994 58.166 59.102 57.929 5.225 71.366 448.600

08. 27.179 13.739 87.645 34.891 12.946 53.677 50.342 65.583 10.097 80.299 436.398

09. 29.634 7.755 87.707 69.094 15.380 59.566 61.890 62.337 9.906 87.758 491.028

10. 29.889 8.429 92.728 64.781 13.943 59.991 50.682 75.612 8.754 84.391 489.201

11. 30.749 7.282 86.920 65.186 19.944 61.923 63.649 70.110 9.238 59.812 474.814

12. 25.640 5.057 80.719 48.809 14.024 51.906 45.109 64.801 8.666 62.507 407.239

2007. 01. 31.054 5.802 80.422 67.935 21.615 61.295 46.085 40.440 5.957 72.956 433.560

02. 26.351 7.101 83.166 62.861 16.014 59.704 53.698 48.078 4.140 67.008 428.120

03. 31.783 7.555 93.890 76.233 20.978 65.823 61.728 50.958 9.790 85.027 503.765


173

Tablica 37Tablica 37Izvoz robe prema zemljama destinacijeIzvoz robe prema zemljama destinacije

u tisu}ama KM


Tabela 37Tabela 37Izvoz robe prema zemqama destinacijeIzvoz robe prema zemqama destinacije

u hiqadama KM

* Od 13.2.2007. podaci se odnose na izvoz u Srbiju, a do 12.2.2007. podaci su ukqu~ivali izvoz u Srbiju i Crnu Goru.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

Austrija

Austrija

Francuska

Francuska

Hrvatska

Hrvatska

Italija

Italija

Ma|arska

Ma|arska

Njema~ka

Wema~ka

Slovenija

Slovenija

SCG*

SCG*

[vicarska

[vajcarska

Druge zemlje

Druge zemqe

Ukupno

Ukupno

1999. 62.316 11.538 202.375 269.301 7.087 144.235 96.440 244.408 114.577 223.342 1.375.619

2000. 74.194 12.521 173.413 515.014 7.921 262.061 150.614 464.820 240.321 364.042 2.264.921

2001. 83.190 24.256 247.278 412.797 9.510 328.378 175.634 466.386 242.854 265.243 2.255.526

2002. 83.640 41.723 313.266 248.396 12.933 262.698 174.258 421.059 229.993 301.190 2.089.156

2003. 82.094 23.444 406.121 340.796 11.826 289.074 249.706 382.257 228.235 309.292 2.322.846

2004. 136.048 48.409 609.975 492.555 22.698 268.389 256.498 446.073 104.049 434.087 2.818.780

2005. 163.432 63.696 775.428 496.275 142.643 429.036 365.199 587.960 50.253 709.358 3.783.280

2006. 313.807 86.233 965.296 713.413 165.097 668.731 629.633 681.771 95.786 844.572 5.164.339

2006. 01. 18.646 4.491 51.442 43.815 10.511 54.445 31.916 31.818 4.784 49.837 301.705

02. 21.612 4.893 70.066 56.534 12.844 47.353 40.975 39.240 13.628 54.217 361.362

03. 22.252 6.285 73.270 67.653 16.771 50.767 55.700 44.610 6.236 71.852 415.396

04. 24.650 8.481 74.897 61.353 11.531 51.834 53.411 55.335 6.370 66.067 413.930

05. 29.107 5.988 92.124 64.487 11.014 59.098 59.027 59.286 6.848 75.277 462.256

06. 27.808 6.180 85.054 68.010 15.194 60.004 57.829 55.109 6.035 81.189 462.409

07. 26.641 7.653 82.723 68.800 10.994 58.166 59.102 57.929 5.225 71.366 448.600

08. 27.179 13.739 87.645 34.891 12.946 53.677 50.342 65.583 10.097 80.299 436.398

09. 29.634 7.755 87.707 69.094 15.380 59.566 61.890 62.337 9.906 87.758 491.028

10. 29.889 8.429 92.728 64.781 13.943 59.991 50.682 75.612 8.754 84.391 489.201

11. 30.749 7.282 86.920 65.186 19.944 61.923 63.649 70.110 9.238 59.812 474.814

12. 25.640 5.057 80.719 48.809 14.024 51.906 45.109 64.801 8.666 62.507 407.239

2007. 01. 31.054 5.802 80.422 67.935 21.615 61.295 46.085 40.440 5.957 72.956 433.560

02. 26.351 7.101 83.166 62.861 16.014 59.704 53.698 48.078 4.140 67.008 428.120

03. 31.783 7.555 93.890 76.233 20.978 65.823 61.728 50.958 9.790 85.027 503.765


174

Table 38Table 38Imports of goods by country of originImports of goods by country of origin

in thousands of KM

* Since February 13, 2007 data have comprised imports from Serbia, while until February 12, 2007 data included imports from Serbia and Montenegro.

Tabela 38Tabela 38Uvoz robe prema zemljama porijeklaUvoz robe prema zemljama porijekla

u hiljadama KM

* Od 13.2.2007. podaci se odnose na uvoz iz Srbije, a do 12.2.2007. podaci su uklju~ivali uvoz iz Srbije i Crne Gore.

Godina

Year

Mjesec

Month

Austrija

Austria

Francuska

France

Hrvatska

Croatia

Italija

Italy

Ma|arska

Hungary

Njema~ka

Germany

Slovenija

Slovenia

SCG*

SCG*

[vajcarska

Switzerland

Druge zemlje

Other countries

Ukupno

Total

1999. 288.118 70.030 1.020.151 978.755 296.611 633.553 753.158 384.395 94.450 1.528.691 6.047.912

2000. 368.070 93.567 953.134 704.214 307.729 805.186 998.717 439.282 128.543 1.784.161 6.582.603

2001. 416.642 98.212 1.104.538 957.233 411.652 772.527 945.602 523.827 226.925 1.874.270 7.331.428

2002. 463.792 134.567 1.330.043 789.764 491.428 998.531 906.329 697.856 149.000 2.086.271 8.047.581

2003. 360.981 155.737 1.446.124 852.243 510.172 1.007.015 774.398 656.626 138.747 2.416.898 8.318.941

2004. 396.408 176.498 1.633.847 850.747 411.549 1.101.218 712.071 946.962 158.430 2.918.211 9.305.942

2005. 488.104 251.630 1.886.484 1.000.500 409.603 1.605.765 779.943 1.135.162 182.857 3.438.497 11.178.545

2006. 446.970 208.581 1.907.044 1.009.865 392.515 1.398.466 833.548 1.108.219 268.813 3.815.163 11.389.183

2006 01. 15.850 8.543 99.005 38.832 20.085 68.313 29.601 44.895 10.963 167.241 503.329

02. 25.077 12.955 114.057 56.775 23.874 94.836 49.393 61.065 22.530 218.511 679.073

03. 30.698 15.734 131.842 69.375 24.962 113.547 95.544 78.073 26.447 275.369 861.592

04. 30.751 16.499 156.760 74.745 29.038 107.578 68.813 87.581 21.505 296.048 889.318

05. 40.276 18.273 173.707 95.856 32.707 129.719 70.098 98.687 26.806 371.253 1.057.381

06. 43.376 16.947 154.783 96.170 33.989 133.111 73.125 100.318 24.227 335.725 1.011.772

07. 39.879 18.005 166.059 103.777 36.172 117.138 76.985 93.495 24.510 325.841 1.001.860

08. 49.124 18.383 185.586 71.496 37.054 116.311 73.190 113.573 20.342 341.014 1.026.074

09. 45.754 18.334 190.414 97.916 35.341 124.739 80.480 110.339 22.895 373.867 1.100.079

10. 41.301 22.561 181.410 103.850 33.987 124.598 77.007 110.387 19.739 364.778 1.079.617

11. 43.076 21.194 185.057 98.780 40.948 129.884 74.461 103.673 23.126 370.979 1.091.176

12. 41.808 21.152 168.363 102.294 44.359 138.692 64.851 106.132 25.724 374.537 1.087.913

2007. 01. 29.818 13.860 126.401 65.042 33.090 94.731 48.869 71.449 31.867 266.631 781.756

02. 31.704 16.993 144.322 81.422 32.700 112.148 61.838 87.564 22.644 350.906 942.240

03. 44.940 21.612 186.485 106.027 36.573 144.029 68.938 118.508 24.869 407.993 1.159.975


175

Tablica 38Tablica 38Uvoz robe prema zemljama podrijetlaUvoz robe prema zemljama podrijetla

u tisu}ama KM


Tabela 38Tabela 38Uvoz robe prema zemqama porijeklaUvoz robe prema zemqama porijekla

u hiqadama KM

* Od 13.2.2007. podaci se odnose na izvoz u Srbiju, a do 12.2.2007. podaci su ukqu~ivali izvoz u Srbiju i Crnu Goru.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

Austrija

Austrija

Francuska

Francuska

Hrvatska

Hrvatska

Italija

Italija

Ma|arska

Ma|arska

Njema~ka

Wema~ka

Slovenija

Slovenija

SCG*

SCG*

[vicarska

[vajcarska

Druge zemlje

Druge zemqe

Ukupno

Ukupno

1999. 288.118 70.030 1.020.151 978.755 296.611 633.553 753.158 384.395 94.450 1.528.691 6.047.912

2000. 368.070 93.567 953.134 704.214 307.729 805.186 998.717 439.282 128.543 1.784.161 6.582.603

2001. 416.642 98.212 1.104.538 957.233 411.652 772.527 945.602 523.827 226.925 1.874.270 7.331.428

2002. 463.792 134.567 1.330.043 789.764 491.428 998.531 906.329 697.856 149.000 2.086.271 8.047.581

2003. 360.981 155.737 1.446.124 852.243 510.172 1.007.015 774.398 656.626 138.747 2.416.898 8.318.941

2004. 396.408 176.498 1.633.847 850.747 411.549 1.101.218 712.071 946.962 158.430 2.918.211 9.305.942

2005. 488.104 251.630 1.886.484 1.000.500 409.603 1.605.765 779.943 1.135.162 182.857 3.438.497 11.178.545

2006. 446.970 208.581 1.907.044 1.009.865 392.515 1.398.466 833.548 1.108.219 268.813 3.815.163 11.389.183

2006 01. 15.850 8.543 99.005 38.832 20.085 68.313 29.601 44.895 10.963 167.241 503.329

02. 25.077 12.955 114.057 56.775 23.874 94.836 49.393 61.065 22.530 218.511 679.073

03. 30.698 15.734 131.842 69.375 24.962 113.547 95.544 78.073 26.447 275.369 861.592

04. 30.751 16.499 156.760 74.745 29.038 107.578 68.813 87.581 21.505 296.048 889.318

05. 40.276 18.273 173.707 95.856 32.707 129.719 70.098 98.687 26.806 371.253 1.057.381

06. 43.376 16.947 154.783 96.170 33.989 133.111 73.125 100.318 24.227 335.725 1.011.772

07. 39.879 18.005 166.059 103.777 36.172 117.138 76.985 93.495 24.510 325.841 1.001.860

08. 49.124 18.383 185.586 71.496 37.054 116.311 73.190 113.573 20.342 341.014 1.026.074

09. 45.754 18.334 190.414 97.916 35.341 124.739 80.480 110.339 22.895 373.867 1.100.079

10. 41.301 22.561 181.410 103.850 33.987 124.598 77.007 110.387 19.739 364.778 1.079.617

11. 43.076 21.194 185.057 98.780 40.948 129.884 74.461 103.673 23.126 370.979 1.091.176

12. 41.808 21.152 168.363 102.294 44.359 138.692 64.851 106.132 25.724 374.537 1.087.913

2007. 01. 29.818 13.860 126.401 65.042 33.090 94.731 48.869 71.449 31.867 266.631 781.756

02. 31.704 16.993 144.322 81.422 32.700 112.148 61.838 87.564 22.644 350.906 942.240

03. 44.940 21.612 186.485 106.027 36.573 144.029 68.938 118.508 24.869 407.993 1.159.975


176

Table 39Table 39Structure of Export by goodsStructure of Export by goods

in thousands of KM

Note:Note:- Source of these data is Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina, and for that reason total exports and imports differ from those shown in balance of payments statistics, the later including various adjustments. - Data on exports and imports of goods are classified in accordance with World Trade Organization’s Harmonized System codes.

Tabela 39Tabela 39 Struktura izvoza prema robi Struktura izvoza prema robi

u hiljadama KM

Bilje{ka:Bilje{ka:- Izvor ovih podataka je Agencija za statistiku BiH i zbog toga se ukupan izvoz i uvoz robe razlikuju od vrijednosti iskazanih u statistici platnog bilansa koja uklju~uje razna prilago|enja. - Podaci su klasifikovani prema Harmonizovanom sistemu kodova Svjetske trgovinske or-ganizacije.

Grupa proizvoda

Commodity group

januar - mart 2006.

January - March 2006

januar - mart 2007.


Procenat promjeneu odnosu na istiperiod prethodne

godine (%)

Change percent over the corresponding period in previous

year (%)

Iznos

Amount

Iznos

Amount

Procenat u~e{}a (%)

Percentagedistribution (%)

@ivotinje i proizvodi ìvotinjskog porijeklaAnimals & animal products 8.482 10.789 0,8 27,2

Proizvodi biljnog porijekla Vegetable products 5.661 6.736 0,5 19,0

Masti i ulja ìvotinjskog porijekla i biljnog porijeklaAnimal or vegetable fats 3.891 9.728 0,7 150,0

Prehrambene prera|evine Prepared foodstuff 29.582 34.412 2,5 16,3

Proizvodi mineralnog porijekla Mineral products 120.118 100.672 7,4 -16,2

Proizvodi hemijske industrije ili srodnih industrijaChemical products 98.281 78.719 5,8 -19,9

Plasti~ne mase, guma i kau~ukPlastic and rubber 17.760 34.476 2,5 94,1

Koà i krzno Hides & skins 19.270 35.687 2,6 85,2

Drvo i proizvodi od drveta Wood & wood products 73.435 119.540 8,8 62,8

Celuloza, papir i karton i njihovi proizvodi Wood & pulp products 21.208 25.217 1,8 18,9

Tekstil i tekstilni proizvodi Textile & textile articles 52.386 69.232 5,1 32,2

Obu}a, {e{iri, kape i sli~ni proizvodi Footwear, headwear 59.202 84.210 6,2 42,2

Proizvodi od kamena, gipsa, cementa i sli~nih materijala, kerami~ki proizvodi, staklo i stakleni proizvodiArticles of stone, plaster, cement, asbestos 6.922 16.920 1,2 144,4

Biseri, plemeniti metali i njihovi proizvodi, drago i poludrago kamenjePearls, precious metals and articles thereof, prec. or semi-prec. stones 106 309 0,0 190,5

Bazni metali i proizvodi od baznih metala Base metals & articles thereof 297.136 421.585 30,9 41,9

Ma{ine, aparati, mehani~ki i elektri~ni ure|aji Machinery & mechanical appliances 146.107 168.300 12,3 15,2

Transportna sredstva i njihovi dijelovi i pribor Transportation equipment 21.658 22.806 1,7 5,3

Satovi, mjerni, muzi~ki i medicinski instrumenti Instruments, measuring, musical 3.051 3.638 0,3 19,2

Oru`je i municija; njihovi dijelovi i priborArms and ammunition; parts and accessories thereof 2.953 14.040 1,0 375,5

Razni proizvodi Miscellaneous 90.690 108.179 7,9 19,3

Umjetni~ka djela, kolekcionarski predmeti i antikvitetiWorks of art, collectors’ pieces and antiques 199 232 0,0 16,8

Nerazvrstano Unclassified 363 18 0,0 -95,1

UkupnoTotal 1.078.463 1.365.444 100,0 26,6


177

Tablica 39Tablica 39Struktura izvoza prema robi Struktura izvoza prema robi

u tisu}ama KM

Bilje{ka:Bilje{ka:- Izvor ovih podataka je Agencija za statistiku BiH i zbog toga se ukupan izvoz i uvoz robe razlikuju od vrijednosti iskazanih u statistici platnog bilansa koja uklju~uje razne prilagodbe. - Podaci su klasificirani prema Harmoniziranom sustavu kodova Svjetske trgovinske organizacije.

Tabela 39Tabela 39Struktura izvoza prema robiStruktura izvoza prema robi

u hiqadama KM

Biqe{ka:Biqe{ka:- Izvor ovih podataka je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine i zbog toga se ukupan izvoz i uvoz robe razlikuju od vrijednosti iskazanih u statistici platnog bilansa koja ukqu~uje razna prilago|ewa. - Podaci su klasifikovani prema Harmonizovanom sistemu kodova Svjetske trgovin-ske organizacije.

Skupina proizvoda

Grupa proizvoda

Sije~anj - oùjak 2006.

Januar - mart 2006.


Januar - mart 2007.

Postotak promjene u odnosu na isto

razdoblje prethodne godine (%)

Procenat promjene u odnosu na isti period prethodne

godine (%)

Iznos

Iznos

Iznos

Iznos

Postotaku~e{}a (%)

Procenat u~e{}a (%)

@ivotinje i proizvodi ìvotinjskog podrijetla @ivotiwe i proizvodi ìvotiwskog porijekla 8.482 10.789 0,8 27,2

Proizvodi biljnog podrijetlaProizvodi biqnog porijekla 5.661 6.736 0,5 19,0

Masti i ulja ìvotinjskog podrijetla i biljnog podrijetlaMasti i uqa ìvotiwskog porijekla i biqnog porijekla 3.891 9.728 0,7 150,0

Prehrambene prera|evinePrehrambene prera|evine 29.582 34.412 2,5 16,3

Proizvodi mineralnog podrijetlaProizvodi mineralnog porijekla 120.118 100.672 7,4 -16,2

Proizvodi kemijske industrije ili srodnih industrijaProizvodi hemijske industrije ili srodnih industrija 98.281 78.719 5,8 -19,9

Plasti~ne mase, guma i kau~ukPlasti~ne mase, guma i kau~uk 17.760 34.476 2,5 94,1

Koà i krznoKoà i krzno 19.270 35.687 2,6 85,2

Drvo i proizvodi od drvetaDrvo i proizvodi od drveta 73.435 119.540 8,8 62,8

Celuloza, papir i karton i njihovi proizvodiCeluloza, papir i karton i wihovi proizvodi 21.208 25.217 1,8 18,9

Tekstil i tekstilni proizvodiTekstil i tekstilni proizvodi 52.386 69.232 5,1 32,2

Obu}a, {e{iri, kape i sli~ni proizvodiObu}a, {e{iri, kape i sli~ni proizvodi 59.202 84.210 6,2 42,2

Proizvodi od kamena, gipsa, cementa i sli~nih mat., keram. proizvodi, staklo i stak. proizvodiProizvodi od kamena, gipsa, cementa i sli~nih mat., keram. proizvodi, staklo i stak. proizvodi 6.922 16.920 1,2 144,4

Biseri, plemeniti metali i njihovi proizvodi, drago i poludrago kamenjeBiseri, plemeniti metali i wihovi proizvodi, drago i poludrago kamewe 106 309 0,0 190,5

Bazni metali i proizvodi od baznih metalaBazni metali i proizvodi od baznih metala 297.136 421.585 30,9 41,9

Strojevi, aparati, mehani~ki i elektri~ni ure|ajiMa{ine, aparati, mehani~ki i elektri~ni ure|aji 146.107 168.300 12,3 15,2

Transportna sredstva i njihovi dijeloviTransportna sredstva i wihovi dijelovi i pribor 21.658 22.806 1,7 5,3

Satovi, mjerni, glazbeni i medicinski instrumentiSatovi, mjerni, muzi~ki i medicinski instrumenti 3.051 3.638 0,3 19,2

Oru`je i municija; njihovi dijelovi i priborOru`je i municija; wihovi dijelovi i pribor 2.953 14.040 1,0 375,5

Razni proizvodiRazni proizvodi 90.690 108.179 7,9 19,3

Umjetni~ka dijela, kolekcionarski predmeti i antikvitetiUmjetni~ka djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti 199 232 0,0 16,8

NerazvrstanoNerazvrstano 363 18 0,0 -95,1

UkupnoUkupno 1.078.463 1.365.444 100,0 26,6


178

Table 40Table 40Structure of Import by goodsStructure of Import by goods

in thousands of KM

Note:Note:- Source of these data is Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina, and for that reason total exports and imports differ from those shown in balance of payments statistics, the later including various adjustments. - Data on exports and imports of goods are classified in accordance with World Trade Organization’s Harmonized System codes.

Tabela 40Tabela 40 Struktura uvoza prema robi Struktura uvoza prema robi

u hiljadama KM

Bilje{ka:Bilje{ka:- Izvor ovih podataka je Agencija za statistiku BiH i zbog toga se ukupan izvoz i uvoz robe razlikuju od vrijednosti iskazanih u statistici platnog bilansa koja uklju~uje razna prilago|enja. - Podaci su klasifikovani prema Harmonizovanom sistemu kodova Svjetske trgovinske or-ganizacije.

Grupa proizvoda

Commodity group

januar - mart 2006.


januar - mart 2007.


Procenat promjeneu odnosu na istiperiod prethodne

godine (%)

Change percent over the corresponding period in previous

year (%)

Iznos

Amount

Iznos

Amount

Procenat u~e{}a (%)

Percentagedistribution (%)

@ivotinje i proizvodi ìvotinjskog porijeklaAnimals & animal products 45.745 55.730 1,9 21,8

Proizvodi biljnog porijekla Vegetable products 99.210 145.420 5,0 46,6

Masti i ulja ìvotinjskog porijekla i biljnog porijeklaAnimal or vegetable fats 17.294 23.534 0,8 36,1

Prehrambene prera|evine Prepared foodstuff 219.484 252.161 8,7 14,9

Proizvodi mineralnog porijekla Mineral products 349.626 417.088 14,5 19,3

Proizvodi hemijske industrije ili srodnih industrijaChemical products 201.616 287.163 10,0 42,4

Plasti~ne mase, guma i kau~ukPlastic and rubber 80.158 131.871 4,6 64,5

Koà i krzno Hides & skins 56.855 53.028 1,8 -6,7

Drvo i proizvodi od drveta Wood & wood products 19.770 33.459 1,2 69,2

Celuloza, papir i karton i njihovi proizvodi Wood & pulp products 65.479 77.359 2,7 18,1

Tekstil i tekstilni proizvodi Textile & textile articles 108.991 136.821 4,7 25,5

Obu}a, {e{iri, kape i sli~ni proizvodi Footwear, headwear 40.930 50.021 1,7 22,2

Proizvodi od kamena, gipsa, cementa i sli~nih materijala, kerami~ki proizvodi, staklo i stakleni proizvodiArticles of stone, plaster, cement, asbestos 38.586 65.986 2,3 71,0

Biseri, plemeniti metali i njihovi proizvodi, drago i poludrago kamenjePearls, precious metals and articles thereof, prec. or semi-prec. stones 2.613 2.274 0,1 -13,0

Bazni metali i proizvodi od baznih metala Base metals & articles thereof 175.374 369.314 12,8 110,6

Ma{ine, aparati, mehani~ki i elektri~ni ure|aji Machinery & mechanical appliances 326.250 494.808 17,2 51,7

Transportna sredstva i njihovi dijelovi i pribor Transportation equipment 138.548 196.150 6,8 41,6

Satovi, mjerni, muzi~ki i medicinski instrumenti Instruments, measuring, musical 20.842 35.449 1,2 70,1

Oru`je i municija; njihovi dijelovi i priborArms and ammunition; parts and accessories thereof 844 1.076 0,0 27,6

Razni proizvodi Miscellaneous 34.698 54.862 1,9 58,1

Umjetni~ka djela, kolekcionarski predmeti i antikvitetiWorks of art, collectors’ pieces and antiques 83 229 0,0 175,5

Nerazvrstano Unclassified 998 166 0,0 -83,4

UkupnoTotal 2.043.993 2.883.971 100,0 41,1


179

Tablica 40Tablica 40Struktura uvoza prema robi Struktura uvoza prema robi

u tisu}ama KM

Bilje{ka:Bilje{ka:- Izvor ovih podataka je Agencija za statistiku BiH i zbog toga se ukupan izvoz i uvoz robe razlikuju od vrijednosti iskazanih u statistici platnog bilansa koja uklju~uje razne prilagodbe. - Podaci su klasificirani prema Harmoniziranom sustavu kodova Svjetske trgovinske organizacije.

Tabela 40Tabela 40Struktura uvoza prema robiStruktura uvoza prema robi

u hiqadama KM

Biqe{ka:Biqe{ka:- Izvor ovih podataka je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine i zbog toga se ukupan izvoz i uvoz robe razlikuju od vrijednosti iskazanih u statistici platnog bilansa koja ukqu~uje razna prilago|ewa. - Podaci su klasifikovani prema Harmonizovanom sistemu kodova Svjetske trgovin-ske organizacije.

Skupina proizvoda

Grupa proizvoda


Januar - mart 2006.


Januar - mart 2007.

Postotak promjene u odnosu na isto

razdoblje prethodne godine (%)

Procenat promjene u odnosu na isti period prethodne

godine (%)

Iznos

Iznos

Iznos

Iznos

Postotaku~e{}a (%)

Procenat u~e{}a (%)

@ivotinje i proizvodi ìvotinjskog podrijetla @ivotiwe i proizvodi ìvotiwskog porijekla 45.745 55.730 1,9 21,8

Proizvodi biljnog podrijetlaProizvodi biqnog porijekla 99.210 145.420 5,0 46,6

Masti i ulja ìvotinjskog podrijetla i biljnog podrijetlaMasti i uqa ìvotiwskog porijekla i biqnog porijekla 17.294 23.534 0,8 36,1

Prehrambene prera|evinePrehrambene prera|evine 219.484 252.161 8,7 14,9

Proizvodi mineralnog podrijetlaProizvodi mineralnog porijekla 349.626 417.088 14,5 19,3

Proizvodi kemijske industrije ili srodnih industrijaProizvodi hemijske industrije ili srodnih industrija 201.616 287.163 10,0 42,4

Plasti~ne mase, guma i kau~ukPlasti~ne mase, guma i kau~uk 80.158 131.871 4,6 64,5

Koà i krznoKoà i krzno 56.855 53.028 1,8 -6,7

Drvo i proizvodi od drvetaDrvo i proizvodi od drveta 19.770 33.459 1,2 69,2

Celuloza, papir i karton i njihovi proizvodiCeluloza, papir i karton i wihovi proizvodi 65.479 77.359 2,7 18,1

Tekstil i tekstilni proizvodiTekstil i tekstilni proizvodi 108.991 136.821 4,7 25,5

Obu}a, {e{iri, kape i sli~ni proizvodiObu}a, {e{iri, kape i sli~ni proizvodi 40.930 50.021 1,7 22,2

Proizvodi od kamena, gipsa, cementa i sli~nih mat., keram. proizvodi, staklo i stak. proizvodiProizvodi od kamena, gipsa, cementa i sli~nih mat., keram. proizvodi, staklo i stak. proizvodi 38.586 65.986 2,3 71,0

Biseri, plemeniti metali i njihovi proizvodi, drago i poludrago kamenjeBiseri, plemeniti metali i wihovi proizvodi, drago i poludrago kamewe 2.613 2.274 0,1 -13,0

Bazni metali i proizvodi od baznih metalaBazni metali i proizvodi od baznih metala 175.374 369.314 12,8 110,6

Strojevi, aparati, mehani~ki i elektri~ni ure|ajiMa{ine, aparati, mehani~ki i elektri~ni ure|aji 326.250 494.808 17,2 51,7

Transportna sredstva i njihovi dijeloviTransportna sredstva i wihovi dijelovi i pribor 138.548 196.150 6,8 41,6

Satovi, mjerni, glazbeni i medicinski instrumentiSatovi, mjerni, muzi~ki i medicinski instrumenti 20.842 35.449 1,2 70,1

Oru`je i municija; njihovi dijelovi i priborOru`je i municija; wihovi dijelovi i pribor 844 1.076 0,0 27,6

Razni proizvodiRazni proizvodi 34.698 54.862 1,9 58,1

Umjetni~ka dijela, kolekcionarski predmeti i antikvitetiUmjetni~ka djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti 83 229 0,0 175,5

NerazvrstanoNerazvrstano 998 166 0,0 -83,4

UkupnoUkupno 2.043.993 2.883.971 100,0 41,1


180

Table 41Table 41Average Exchange Rates of KMAverage Exchange Rates of KM

Note:Note:From 2 November, 2006 currency mark for Serbian dinar changed (the three-character alpha code for the dinar is RSD instead CSD, while its numeric code is 941 instead 891).

Tabela 41Tabela 41Pregled prosje~nih srednjih kurseva KMPregled prosje~nih srednjih kurseva KM

Bilje{ka:Bilje{ka:Od 2. novembra 2006.godine primjenjuje se novi kod i oznaka valute Republike Srbije (umjesto CSD primjenjuje se nova oznaka RSD, a novi kod je 941 umjesto dosada{njeg 891).

Godina

Year

Mjesec

Month

EMU

EMU

Hrvatska

Croatia

Ma|arska

Hungary

Slovenija

Slovenia

[vicarska

Switzerland

V. Britanija

UK

SAD

USA

Srbija

Serbia

EUR1

HRK100

HUF100

SIT100

CHF1

GBP1

USD1

RSD100

1998. 1,9720 …. …. 1,0608 1,2147 2,9182 1,7614 …

1999. 1,9558 …. 0,7187 1,0095 1,2270 2,9670 1,8343 …

2000. 1,9558 25,6172 0,7529 0,9492 1,2558 3,2069 2,1189 …

2001. 1,9558 26,1937 0,7627 0,8975 1,2952 3,1466 2,1856 …

2002. 1,9558 26,4078 0,8052 0,8658 1,3332 3,1126 2,0768 3,2069

2003. 1,9558 25,8632 0,7726 0,8365 1,2869 2,8297 1,7335 3,0094

2004. 1,9558 26,1002 0,7771 0,8182 1,2669 2,8831 1,5755 2,6993

2005. 1,9558 26,4229 0,7886 0,8164 1,2631 2,8596 1,5728 2,3605

2006. 1,9558 26,7030 0,7412 0,8163 1,2433 2,8692 1,5594 2,3271

2006. 01. 1,9558 26,5145 0,7796 0,8167 1,2620 2,8526 1,6197 2,2532

02. 1,9558 26,7191 0,7775 0,8167 1,2556 2,8644 1,6368 2,2414

03. 1,9558 26,6856 0,7524 0,8165 1,2466 2,8399 1,6285 2,2458

04. 1,9558 26,7442 0,7357 0,8163 1,2420 2,8175 1,5986 2,2604

05. 1,9558 26,8890 0,7450 0,8162 1,2557 2,8592 1,5336 2,2399

06. 1,9558 26,9455 0,7222 0,8161 1,2539 2,8498 1,5454 2,2544

07. 1,9558 26,9763 0,7029 0,8161 1,2471 2,8425 1,5416 2,3324

08. 1,9558 26,8445 0,7130 0,8162 1,2394 2,8891 1,5279 2,3629

09. 1,9558 26,4558 0,7120 0,8163 1,2349 2,8975 1,5353 2,3512

10. 1,9558 26,4543 0,7317 0,8163 1,2303 2,9070 1,5503 2,4173

11. 1,9558 26,6209 0,7547 0,8161 1,2284 2,9029 1,5209 2,4757

12. 1,9558 26,5866 0,7700 0,8161 1,2248 2,9070 1,4809 2,4829

2007. 01. 1,9558 26,5375 0,7713 ... 1,2115 2,9472 1,5048 2,4561

02. 1,9558 26,5655 0,7718 ... 1,2060 2,9299 1,4972 2,4648

03. 1,9558 26,5646 0,7822 ... 1,2130 2,8767 1,4772 2,4192


181

Tablica 41Tablica 41Pregled prosje~nih srednjih te~ajeva KMPregled prosje~nih srednjih te~ajeva KM

Bilje{ka:Bilje{ka:Kori{teni su najnoviji podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine o vrijednosti izvoza robe po specijalnom sustavu trgovine i nisu ukqu~ene prilagodbe obuhvata i vrijednosti koje se rade u svrhu izvje{}ivanja o platnoj bilanci.

Tabela 41Tabela 41Pregled prosje~nih sredwih kurseva KMPregled prosje~nih sredwih kurseva KM

Biqe{ka:Biqe{ka:Kori{teni su najnoviji podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine o vrijednosti izvoza robe po specijalnom sistemu trgovine i nisu ukqu~ena prilago|ewa obuhvata i vrijednosti koja se rade u svrhu izvje{tavawa o platnom bilansu.

Godina

Godina

Mjesec

Mjesec

EMU

EMU

Hrvatska

Hrvatska

Ma|arska

Ma|arska

Slovenija

Slovenija

[vicarska

[vajcarska

V. Britanija

V. Britanija

SAD

SAD

Srbija

Srbija

EUR1

HRK100

HUF100

SIT100

CHF1

GBP1

USD1

CSD100

1998. 1,9720 …. …. 1,0608 1,2147 2,9182 1,7614 …

1999. 1,9558 …. 0,7187 1,0095 1,2270 2,9670 1,8343 …

2000. 1,9558 25,6172 0,7529 0,9492 1,2558 3,2069 2,1189 …

2001. 1,9558 26,1937 0,7627 0,8975 1,2952 3,1466 2,1856 …

2002. 1,9558 26,4078 0,8052 0,8658 1,3332 3,1126 2,0768 3,2069

2003. 1,9558 25,8632 0,7726 0,8365 1,2869 2,8297 1,7335 3,0094

2004. 1,9558 26,1002 0,7771 0,8182 1,2669 2,8831 1,5755 2,6993

2005. 1,9558 26,4229 0,7886 0,8164 1,2631 2,8596 1,5728 2,3605

2006. 1,9558 26,7030 0,7412 0,8163 1,2433 2,8692 1,5594 2,3271

2006. 01. 1,9558 26,5145 0,7796 0,8167 1,2620 2,8526 1,6197 2,2532

02. 1,9558 26,7191 0,7775 0,8167 1,2556 2,8644 1,6368 2,2414

03. 1,9558 26,6856 0,7524 0,8165 1,2466 2,8399 1,6285 2,2458

04. 1,9558 26,7442 0,7357 0,8163 1,2420 2,8175 1,5986 2,2604

05. 1,9558 26,8890 0,7450 0,8162 1,2557 2,8592 1,5336 2,2399

06. 1,9558 26,9455 0,7222 0,8161 1,2539 2,8498 1,5454 2,2544

07. 1,9558 26,9763 0,7029 0,8161 1,2471 2,8425 1,5416 2,3324

08. 1,9558 26,8445 0,7130 0,8162 1,2394 2,8891 1,5279 2,3629

09. 1,9558 26,4558 0,7120 0,8163 1,2349 2,8975 1,5353 2,3512

10. 1,9558 26,4543 0,7317 0,8163 1,2303 2,9070 1,5503 2,4173

11. 1,9558 26,6209 0,7547 0,8161 1,2284 2,9029 1,5209 2,4757

12. 1,9558 26,5866 0,7700 0,8161 1,2248 2,9070 1,4809 2,4829

2007. 01. 1,9558 26,5375 0,7713 ... 1,2115 2,9472 1,5048 2,4561

02. 1,9558 26,5655 0,7718 ... 1,2060 2,9299 1,4972 2,4648

03. 1,9558 26,5646 0,7822 ... 1,2130 2,8767 1,4772 2,4192


182

Table 42Table 42Government finance BH - government sector unitsGovernment finance BH - government sector units

in millions of KM

Source:Source:Ministry of treasury and finance BH

Note:Note:- Annual data for consolidated revenue/expense includes Local level of Government while Quarterly data, due to lack of source data, does not. Amounts for the given quarter reflectchanges in stocks from the end of previous quarter till the end of the observed quarter. Difference between revenue and expense together with net acquisition of nonfinancial assets represents net surplus/deficit.

Tabela 42Tabela 42Vladine finansije BiH - jedinice sektora vladeVladine finansije BiH - jedinice sektora vlade

u milionima KM

Izvor:Izvor:Ministarstvo za trezor i finansije BiH.

Bilje{ka:Bilje{ka:- Podaci na godi{njem nivou za konsolidirane prihode/rashode uklju~uju i lokalni nivo vlasti (op}ine), dok ih podaci za kvartale zbog nedostupnosti izvornih podataka ne uklju~uju. Vrijednosti za dati kvartal predstavljaju promjenu stanja sa kraja predhodnog kvartala do kraja posmatranog kvartala. Razlika izme|u prihoda s jedne strane i rashoda sa neto na-bavkom nefinansijskih sredstava sa druge strane predstavlja neto suficit/deficit.

Konsolidovani prihodi

Conslidated revenue

Konsolidovani rashodi

Consolidated expense

Netonabavka nefinan.sredstava

Net acquisition of nonfinan.

assets

Netosuficit/deficit

Netsurplus/deficit

Institucije BiH

BHInstitutions

FBiH

FBH

RS

RS

Br~ko budèt

Brcko budget

Institucije BiH

BHInstitutions

FBiH

FBH

RS

RS

Br~ko budèt

Brcko budget

2003 270,7 3.889,1 1.853,5 199,9 6.021,0 254,6 3.706,7 1.749,7 161,8 5.680,4 237,9 102,6

2004 334,9 4.163,0 1.853,7 206,1 6.377,5 295,5 3.877,5 1.743,9 157,3 5.894,0 229,5 253,9

2005 472,5 4.427,1 1.966,5 178,7 6.956,7 399,5 4.043,9 1.743,7 162,6 6.261,6 289,7 405,4

2006

2005 Q1 81,0 847,2 331,2 37,2 1.296,6 62,2 785,4 325,6 29,2 1.202,4 12,8 81,4

Q2 150,6 1.097,4 410,5 49,4 1.665,8 114,9 945,9 348,4 35,1 1.402,1 58,5 205,2

Q3 121,2 1.074,0 416,8 41,4 1.637,7 86,5 869,7 353,7 37,3 1.331,2 40,5 265,9

Q4 119,7 1.026,0 410,3 50,7 1.568,6 135,9 1.134,4 426,8 60,9 1.720,3 48,5 -200,1

2006 Q1 159,2 919,6 410,7 44,9 1.515,5 142,7 806,1 342,0 31,2 1.303,1 12,1 200,3

Q2 228,4 1.140,9 432,2 48,7 1.820,6 170,5 1.007,6 386,6 37,1 1.572,1 30,3 218,1

Q3 191,3 1.273,0 519,9 47,9 2.008,5 160,9 1.008,5 518,0 46,0 1.709,8 55,4 243,4


183

Tablica 42Tablica 42Vladine financije BiH - jedinice sektora vladeVladine financije BiH - jedinice sektora vlade

u milijunima KM

Izvor:Izvor:Ministarstvo za trezor i financije BiH.

Bilje{ka:Bilje{ka:- Podaci na godi{njoj razini za konsolidirane prihode/rashode uklju~uju i lokalnu razinu vlasti (op}ine), dok ih podaci za kvartale zbog nedostupnosti izvornih podataka ne uklju~uju. Vri-jednosti za dani kvartal predstavljaju promjenu stanja sa kraja predhodnog kvartala do kraja posmatranog kvartala. Razlika izme|u prihoda sa jedne strane i rashoda sa neto nabavkom nefinancijskih sredstava sa druge strane predstavlja neto suficit/deficit.

Tabela 42Tabela 42Vladine finansije BiH - jedinice sektora vladeVladine finansije BiH - jedinice sektora vlade

u milionima KM


Biqe{ka:Biqe{ka:- Podaci na godi{wem nivou za konsolidovane prihode/rashode ukqu~uju i lokalni nivo vlasti (op{tine), dok ih podaci za kvartale zbog nedostupnosti izvornih podataka ne ukqu~uju. Vrijednosti za dati kvartal predstavqaju promjenu stawa sa kraja predhodnog kvar-tala do kraja posmatranog kvartala. Razlika izme|u prihoda s jedne strane i rashoda sa neto nabavkom nefinansijskih sredstava sa druge strane predstavqa neto suficit/deficit.

Konsolidirani prihodi


Konsolidirani rashodi




Netosuficit/deficit

Netosuficit/deficit

Institucije BiH

Institucije BiH

FBiH

FBH

RS

RS

Br~ko budèt

Br~ko buyet

Institucije BiH

Institucije BiH

FBiH

FBH

RS

RS

Br~ko budèt

Br~ko buyet

2003 270,7 3.889,1 1.853,5 199,9 6.021,0 254,6 3.706,7 1.749,7 161,8 5.680,4 237,9 102,6

2004 334,9 4.163,0 1.853,7 206,1 6.377,5 295,5 3.877,5 1.743,9 157,3 5.894,0 229,5 253,9

2005 472,5 4.427,1 1.966,5 178,7 6.956,7 399,5 4.043,9 1.743,7 162,6 6.261,6 289,7 405,4

2006

2005 Q1 81,0 847,2 331,2 37,2 1.296,6 62,2 785,4 325,6 29,2 1.202,4 12,8 81,4

Q2 150,6 1.097,4 410,5 49,4 1.665,8 114,9 945,9 348,4 35,1 1.402,1 58,5 205,2

Q3 121,2 1.074,0 416,8 41,4 1.637,7 86,5 869,7 353,7 37,3 1.331,2 40,5 265,9

Q4 119,7 1.026,0 410,3 50,7 1.568,6 135,9 1.134,4 426,8 60,9 1.720,3 48,5 -200,1

2006 Q1 159,2 919,6 410,7 44,9 1.515,5 142,7 806,1 342,0 31,2 1.303,1 12,1 200,3

Q2 228,4 1.140,9 432,2 48,7 1.820,6 170,5 1.007,6 386,6 37,1 1.572,1 30,3 218,1

Q3 191,3 1.273,0 519,9 47,9 2.008,5 160,9 1.008,5 518,0 46,0 1.709,8 55,4 243,4


184

Table 43Table 43Government finance BH - structure of consolidated revenue and expenseGovernment finance BH - structure of consolidated revenue and expense

in millions of KM

Source:Source:Ministry of treasury and finance BH


Tabela 43Tabela 43Vladine finansije BiH - struktura konsolidiranih prihoda i rashodaVladine finansije BiH - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda

u milionima KM



Prihodi

Revenue

Rashodi

ExpenseNeto

nabavka nefinan. sredstava

Net acquisi-tion of

nonfinancial assets

Porez

Taxes

Doprinosi za socijalno

Social contributions

Grantovi i ostaliprihodi

Grants and other revenue

Kompen-zacija

zaposlenih

Compensa-tion of

employees

Koristenje roba

i usluga

Use of goods

and services

Kamate

Interest

Subvencije

Subsidies

Socijalna davanja

Social benefits

Grantovi i ostali

rashodi

Grants and other

expense

2003 3.223,6 1.877,8 919,6 6.021,0 1.783,5 1.518,4 107,2 154,5 1.749,7 367,0 5.680,4 237,9

2004 3.401,8 2.002,8 972,8 6.377,5 1.776,2 1.414,8 84,4 184,4 1.965,4 468,7 5.894,0 229,5

2005 3.895,3 2.100,6 960,8 6.956,7 1.828,5 1.516,8 95,4 217,0 2.212,2 391,6 6.261,6 289,7

2006

2005 Q1 648,4 464,5 183,8 1.296,6 346,2 284,0 0,8 32,9 476,3 62,2 1.202,4 12,8

Q2 881,7 508,9 275,2 1.665,8 430,6 318,1 42,8 40,1 504,1 66,4 1.402,1 58,5

Q3 915,1 549,5 173,1 1.637,7 352,1 295,6 16,7 49,1 540,9 76,9 1.331,2 40,5

Q4 962,4 576,9 29,3 1.568,6 476,1 414,3 32,2 74,8 678,7 44,2 1.720,3 48,5

2006 Q1 862,9 500,3 152,4 1.515,5 400,1 296,4 19,7 36,5 487,8 62,6 1.303,1 12,1

Q2 1.079,0 613,6 127,9 1.820,6 452,6 338,4 30,6 68,0 614,8 67,7 1.572,1 30,3

Q3 1.113,3 662,2 233,1 2.008,5 428,6 471,0 20,4 90,2 600,7 98,9 1.709,8 55,4


185

Tablica 43Tablica 43Vladine finansije BiH - struktura konsolidiranih prihoda i rashodaVladine finansije BiH - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda

u milijunima KM

Izvor:Izvor:Ministarstvo za trezor i financije BiH.


Tabela 43Tabela 43Vladine financije BiH - struktura konsolidovanih prihoda i rashodaVladine financije BiH - struktura konsolidovanih prihoda i rashoda

u milionima KM


Biqe{ka:Biqe{ka:- Podaci na godi{wem nivou za konsolidovane prihode/rashode ukqu~uju i lokalni nivo vlasti (op{tine), dok ih podaci za kvartale zbog nedostupnosti izvornih podataka ne ukqu~uju. Vrijednosti za dati kvartal predstavqaju promjenu stawa sa kraja predhodnog kvartala do kraja posmatranog kvartala. Razlika izme|u prihoda s jedne strane i rashoda sa neto nabavkom nefinansijskih sredstava sa druge strane predstavqa neto suficit/deficit.

Prihodi

Prihodi

Rashodi

RashodiNeto

nabavka nefinac. sredstava

Neto nabavka nefinan. sredstava

Porez

Porez

Doprinosiza

socijalno

Dopri-nosi za

socijalno

Grantovii ostaliprihodi

Grantovi i ostali prihodi

Kompen-zacija

uposlenih

Kompenza-cija

zaposlenih

Kori{tenje roba

i usluga

Kori{tewe roba

i usluga

Kamate

Kamate

Subvencije

Subvencije

Socijalna davanja

Socijalna davanja

Grantovi i ostali

rashodi

Grantovi i ostali rashodi

2003 3.223,6 1.877,8 919,6 6.021,0 1.783,5 1.518,4 107,2 154,5 1.749,7 367,0 5.680,4 237,9

2004 3.401,8 2.002,8 972,8 6.377,5 1.776,2 1.414,8 84,4 184,4 1.965,4 468,7 5.894,0 229,5

2005 3.895,3 2.100,6 960,8 6.956,7 1.828,5 1.516,8 95,4 217,0 2.212,2 391,6 6.261,6 289,7

2006

2005 Q1 648,4 464,5 183,8 1.296,6 346,2 284,0 0,8 32,9 476,3 62,2 1.202,4 12,8

Q2 881,7 508,9 275,2 1.665,8 430,6 318,1 42,8 40,1 504,1 66,4 1.402,1 58,5

Q3 915,1 549,5 173,1 1.637,7 352,1 295,6 16,7 49,1 540,9 76,9 1.331,2 40,5

Q4 962,4 576,9 29,3 1.568,6 476,1 414,3 32,2 74,8 678,7 44,2 1.720,3 48,5

2006 Q1 862,9 500,3 152,4 1.515,5 400,1 296,4 19,7 36,5 487,8 62,6 1.303,1 12,1

Q2 1.079,0 613,6 127,9 1.820,6 452,6 338,4 30,6 68,0 614,8 67,7 1.572,1 30,3

Q3 1.113,3 662,2 233,1 2.008,5 428,6 471,0 20,4 90,2 600,7 98,9 1.709,8 55,4


186

Table 44Table 44Government finance FBH - government sector unitsGovernment finance FBH - government sector units

in millions of KM

Source:Source:Ministries of finance and social security funds at all levels of government in FBH.


Tabela 44Tabela 44Vladine finansije FBiH - jedinice sektora vladeVladine finansije FBiH - jedinice sektora vlade

u milionima KM

Izvor:Izvor:Ministarstva finansija i fondovi socijalnog osiguranja svih razina vlasti u FBiH.



Conslidated revenue


Consolidated expense Neto nabavka nefinansijskih sredstava

Net acquisition of nonfinancial

assets

Neto suficit/deficit

Net surplus/deficit

Budèt Federacije BiH

Federation BH budget

Fondovi socijalnog osiguranja

Socialsecurityfunds

Kantoni

Cantons

Budèt Federacije BiH

Federation BH budget


Socialsecurityfunds

Kantoni

Cantons

2003 1.011,3 1.367,6 1.244,4 3.889,1 992,1 1.315,5 1.163,6 3.706,7 92,3 90,2

2004 1.052,0 1.530,4 1.299,8 4.163,0 988,6 1.452,6 1.205,5 3.877,5 127,6 157,8

2005 1.120,9 1.659,9 1.367,3 4.427,1 912,5 1.594,1 1.332,3 4.043,9 87,8 295,3

2006

2005 Q1 167,6 344,3 342,0 847,2 123,2 382,7 286,2 785,4 3,0 58,8

Q2 400,7 426,0 324,8 1.097,4 282,0 394,3 323,6 945,9 43,4 108,1

Q3 303,5 418,7 366,0 1.074,0 184,3 396,9 302,7 869,7 22,2 182,0

Q4 249,1 470,8 334,6 1.026,0 322,9 420,2 419,8 1.134,4 -28,1 -80,3

2006 Q1 217,4 374,2 339,5 919,6 96,4 408,6 312,6 806,1 4,9 108,6

Q2 250,5 492,6 440,6 1.140,9 239,4 461,1 349,8 1.007,6 15,3 118,1

Q3 384,8 473,4 440,9 1.273,0 190,2 455,2 389,1 1.008,5 53,4 211,1


187

Tablica 44Tablica 44Vladine financije FBiH - jedinice sektora vladeVladine financije FBiH - jedinice sektora vlade

u milijunima KM

Izvor:Izvor:Ministarstva financija i fondovi socijalnog osiguranja svih razina vlasti u FBiH.


Tabela 44Tabela 44Vladine finansije FBiH - jedinice sektora vladeVladine finansije FBiH - jedinice sektora vlade

u milionima KM

Izvor:Izvor:Ministarstva finansija i fondovi socijalnog osigurawa svih nivoa vlasti u FBiH.





Konsolidovani rashodi Neto nabavka nefinan.sredstava


Netosuficit/deficit

Netosuficit/deficit

Prora~un Federacije

BiH

BuyetFederacije

BiH


Fondovi socijalnog osigurawa

@upanije

Kantoni

Prora~un Federacije

BiH

BuyetFederacije

BiH


Fondovi socijalnog osigurawa

@upanije

Kantoni

2003 1.011,3 1.367,6 1.244,4 3.889,1 992,1 1.315,5 1.163,6 3.706,7 92,3 90,2

2004 1.052,0 1.530,4 1.299,8 4.163,0 988,6 1.452,6 1.205,5 3.877,5 127,6 157,8

2005 1.120,9 1.659,9 1.367,3 4.427,1 912,5 1.594,1 1.332,3 4.043,9 87,8 295,3

2006

2005 Q1 167,6 344,3 342,0 847,2 123,2 382,7 286,2 785,4 3,0 58,8

Q2 400,7 426,0 324,8 1.097,4 282,0 394,3 323,6 945,9 43,4 108,1

Q3 303,5 418,7 366,0 1.074,0 184,3 396,9 302,7 869,7 22,2 182,0

Q4 249,1 470,8 334,6 1.026,0 322,9 420,2 419,8 1.134,4 -28,1 -80,3

2006 Q1 217,4 374,2 339,5 919,6 96,4 408,6 312,6 806,1 4,9 108,6

Q2 250,5 492,6 440,6 1.140,9 239,4 461,1 349,8 1.007,6 15,3 118,1

Q3 384,8 473,4 440,9 1.273,0 190,2 455,2 389,1 1.008,5 53,4 211,1


188

Table 45Table 45Government finance FBH - structure of consolidated revenue and expenseGovernment finance FBH - structure of consolidated revenue and expense

in millions of KM

Source:Source:Ministries of finance and social security funds at all levels of government in FBH.


Tabela 45Tabela 45Vladine finansije FBiH - struktura konsolidiranih prihoda i rashodaVladine finansije FBiH - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda

u milionima KM

Izvor:Izvor:Ministarstva finansija i fondovi socijalnog osiguranja svih razina vlasti u FBiH.


Prihodi

Revenue

Rashodi

ExpenseNeto


Net acquisi-tion of

nonfinancial assets

Porez

Taxes





Kompen-zacija

zaposlenih

Compensa-tion of

employees

Koristenje roba

i usluga

Use of goods

and services

Kamate

Interest

Subvencije

Subsidies

Socijalna davanja

Social benefits

Grantovi i ostali

rashodi

Grants and other

expense

2003 2.103,9 1.343,9 441,3 3.889,1 1.197,5 896,5 74,8 86,8 1.210,7 240,4 3.706,7 92,3

2004 2.221,2 1.456,7 485,1 4.163,0 1.119,3 868,9 53,5 112,5 1.342,2 381,0 3.877,5 127,6

2005 2.350,7 1.554,1 522,2 4.427,1 1.125,4 962,3 59,1 133,6 1.498,8 264,7 4.043,9 87,8

2006

2005 Q1 399,1 331,9 116,2 847,2 200,1 191,8 0,6 21,7 325,1 46,0 785,4 3,0

Q2 551,7 373,3 172,4 1.097,4 283,7 212,6 26,5 26,1 351,5 45,5 945,9 43,4

Q3 607,2 435,2 31,6 1.074,0 207,8 197,6 9,8 29,2 371,8 53,5 869,7 22,2

Q4 581,6 412,9 31,6 1.026,0 297,7 274,2 21,0 42,7 468,1 30,8 1.134,5 -28,1

2006 Q1 489,4 361,8 68,4 919,6 206,3 201,2 11,5 25,3 314,2 47,7 806,1 4,9

Q2 641,5 450,5 48,9 1.140,9 245,5 219,7 19,3 48,7 430,2 44,1 1.007,6 15,3

Q3 657,5 454,9 160,7 1.273,0 224,1 245,4 12,0 63,5 377,8 85,7 1.008,5 53,4


189

Tablica 45Tablica 45Vladine financije FBiH - struktura konsolidiranih prihoda i rashodaVladine financije FBiH - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda

u milijunima KM

Izvor:Izvor:Ministarstva financija i fondovi socijalnog osiguranja svih razina vlasti u FBiH.


Tabela 45Tabela 45Vladine finansije FBiH - struktura konsolidovanih prihoda i rashodaVladine finansije FBiH - struktura konsolidovanih prihoda i rashoda

u milionima KM

Izvor:Izvor:Ministarstva finansija i fondovi socijalnog osigurawa svih nivoa vlasti u FBiH.


Prihodi

Prihodi

Rashodi

RashodiNeto



Porez

Porez

Doprinosiza

socijalno

Dopri-nosi za

socijalno



Kompen-zacija

uposlenih

Kompenza-cija

zaposlenih

Kori{tenje roba

i usluga

Kori{tewe roba

i usluga

Kamate

Kamate

Subvencije

Subvencije

Socijalna davanja

Socijalna davanja

Grantovi i ostali

rashodi


2003 2.103,9 1.343,9 441,3 3.889,1 1.197,5 896,5 74,8 86,8 1.210,7 240,4 3.706,7 92,3

2004 2.221,2 1.456,7 485,1 4.163,0 1.119,3 868,9 53,5 112,5 1.342,2 381,0 3.877,5 127,6

2005 2.350,7 1.554,1 522,2 4.427,1 1.125,4 962,3 59,1 133,6 1.498,8 264,7 4.043,9 87,8

2006

2005 Q1 399,1 331,9 116,2 847,2 200,1 191,8 0,6 21,7 325,1 46,0 785,4 3,0

Q2 551,7 373,3 172,4 1.097,4 283,7 212,6 26,5 26,1 351,5 45,5 945,9 43,4

Q3 607,2 435,2 31,6 1.074,0 207,8 197,6 9,8 29,2 371,8 53,5 869,7 22,2

Q4 581,6 412,9 31,6 1.026,0 297,7 274,2 21,0 42,7 468,1 30,8 1.134,5 -28,1

2006 Q1 489,4 361,8 68,4 919,6 206,3 201,2 11,5 25,3 314,2 47,7 806,1 4,9

Q2 641,5 450,5 48,9 1.140,9 245,5 219,7 19,3 48,7 430,2 44,1 1.007,6 15,3

Q3 657,5 454,9 160,7 1.273,0 224,1 245,4 12,0 63,5 377,8 85,7 1.008,5 53,4


190

Table 46Table 46Government finance RS - government sector unitsGovernment finance RS - government sector units

in millions of KM

Source:Source:Ministry of finance and social security funds in RS.


Tabela 46Tabela 46Vladine finansije RS - jedinice sektora vladeVladine finansije RS - jedinice sektora vlade

u milionima KM

Izvor:Izvor:Ministarstvo finansija i fondovi socijalnog osiguranja u RS.



Conslidated revenue


Consolidated expense Neto nabavka nefinansijskih sredstava

Net acquisitionof nonfinancial

assets

Neto suficit/deficit

Net surplus/deficit

Budèt Republike Srpske

Republik Srpska budget

Fondovisocijalnogosiguranja

Socialsecurityfunds

Budèt Republike Srpske

Republik Srpska budget


Socialsecurityfunds

2003 1.001,5 561,9 1.853,5 904,2 596,3 1.749,7 77,7 26,1

2004 981,2 653,0 1.853,7 922,0 653,6 1.743,9 75,8 34,0

2005 1.034,0 713,5 1.966,5 912,4 720,7 1.743,7 137,8 85,0

2006

2005 Q1 201,9 165,1 331,2 187,0 174,4 325,6 2,3 3,3

Q2 276,4 188,3 410,5 228,5 174,1 348,4 5,9 56,2

Q3 271,0 189,4 416,8 217,6 179,6 353,7 3,4 59,7

Q4 284,8 170,7 410,3 279,4 192,6 426,8 44,1 -60,6

2006 Q1 274,5 143,8 410,7 155,3 194,4 342,0 1,7 66,9

Q2 272,1 235,9 432,2 257,9 204,5 386,6 3,6 42,1

Q3 307,2 336,4 519,9 333,8 307,9 518,0 -20,6 22,5


191

Tablica 46Tablica 46Vladine financije RS - jedinice sektora vladeVladine financije RS - jedinice sektora vlade

u milijunima KM

Izvor:Izvor:Ministarstvo financija i fondovi socijalnog osiguranja u RS.


Tabela 46Tabela 46Vladine finansije RS - jedinice sektora vladeVladine finansije RS - jedinice sektora vlade

u milionima KM

Izvor:Izvor:Ministarstvo finansija i fondovi socijalnog osigurawa u RS.





Konsolidovani rashodi Neto nabavka nefinancijskihsredstava

Neto nabavka nefinansijskih

sredstava

Netosuficit/deficit

Netosuficit/deficit

Prora~un Republike Srpske

BuyetRepublike Srpske


Fondovisocijalnog osigurawa

Prora~un Republike Srpske

BuyetRepublike Srpske

Fondovisocijalnog osig-

uranja

Fondovisocijalnog osigurawa

2003 1.001,5 561,9 1.853,5 904,2 596,3 1.749,7 77,7 26,1

2004 981,2 653,0 1.853,7 922,0 653,6 1.743,9 75,8 34,0

2005 1.034,0 713,5 1.966,5 912,4 720,7 1.743,7 137,8 85,0

2006

2005 Q1 201,9 165,1 331,2 187,0 174,4 325,6 2,3 3,3

Q2 276,4 188,3 410,5 228,5 174,1 348,4 5,9 56,2

Q3 271,0 189,4 416,8 217,6 179,6 353,7 3,4 59,7

Q4 284,8 170,7 410,3 279,4 192,6 426,8 44,1 -60,6

2006 Q1 274,5 143,8 410,7 155,3 194,4 342,0 1,7 66,9

Q2 272,1 235,9 432,2 257,9 204,5 386,6 3,6 42,1

Q3 307,2 336,4 519,9 333,8 307,9 518,0 -20,6 22,5


192

Table 47Table 47Government finance RS - structure of consolidated revenue and expenseGovernment finance RS - structure of consolidated revenue and expense

in millions of KM

Source:Source:Ministry of finance and social security funds in RS.


Tabela 47Tabela 47Vladine finansije RS - struktura konsolidiranih prihoda i rashodaVladine finansije RS - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda

u milionima KM

Izvor:Izvor:Ministarstvo finansija i fondovi socijalnog osiguranja u RS.


Prihodi

Revenue

Rashodi

ExpenseNeto


Net acquisi-tion of

nonfinancial assets

Porez

Taxes





Kompen-zacija

zaposlenih

Compensa-tion of

employees

Koristenje roba

i usluga

Use of goods

and services

Kamate

Interest

Subvencije

Subsidies

Socijalna davanja

Social benefits

Grantovi i ostali

rashodi

Grants and other

expense

2003 971,5 523,1 358,8 1.853,5 428,1 496,4 32,5 67,7 515,1 210,0 1.749,7 77,7

2004 1.031,2 532,5 290,0 1.853,7 453,2 414,7 30,9 71,9 602,4 170,9 1.743,9 75,8

2005 1.167,5 530,2 268,9 1.966,5 447,2 398,2 36,3 82,2 671,1 108,6 1.743,7 137,8

2006

2005 Q1 163,7 128,9 38,7 331,2 87,3 66,1 0,2 11,1 148,7 12,1 325,6 2,3

Q2 236,9 131,6 42,0 410,5 88,2 70,4 16,4 14,1 147,8 11,5 348,4 5,9

Q3 238,3 138,9 39,6 416,8 86,1 67,3 6,9 19,9 160,4 13,2 353,7 3,4

Q4 252,0 130,8 27,5 410,3 98,2 75,7 11,1 31,0 184,3 26,5 426,8 44,1

2006 Q1 220,0 135,0 55,7 410,7 80,9 63,6 8,2 11,2 169,5 8,5 342,0 1,7

Q2 246,3 158,7 27,2 432,2 86,7 76,8 11,3 19,3 177,1 15,3 386,6 3,6

Q3 281,5 202,9 35,5 519,9 86,3 176,0 8,5 26,7 210,5 10,1 518,0 -20,6


193

Tablica 47Tablica 47Vladine financije RS - struktura konsolidiranih prihoda i rashodaVladine financije RS - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda

u milijunima KM

Izvor:Izvor:Ministarstvo financija i fondovi socijalnog osiguranja u RS.


Tabela 47Tabela 47Vladine finansije RS - struktura konsolidiranih prihoda i rashodaVladine finansije RS - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda

u milionima KM

Izvor:Izvor:Ministarstvo finansija i fondovi socijalnog osigurawa u RS.


Prihodi

Prihodi

Rashodi

RashodiNeto



Porez

Porez

Doprinosiza

socijalno

Dopri-nosi za

socijalno



Kompen-zacija

uposlenih

Kompenza-cija

zaposlenih

Kori{tenje roba

i usluga

Kori{tewe roba

i usluga

Kamate

Kamate

Subvencije

Subvencije

Socijalna davanja

Socijalna davanja

Grantovi i ostali

rashodi


2003 971,5 523,1 358,8 1.853,5 428,1 496,4 32,5 67,7 515,1 210,0 1.749,7 77,7

2004 1.031,2 532,5 290,0 1.853,7 453,2 414,7 30,9 71,9 602,4 170,9 1.743,9 75,8

2005 1.167,5 530,2 268,9 1.966,5 447,2 398,2 36,3 82,2 671,1 108,6 1.743,7 137,8

2006

2005 Q1 163,7 128,9 38,7 331,2 87,3 66,1 0,2 11,1 148,7 12,1 325,6 2,3

Q2 236,9 131,6 42,0 410,5 88,2 70,4 16,4 14,1 147,8 11,5 348,4 5,9

Q3 238,3 138,9 39,6 416,8 86,1 67,3 6,9 19,9 160,4 13,2 353,7 3,4

Q4 252,0 130,8 27,5 410,3 98,2 75,7 11,1 31,0 184,3 26,5 426,8 44,1

2006 Q1 220,0 135,0 55,7 410,7 80,9 63,6 8,2 11,2 169,5 8,5 342,0 1,7

Q2 246,3 158,7 27,2 432,2 86,7 76,8 11,3 19,3 177,1 15,3 386,6 3,6

Q3 281,5 202,9 35,5 519,9 86,3 176,0 8,5 26,7 210,5 10,1 518,0 -20,6


194

Table 48Table 48Flows of foreign direct investment in BH classified by country of foreign Flows of foreign direct investment in BH classified by country of foreign

investorinvestorin millions of KM

* Reinvested earnings collected at annual level are included.

Tabela 48Tabela 48Tokovi direktnih stranih ulaganja u BiH klasifikovani prema zemlji stranog Tokovi direktnih stranih ulaganja u BiH klasifikovani prema zemlji stranog

ulaga~aulaga~au milionima KM

* Uklju~en je i iznos zadrànih zarada koje se prikupljaju samo na godi{njem nivou.

GodinaYear

Austrija Austria

Holandija Netherland

HrvatskaCroatia

Italija Italy

Luksemburg Luxembourg

Njema~ka Germany

SaudijskaArabijaSaudiArabia

Slovenija Slovenia

Srbija iCrna Gora Serbia and Montenegro

UjedinjeniArap. Emirati

UnitedArab Emirates

Ostalezemlje Other

countries

UkupnoTotal

Jan - Dec 2004*Jan - Dec 2004* 371 27 110 18 0 91 -2 75 12 22 320 1.044

Jan - Dec 2005*Jan - Dec 2005* 427 17 81 10 9 61 -4 144 21 11 45 823

Jan - Mar 2006Jan - Mar 2006 60 0 13 1 11 15 5 6 4 5 0 119

Apr - Jun 2006Apr - Jun 2006 131 7 4 10 0 -15 0 23 7 1 -5 162

Jul - Sep 2006Jul - Sep 2006 26 0 5 6 0 10 0 88 12 0 0 148


195

Tablica 48Tablica 48Tijekovi izravnih inozemnih ulaganja u BiH klasificirani po zemlji inozemnog Tijekovi izravnih inozemnih ulaganja u BiH klasificirani po zemlji inozemnog

ulaga~aulaga~au milijunima KM

* Uklju~en je i iznos zadrànih zarada koje se prikupljaju samo na godi{njoj razini.

Tabela 48Tabela 48Tokovi direktnih stranih ulagawa u BiH klasifikovani po zemqi Tokovi direktnih stranih ulagawa u BiH klasifikovani po zemqi

stranog ulaga~astranog ulaga~au milionima KM

* Ukqu~en je i iznos zadrànih zarada koje se prikupqaju samo na godi{wem nivou.

Godina Godina

Austrija Austrija

Nizozemska Holandija

Hrvatska Hrvatska

ItalijaItalija

Luksemburg Luksemburg

Njema~ka Wema~ka

SaudijskaArabija

Saudijska Arabija

Slovenija Slovenija

Srbija i CrnaGora

Srbija i Crna Gora

Ujedinjeni Arapski Emirati Ujediweni

Arapski Emirati

Ostale zemlje Ostale zemqe

Ukupno Ukupno

Sij - Pro 2004*Jan - Dec 2004* 371 27 110 18 0 91 -2 75 12 22 320 1.044

Sij - Pro 2005*Jan - Dec 2005* 427 17 81 10 9 61 -4 144 21 11 45 823

Sij - Où 2006Jan - Mar 2006 60 0 13 1 11 15 5 6 4 5 0 119

Tra - Lip 2006Apr - Jun 2006 131 7 4 10 0 -15 0 23 7 1 -5 162

Srp - Ruj 2006Jul - Sep 2006 26 0 5 6 0 10 0 88 12 0 0 148


196

Table 49Table 49Flows of foreign direct investment in BH classified by industry Flows of foreign direct investment in BH classified by industry

in millions of KM

* Reinvested earnings collected at annual level are included.

Tabela 49Tabela 49Tokovi direktnih stranih ulaganja u BiH klasifikovani prema djelatnostima Tokovi direktnih stranih ulaganja u BiH klasifikovani prema djelatnostima

u milionima KM

* Uklju~en je i iznos zadrànih zarada koje se prikupljaju samo na godi{njem nivou.

GodinaYear

Proizvodnja Manufacturing

Trgovina Trade

Turizam Tourism

Transport Transport

Ostale usluge Other services

BankarstvoBanking

Nebankarski finansijski sektor Non-banking

financial enterprises

Ostalo Other

Ukupno Total

Jan - Dec 2004*Jan - Dec 2004* 491 102 46 4 31 262 100 8 1.044

Jan - Dec 2005*Jan - Dec 2005* 216 35 -4 5 21 411 142 -4 823

Jan - Mar 2006Jan - Mar 2006 16 2 0 0 9 87 1 3 119

Apr - Jun 2006Apr - Jun 2006 10 15 0 0 3 127 3 4 162

Jul - Sep 2006Jul - Sep 2006 63 16 0 0 1 6 60 1 148


197

Tablica 49Tablica 49Tijekovi izravnih inozemnih ulaganja u BiH klasificirani po djelatnostima Tijekovi izravnih inozemnih ulaganja u BiH klasificirani po djelatnostima

u milijunima KM

* Uklju~en je i iznos zadrànih zarada koje se prikupljaju samo na godi{njoj razini.

Tabela 49Tabela 49Tokovi direktnih stranih ulagawa u BiH klasifikovani po djelatnostimaTokovi direktnih stranih ulagawa u BiH klasifikovani po djelatnostima

u milionima KM

* Ukqu~en je i iznos zadrànih zarada koje se prikupqaju samo na godi{wem nivou.

Godina Godina

Proizvodnja Proizvodwa

Trgovina Trgovina

Turizam Turizam

Transport Transport

Ostale usluge Ostale usluge

BankarstvoBankarstvo

Nebankarski finan. sektor Nebankarskifinan. sektor

Ostalo Ostalo

Ukupno Ukupno

Sij - Pro 2004* Jan - Dec 2004* 491 102 46 4 31 262 100 8 1.044

Sij - Pro 2005* Jan - Dec 2005* 216 35 -4 5 21 411 142 -4 823

Sij - Où 2006 Jan - Mar 2006 16 2 0 0 9 87 1 3 119

Tra - Lip 2006 Apr - Jun 2006 10 15 0 0 3 127 3 4 162

Srp - Ruj 2006 Jul - Sep 2006 63 16 0 0 1 6 60 1 148


198

Table 50Table 50Stock of foreign investment in BH* Stock of foreign investment in BH*

in millions of KM

* Amounts in this table do not include reinvested earnings in total BH foreign direct investment.

Tabela 50Tabela 50Stanje stranih ulaganja u BiH* Stanje stranih ulaganja u BiH*

u milionima KM

* Iznosi u ovoj tabeli ne uklju~uju iznos zadrànih zarada u ukupna direktna strana ulaganja u BiH.

GodinaYear

Direktna strana ulaganjaForeign direct investment

Portfolio i ostala ulaganjaPortfolio and other investment

Ukupna strana ulaganjaTotal foreign investment

31.12.2003. 2.714 1.524 4.238

31.12.2004. 3.690 2.113 5.803

31.12.2005. 4.407 2.906 7.314


199

Tablica 50Tablica 50Stanje inozemnih ulaganja u BiH* Stanje inozemnih ulaganja u BiH*

u milijunima KM

* Iznosi u ovoj tablici ne uklju~uju iznos zadrànih zarada u ukupna izravna inozemna ulaganja u BiH.

Tabela 50Tabela 50Stawe stranih ulagawa u BiH*Stawe stranih ulagawa u BiH*

u milionima KM

* Iznosi u ovoj tabeli ne ukqu~uju iznos zadrànih zarada u ukupna direktna strana ulagawa u BiH.

GodinaGodina

Izravna inozemna ulaganjaDirektna strana ulagawa

Portfolio i ostala ulaganjaPortfolio i ostala ulagawa

Ukupna inozemna ulaganjaUkupna strana ulagawa

31.12.2003. 2.714 1.524 4.238

31.12.2004. 3.690 2.113 5.803

31.12.2005. 4.407 2.906 7.314


200

Table 51Table 51Real and Nominal Effective Exchange RateReal and Nominal Effective Exchange Rate

Notes: Notes: depreciation

9* Trade partners selected in order to set up an index (Austria, France, Germany, Hungary, Italy, Slovenia, Croatia, Serbia and MN and Switzerland)20* Trade partners selected in order to set up an index (Austria, Czech Republic, France, Germany, Hungary, Italy, Lithuania, Poland, Slovenia and The Netherlands, Croatia, China, UK, Macedonia, Romania, Russan Federation, USA, Serbia and MN, Switzerland and Turkey)

Tabela 51Tabela 51Realni i nominalni efektivni kurs BiH Realni i nominalni efektivni kurs BiH

Bilje{ke: Bilje{ke: deprecijacija

9* Indeks formiran na osnovu devet trgovinskih partnera (Austrija, Francuska, Njema~ka, Ma|arska, Italija, Slovenija, Hrvatska, Srbija i CG i [vicarska). 20* Indeks formiran na osnovu dvadeset trgovinskih partnera (Austrija, ê{ka, Francuska, Njema~ka, Ma|arska, Italija, Litvanija, Holandija, Poljska, Slovenija, Hrvatska, Kina, Velika Britanija, Makedonija BJR, Rumunija, Ruska Federacija, SAD, Srbija i CG, [vicarska i Turska).

GodinaYear

MjesecMonth

Efektivni kurs BiH (2002.04=100)Effective Exchange Rate BiH (2002.04=100)

NEER 9* REER 9* NEER 20* REER 20*

2003. 97,41 100,25 95,56 98,63

2004. 96,37 102,24 93,76 100,14

2005. 95,08 103,22 92,85 101,49

2006. 94,74 100,12 92,54 98,49

2006. 01. 94,45 98,59 92,54 97,03

02. 94,53 99,38 92,80 97,89

03. 94,33 99,44 92,58 97,88

04. 94,34 100,51 92,49 98,76

05. 94,44 100,04 92,13 97,88

06. 94,41 99,74 91,88 97,38

07. 94,76 100,48 92,23 98,10

08. 94,88 101,19 92,43 98,75

09. 94,46 100,29 92,12 98,07

10. 94,98 100,09 92,58 97,94

11. 95,62 100,67 93,10 98,76

12. 95,73 101,31 93,01 98,85

2007. 01. 95,51 101,28 93,05 99,27

02. 95,57 101,44 93,09 99,42

03. 95,16 101,47 92,67 99,32


201

Tablica 51Tablica 51Realni i nominalni efektivni kurs BiH Realni i nominalni efektivni kurs BiH

Bilje{ke: Bilje{ke: deprecijacija

9* Indeks formiran na osnovu devet trgovinskih partnera (Austrija, Francuska, Njema~ka, Ma|arska, Italija, Slovenija, Hrvatska, Srbija i CG i [vicarska). 20* Indeks formiran na osnovu dvadeset trgovinskih partnera (Austrija, ê{ka, Francuska, Njema~ka, Ma|arska, Italija, Litvanija, Holandija, Poljska, Slovenija, Hrvatska, Kina, Velika Britanija, Makedonija BJR, Rumunija, Ruska Federacija, SAD, Srbija i CG, [vicarska i Turska).

Tabela 51Tabela 51Realni i nominalni efektivni kurs BiHRealni i nominalni efektivni kurs BiH

Biqe{ka: Biqe{ka: deprecijacija

9* Indeks formiran na osnovu devet trgovinskih partnera (Austrija, Francuska, Wema~ka, Ma|arska, Italija, Slovenija, Hrvatska, Srbija i CG i [vajcarska). 20* Indeks formiran na osnovu dvadeset trgovinskih partnera (Austrija, ê{ka, Francuska, Wema~ka, Ma|arska, Italija, Litvanija, Holandija, Poqska, Slovenija, Hrvatska, Kina, Velika Britanija, Makedonija BJR, Rumunija, Ruska Federacija, SAD, Srbija i CG, [vajcarska i Turska).

GodinaGodina

MjesecMjesec

Efektivni kurs BiH (2002.04=100)Efektivni kurs BiH (2002.04=100)

NEER 9* REER 9* NEER 20* REER 20*

2003. 97,41 100,25 95,56 98,63

2004. 96,37 102,24 93,76 100,14

2005. 95,08 103,22 92,85 101,49

2006. 94,74 100,12 92,54 98,49

2006. 01. 94,45 98,59 92,54 97,03

02. 94,53 99,38 92,80 97,89

03. 94,33 99,44 92,58 97,88

04. 94,34 100,51 92,49 98,76

05. 94,44 100,04 92,13 97,88

06. 94,41 99,74 91,88 97,38

07. 94,76 100,48 92,23 98,10

08. 94,88 101,19 92,43 98,75

09. 94,46 100,29 92,12 98,07

10. 94,98 100,09 92,58 97,94

11. 95,62 100,67 93,10 98,76

12. 95,73 101,31 93,01 98,85

2007. 01. 95,51 101,28 93,05 99,27

02. 95,57 101,44 93,09 99,42

03. 95,16 101,47 92,67 99,32


202

APPENDIXAPPENDIX

LIST OF COMMERCIAL BANKS AS OF MARCH 31, 2007

Banks covered by Main Unit Sarajevo

1. ABS banka d.d. Sarajevo,2. Bosna Bank International d.d. Sarajevo,3. BOR banka d.d. Sarajevo,4. Investicijska banka FBiH Sarajevo,5. Investiciono � komercijalna banka d.d. Zenica,6. Validus banka d.d. Sarajevo,7. ProCredit Bank d.d. Sarajevo,8. Privredna banka d.d. Sarajevo,9. Postbank d.d. Sarajevo,10. Raiffeisen Bank BH d.d. Sarajevo,11. Turkish Zirrat Bank Bosnia d.d. Sarajevo,12. NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla,13. Union banka d.d. Sarajevo,14. UPI banka d.d. Sarajevo,15. Vakufska banka d.d. Sarajevo,16. Volksbank d.d. Sarajevo,17. HVB Central profit banka BiH d.d. Sarajevo,18. L.T. Gospodarska banka d.d. Sarajevo.

Banks covered by Main Unit Mostar

1. Hercegova~ka banka d.d. Mostar,2. Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar,3. Komercijalno � investiciona banka d.d. Velika Kladu{a,4. Una banka d.d. Biha},5. Unicredit Zagreba~ka banka d.d. Mostar.

Banks covered by Main Bank of Republika Srpska of CBBH

1. Balkan Investment Bank Banja Luka,2. Bobar banka a.d. Bijeljina,3. Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka,4. Nova banjalu~ka banka a.d. Banja Luka,5. Nova banka a.d. Bijeljina,6. Pavlovi} International Bank a.d. Slobomir � Bijeljina,7. NLB Razvojna banka AD Banja Luka, 8. Zepter komerc banka a.d. Banja Luka,9. Komercijalna banka a.d. Banja Luka.

DODATAKDODATAK

SPISAK KOMERCIJALNIH BANAKA SA 31.03.2007.

Banke koje pokriva Glavna jedinica Sarajevo


Banke koje pokriva Glavna jedinica Mostar


Banke koje pokriva Glavna banka Republike Srpske CBBiH


~lanica programa za osiguranje depozita Member of Deposit Insurance Program


203

DODATAKDODATAK








DODATAKDODATAK







1. Balkan Investment Bank Bawa Luka,2. Bobar banka a.d. Bijeqina,3. Hypo Alpe Adria Bank a.d. Bawa Luka,4. Nova bawalu~ka banka a.d. Bawa Luka,5. Nova banka a.d. Bijeqina,6. Pavlovi} International Bank a.d. Slobomir � Bijeqina,7. NLB Razvojna banka AD Bawa Luka, 8. Zepter komerc banka a.d. Bawa Luka,9. Komercijalna banka a.d. Bawa Luka.

~lanica programa za osiguranje depozita ~lanica programa za osigurawe depozita


204

GOVERNING BOARD AND SENIOR STAFFGOVERNING BOARD AND SENIOR STAFF

GOVERNING BOARD:Chairman and Governor

Members

Governing Board Secretary

Vice Governors

Comptroller General

Comptroller General Deputies

Financial Markets Advisor

Banking Supervision Coordinator

Public Relations Section

Economic Research, Statistics and European Integration Department, managing team

Payment Systems Division

Banking Services Departmentmanaging team

Administration and Finance Department,managing team

Division of Legal Affairs

Main Unit Sarajevo, Director

Main Unit Mostar, Director

Main Bank of Republika Srpska, Director

MBRS Branch Office in Pale, Manager

CBBH Branch Office in Br~ko, Manager

UPRAVNO VIJE]E I VI[E OSOBLJEUPRAVNO VIJE]E I VI[E OSOBLJE

UPRAVNO VIJE]E:Predsjedavaju}i i guverner

^lanovi

Sekretar Upravnog vije}a

Viceguverneri

Glavni interni revizor

Zamjenici glavnog internog revizora

Savjetnik za pitanja finansijskih trì{ta

Koordinator za bankovnu superviziju

Slu`ba za odnose sa javno{}u

Sektor za ekonomska istraìvanja, statistiku i evropske integracije,rukovodni tim

Odjeljenje za platne sisteme

Sektor za bankovne usluge,rukovodni tim

Sektor za administraciju i finansije,rukovodni tim

Odjeljenje za pravne poslove

Glavna jedinica Sarajevo, direktor

Glavna jedinica Mostar, direktor

Glavna banka Republike Srpske, direktor

Filijala GBRS na Palama, rukovodilac

Filijala CBBiH u Br~kom, rukovodilac

mr. Kemal Kozari} / Kemal Kozari}, MA

prof. dr. Mila Gadì} / Mila Gadì}, Ph.D.Manojlo ]ori} / Manojlo ]ori}

prof. dr. Ljubomir Kova~evi} / Ljubomir Kova~evi}, Ph.D.prof. dr. Mehmed Jahi} / Mehmed Jahi}, Ph.D.

Ulfija Dùbur / Ulfija Dùbur

Feriha Imamovi} / Feriha Imamovi}Anka Musa / Anka Musa

mr. Ljubi{a Vladu{i} / Ljubi{a Vladu{i}, MA

mr. Ankica Kolobari} / Ankica Kolobari}, MA

Angela Medi} / Angela Medi}Krstinja To{ovi} / Krstinja To{ovi}

Jasmina Novalija / Jasmina Novalija

Petra Markovi} / Petra Markovi}

mr. Ljiljana Marjanovi} / Ljiljana Marjanovi}, MA

Zijada Kova~ / Zijada Kova~

mr. Amir Hadìomeragi} / Amir Hadìomeragi}, MAJasmina Halilbegovi} / Jasmina Halilbegovi}

\or|e Rackovi} / \or|e Rackovi}

mr. Emina ]eman / Emina ]eman, MASilvestar Lincender / Silvester Lincender

Verica Boì} / Verica Boì}Vasilija Arapovi} / Vasilija Arapovi}

mr. Ernadina Bajrovi} / Ernadina Bajrovi}, MANinoslav Gregovi} / Ninoslav Gregovi}mr. Nazif Husovi} / Nazif Husovi}, MA

Munib Brki} / Munib Brki}Dragan [o{i} / Dragan [o{i}@eljko Suboti} / @eljko Suboti}

Jasenka @igi} / Jasenka @igi}

Sadik Kadri} / Sadik Kadri}

Zoran ]ori} / Zoran ]ori}

Mirjana Ja}imovi} / Mirjana Ja}imovi}

Marko Radovi} / Marko Radovi}

Mirzeta Arnautovi} / Mirzeta Arnautovi}


205

UPRAVNO VIJE]E I VI[E OSOBLJEUPRAVNO VIJE]E I VI[E OSOBLJE UPRAVNO VIJE]E:Predsjedavaju}i i guverner

^lanovi

Tajnik Upravnog vije}a

Viceguverneri



Savjetnik za pitanja financijskih trì{ta



Sektor za ekonomska istraìvanja, statistikui europske integracije,rukovodni tim

Odjeljenje za platne sustave


Sektor za administraciju i financije,rukovodni tim

Odjeljenje za pravne poslove

Glavna jedinica Sarajevo, ravnatelj

Glavna jedinica Mostar, ravnatelj

Glavna banka Republike Srpske, ravnatelj

Filijala GBRS na Palama, rukovoditelj

Filijala CBBiH u Br~kom, rukovoditelj

UPRAVNI ODBOR I VI[E OSOBQEUPRAVNI ODBOR I VI[E OSOBQE UPRAVNI ODBOR:Predsjedavaju}i i guverner

^lanovi

Sekretar Upravnog odbora

Viceguverneri



Savjetnik za pitawa finansijskih trì{ta



Sektor za ekonomska istraìvawa, statistikui evropske integracije, rukovodni tim

Odjeqewe za platne sisteme


Sektor za administraciju i finansije,rukovodni tim

Odjeqewe za pravne poslove

Glavna jedinica Sarajevo, direktor

Glavna jedinica Mostar, direktor

Glavna banka Republike Srpske, direktor

Filijala GBRS na Palama, rukovodilac

Filijala CBBiH u Br~kom, rukovodilac

mr. Kemal Kozari} / mr Kemal Kozari}

prof. dr. Mila Gadì} / prof. dr Mila Gaxi}Manojlo ]ori} / Manojlo ]ori}

prof. dr. Ljubomir Kova~evi} / prof. dr Qubomir Kova~evi}prof. dr. Mehmed Jahi} / prof. dr Mehmed Jahi}

Ulfija Dùbur / Ulfija Xubur

Feriha Imamovi} / Feriha Imamovi}Anka Musa / Anka Musa

mr. Ljubi{a Vladu{i} / mr Qubi{a Vladu{i}

mr. Ankica Kolobari} / mr Ankica Kolobari}

Angela Medi} / Angela Medi}Krstinja To{ovi} / Krstiwa To{ovi}Jasmina Novalija / Jasmina Novalija

Petra Markovi} / Petra Markovi}

mr. Ljiljana Marjanovi} / mr Qiqana Marjanovi}

Zijada Kova~ / Zijada Kova~

mr. Amir Hadìomeragi} / mr Amir Haxiomeragi}Jasmina Halilbegovi} / Jasmina Halilbegovi}

\or|e Rackovi} / \or|e Rackovi}

mr. Emina ]eman / mr Emina ]emanSilvestar Lincender / Silvestar Lincender

Verica Boì} / Verica Boì}Vasilija Arapovi} / Vasilija Arapovi}

mr. Ernadina Bajrovi} / mr Ernadina Bajrovi}Ninoslav Gregovi} / Ninoslav Gregovi}mr. Nazif Husovi} / mr Nazif Husovi}

Munib Brki} / Munib Brki}Dragan [o{i} / Dragan [o{i}

@eljko Suboti} / @eqko Suboti}

Jasenka @igi} / Jasenka @igi}

Sadik Kadri} / Sadik Kadri}

Zoran ]ori} / Zoran ]ori}

Mirjana Ja}imovi} / Mirjana Ja}imovi}

Marko Radovi} / Marko Radovi}

Mirzeta Arnautovi} / Mirzeta Arnautovi}

bilten_1_2007

Documents