-
Osnov odrivosti koji dominira svime, nije znaajansamo sa
ekolokog isocijalnog aspekta. Njegovi prin-cipi tite sve
vrijednosti turistike privrede i slogan di-vlja ljepota, odnosno
Wild Beauty postaje sr ponudeove destinacije.
Prioriteti odrivosti time utiu na mnoge sektore. Onazahtijeva
efikasnuinfrastrukturu,to je Vlada na vrijeme uvidjela i realizuje
neophodneinvesticije na tom polju.
Zatim, odrivost zahtijeva skup pravila koja prodiru usve
privredne i ivotne tokove, i kojih svi treba da sepredano
pridravaju.
Izvod iz Strategije razvojaturizma Crne Gore do 2020. godine
-
2.April 2009. godine
USPJENO REALIZOVANA PRVA AKCIJA SADNJE UOKVIRU KAMPANJE
OVA ZEMLJA NAM JE DOM
Poetkom 2007. godine, Vlada Crne Gore je donijela Nacionalnu
strategijuodrivog razvoja, koja definie ciljeve budueg razvoja
kojim e se postiiekonomski, socijalni i ekoloki odrivi razvoj na
osnovu sopstvenih ljudskih,
ekonomskih i prirodnih resursa, sa integracionim procesima na
putu ka EU ilanstvom u Ujedinjenim nacijama kao i drugim
organizacijama.
Ministarstvo turizma i zatite ivotne sredine, uz prethodno
sproveden proces par-ticipacije razliitih zaintersovanih strana,
pripremilo je komunikacionu platformu zaodrivi razvoj i u skladu sa
tim, uvaavajui potrebe dananjih, a uvaavajui pravabuduih generacija
pokrenulo novu kampanju o odrivom razvoju pod sloganom
"OVA ZEMLJA NAM JE DOM - CRNA GORA, MOJ DIOPLANETE"
Cilj kampanje je da se podsjeanjem na to koliko je priroda bila
dareljiva premaCrnoj Gori inspiriemo graane da se prema ivotnoj
sredini, kao dobri i odgovornigraani, ponu odnositi kao prema
sopstvenoj kui.
Mijenjanje stava je veoma zahtjevno a u namjeri da se to
postigne, bie korienesve mogunosti komunikacije, kako bi se
prenijele poruke i podigao nivo svijesti ovanosti i znaaju ouvanja
ivotne sredine.
Komunikacija ima izuzetnu mo ne samo da jednostavno prenese
informaciju, negoi da inspirie inspiracija u ovoj platformi se
oslanja na ponos graana Crne Gorena svoju zemlju.
Kampanju pod sloganom Ova zemlja nam je dom - Crna Gora, moj dio
planeteprati logo sveden istim i modernim vizuelnim jezikom koji
transponuje ideju ekolokeosvijeenosti i podrava usvojeni slogan
kampanje. etiri geometrijska oblika u e-tiri boje simbolizuju etiri
elementa od kojih je "sainjeno sve na ovom svijetu: vodu,vatru,
zemlju i vazduh.
Javno (javni prostor u najirem smislu, pa tako i zajednika
ivotna sredina) jo uvi-jek se preesto percipira kao "niije, pa u
tom smislu to postaje i "niija odgov-ornost.
Ideja o "etiri elementaje odavno postala optemjesto u
popularnojkulturi i globalno je vrlopopularan motiv u ko-munikaciji
u oblastiouvanja ivotne sre-dine.
Geometrijska pravilnostveine oblika logo-a di-rektno asocira na
idejuOva zemlja nam jedom i na priu iza te ideje a to je grafika
aluzija na tlocrt/kvadraturu stambenogprostora, a mi elimo da
poaljemo poruku o cijeloj Crnoj Gori kao stambenom/iv-otnom
prostoru, tj. domu u vlasnitvu svakog pojedinca.
IZDAVAI:
VLADA CRNE GOREMINISTARTSTVO TURIZMA IZATITE IVOTNE SREDINE
Ministar:Predrag Nenezi
Sekretar:eljka Radak Kukavii
Portparol:Jelena Paovi
Adresa:Rimski trg 46
81000 Podgorica
Telefon:+382 (0)20 482 333+382 (0)20 482 334+382 (0)20 234
116
Fax:+382 (0)20 234 168
E-mail:[email protected]
Web site:www.mturizma.gov.me
NACIONALNA TURISTIKA ORGANIZACIJA CRNE GORE
Direktor:Saa Radovi
Adresa:Rimski trg 47
81000 Podgorica Crna Gora
Telefon:+382 (0)20 235 155
Fax:+382 (0)20 235 159
Call centar:1300
E-mail:[email protected]
Web site:www.montenegro.travel
Bilten je tampan narecikliranom papiru.
-
3.April 2009. godine
LOGO KAMPANJE
Motiv stabla, ije su konture u sreditu logo-a, inspirisan
jejednom od specifinosti flore i vegetacije Crne Gore relik-tnom
umom kotanja. Izvan te aluzije na konkretnu biljnuvrstu i
crnogorski toponim, stablo, generalno, simbolizujeivot i
viegeneracijsko trajanje. Vizuelno, taj motiv u potreb-noj mjeri
"razbija i oplemenjuje, strogu minimalistiku struk-turu logo-a.
Za potrebe ove kampanje Ministarstvo turizma i zatite iv-otne
sredine izradilo je televizijski spot snimljen u visokokvalitetnoj
tehnici kojiprikazuje najljepe i ou-vane prirodne ljepoteCrne Gore.
Spot jeuraen kao poetinakompozicija vizuelnihatrakcija autentinih
ikontrastnih fragmenatacrnogorskih pejzaa, odkojih je u svakom
kaovaan element i motivljudskog stanita/kue isamog ovjeka, ime se
oslikava ideja o nerazdvojivostiljudske egzistencije i prirodnog
okruenja. Povieni emo-cionalan ton spota postignut je
besprijekornom estetizaci-jom slike, kako u kompoziciji kadrova,
tako i u kvalitetufotografije.
Osim tv spota uraena su i tri radio dingla, sa efektnimporukama,
koji se emituju na radio stanicama.
PRVA AKCIJA U OKVIRU KAMPANJE
Kampanju pod sloganom Ova zemlja nam je dom - CrnaGora, moj dio
planete otpoeli smo velikom akcijom sad-nje, kojom smo, za manje od
deset dana tokom aprila, usvim optinama u Crnoj Gori, zasadili
650.000 sadnica, imeje simbolino svaki stanovnik Crne Gore posadio
jednu novusadnicu. Prva velika akcija sadnje, koja se realizuje u
okviru kam-panje Ova zemlja nam je dom Crna Gora moj dio plan-ete,
poela je 16. aprila u osam crnogorskih optina.
U Podgorici, Danilovgradu, Budvi, Tivtu, Kotoru, HercegNovom,
Baru i Ulcinju, na dvadeset lokaliteta posaeno jeoko 50 hiljada
mladih stabala.
Ministar turizma i zatite ivotne sredine Predrag Nenezi16.
aprila u Podgorici, na lokalitetu "Toloka uma",sveano je otvorio
prvu akciju sadnje i tom prilikom istakaonadu i uvejrenje da emo
kreiranjem ovakvih akcija uticati
na podizanje svijesti o znaaju ivotne sredine kako zasadanje,
tako i za generacije koje dolaze.
Nakon uvodnog govora ministra Nenezia, prvu sadnicuposadio je
predsjednik Vlade Crne Gore, g-din Miloukanovi. Akciji su
prisustvovali i predsjednik Skup-tine Crne Gore g-din Ranko
Krivokapi, potpredsjednikVlade Crne Gore i ministar za informaciono
drutvo prof.dr Vujica Lazovi, ministar poljoprivrede umarstva
ivodoprivrede Milutin Simovi, ministar prosvjete i naukeprof. dr
Sreten kuleti, ministar Unutranjih poslova ijavne uprave Jusuf
Kalamperovi, ministar pravde MiraRadovi, kao i drugi predstavnici
dravnih institucija,Glavnog grada, Generaltaba vojske Crne
Gore,Udruenja gorana Podgorice, uenici osnovnih kola,djeijih vrtia
i druge javne linosti.
Akcija sadnje u Podgorici organizovana je u saradnji saGlavnim
gradom i Udruenjem gorana, u okviru koje jena sedam lokaliteta u
gradu posaeno preko 10. 200stabala.
Crna Gora je zemlja sa dugom istorijom i ponos nazemlju iz koje
smo potekli treba da se odraava i krozpozitivan i savjestan odnos
prema ivotnoj sredini.Pokretanjem ove kampanje elimo svakom
pojedincu isvim njegovim zajednicama ukazati na sutinu i
poten-cijalnost ovjeka u njegovoj evoluciji. Crnu Goru
nijesmonaslijedili od predaka, ve smo je pozjamili od svojih
po-tomaka i stoga moramo ukazati na odgovoran odnosprema sredini u
kojoj ivimo.
U Danilovgradu, Budvi, Tivtu, Kotoru, Herceg Novom,Baru i
Ulcinju predsjednici svih pomenutih optina sim-
STATISTIKA
16. aprila
- Na preko 20 lokacija u centralnom i primorskom dijelu Crne
Gore,- Zasaeno vie od 50.000 sadnica u gradskim i vangradskim
zonama,- Prisustvovalo vie od 1.500 volontera (predstavnici Vlade,
lokalnih samouprava,
udruenja gorana, uenici, vojska, policija, javne institucije i
slube, nevladine or-ganizacije, mediji, itd).
-
4.April 2009. godine
bolinom sadnjom prve sadnice oznailisu poetak akcije i dali svoj
lini i profe-sionalni doprinos njenoj uspjenoj real-izaciji.
Nastavak prvog dijela akcije sadnja us-lijedio je 24. aprila.
Ministar turizma izatite ivotne sredine PredragNenezi, zajedno sa
ministrom inos-tranih poslova Milanom Roenom ipredsjednikom
Prestonice Cetinje drMilovanom Jankovicem, oznaio jepoetak drugog
dijela akcije sadnje, uokviru kampanje "Ova zemlja nam jedom-Crna
Gora, moj dio planete", nalokaciji ispred Plavog dvora na
Cetinju.
Akciju sadnje na Cetinju obiljeili su predstavnici
diplomatskogkora u Crnoj Gori , koji su za ovu priliku donirali po
jednu sad-nicu, za novi park "Prijateljstva". Sadnice su odabrane
uskladu sa projektom ureenja prostora oko Plavog dvora, kojije
Prestonici Cetinje doniran od strane UNDP-a.
Akciji sadnje na Cetinju prisustvao je i ministar kulture,sporta
i medija, gospodin Branislav Miunovi, direktor Na-cionalne
turistike organizacije Crne Gore, gospodin SaaRadovi, predstavnici
Vlade Crne Gore, dravnih institucija,udruenja gorana, uenici kola
sa Cetinja kao i brojnejavne linosti.
Zvaninici i ambasadori (lanovi diplomatskog kora) koji
sudonirali sadnice u praku na Cetinju su: Ambasador Austrije,Nj.E.
g. Florian Raunig; Ambasador Njemake, Nj.E. g. PeterPlatte;
Ambasador Ujedinjenih Amerikih Drava, Nj.E. g.Roderick V. Moore;
Ambasador Rusije, Nj.E. g. Jakov Fe-dorovi Gerasimov, ; Ambasador
Velike Britanije, Nj.E. g.Kevin Lyne; Ambasador Francuske, Nj.E.g.
BernardGaranche; Ambasador Srbije, Nj.E.g. Zoran Lutovac;
Am-basador Maarske, Nj.E. g Zoltan omoi; AmbasadorGrke, Nj.E. g.
Georgios Avgoustis; Ambasador Bosne iHercegovine, Nj.E. g. Branimir
Juki; Ambasador Italije, Nj.E.g. Sergio Barbanti; Ambasador
Slovenije, NJ.E. g JernejVideti; Ambasador Hrvatske, Nj.E. g Nj. E.
g. Petar Turi-novi, otpravnika poslova Poljske Jaroslav
Lindenberg;Konzul Republike eke, g. Miroslav Kosek;
0tpravnicaposlova Kineske ambasade, ga Liyuan Wu; g.
AleksandarAvanessov, rezidentni predstavnik za Crnu Goru kao i
pred-stavnici Ambasade Ukrajine, Rumunije i Bugarske.
Ambasadori kam-panje na Cetinju bilisu muziar RamboAmadeus i
sportistaNia Savljevi.
Drugi dio akcije sad-nje sproveden je uoptinama cen-tralnog i
sjevernogdijela Crne Gore, ito: Cetinju, Nikiu,Kolainu,
Roaju,Mojkovcu, Be-ranama, Plavu, An-drijevici, avniku,
abljaku i Pljevljima.Predsjednici svihpomenutih optinama,sadnjom
prve sadniceoznaili su poetak ak-cije i dali svoj lini i
pro-fesionalni doprinosnjenoj uspjenoj real-izaciji. U svim
opti-nama, u akciju je biloukljueno preko 5,000volontera
uenika,studenata, pripadnikavojske i policije, NVOsektora,
drugih
graana i javnih linosti. Sadnjom su poumljena pros-transtva
kojima to najvie treba planinske goleti, ali iparkovi, dvorita kola
i gradske staze, a sve za zdraviju iistiju sredinu.
Zbog tehnikih i organizacionih razloga, akcija sadnjedrvea u
optinama Bijelo Polje i Pluine odrana je netoranije od predvienih
datuma i uspjeno sprovedena i uovim optinama.
Za potrebe akcije, sadnice su bile raznovrsne, kao icrnogorska
priroda i ljudi od crnog bora i bagrema dopalmi, oleandera,
lovorika, jasmina, magnolija, eukaliptusa,agava, hibiskusa,
forzicija i ukrasnog bunja.
Akcija sadnje drvea u okviru kampanje "Ova zemlja namje dom-Crna
Gora, moj dio planete" povezala je vie resorau Vladi Crne Gore,
dravne institucije, optine, udruzenjagorana, kole, djeije vrtie,
nevladine organizacije, pri-padnike Vojske Crne Gore, poznate
linosti iz oblastisporta, pozorita, muzike, kao i same graane i na
taj nainpokazala da u Crnoj Gori postoji respektibilna snaga
kojagrantuje da emo uspjeti i da cemo dati doprinos da nauCrnu Goru
uinimo onim to je prostorom unikatne lje-pote na naoj planeti.
Cilj nae kampanje je da postepeno promijenimo odnosprema
prirodnim vrijednostima sa kojima raspolaemo ikoje mogu i moraju
biti osnova za ekonomski razvoj i pros-peritet Crne Gore.
Realizacijom ove akcije imamo iza sebe konkretne,
vidjljiverezultate. Sadnja 650 hiljada stabala na itavoj
teritorijinae zemlje je kapitalan projekat obogaivanja
zelenihpovrina. Simbolino oznaava da je za svakog graanina
posaeno stablo, za dug i zdrav ivot.
Nakon ove akcije, nastaviemo u tompravcu i u narednom periodu
kontinuiranosprovoditi razlicite aktivnosti kojima emopokuati da
utiemo na promjenu odnosaprema naem okruenju. Uvjereni smo
da,ukoliko se budemo ponaali premaokruenju kao prema svom vlastitom
domu jer je nae okruenje takoe na dom,imaemo ansi da uspijemo.
Crna Gora je snano posveena ouvanjuivotne sredine za dobrobit
sadanjih ibuduih generacija koje ive i koje e ivjetii boraviti na
ovim prostorima.
-
Uvezi sa Forbesovim tekstom The World's Cleanest Coun-tries koji
je objavljen 15. aprila
2009. godine, a u cilju potpunog i ob-jektivnog informisanja
javnosti, ukazu-jemo na sljedee:
Navedeni tekst je objavljen na osnovu rezultata pilot projekta
re-alizovanog od strane Centra za zakonodavstvo i politiku
ivotnesredine Jejl Univerziteta i Centra za meunarodnu naunu
infor-macionu mreu Kolumbija Univerziteta. Navedeni centri u
sarad-nji sa Svjetskim ekonomskim forumom iz eneve i
Zajednikimistraivakim centrom Evropske Komisije u Ispri, Italija,
realizo-vali su pilot projekat koji se zasniva na utvrdjivanju
Indeksadostignua u ivotnoj sredini (EPI) polazei od podataka koji
subili dostupni i relavantni u 2006. godini, kao i uzimajui u
obzirrezultate u okviru projekta koji je realizovan u 2005. godini,
a kojise odnosio na utvrdjivanje Indikatora odrivosti (EDI).
Primjenommetodologije koja je definisana prilikom realizacije pilot
projektau 2006. godini, pripremljen je EPI izvetaj za 2008. godinu,
po-lazei od stanja iz 2006. godine kao referentnog nivoa.
Kao izvor podataka korieni su izvjetaji i studije koji
supripremljeni od strane brojnih medjunarodnih organizacija
kojedjeluju kako u oblasti ivotne sredine, tako i ekonomskog
idrutvenog razvoja, kao npr: OECD (organizacija za
ekonomskusaradnju i razvoj), WHO (Svjetska zdravstvena
organizacija),WTO (Svjetska trgovinska or-ganizacija), WMO
(Svjetskameteoroloka organizacija).Realizacija projekta imala jeza
cilj prezentovanje podatkau formi EPI indikatora, kao in-strumenta
od znaaja za sub-jekte zaduene za definisanjei sprovoenje politike
zatiteivotne sredine na globalnomi nacionalnim nivoima,posebno sa
aspekta procjeneuspjenosti njihovih perfor-mansi u kontekstu
ostvari-vanja utvrenih rezultata.Tako definisan EPI indikator
jeizuzetno koristan instrument isa aspekta procjene investi-cija u
oblasti ivotne sredine iidentifikovanja modela za un-aprjeivanje
rezultata ost-varenih u ovoj oblasti.Posebno znaajni dokumentikoji
su korieni kao osnovaprilikom izrade ovog izvjetajasu nacionalni
izvjetaji po os-novu sprovoenja Mileni-jumske razvojne deklaracije
i
5.April 2009. godine
praenja Milenijumskih razvojnih ciljeva.
Za utvrivanje vrijednosti EPI indeksa, kao komplek-snog
pokazatelja, korieni su podaci o vrijednostipojedinanih indikatora
i to:
U oblasti ivotna sredina i zdravlje ocjenjivano je 6indikatora:
dostupnost vode za pie, dostupnost san-itarne infrastrukture,
smrtnost djece, zagaenost vaz-duha u zatvorenom prostoru,
koncentracija estica uurbanim sredinama;
U oblasti vitalnosti ekosistema i upravljanja prirodnimresursima
ocjenjivani su pojedinani indikatorigrupisani na sljedei nain:
- Kvalitet vazduha: koncentracija estica u ur-banim sredinama,
koncentracija ozona;
- Vodni resursi: optereenje recipijenata azotom,potronja
vode;
- Biodiverzitet i stanita: zatita divljine (ne-naseljenih
predjela ), zatita eko regiona, stopaprerade drvne grae, potronja
vode;
- Korienje prirodnihresursa: stopa prerade drvnegrae, potronja
vode, stepenizlovljenosti u ribarstvu, sub-vencije u oblasti
poljoprivrede;- Odriva energetika: ener-getska efikasnost,
obnovljivaenergija, emisija CO2 po glavistanovnika;
Klimatske promjene: CO2emisije po glavi stanovnika,emisije CO2
po KW proizve-dene elektrine energije,emisije CO2 na 1000 USDBDPa
generisanog industri-jskom proizvodnjom.
Uvidom u izvjetaj publikovan uokviru realizacije pilot
projektaevidentno je da je dravna za-jednica Srbija i Crna Gora
bilapredmet analize strunjakanavedenih centara Jejl iKolumbija
Univerziteta. U pri-logu H ovog izvjestaja, zapreko 70 %
analiziranih indika-
SOPTENJE POVODOM TEKSTA KOJI JE OBJAVLJEN U MAGAZINUFORBES U
VEZI STANJA IVOTNE SREDINE
U oblasti ivotna sredina i zdravlje ocjenjivano je 6 indikatora:
dostup-nost vode za pie, dostupnost sanitarne infrastrukture,
smrtnost djece,zagaenost vazduha u zatvorenom prostoru,
koncentracija estica u ur-banim sredinama;
-
6.April 2009. godine
tora nalaze se i podaci koji su bili rel-evantni za SCG. Dakle
Crna Gorakao drava lanica dravne zajed-nice, i lanica UN-a, bila je
predmetanalize, ali ne i predmet rangiranja.Razlog za to ne nalazi
se u injenicida relevantni podaci nijesu bili dos-tupni, ili pak
nepotpuni, ve u injenicida je u periodu obrade podataka i
ob-javljivanaj izvjetaja Srbija i CrnaGora prestala da postoji kao
meu-narodo priznata drava, a podaci po-jedinano za Crnu Goru i
Srbiju uizvjetajima medjunarodnih organi-zacija nijesu jo uvijek
bili dostupni.Posebno ohrabruje injenica da suvrijednosti za veinu
indikatora naistom nivou ili povoljnijem u odnosuna drave regiona,
ali i pojedinihlanica EU.
Kako je pored podataka u navedenimkategorijama za rangiranje
odreenedrave bilo potrebno izvriti i praenje trenda
pojedinanihindikatora u odnosu na refentni nivo iz 2006. godine, u
izv-jetaju za 2008. godinu nijesu se nali podaci ni za Srbiju, niza
Crnu Goru.
Kako je rije o nezavisnom izvjetaju dva univerziteta na
baziselektovanja podataka dostupnih u medjunarodnim okvirima,van
obaveznog izvjetanja u formalnim okvirima UNa i EU,ukljuivanje Crne
Gore i Srbije kao novih drava, nije sprove-deno ni u izvjetaju za
2008. godinu.
Ovo naroito u odnosu na potrebu sprovoenja dodatnihanaliza prije
svega u vezi sa utvrivanjem referentnog nivoato nije jednostavno
obzirom da kao zvanini podaci postojesamo akumulativni podaci za
dravnu zajednicu.
Polazei od navedenog znaajno je ukazati da je Crna Gorau peridou
nakon sticanja nezavisnosti, u kratkom vremen-skom periodu, postala
lanica svih relevantnih medjunarod-nih institucija.
Po tom osnovu realizovano je izvjetavanje u okviru
izradePregleda stanja ivotne sredine (UN ekonomska komisija
zaEvropu), izvjetavanje po osnovu sprovodjenja Milenijum-skih
razvojnih ciljeva, izvjetavanje u okviru Komisije zaodrivi razvoj
UN-a i Mediteranske komisije za odrivi razvoji to sa pozicije drave
koja je prva u jadranskom subregionui regionu Jugo-Istone Evrope
donijela i uspostavila sistemizvjetavnja po osnovu implementacije
Nacionalne strategije
odrivog razvoja, te izvetavanje po osnovu pojedinih kon-vencija,
kao npr. Barselonske, Bazelske, itd. Istovremeno ot-poele su i
aktivnsoti na izvjetavnju u okviru EIONET mreeEvropske agencije za
ivotnu sredinu, pri emu uspostavl-janje potpunog sistema
izvjetavanja predstoji kroz izgradnjukapaciteta Agencije za zatitu
ivotne sredine.
Sve ovo, kao i ambiciozni plan integracija Crne Gore uEvropsku
Uniju, ine sasvim realnim nae oekivanje da eCrna Gora, kao ekoloka
drava, prilikom izrade nekog odsljedeih izvjetaja Jejl, Kolumbija,
ili nekog drugogprestinog univerziteta, biti meu dravama na
zavidnojpoziciji.
Istovremeno elimo podrati nastojanja medija da svjetsketokove u
pogledu izgradnje svijesti o znaaju ivotne sredineprezentuju i u
nacioanlnim okvirima, ali se pri tom mora voditirauna o
neophodnosti objektivnog informisanja.
U skladu sa naelima takvog profesionalnog pristupasvakako da bi
bilo za oekivati da se uz podatke o rangi-ranim dravama, navede da
su na listi svih analiziranihdrava i dalje uvrteni podaci o Srbii i
Crnojj Gori, toukazuje na propust autora EPI izvjetaja za 2008.
godinu.
Stoga u kontekstu kampanje Ova zemlja nam je dom jo jed-nom
elimo uputiti poziv medijima da prue podrku Min-istarstvu turizma i
zatite ivotne sredine u pogleduprezentovanja i afirmisanja znaajnih
rezultata ostavrenih u
izuzetno kratkom periodu, kako bi sekroz vizibilnost tako
ostavrenih rezul-tata obezbijedila podrka medjunarod-nih subjekata
kako po pitanju ouvanjaivotne sredine, tako i odrive val-orizacije
ekonomskih potencijala, zadobrobit svih graana Crne Gore.
Ministarstvo turizma i zatite ivotnesredine sa svoje strane
preduzeeneophodne aktivnosti kako bi CrnaGora bila predmet
izvjetavnja, analizei rangiranja prilikom izrade sljedeegEPI
izvjetaja.
U oblasti vitalnosti ekosistema i upravljanja prirodnim
resursima ocjen-jivani su pojedinani indikatori grupisani na
sljedei nain:
- Kvalitet vazduha: koncentracija estica u urbanim sredinama,
kon-centracija ozona;
- Vodni resursi: optereenje recipijenata azotom, potronja vode;-
Biodiverzitet i stanita: zatita divljine (nenaseljenih predjela ),
za-
tita eko regiona, stopa prerade drvne grae, potronja vode;-
Korienje prirodnih resursa: stopa prerade drvne grae, potronja
vode, stepen izlovljenosti u ribarstvu, subvencije u
oblastipoljoprivrede;
- Odriva energetika: energetska efikasnost, obnovljiva
energija,emisija CO2 po glavi stanovnika;
-
7.April 2009. godine
Ministar turizma i zatite ivotnesredine Predrag Nenezi otvo-rio
je seminar posveen
poetku rada Agencije za zatitu iv-otne sredine, koji je
organizovan uokviru sprovoenja aktivnosti usm-jerenih na jaanje
kapaciteta Agencijeza ivotnu sredinu.
Seminar je primarno bio usmjeren naprimjenu mehanizama
institucionalnogpovezivanja Agencije u nacionalnu imeunarodnu mreu
relevantnih insti-tucija u kontekstu reforme i jaanja sis-tema
monitoringa i izvjetavnja ostanju ivotne sredine Crne Gore.
Tomprilikom, Ministar je ukazao na znaajuspostavljanja Agencije za
zatitu iv-otne sredine kao nosioca reforme sistema izvrnih
ak-tivnosti u okviru sprovoenja politike zatite ivotnesredine.
Oekivanja i obaveze pred nama zahtijevaju sistem-atian,
racionalan i na efikasnosti zasnovan koncept re-forme postojee
institucionalne mree, kako bi istaodgovorila na potrebe javnog
interesa i sprovoenja us-tavnog odreenja prema kom svaki graanin
Crne Goreima pravo na zdravu ivotnu sredinu.
Takoe, Ministar je iskazao i oekivanja da e ovaj sem-inar
doprinijeti sveobuhvatnijem percipiranju obaveza idinamike njihove
realiazcije u sklopu ukupnog plana iz-gradnje kapaciteta
Agencije.
Kako je rije o kompleksnom i zahtijevnom procesu,neophodan je
sistematian pristup svih subjekata, kao ipodrka sa meunarodnog
nivoa, posebno sa aspektapovezivanja crnogorske Agencije sa
Agencijom za iv-otnu sredinu EU.
Samo takvim pristupom Crna Gora e biti u mogunostida odgovori na
sloene meunarodne obaveze, kako upogledu procesa integracije u EU,
tako i u pogledu im-plementacije multilateralnih sporazuma u
oblasti ivotnesredine, zakljuio je ministar Nenezi.
Daliborka Pejovi, direktorica Agencije za zatitu ivotnesredine,
istakla je da osnivanjem Agencije za zatitu iv-otne sredine i
Nacionalne jedinice za implementaciju pro-
jekata PROCON u Crnoj Gori se stvorio preduslov da velikidio
izvrnih poslova u oblasti zatite ivotne sredine ovenovoosnovane
institucije preuzmu u punom kapacitetu. Dje-latnost ove dvije
organizacije, uz podrku Ministarstva turizmai zatite ivotne sredine
trebalo bi da u budunosti omoguebru primjenu i implementaciju
zakonodavstva EU kao ipropisa iz ove oblasti koje je donijela drava
Crna Gora.
Osnovne djelatnosti Agencije se sastoje u izdavanju
dozvola,vrenju monitoringa ivotne sredine i izrade analiza i
izvje-taja, poslova inspekcijskog nadzora i ostvarivanja
komu-nikacije sa relevantnim domaim i meunarodnim organima
iorganizacijama kao i sa javnou.
Ove djelatnosti e se vriti kroz etiri sektora Agencije i to:
sek-tor monitoringa, analize i izvjetavanja, sektor za
izdavanjedozvola, sektor za inspekcijske poslove i sektor za
komu-nikacije. Osnivanjem Agencije ispunjen je jedan od
osnovnihpreduslova za pridruivanje EU kao i adekvatna zatita
iv-otne sredine.
O osnovnim djelatnostima Nacionalne jedinice za imple-mentaciju
projekata PROCON prisutne je upoznala direk-torka Jadranka
Vojinovi, i istakla da PROCON predstavljapodrku lokalnim
samoupravama u pripremi aplikacione i ten-derske dokumentacije
vezane za komunalnu infrastrukturu izatitu ivotne sredine, za
projekte za koje su sredstva obezbi-jeena od meunarodnih i
donatorskih institucija, pruanje ad-ministrativne i tehnike podrke
u realizaciji projekata u skladusa procedurama koje su propisane od
strane ovih organizacija.
Obije institucije osnovane uz pomoEvropske Agencije za
rekonstrukciju, au realizaciji brojnih projekata nastavl-jaju
saradnju sa kancelarijom EUkomisije u Podgorici.
SEMINAR POSVEEN POETKU RADA AGENCIJE ZA ZATITU IVOTNESREDINE
Daliborka Pejovi, direktorica Agencije za zatitu ivotne sredine,
istaklaje da osnivanjem Agencije za zatitu ivotne sredine i
Nacionalne jediniceza implementaciju projekata PROCON u Crnoj Gori
se stvorio pre-duslov da veliki dio izvrnih poslova u oblasti
zatite ivotne sredine ovenovoosnovane institucije preuzmu u punom
kapacitetu.
-
8.April 2009. godine
I ove godine, petnaesti putza redom, u periodu od22. 24. aprila
2009. go-dine, u Budvi podpokroviteljstvom Min-istarstva turizma i
zatiteivotne sredine, a u orga-nizaciji Jadranskog sajmaA.D. Budva,
odran je15. Sajam Ekologije.
U isto vrijeme odran je i4. Sajam Vode vodovodi
sanitarnetehnologije, to je ujednobila prilika da se na jed-nom
mjestu promoviu isavremene tehnologijekoje e unaprijediti
odnosprema zatiti ivotne sre-dine.
Ministar turizma i zatiteivotne sredine PredragNenezi otvorio je
15. jubilarni Sajam ekologije i 4. SajamVode-vodovodi-sanitarne
tehnologije, na Jadranskomsajmu u Budvi. U svom izlaganju, ministar
Nenezi je is-takao da pomenute sajamske manifestacije
predstavljajupotvrdu opredjeljenja Vlade Crne Gore da zajednikim
na-porima sa svim relevantnim subjektima unaprijedi stanje uoblasti
zatite ivotne sredine i kvalitetnijih usluga vo-dosnabdijevanja i
upravljanja otpadnim vodama.
Naime, drava Crna Gora je snano posveena ouvanjuivotne sredine
za dobrobit sadanjih i buduih generacijakoje ive i koje e ivjeti i
boraviti na ovim prostorima, is-tovremeno dajui svoj konkretan
doprinos globalnim na-porima i na taj nain otvarajui prostor za
uspjenosprovoenje evropskih i evroatlantskih
integracionihprocesa.
Pored ministra Nenezia, brojnim uesnicima sajamskihmanifestacija
obratili su se i Rajko Bujkovi, direktor ADJadranski sajam u ime
organizacije domaina, i Am-basador Delegacije Evropske Komisije u
Crnoj Gori LeopoldMaurer.
Ambasador Maurer je u svom izlaganju istakao da je CrnaGora
zemlja izuzetnih prirodnih ljepota, koje trebaju bitiouvane za
budue generacije, i koje su preduslovrazvoja, posebno razvoja
odrivog turizma. U tom smislu,drava koja se nalazi u procesu
pridruivanja EvropskojUniji mora u nacionalnom zakonodavstvu
preuzeti brojnepropise koji se odnose na zatitu vazduha, voda,
biodi-
vrziteta i drugih segmenata ivotne sredine, i
posebnoprimjenjivati mehanizme procjene uticaja projekata na
iv-otnu sredinu, strateke procjene uticaja i integrisanog
spr-jeavanja i kontrole zagaivanja.
Kao posebno vanu injenicu Ambasador Maurer je naglasioda e u
narednih par dana drave lanice zatraiti zvaninomiljenje Evropske
Komisije o napretku Crne Gore u pro-cesu EU integracija, ime se
potvruju dosadanji napori istvaraju pretpostavke za ubrzani ulazak
Crne Gore u Evrop-sku Uniju.
Sveano otvaranje pomenutih sajamskih manifestacija imadodatnu
teinu, jer se poklapa sa obiljeavanjem 22. aprila-Dana Planete,
kojim se eli skrenuti panja itave svjetskejavnosti na potrebu
ouvanja uslova za ivot na Zemlji.
Obiljeavajui ovaj dan ovjeanstvo eli da pomogne sebida uspostavi
kontakt s prirodom, ukae na izazove i prijetnjeu oblasti ivotne
sredine i pokae potrebu za uspostavljan-jem mehanizma stalnog
katalizatora ekolokog obrazovanja,akcija i promjena, koje e
omoguiti da se savladaju glob-alni problemi zatite ivotne
sredine.
Polazei od davno prepoznate potrebe da se rjeavanjuglobalnih
problema najbolji doprinos moe dati lokalno djelu-jui, Sajam
ekologije i Sajam Vode-vodovodi-sanitarnetehnologije pokazuju kako
i na koji nain moemo doprini-jeti ouvanju Planete.
15. SAJAM EKOLOGIJE I 4. SAJAM
"VODE-VODOVODI-SANITARNETEHNOLOGIJE" ODRAN U BUDVI
XV SAJAM EKOLOGIJE I PRVI EKOLOKI KVIZ
-
9.April 2009. godine
Nakon sveanog otvaranja i prigodnog programaposveenog djeci,
koja predstavljaju naubudunost, zvanino su otpoele aktivnosti
sa-jamskih manifestacija, koje su ove godine bileposebno brojne i
raznovrsne.
Trodnevni program sajma obuhvatao je aktivnostinamjenjene
najmlaima, prezentacije institucija iorganizacija iz zemlje i
okruenja, brojne bilater-alne susrete, kao i predstavljanje
aktivnosticivilnog sektora.
AKTIVNOSTI U OKVIRU PRVOGDANA SAJMA
Prvod radnog dana, u okviru Sajma ekologije,prezentirana je
kampanja Ministarstva turizma izatite ivotne sredine o odrivom
razvoju Ovazemlja nam je dom - Crna Gora moj dio Planete,u okviru
koje e u prvoj akciji biti posaeno650.00 novih sadnica. Na taj nain
e se sim-bolino zasaditi po jedno stablo za svakoggraanina Crne
Gore i iskazati opredjeljenje za dug i zdravivot naih graana. Cilj
kampanje je da se postepeno prom-jeni odnos prema prirodnim
vrijednostima sa kojima raspo-laemo i koje mogu i moraju biti
osnova za ekonomski razvoji prosperitet Crne Gore.
Takoe, posebno je predstavljena i aktivnost u okviru kam-panje
Ova zemlja nam je dom-Crna Gora moj dio Planete-izrada
televizijskog serijala Ekoloki pojmovnik. Naprezentaciji pomenutog
serijala govorili su Milo Jovanovi,autor projekta i Antonije Pui,
poznatiji kao RamboAmadeus, jedan od prezentera ekolokih pojmova u
serijalukoji ima 30 epizoda.
G-din Jovanovi je istakao da Ekoloki pojmovnik, od slovado
slova, oznaava i objanjava termine koji se odnose na
prirodne resurse, ivotnu sredinu, energetsku efikasnost,
re-cikliranje nastalog otpada, ekoloku bezbjednost i slino.Serijal
e poeti sa emitovanjem 27. aprila na Televiziji B 92,a zatim i na
Javnom servisu Crne Gore.
Rambo Amadeus, kao ambasador ekologije u Crnoj Gorinavodi da je
ovaj serijal posveen prije svih adolescentimai tinejderima, kako bi
se upravo njima pribliile idejevanosti ouvanja i suoavanja sa
savremenim fenomenimau ivotnoj sredini.
Prvog dana sajma odrana je i prezentacija Nacionalne je-dinice
za implementaciju projekata Project Consulting(PROCON).
Jedinica za implementaciju projekata osnovana je OdlukomVlade 1.
februara 2008. go-dine u cilju pruanjaekspertske i tehnike po-drke
lokalnoj samoupravi uimplementaciji projekata izoblasti komunalne
djelat-nosti i zatite ivotne sre-dine.
Osnovna djelatnost Na-cionalne jedinice jepruanje strune
pomoilokalnoj samoupravi na re-alizaciji programa i ugovorakoje je
Vlada potpisala sameunarodnim finansijskiminstitucijama i
odgovara-juim fondovima Evropskeunije u oblasti
komunalnihdjelatnosti i zatite ivotnesredine.
Rambo Amadeus, kao ambasador ekologije u Crnoj Gori navodida je
ovaj serijal posveen prije svih adolescentima i tinejder-ima, kako
bi se upravo njima pribliile ideje vanosti ouvanja isuoavanja sa
savremenim fenomenima u ivotnoj sredini.
XV SAJAM EKOLOGIJE I PRVI EKOLOKI KVIZ
-
10.April 2009. godine
U skladu sa Finanisijskim Ugovoromizmeu Crne Gore i Evropske
invensti-cione banke potpisanog 30. septembra2008.godine Montenegro
Water andSanitation Project Jedinica za imple-mentaciju projekata
je glavni partnerEIB-a u svim administrativnim itehnikim pitanjima
vezanim za projekteiz oblasti upravljanja otpadnim vodama.
U skladu sa pomenutim finansijskimugovorom Jedinica trenutno
radi napruanju ekspertske podrke OptiniNiki u pripremi tenderske
dokumentacije za prioritetni pro-jekat Projektovanje i izgradnja
postrojenja za preiavanjeotpadnih voda u gradu Nikiu, u skladu sa
proceduramaEvropske investicione banke.
Pored ekspertske pomoi u pripremi tenderske doku-mentacije i
ugovora, Jedinica za implementaciju projektaprua i ekspertsku
podrku Ministarstvu turizma i zatite iv-otne sredine u pripremi
predloga projekata u oblasti komu-nalne djelatnosti koje treba da
budu podnesene finansijskiminstitucijama i drugim donatorima
(Program podrke infra-strukture (IPF-Municipal Window), Instrument
predpristupnepomoi (IPA 2009/2010,i drugi programi podrke).
U organizaciji Instituta za javno zdravlje odrano je i
preda-vanje na temu uvajui ivotnu sredinu titimo svojezdravlje, na
kojem su, kao neophodni elementii za zdravivot, predstavljeni ist
vazduh, voda i zdrava hrana kojujedemo. Predavanje je bilo nain da
se doprinese stvaranjuekoloke kulture, prije svega kod najmlae
populacije.
Agencija za zatitu ivotne sredine odrala je prezentacijuo zatiti
i znaaju ozonskog omotaa Zatiti planetu, sau-vaj ozonski omota, na
kojoj su prezentirani najveiuzronici oteenja ozonskog omotaa.
Regionalni centar za ivotnu sredinu za Centralnu i IstonuEvropu
predstavio je program koji se bavi obrazovanjem oodrivom razvoju.
Program obuhvata razradu i primjenu in-
ventivnog multimedijalnog obrazovnog paketa, Green
Pack,namijenjenog kolskoj djeci uzrasta izmeu 11 i 15 godinau
Centralnoj i Istonoj Evropi.
Green Pack je multimedijalni obrazovni paket
prevashodnonamijenjen nastavnicima i uenicima evropskih
osnovnihkola, kao i drugih obrazovnih nivoa. Fokusiran je na
zatituivotne sredine i odrivi razvoj i ukljuuje itav niz
obra-zovnih materijala kao to su prirunik za nastavnike saplanom
predavanja po lekcijama i fact sheet za uenike,zbirku obrazovnih
filmova sa animiranim video klipovima,interaktivni CD-ROM sa
dodatnim informacijama i dilemaigru. Korisnici Green Pack-a mogu
koristiti planove preda-vanja i dopuniti ih video materijalima,
informacijama sa CD-ROM-a i linkovima internet stranica sa
korisniminformacijama.
Akcenat je na formiranju novih vrijednosti kod uenika ipromjenu
ponaanja u koli, kod kue i u drutvu, a nesamo na akumuliranje
znanja.
U ovom kontekstu, uenici su prije svega partneri pre-davaima u
diskusiji, igri i donoenju odluka. Glavne porukeovog obrazovnog
materijala se preko uenika zatimprenose i na ostale lanove porodice
i drutva.
U ovom projektu obradjene su 22 teme iz oblasti zatite iv-otne
sredine i odrivog razvoja.
Takoe, prvog dana,odrane su i kvalifikacijePrvog ekolokog
kviza.Na prvom ekolokomkvizu uee je uzelo 15ekipa koje su
reprezento-vale svoje kole i to: OStefan Mitrov LjubiaBudva, Boko
StrugarUlcinj, Milan VukoviH.Novi, Srbija Bar,Mirko Srzenti
Petrovac,Pavle Rovinski Podgor-ica, Veljko DrobnjakoviRisan, Druga
osnovnakola Budva, DuanKora B.Polje, RistoManojlovi Kolain, Nje-go
Spu, Anto Dje-dovi Bar, NjegoCetinje, Savo PejanoviPodgorica i Blao
JokovOrlandi Bar.
Takoe, posebno je predstavljena i aktivnost u okviru kampanje
Ovazemlja nam je dom-Crna Gora moj dio Planete-izrada televizijskog
seri-jala Ekoloki pojmovnik. Na prezentaciji pomenutog serijala
govorili suMilo Jovanovi, autor projekta i Antonije Pui, poznatiji
kao RamboAmadeus, jedan od prezentera ekolokih pojmova u serijalu
koji ima 30epizoda. G-din Jovanovi je istakao da Ekoloki pojmovnik,
od slova doslova, oznaava i objanjava termine koji se odnose na
prirodne resurse,ivotnu sredinu, energetsku efikasnost,
recikliranje nastalog otpada,ekoloku bezbjednost i slino. Serijal e
poeti sa emitovanjem 27. aprilana Televiziji B 92, a zatim i na
Javnom servisu Crne Gore.
XV SAJAM EKOLOGIJE I PRVI EKOLOKI KVIZ
-
11.April 2009. godine
Pored kviza, koji je donio poseban kvalitet ovom sajmu, djeca su
imala priliku da njihove tandove posjeti ministar turizmai zatite
ivotne sredine Predrag Nenezi, pomonik ministra Sinia Stankovi kao
i brojni predstavnici diplomatskog kora,predsjednici optina i
brojni posjetioci.
PROMOCIJA I PREZENTACIJA "NACIONALNIH PARKOVACRNE GORE"
Na ovogodinjem sajmu Ekologije zapaenu promociju i autentian
tand imali su Nacionalni parkovi Crne gore. Istiuida ivimo u
ekolokoj dravi novi koncept promocija i prezentacija Nacionalnih
parkova Crne Gore ima daleko iru di-menziju od afirmisanja ljepote,
zatienog podruja, njegove prirodne vrijednosti kulturno-istorijskih
znamenitosti, turis-tike ponude.
Akcentujui obrazovni i edukativni segment primjeren obinom
gradjaninu, ove promocije imaju za cilj da utiu na svijestljudi o
znaaju onoga sto imamo i jos veem znaaju kako ga uvamo.
Zato ih treba shvatiti kao misiju Nacionalnih parkova u
zaivljavanju i njegovanju ekoloke kulture. A ono to se
kroz,neposredni kontakt animiranjem gradjanja moe izvesti kao
zakljuak jeste da vrijedi truda.
Neko dolazi sam, nekome treba pokazati, otkriti, nekoga podstai,
nekoga pozvati. A ta je vano?
Svaki pojedinac koji dodje na Loven, Biogradsku Goru, Skadarsko
jezero, Durmitor ili bilo koji dio ove nae lijepe zemlje,prema
kojoj je priroda bila tako dareljiva korak je blize onome to elimo
biti. Ekoloka drava u punom znaenju te ri-jei. Sa svijeu koja
takvoj zemlji pripada.
XV SAJAM EKOLOGIJE I PRVI EKOLOKI KVIZ
-
12.April 2009. godine
AKTIVNOSTI TOKOM DRUGOG DANA SAJMA
Odran okrugli sto na temu Selektivno sakupljanje otpada
Na XV Sajmu Ekologije u Budvi, u organizaciji Ministarstva
tur-izma i zatite ivotne sredine, 23. aprila 2009. go-dine odran je
okrugli sto na temu Selektivnosakupljanje otpada. Ovom skupu
prisustvovalisu: pomonik ministra Sinia Stankovi, direktorFonda za
zatitu okolia i energetsku uinkovi-tost Vinko Mladineo i veina
predstavnika komu-nalnih preduzea u Crnoj Gori. Poslije uvodnerijei
pomonika ministra Sinie Stankovia,prezentacije predstavnika
komunalnih preduzeai izlaganja gospodina Mladinea, diskutovano jena
zadatu temu.
Na osnovu svega izloenog, zakljueno je da je-dinice lokalne
samouprave do 15. maja 2009. go-dine dostave informaciju o
dosadanjimrezultatima Pilot projekta "Selektivno
sakupljanjeotpada", dinamiku proirivanja aktivnosti selek-tivnog
sakupljanja otpada i na bazi toga utvrdepotrebe u broju kontejnera
i ostale opreme.
Ministarstvo turizma i zatite ivotne sredine ena bazi iskazanih
prioritetnih potreba jedinicalokalne samouprave sagledati mogunost
obezb-jeenja sredstava za nabavku ove opreme.
Na kraju, neophodno je osmisliti i realizovati aktivnosti na
edukacijistanovnitva i pomenutu dinamiku i procijenjena sredstva
ukljuitipri izradi lokalnih planova upravljanja otpadom.
Trodnevni program sajma obuhvatao je aktivnosti
namjenjenenajmlaima, prezentacije institucija i organizacija iz
zemlje iokruenja, brojne bilateralne susrete, kao i predstavljanje
ak-tivnosti civilnog sektora.
U skladu sa Finanisijskim Ugovorom izmeu Crne Gore iEvropske
invensticione banke potpisanog 30. septembra2008.godine Montenegro
Water and Sanitation Project Je-dinica za implementaciju projekata
je glavni partner EIB-a u svimadministrativnim i tehnikim pitanjima
vezanim za projekte izoblasti upravljanja otpadnim vodama.
Zakljueno je da jedinice lokalne samouprave do 15. maja
2009.godine dostave informaciju o dosadanjim rezultatima Pilot
pro-jekta "Selektivno sakupljanje otpada", dinamiku proirivanja
ak-tivnosti selektivnog sakupljanja otpada i na bazi toga
utvrdepotrebe u broju kontejnera i ostale opreme.
XV SAJAM EKOLOGIJE I PRVI EKOLOKI KVIZ
-
13.April 2009. godine
U organizaciji "Zavoda za zatitu prirodeCrne Gore odran je
okrugli sto na temuZatiena podruja prirode u Crnoj Goriu funkciji
odrivog razvoja. Uvodnireferat podnio je dr Zlatko Buli,
direktorZavoda za prezentaciju, dok je izlaganjena temu Odrivo
korienje biolokihresursa regiona crnogorskog primorja imao prof. dr
IvicaRadovi, dravni sekretar Ministarstva zatite ivotne sre-dine i
prostornog planiranja Srbije.
Na okruglom stolu je istaknuto da Crna Gora na putuprema
Evropskoj Uniji kao jedan od znaajnih preduslovaima i stavljanje
pod odgovarajui reim zatite u skladu sameunarodnim standardima i
propisima priblino 20% na-cionalne teritorije kroz NATURA 2000
program to nalaeefikasne mjere kompleksne evaluacije i zatite
prirodnihvrijednosti ukupne dravne teritorije. Zatita prirode
pred-stavlja sistem planiranih, kompleksnih i dirigovanih
ak-tivnosti kojima se postie osiguranje uslova ivom svijetuizvorne
prirode u dugoronim programima razvoja.
Zatita prirodnih vrijednosti neminovno integrie ekoloke,bioloke,
ekonomske, kulturne, drutvene i druge razvojneodrednice jednog
drutva i osim fundamentalne konzer-vacijske, kao i ekoloko
restauratorske uloge, u sadanjimuslovima, ima i nesumnjivo znaajnu
razvojnu kompo-nentu. Takav pristup neminovno namee potrebu
defin-isanja kodeksa odrivog razvoja koji e istovremenoosigurati
neophodnu zatitu, a i generisanje ekoloki prih-vatljivih razvojih
programa potrebnih za ostvarivanje na-cionalnih programa zatite kao
i direktnu korist lokalnimsamoupravama. Ovakvi pristupi u pojedinim
djelovimaEvrope i svijeta daju obostrano oekivane rezultate i
vodeka usklaivanja i harmonizaciji interesa izmeu
racionalnogkorienja prirodnih potencijala i njihove integralne
zatite.Priroda Crne Gore je veoma raznovrsna. I pored
brojnihantropogenih i drugih zahvata direktnog i indirektnog
pori-
Jer, OVA ZEMLJA NAM JE DOM, a CRNA GORA NA DIO PLANETE!
OKRUGLI STO NA TEMU ZATIENA PODRUJA PRIRODE U CRNOJ GORIU
FUNKCIJI ODRIVOG RAZVOJA
XV SAJAM EKOLOGIJE I PRVI EKOLOKI KVIZ
Zatita prirodnih vrijednosti neminovno integrie ekoloke,
bioloke,ekonomske, kulturne, drutvene i druge razvojne odrednice
jednogdrutva i osim fundamentalne konzervacijske, kao i ekoloko
restau-ratorske uloge, u sadanjim uslovima, ima i nesumnjivo
znaajnu razvo-jnu komponentu.
-
14.April 2009. godine
jekla jo uvijek je u velikoj mjeri ouvana, tako dapredstavlja
solidnu osnovu za dalji sveukupni razvoj.U pogledu bioloke
razvnorsnosti Crna Gora spadau sami evropski vrh, a po bogatstvu
geoloko-mor-folokih, hidrolokih, pedolokih i
biodiverzitetskihkaraktera srazmjerno svojoj povrini nalazi se
prak-tino na prvom mjestu u Evropi.
Dugoronom projekcijom zatite prirodeu PPCG je predloeno
proirenje posto-jee mree zatienih podruja prirode(prirodnih dobara)
sa novim podrujima,pri emu se zahtijeva uzimanje u
obzirsocioekonomskih posljedica i, u vezi satim, zatita steenih
prava lokalnog stanovnitva utim podrujima.
Formiranjem novih zatienih podruja prirode neese ugroziti
razvojne mogunosti podruja, ali e seustanoviti odgovarajua
ogranienja u cilju posti-zanja odrivog razvoja u tim zonama.
Prilikom iznalaenja optimalnih opcija za upravljanjeu novim
zatienim podrujima, prednost e imati onimodeli upravljanja koji e
okupiti i meusobnopovezati sve kljune aktere (kooperativni model
sajasno podijeljenim pravima i obavezama). Kroz takvemodele
upravljanja e se obezbijediti participativni itransparentni pristup
u pripremi, donoenju isprovoenju planova upravljanja za zatiena
po-druja prirode.
Sveanom dodjelom nagrada u cilju podsticanjakvaliteta
prezentacije izlagaa, Jadranski sajamtradicionalno je nagradio
najbolje izlagake i tom pri-likom prva nagrada, EXPO TROPHY 2009. i
Zlatnaplaketa, dodjeljena je JP Nacionalni Parkovi CrneGore iz
Podgorice.
Ovom prilikom uruena su i dva specijalna priznanjai to Gimanziji
sa Cetinja kao i Udruenju GoranaCrne Gore iz Podgorice.
Na ovogodinjem sajmu ekologije pored Ministarstvaturzima i
zatite ivotne sredine izlagao je veliki brojinstitucija, nevladinih
organizacija, proizvoaaekoloki zdrave hrane, osnovnih kola, vrtia,
dru-tava, saveza, preduzea i organizacija iz CG i inos-transtva u
ijim nadlenostima su poslovi zatiteivotne sredine koji e svojim
aktivnim ukljuivanjemdoprinijeti boljoj prezentaciji dostignua u
ovoj oblastiu cilju promocije prirodnih vrijednosti i ukupnog
sis-tema zatite ivotne sredine.
Imajui u vidu aktivnosti koje se sprovode napodizanju svijesti,
naa pokretaka snaga ibudunost jesu najmlai. S tim u vezi,
Ministarstvo
turizma i zatite ivotne sredine u saradnji sa
Ministarstvomprosvjete i nauke organizovalo je finale prvog
ekolokog kviza.
Nakon kvalifikacija, u finalu su se takmicili uenici osnovnih
kolaSrbija-Bar, Mirko Srzentic-Petrovac, Njego-Cetinje iDuan Kora-
Bijelo Polje. Nakon postavljene tri grupe, od popet pitanja, uenici
Osnovne skole Srbija-Bar osvojili su tituluprvaka u prvom ekolokom
kvizu.
Na kraju kviza, pomonik Ministra turizma i zatite ivotne
sre-dine Sinia Stankovi u svom izlaganju izrazio je spremnost
min-istarstva za buduu saradnju kao i nadu da e ovakav kvizpostati
tradicionalna manifestacija.
Da je investicija u znaje, najbolja investicija, jo jednom
supotvrdili nai partneri tj. UNDP kancelarija u Podgorici, koja
jepodrala ovu manifestaciju obezbjedivi prigodne nagrade zasve
uesnike. itav kviz je protekao bez primjedbi, dok su sveekipe
pokazale izvanredno znanje u oblasti ekologije.
Pitanja su sastavili dr. biolokih nauka Sneana Dragievi, kus-tos
u prirodnjakom muzeju i Mr. Danka Petrovi , asistent naPMF-u, koje
su autor i koautor udbenika biologije za osnovnukolu.
U okviru sajma odran je i tematski maskenbal u kojem je
uestvo-valo preko 150 uesnika na kome su preovladale grupne maske.
Uzaista jakoj konkurenciji iri je imao teak posao da izabere
pobjed-nike. Najbolja grupna maska je bila arolija Tiine iz Zavoda
zagluvu djecu iz Kotora, sa porukom uvajmo prirodu. Naj-eko
maskabila je maska uvaj da te uvam iz Osnovne kole Srbija Bar.
Najorginalnija je bila maska "Ljekovito bilje" iz vrtia
ZagorkaIvanovi-Maanovic sa Cetinja, dok je titula najsmjenija
maskadodjeljena O Milorad-Musa Burzan iz Podgorice pod
nazivom"Gorska Vila".
Maskenbal je protekao u pravoj revijalnojatmosferi sa nizom
poruka koje supokazale da se u naim predkolskim ikolskim ustanovama
vrijedno radi naedukaciji i razvoju ekoloke svijesti. Min-istarstvo
turizma i zatite ivotne sredine je
i ove uesnike nagradilo vrijednim nagradama.
I poslednji dan Sajma bio je bogat deavanjima. Glavna temana
nauno strunom skupu bila je posveena upravljanju ot-padnim vodama u
Crnoj Gori, kao i higijenskoj ispravnosti vodeza pie u predkolskim
i kolskim ustanovama u Crnoj Gori.
Na ovogodinjem 15. Sajamu ekologije odrano je vie
okruglihstolova, prezentacija, izlobi, kao i niz drugih aktivnosti
koje suimale za cilj da priblie pitanja koja se odnose na ivotnu
sred-inu i njeno ouvanje, kao i korienje prirodnih potencijala
ufunkciji odrivog razvoja.
XV SAJAM EKOLOGIJE I PRVI EKOLOKI KVIZ
Na ovogodinjem 15. Sajamu ekologije odrano je vie okruglih
stolova,prezentacija, izlobi, kao i niz drugih aktivnosti koje su
imale za cilj dapriblie pitanja koja se odnose na ivotnu sredinu i
njeno ouvanje, kaoi korienje prirodnih potencijala u funkciji
odrivog razvoja.
Formiranjem novih zatienih podruja prirode nee se ugroziti
razvo-jne mogunosti podruja, ali e se ustanoviti odgovarajua
ogranienjau cilju postizanja odrivog razvoja u tim zonama.
-
tritu. Mora se staviti naglasak na gostoprimstvo i trebauvoditi
nove inovativne proizvode. Turistima treba ponuditi do-datnu
vrijednost usluge, a ne samo jeftiniju uslugu. Kombino-vati
postojee proizvode kao to je ponuda primorja i planina,etnja, vonja
bicikla, odnosno kombinovati sve postojeeproizvode. savjetovao je
gospodin Oberaer i pohvalio mjerekoje se preduzimaju za poboljanje
vodosnabdijevanja pri-morja.
Ministar turizma i zatite ivotne sredine Predrag Nenezi na-javio
je da e sljedea godinja Skuptina Evropske komisijeza putovanja biti
odrana u oktobru u Budvi, istiui da CrnaGora ima izuzetno dobru
saradnju sa Evropskom komisijomza turizam i putovanja, kako od
sticanja njenog punopravnoglanstva 2006. godine, tako i u periodu
koji je tome prethodio.
Ministar Nenezi je istakao, da su tokom posjete
predsjednikaEvropske komisije za turizam i putovanja u Crnoj Gori,
razmi-jenjena miljenja o aktuelnoj situaciji kada je u pitanju
sektorturizma, prije svega u Evropi, i naglasio da sada, vie
negoikada, multilateralne organizacije imaju veoma vanu ulogu.
- Turizam pokazujeznake usporavanjau cijelom svijetu, aliimajui
u vidu daturizam vie nijeluksuz, ve jednaod osnovnih navikai
potreba ljudi, teda e kao takav us-pjeti da naerjeenje za
trenutnukrizu, iako je jednaod najveih sa ko-jima se ovaj
sektorikad suoio kazaoje ministar Nenezi,istiui da je Vladap r a v
o v r e m e n opreuzela dovoljnomjera za sprea-vanje teih
posljed-ica krize.
- Nai emo naina da se izborimo sa izazovima koji su prednama.
Kvalitet mora biti na prvom mjestu, ali mora se raz-motriti i
cjenovna politika kako bi Crna Gora bila konkurentnaturistika
destinacija zakljuio je Ministar.
15.April 2009. godine
Smanjenje cijena u predstojeoj turistikoj sezoni uzzadravanje
nivoa kvaliteta, kao i naglasak na gosto-primstvu, uz uvoenje
inovativnih proizvoda u turistikomsektoru, je ono o emu Crna Gora
treba da povederauna istakao je, nakon dvodnevne posjete Crnoj
Gori,predsjednik Evropske komisije za putovanja (ETC)
ArturOberaer.
Tim povodom gospodin Oberaer i Ministar turizma i za-tite ivotne
sredine Predrag Nenezi odrali su konfer-enciju za novinare.
U svom obraanju, predsjednik Evropske komisije zaputovanja (ETC)
Artur Oberaer pohvalio je turistiki sek-tor u Crnoj Gori koji brzo
napreduje, i istako uvejrenje dae rast biti nastavljen i u narednom
periodu.
Tokom dvodnevnog boravka, gospodin Oberaer je in-formisan o svim
mjerama koje je Vlada Crne Gore usaradnji sa privatnim sektorom
preduzela u pripremisuoavanja sa posljedicama globalne ekonomske
krize iizrazio pohvale na raun brze i pravovremene podrke.
- estitamvam jer aus-trijska Vladanije bila tolikobrza u po-drci
turizma.Siguran samda e vaturizam nas-taviti dan a p r e d u j
enakon malogzastoja is-takao je g-dinOberaer, idodao daCrna Gora,
uovim vanred-nim okolnos-tima, trebamalo da sepozabavi cjenovnom
politikom.
- Ukoliko se trite malo povue, cijene moraju da padaju,ali se
kvalitet mora zadrati jer bi se u suprotnom izgubiodio imida koji
je Crna Gora izgradila na meunarodnom
MINISTAR TURIZMA I ZATITE IVOTNE SREDINE PREDRAG NENEZI
IPREDSJEDNIK EVROPSKE KOMISIJE ZA PUTOVANJA (ETC) ARTUR
OBERAER ODRALI KONFERENCIJU ZA NOVINARE
www.montenegro.travel
-
16.April 2009. godine
MINISTAR TURIZMA I ZATITE IVOTNE SREDINE PREDRAG NENEZIUESTVOVAO
NA SASTANKU UNIJE POSLODAVACA
Ministar turizma i zatite iv-otne sredine PredragNenezi
uestvovao je, na
poziv predsjednika Unije poslo-davaca, gospodina Predraga
Mitro-via, sastanku sa predstavnicimapomenute unije.
Cilj sastanka bio je, prije svega,sagledavanje ukupnog ambijenta
zaposlovanje u Crnoj Gori, sa poseb-nim osvrtom na
hotelsko-turistikuprivredu, u svijetlu posljedica glob-alne
ekonomske i finansijske krize.
Ministar Nenezi je upoznao prisutnesa mjerama koje je u
proteklom peri-odu preduzela Vlada Crne Gore nastvaranju
povoljnijeg ambijenta zaposlovanje hotelsko-turistikeprivrede,
istakavi istovremeno da ima prostora da se uloe dodatni napori kako
bi se obezbjedili jo povoljniji uslovi zapripremu predstojee
turistike sezone.
Posebna tema bila je potreba kratkoronog kreditiranja
hotelijera, na emu Vlada i resorna ministarstva intenzivno rade
sabankama. Oekuje se da e u najkraem roku biti poznati uslovi
kreditiranja od strane banaka, kao i poetak realizacije te
kreditne linije.
Istiui da ovu godinu karakteriu vanredniuslovi poslovanja za
turistiku privredu, uesnicisastanka su se sloili da je neophodna jo
bliasaradnja i komunikacija izmeu javnog i pri-vatnog sektora, pri
emu svako sa svoje stranemora initi ustupke i dati doprinos kako bi
seumanjile posljedice ekonomske krize i stvoriopovoljniji i
kvalitetniji turistiki proizvod.
U tom kontekstu je vano da svi subjekti ukreiranju cjenovne
politike, od najkrupnijih donajmanjih inilaca turistike ponude,
shvate da
se ona mora primjeriti aktuelnom ekonomskom momentu i tranji sa
emitivnih trita.
U svijetlu iznesenih primjedbi predstavnika Unije poslodavaca,
Ministar je ukazao da e se preduzeti dodatne aktivnosti kakobi se
analizirala najpovoljnija rjeenja koja se tiu zapoljavanja i rada
stranaca, naplate lanskog doprinosa, turistiketakse, eko naknade i
dr.
Konano, razgovarano je i o projektima izoblasti ivotne sredine,
ansama za biznis u tojsferi, kao i o zajednikim aktivnostima na
pro-mociji ouvanja ivotne sredine, uz konstatacijuda zdrava ivotna
sredina nema alternativu ipredstavlja osnovni preduslov za
kvalitetnubudunost Crne Gore i njenih graana.
Ministar Nenezi je upoznao prisutne sa mjerama koje je u
pro-teklom periodu preduzela Vlada Crne Gore na stvaranju
povoljni-jeg ambijenta za poslovanje hotelsko-turistike privrede,
istakaviistovremeno da ima prostora da se uloe dodatni napori kako
bise obezbjedili jo povoljniji uslovi za pripremu predstojee
turis-tike sezone.
Posebna tema bila je potreba kratkoronog kreditiranja
hotelijera,na emu Vlada i resorna ministarstva intenzivno rade sa
bankama.Oekuje se da e u najkraem roku biti poznati uslovi
kreditiranjaod strane banaka, kao i poetak realizacije te kreditne
linije.
Istiui da ovu godinu karakteriu vanredni uslovi poslovanja
zaturistiku privredu, uesnici sastanka su se sloili da jeneophodna
jo blia saradnja i komunikacija izmeu javnog i pri-vatnog sektora,
pri emu svako sa svoje strane mora initi us-tupke i dati doprinos
kako bi se umanjile posljedice ekonomskekrize i stvorio povoljniji
i kvalitetniji turistiki proizvod.
-
17.April 2009. godine
Ministar turizma i zatite ivotne sredine Pre-drag Nenezi zvanino
je otvorio Meunaro-dnu konferenciju o ouvanju jadranskihmigratornih
puteva ptica, koja je odrana u Ul-cinju, u periodu od 14. do 17.
aprila. Poredministra Nenezia, uesnicima skupa su seobratili i
ambasador Republike Njemake uCrnoj Gori, gospodin Peter Plate,
pomonikministra ivotne sredine, umarstva ivodoprivrede Republike
Albanije, gospodinTaulant Bino i ef Kancelarije za odrivi
razvoj,gospodin Ljubia Perovi. U ime grada do-maina, uesnike je
pozdravio predsjednikOptine Gzim Hajdinaga.
U svom izlaganju, ministar Nenezi je istakaoda Konferencija o
ouvanju jadranskih migra-tornih puteva ptica predstavlja znaajan
skupnaunika i eksperata, koji e svojim znanjemi iskustvom pomoi u
kreiranju inovativnogpristupa u zatiti i ouvanju prirodnih
vrijed-nosti, posebno populacija globalno znaajnih i ugroenihvrsta
ptica i njihovih stanita -jezera, rijenih basena iobalnog podruja.
Naime, ekoloki osjetljivi ekosistemi -ugroene vrste i njihova
stanita zahtijevaju posebnupanju i udruene napore svih releventnih
aktera u ciljunjihovog trajnog ouvanja. Zatita migratornih vrsta
ptica,njihovih selidbenih puteva i privremenih stanita suobaveza
Crne Gore i doprinos naporima drugih meunar-odnih subjekata i
civilnog sektora.
Takoe, ministar Nenezi je naglasio da je inoviranom
Strategijom razvoja turizma do 2020. godine definisanrazvoj
turizma, kao najznaajnije ekonomske aktivnosti,na principima
odrivog razvoja, to podrazumijeva trajnoouvanje prirodnih resursa i
diverzifikaciju turistikeponude. U tom smislu, posmatranje ptica -
birdwatchingpredstavlja vaan segment turizma baziranog na
prirodi.Bogatstvo faune ptica u mnogim podrujima, kao to su
MEUNARODNA KONFERENCIJA O OUVANJU JADRANSKIHMIGRATORNIH PUTEVA
PTICA
Skadarsko jezero, delta rijeke Bojane, Velika plaa, koji
senalaze na koridorima jadranskih migratornih puteva ptica,
suprirodna prednost Crne Gore.
Konferenciju o ouvanju jadranskih migratornih puteva
pticaorganizovala je njemaka asocijacija Euronatur. Ovaj
skuppredstavlja najznaajniji regionalni skup strunjaka i eksper-ata
iz ove oblasti u oblasti Jugo-istone Evrope. Konferencijije
prisutvovalo 120 predstavnika iz 16 zemalja, meu kojima
supredstavnici znaajnijh meunarodnih organizacija i institucija,kao
to su BirdLife International, Wetland International, WWF -
Svjetski fond za ouvanje divljine, kao i pred-stavnici
sekretarijata meunarodnih konven-cija: Bonske konvencije o
ouvanjumigratornih vrsta i divljih ivotinja i Ramsarskekonvencije o
ouvanju vlanih podruja.
Osnovne teme konferencije odnosile su sena zatitu migratornih
puteva i koridora
globalno znaajnih i ugroenih vrsta ptica, upravljanje i
mon-itoring razliitim tipovima ekoloki osjetljivih podruja, kao
tosu vlana podruja, rjeni baseni i obalno podruje. Takoe,tokom
trajanja konferencije bilo je rijei i o odrivom ko-rienju prirodnih
resursa i razvoju mrea zatienih podrujaod evropskog znaaja, kao to
su Emerald sistem i sistemposebno znaajnih stanita ptica (IBA
podruja).
Zadnjeg dana konferencije, 17. aprila, zauesnike konferencije,
organizovan je obi-lazak Skadarskog jezera, od Plavnice doSkadra,
kako bi se uesnici konferencije up-oznali sa prirodnim
vrijednostima ovogprekograninog ekosistema.
Osnovne teme konferencije odnosile su se na zatitu
migratornihputeva i koridora globalno znaajnih i ugroenih vrsta
ptica, upravl-janje i monitoring razliitim tipovima ekoloki
osjetljivih podruja, kaoto su vlana podruja, rjeni baseni i obalno
podruje.
Konferenciji je prisutvovalo 120 predstavnika iz 16 zemalja, meu
ko-jima su predstavnici znaajnijh meunarodnih organizacija i
institu-cija, kao to su BirdLife International, Wetland
International, WWF -Svjetski fond za ouvanje divljine, kao i
predstavnici sekretarijatameunarodnih konvencija: Bonske konvencije
o ouvanju migra-tornih vrsta i divljih ivotinja i Ramsarske
konvencije o ouvanjuvlanih podruja.
-
18.April 2009. godine
UNAPRIJEENJE ULOGE NACIONALNIH NVO ZA ZATITU IVOTNESREDINE
ZAPADNOG BALKANA U KONTEKSTU PROIRENJA EU
U okviru projekta Evropske Komisije Europe Aid/119860/C/SV/Multi
Unaprijeenje uloge nacionalnih NVO za zatitu iv-otne sredine
Zapadnog Balkana u kontekstu proirenja EU, u Budvi se kao uvodni
dogaaj 15. Sajma ekologije, odraoNacionalni konsultativni
seminar.
Pomonik ministra turizma i zatite ivotne sredine Sinia Stankovi
imao je izlaganje na temu Nacionalna politika u oblastizatite
ivotne sredine radi pristupanja EU i saradnja sa nevladinim
organizacijama. Tom prilikom osvrnuo se na glavneprioritete
politike zatite ivotne sredine, istakavi da je cilj Crne Gore
ukljuivanje u evro-atlanske integracione procese,a preduslov za
pridruivanje zajednici evropskih zemalja je transpozicija EU
odredaba, direktiva i drugih relevantnih pravnihakata iz oblasti
ivotne sredine u nacionalno zakonodavstvo i njegovo sprovoenje.
Gospodin Stankovi je podsjetio da je u de-cembru 2008. godine
usvojena Nacionalna poli-tika ivotne sredine. Ovim dokumentom se
eliobezbijediti veza izmeu postojeih strategija izakonodavstva u
oblasti ivotne sredine, kojese postepeno harmonizuje sa
odgovarajuimcjelinama Acquis Communautaire. Obavezadrave je da
obezbijedi potreban nivo kvalitetaivotne sredine za graane, da
doprinese rjea-vanju globalnih problema i ispuni obaveze kojeje
preuzela kroz ratifikaciju multilateralnih spo-razuma u oblasti
ivotne sredine. Crna Gora,tei da prui jedinstvenu platformu za uee
javnosti i da ojaa sprovoenje zakona u oblasti ivotne sredine i
time pot-pomogne evropsku agendu, kako je to i navedeno u
Nacionalnom programu za integraciju u EU (2008 2012. godina).
NPI obezbjeuje bolji pregled konzistentnosti reformi, pregled
potrebnih budetskih sredstava, pregled aktivnosti u vezi sajaanjem
administrativnih kapaciteta za buduu fazu pregovora, odnosno
polaznu osnovu za proces pregovora o pristu-panju, naroito u
definisanju pregovarakih pozicija.
Nacionalnim programom, predvieno je sprovoenje kratkoronih i
dugoronih prioriteta. U okviru kratkoronih prioriteta,predvieno je
sprovodjenje brojnih aktivnosti, u cilju usaglaavanja sa propisima
EU (zakoni, zakoni o izmjenama i dop-
unama zakona, uredbe,odluke i pravilnici, kao istrategije,
akcioniplanovi, izvjetaji i drugidokumenti), kao i razvojadekvatnog
institu-cionalnog okvira, koji ebiti kompatibilan instituci-jama i
procedurama kojepostoje i u dravamalanicama EU.
U oblasti zatite ivotnesredine tokom 2008. go-dine usvojeno je
11 za-kona i 12 podzakonskihakata, od kojih su najz-naajniji: Zakon
o ivotnoj sre-dini; Zakon o zatitiprirode; Zakon o izmjenama
idopunama Zakona o up-ravljanju otpadom; Zakon o finansiranju i
Nacionalnim programom, predvieno je sprovoenje kratko-ronih i
dugoronih prioriteta. U okviru kratkoronih prioriteta,predvieno je
sprovodjenje brojnih aktivnosti, u cilju usaglaa-vanja sa propisima
EU (zakoni, zakoni o izmjenama i dopunamazakona, uredbe, odluke i
pravilnici, kao i strategije, akcioniplanovi, izvjetaji i drugi
dokumenti), kao i razvoj adekvatnog in-stitucionalnog okvira, koji
e biti kompatibilan institucijama i pro-cedurama koje postoje i u
dravama lanicama EU.
-
19.April 2009. godine
upravljanju vodama; Zakon o umama: Zakon o moru i Zakoni o
ratifikaciji meunarodnih sporazuma.
Tokom 2008. godine, pripremljeno je i od strane Skuptine
CrneGore usvojeno nekoliko zakona o ratifikaciji vanih
meunarodnihkonvencija i sporazuma, kao to su:
Zakon o ratifikaciji Konvencije o zatiti evropskih divljih
vrstai prirodnih stanita (Bernska Konvencija);
Zakon o ratifikaciji Konvencije o ouvanjumigratornih vrsta
divljih ivotinja Bon-ska konvencija;
Zakon o ratifikaciji Konvencije o predje-lima;
Zakon o ratifikaciji Sporazuma o zatiti ki-tova i delfina
Cetacea u Crnom moru, Sredozemnom moru isusjednom Atlanskom okeanu
ACCOBAMS;
Zakon o ratifikaciji Konvencije o procjeni uticaja na
ivotnusredinu u prekograninom kontekstu (Espo konvencija) i
Zakon o potvrivanju konvencije o prekograninim
efektimaindustrijskih udesa.
SARADNJA SA NVO TOKOM 2008. GODINE
Ministarstvo turizma i zatite ivotne sredine je 20. marta
2008.godine raspisalo Konkurs za raspodjelu sredstava nevladinim
or-ganizacijama tokom kojeg je 150 nevladinih organizacija
kandi-dovalo vie od 160 projekata. Komisija je u okviru
utvreneprocedure analizirala i ocijenila prispjele prijedloge i
donijela od-luku o raspodjeli sredstava za finansijsku podrku
realizacije 89projekata, opredijeljena sredstva iznosila su 125
915.
- U cilju pronalaenja i uspostavljanja najboljeg modela
saradnje,krajem jula mjeseca (23.jula), potpisan je Sporazum o
saradnji sa21 nevladinom organizacijom koja se bavi pitanjima
zatite iv-otne sredine.
Potpisnice Sporazuma su saglasne da e podsticati blisku
sarad-nju, kao i razmjenu informacija u vezi sa procesom zatite i
un-apreenja ivotne sredine, zasnovanu na principima
partnerstva,
transparentnosti, odgov-ornosti, meusobnog in-formisanja i
nezavisnostinevladinih organizacija.
Oblasti saradnje pred-viene ovim Sporazu-mom su izrada
isprovoenje integracionihi stratekih dokumenata,planova i programa
uoblasti zatite ivotne sre-dine, upravljanja otpadomi otpadnim
vodama, kao isprovoenje zadataka uvezi sa procesompridruivanja Crne
GoreEvropskoj Uniji.
- U septembru je usvojenprijedlog dokumenta Kri-terijumi i
procedure zaizbor predstavnika NVOkoje se bave zatitom iv-
otne sredine u tijela koja formiraju dravni organi CrneGore.
Prijedlogom su obuhvaeni opti kriterijumi zaNVO koje ele
uestvovatiu procesu odabira svojihpredstavnika u tijela koje
formiraju dravni organi CrneGore.
U cilju uspjenije realizacije pilot projekta
Selektivnosakupljanje otpada predstavnici ministarstva i
pred-stavnici NVO koje se bave pitanjima zatite ivotne
sredine uradili su predlog Akcionog plana za2009.godinu, a koji
se odnosi na, prije svega naedukaciju i bolju informisanost
graanstva i kolskedjece.
Ministarstvo turizma i zatite ivotne sredine je u de-cembru
raspisalo Konkurs za izbor dva predstavnikaNVO koje se bave
pitanjima zatite ivotne sredine uSavjet Agencije za zatitu ivotne
sredine.
Prema podacima CRNVO (Centar za razvoj nevladinihorganizacija) u
Crnoj Gori je registrovano oko 4.000nevladinih organizacija od
kojih je 150 onih u ijemmandatu su sadrana pitanja koja se odnose
na oblastzatite ivotne sredine.
-U saradnji sa Kancelarijom za saradnju sa
nevladinimorganizacijama dat je i prijedlog Strategije
saradnjeVlade Crne Gore i nevladinih organizacija ije se us-vajanje
oekivalo tokom treeg kvartala meutim,strategija e se usvojiti tokom
2009.godine. Strategi-jom je, osim normativno pravnog okvira za
osnivanjei rad nevladinih organizacija obuhvaen i institu-cionalni
okvir za saradnju Vlade i NVO, opti i posebniciljevi, kao i
realizacija samog akcionog plana u okvirustrategije.
Komisija je u okviru utvrene procedure analizirala i
ocijenilaprispjele prijedloge i donijela odluku o raspodjeli
sredstava za fi-nansijsku podrku realizacije 89 projekata,
opredijeljena sredstvaiznosila su 125 915.
-
20.April 2009. godine
ROAD SHOW 2009 KAMPANJA NA TRITU REGIONA
Nacionalna turistika organizacija Crne Gore u saradnji sa
lokalnim turistikim organizacijama i zainteresovanim
pred-stavnicima crnogorske turistike privrede i ove godine orga
nizuje promociju turistike ponude Crne Gore na tritu Re-giona.
Promocija je usmjerena na upoznavanje javnosti sa novinama u
turistikoj ponudi u odnosu na prolu godinu,prvenstveno kada je u
pitanju razvoj ukupne infrastrukture (saobraajne, komunalne...),
kvalitet direktne turistike ponude(kvalitet smjetaja, vanpansionske
ponude, specifine ponude ..), kao i aktuelna cjenovna politika i
konkurentnost za se-zonu 2009.
Intezivna kampanja na tritima regiona sprovodi se u skladu sa
Planom definisanom dinamikom realizacije putem raznihkanala prodaje
( nastupi na sajmovima, roadshow jednodnevne prezentacije, press
konferencije, studijske grupe nov-inara, outdoor kampanja, kampanja
u elektronskim i tampanim medijima, radionice).
Tokom aprila mjeseca odrane su prezentacije u slijedeim
gradovima: - Nis 8.april - Novi Sad 14.april- Subotica 15.april-
Zrenjanin 16.april- Kraljevo 21.april- aak 22.april- Kragujevac
23.april
Na ovim prezentacijima prisustvovalo preko 320 zvanica, od ega
je ukupno preko 170 ili vie od 50% bilo predstavnikastrune javnosti
tj. regionalnih i lokalnih medija i turistikih agencija ( preko 80
predstavnika reg.i lokalnih medija i 90 tur-istikih agencija).
Tokom maja nastavljaju se prezentacije u ostalim zemljama
okruenja.
PREZENTACIJA TURISTIKE PONUDE CRNEGORE U NIU
U okviru sajma turizma koji se odrao od8. do 10. aprila u Niu,
Nacionalna turis-tika organizacija Crne Gore organizovalaje prvog
dana sajma prezentaciju turis-tike ponude Crne Gore. Maja
Lijeevi,pomonik direktora Nacionalne turistikeorganizacije je
predstavila novine u turis-tikoj ponudi Crne Gore, kao i
konkretnemjere i aktivnosti koje su preduzete nasvim nivoima u
cilju poboljanja kvaliteta ikonkurentnosti ponude Crne Gore i
suzbi-janju efekata globalne ekonomske krize.
Prezentaciji nakon koje je uprilien koktelprisustvovalo je preko
50 zvanica, pred-stavnika turistike privrede grada Nia i regiona
june Srbije i medija meu ko-jima su bili novinari Politike, Bete,
Vremena, Radio Nia, kluba turistikihnovinara Srbije, Radio
Beograda, Turistikih novina.
Novinari su tokom prezentacije brojnim pitanjima kao i u
posebnim intervijuimapokazali najvee interesovanje za cijene,
strategiju razvoja turizma, infra-strukturna ulaganja, obrazovanje
kadrova, saobraajnu povezanost, specifinuponudu pojedinih
primorskih gradova itd.
Aktivno uee u prezentaciji uzeli su predstavnici lokalnih
turistikih organi-zacija Herceg Novog, Tivta, Budve i Bara koji su
istovremeno i izlagali nasajmu.
-
21.April 2009. godine
PREZENTACIJA TURISTIKE PONUDECRNE GORE U NOVOM SADU
Nacionalna turistika organizacija Crne Gore je 14. aprila o.g.,
usaradnji sa turistikim organizacijama Budve i Tivta,
organizovalaprezentaciju turistike ponude Crne Gore u Novom Sadu u
sklopukampanje Road Show 2009, u Press Sali Hotela Park.
Pomonik direktora Nacionalne turistike organizacije Crne
Gore,Maja Lijeevi, predstavila je novine integralne turistike
ponude CrneGore, kao i konkretne mjere i aktivnosti koje su
preduzete na svimnivoima u zemlji u cilju poboljanja kvaliteta i
konkurentnosti ponudeCrne Gore u vanrednim uslovima globalne
ekonomske krize.Dubravka Nikevi, direktor TO Tivta, i Tanja
Drakovi, PRmenadzer TO Budve, prezentovali su karakteristike
ovogodinjeponude Tivta i Budve.
Ovogodinja prezentacija, za razliku od prezentacija prethodnih
go-dina u ovom gradu, obuhvatila je i workshop direktne
susreteizmedju predstavnika turistike privrede, hotelijera i
agencija iz CrneGore i Novog Sada. Aktivno uee u ovom djelu
prezentacije uzelisu predstavnici lokalnih turistikih organizacija
Budve i Tivta, pred-stavnici hotela Mediteran iz Beia, Hotels Group
MontenegroStars iz Beia, turistike agencije Adriatic Express, kao i
pred-stavnici menadmenta nacionalne aviokompanije Montenegro
Air-lines za trite Srbije.
Prezentaciji nakon koje jeuprilien koktel prisustvo-valo je
preko 50 zvanica,predstavnika turistikeprivrede grada Novog Sadai
pokrajine Vojvodine imedija, meu kojima su bilinovinari
najznaajnijihmedija ovog Regiona: RTVVojvodine, Delta TV, TVApolo,
RTV 2-maarskaredakcija, TV Jesenjin,radio stanica Buca, Radio021 i
Radio Novi Sad, nov-inar Kosmopolit-a, kao i 20-tak predstavnika
turistikihagencija iz Novog Sada koje rade trite Crne Gore.
Novinari i predstavnici turistikih agencija su nakon
prezentacije bro-jnim pitanjima kao i u posebnim intervijuima
pokazali najvee in-teresovanje za cijene za sezonu 2009, proceduru
na graninimprelazima prilikom ulaska u Crnu Goru, eko naknadu, kao
i za infra-strukturna ulaganja a posebno kada je u pitanju
vodosnabdjevanje isaobraajna povezanost.
Vojvodina i dalje sa visokim procentom u ukupnom broju turista
iz Sr-bije uestvuje u strukturi turista u Crnoj Gori. Treba imati u
vidu da seu najveem broju radi o turistima srednje ili vie platene
moi. Oznaaju trita Vojvodine i za nastupajui period svjedoe i
rezultatiraznih istraivanja sprovedenih u Srbiji a jedno od
posljednjih sprove-denih medju turistikim organizacijama donosi
podatak da se najveibroj ispitanih gradjana Vojvodine izjasnio da e
svoj odmor i ove go-dine provesti upravo u Crnoj Gori.
PREZENTACIJATURISTIKE PONUDE
CRNE GORE U SUBOTICI
Nacionalna turistika organizacija CrneGore organizovala je
15.marta prezentacijuturistike ponude Crne Gore u Subotici uhotelu
Glorija. Predstavljena je turistikaponuda Crne Gore, mjere i akcije
u ciljupoboljanja kvaliteta i konkurentnosti
ponude Crne Gore za ovu se-zonu.
Prezentaciji na kojoj su govo-rili Maja Lijeevi,
pomonikdirektora NTO CG i TanjaDrakovi, PR menadzer TOBudve, nakon
koje je upril-ien koktel sa crnogorskimspecijalitetima,
prisustvovaloje preko 30 zvanica, pred-stavnika turistike
privredegrada Subotice, turistikihagencija i regiona
sjeverneVojvodine i medija meu ko-jima su bili novinari
televizija:
RTV YU-ECO, RTV City,TV FTRAVEL i Di-novizija TV, a takoe i
lokalnog tampanogmedija Subotike novine.
Novinari su posebnim intervijuima za svoj in-formativni program
pokazali najvee in-teresovanje za aktuelne cijene zaovogodinju
sezonu, eko naknadu, turistikemanifestacije, ponudu za planinarenje
i bi-ciklizam itd.
Aktivno uee u prezentaciji uzeli su pred-stavnici hotela
Mediteran iz Beia i direktorMontenegro Airlines-a za Srbiju,
arkoDjurovi.
ROAD SHOW 2009 KAMPANJA NA TRITU REGIONA
-
22.April 2009. godine
ROAD SHOW 2009 KAMPANJA NA TRITU REGIONA
PREZENTACIJA TURISTIKE PONUDE CRNE GORE U ZRENJANINU
Prezentacija turistike ponude Crne Gore u Zrenjaninu odrana je
16. aprila u prostorijama Regionalne Privredne Ko-more Zrenjanina.
Tom prilikom predstavljena je turistika ponuda Crne Gore, mjere i
akcije u cilju poboljanja kvaliteta ikonkurentnosti ponude Crne
Gore za ovu sezonu. Prezentaciju, na kojoj su govorili Maja
Lijeevi, pomonik direktoraNTO CG, Tanja Drakovi, PR menadzer TO
Budve i arko urovi, direktor Montenegro Airlinesa za Srbiju,
otvorio jeuvodnom rijeju gospodin Milan Radovanovi, presjednik RPK
Zrenjanina. Na ovoj prezentaciji aktivno uee uzeli supredstavnici
hotela Mediteran iz Beia. Nakon prezentacije uprilien je koktel, na
kojem je prisustvovalo preko 40 zvan-ica, predstavnika Turistike
organizacije Zrenjanina i privrede grada Zrenjanina, turistikih
agencija i medija, meu ko-jima su bili novinari televizija: TV
Santos, KTV Zrenjanin i lokalnog tampanog medija List
Zrenjanin.
Novinari su, postavljajui brojna pitanja i u posebnim
intervijuima za svoj informativni program, pokazali najvee
in-teresovanje za aktuelno snienje cijena usluga za ovogodinju
sezonu, eko naknadu, granine prelaze i putnu infra-strukturu, za
bolju povezanost sa agencijama i hotelima, zdravstveno osiguranje,
turistike manifestacije, ponudu zaplaninarenje i biciklizam,
mogunostima i potrebama za zapoljavanja nerezidenata itd.
PREZENTACIJA TURISTIKE PONUDE
CRNE GORE UKRALJEVU
Prezentacija turistike ponude CrneGore u Kraljevu odrana je
21.aprila uprostorijama Media centra.
Na prezentaciji su govorili Emil Kukalj,saradnik u Nacionalnoj
turistikoj orga-nizaciji Crne Gore i Predrag Zec iz Tur-istike
organizacije Budve. Nakonprezentacije uprilien je koktel,
sacrnogorskim specijalitetima, na kojem jeprisustvovalo preko 20
zvanica, pred-stavnika Turistike organizacije Kraljevai privrede
grada Kraljeva, turistikihagencija i medija, meu kojima su
bilinovinari : TV Kraljeva, Ka TV, Politike,TV Navigatora, RTV
Melosa i dr.
PREZENTACIJA TURISTIKE PONUDE CRNEGORE U AKU
U sklopu promotivnih aktivnosti na tristu regiona, 22.aprila
odrana jeprezentacija turistike ponude Crne Gore u aku, u
prostorijama hotelaBeograd. Na prezentaciji su ispred Nacionalne
turistike organizacijeCrne Gore govorili Maja Lijeevi, pomonik
direktora, i Emil Kukalj,saradnik, kao i Predrag Zec iz Turistike
organizacije Budve. Nakonprezentacije organizovan je koktel, sa
crnogorskim kulinarskim speci-jalitetima, kome je prisustvovalo
preko 40 zvanica, predstavnika Turis-
tike organizacijeaka i privrede gradaaka, turistikihagencija i
medija,meu kojima su bili inovinari Studija M,Moja TV,
dopisniciTanjuga, Politike,aanskih novina,TV aka, aan-skog Glasa i
dr.
PREZENTACIJA TURISTIKE PONUDE CRNE GORE U KRAGUJEVCU
U okviru medjunarodnog sajma turizma, koji se po prvi put
organizovao u Kragujevcu (od 23.04.2009. do 25.04.2009.)odrana je
press konferencija Nacionalne turistike organizacije Crne Gore u
Media centru sajma. Sam sajam je sa nestr-pljenjem doekan u cijeloj
umadiji i okupio je veliki broj izlagaa i medija. Na press
konferenciji su ispred Nacionalneturistike organizacije Crne Gore
govorili Maja Lijeevi, pomonik direktora, i Emil Kukalj, saradnik.
Takodje su bili pris-tuni predstavnici turistikih organizacija
Bara, Budve, Tivta i Herceg Novog, kao i predstavnici turistike
privrede medjukojima: apartmani San Village, privatni smjetaj
Lakievi i TA Trend travel iz Herceg Novog, HTP Mimoza iz Tivtai
hotel MD iz Bara. Na prezentaciji je predstavljena turistika ponuda
Crne Gore, ostvareni rezultati u 2008-oj godini, inajavljeni
planovi za ovu godinu. Bilo je rijei o unaprijeenju kvaliteta
turistike ponude Crne Gore kao i niim cijenamasmjetaja i podizanju
nivoa kvaliteta svih usluga. Nakon prezentacije organizovan je
koktel za sve zvanice sa degustacijomtradicionalnih crnogorskih pia
kao i nacionalnom kuhinjom, kome je prisustvovalo preko 40 zvanica,
predstavnka medija:RTV Kragujevac, TV Kanal 9, novinari Svetlosti,
TV K, IN TV i drugi. Pored predstavnika Turistike
organizacijeKragujevca i privrede grada Kragujevca od turistikih
agencija ove regije prisutni su bili: Top Holiday, KonTiki
Travel,Malutas, ATS, Prestige i dr.
-
23.April 2009. godine
SAJMOVI
Nacionalna turistika organizacija Crne Gore iMinistarstvo
turizma i zatite ivotne sredine usaradnji sa Ministarstvom za
ekonomski razvoj,Agencijom za promociju investicija,
investicionimkompanijama i turistikom privredom po prvi
putpredstavili su turistiku ponudu Crne Gore na ara-pskom tritu
tokom sajma Cityscape Abu Dhabikoji se odrao u periodu od 19. do
22.aprila o.g.Ovaj sajam okupio je oko 300 izlagaa iz 107 ze-malja
I preko 40.000 posjetilaca. Delegaciju turis-tikih poslenika
predvodili su Neboja Popovi,pomonik ministra turizma i zatite
ivotne sre-dine, i direktor Nacionalne turistike organizacijeSaa
Radovi.
Crna Gora je predstavila svoju ponudu na tanduveliine 90m2. Kroz
ovaj nastup Crna Gora seprezentovala kao atraktivna investiciona i
kao na-jbre rastua turistika destinacija.
Prema istraivanjima Svjetske turistike organizacije(UNWTO) do
2020. g. Bliski Istok e uestvovati sa oko 35miliona turista u
ukupnom turistikom prometu, od toga 10miliona turista e se
odluivati da svoj odmor provede unekoj udaljenoj destinaciji.
Procjenjuje se da e od ovogbroja Evropu posjetiti oko 5,3 miliona
turista. Turisti sa ovogpodruja obino su zainteresovani za
Mediteran, Sjevernu iZapadnu Evropu.
Prosjean turista iz UAE je visoko obrazovan, sa visokimmjesenim
primanjima i dobar potroa to ga, po ovim is-traivanjima, svrstava u
isti rang sa Amerikancima iJapancima. Obino biraju hotele vie
kategorije 4 ili 5 zv-jezdica, a prosjena duina boravka je 2 do 4
sedmice toje razumljivo s obzirom na duge ljetnje odmore. Glavni
pe-riod putovanja je tokom ljetnjih mjeseci zbog klimatskih
uslova u njihovoj zemlji, mada je zadnjih godina primijeeni
trend vie putovanja tokom godine, kao i uestalijaposlovna
putovanja. Oko 60% turista iz UAE su starosnedobi od 15 do 44
godine. Odmor u gradu sa raznolikomzabavom, aktivan noni ivot,
oping, raznolikost u odabirurestorana i izleti su ono to e privui
mlau populaciju tur-ista sa ovog podruja. Za porodine ljude to su
obinoodmori na plai i izleti, kao i posjeta kulturno istorijskim
mjes-tima. Odabir destinacije za turiste sa ovog podruja estozavisi
od preporuke porodice i prijatelja, ali takoe i internetima znaajnu
ulogu.
Aktuelna ekonomska kriza nee bitnije uticati na odlukustanovnika
ovog dijela svijeta da odmor i ove godineprovedu van svojih
zemalja. U brojnim kontaktima koje jedelagacija imala sa arapskim
kompanijama istaknut je prob-lem nedostatka redovnog direktnog avio
prevoza koji bi
omoguio da turisti i poslovni ljudi budu za svega 4 satau Crnoj
Gori.
Nastup Crne Gore na ovom sajmu izazvao je veliko in-teresovanje
posjetilaca. Ono to je naroito privlai nji-hovu panju je velika
raznovrsnost koju Crna Goraposjeduje na tako malom prostoru,
naroito prirodna lje-pota nae zemlje, sa akcentom na plae i
planinsko za-ledje, kristalno plavo more i netaknuta priroda
sabogatom florom i faunom. Brojne investicione grupacijesu pokazale
interesovanje preteno za green field tur-istike projekte u naoj
zemlji.
Pored kompanija koje realizuju investicione projekte uCrnoj Gori
na sajmu su bili prisutni i predstavnici turis-tike privrede:
Montenegro Stars Hotel Group, HITMontenegro-hotel Maestral,
Maestraltours-hotel Medit-eran, Turistika organizacija optine
Budva.
TURISTIKA PONUDA CRNE GORE NA SAJMU CITYSCAPE ABU DHABI 2009
-
24.April 2009. godine
PR
CRNA GORA U ASOPISU YACH&SAIL
Renomirani italijanski asopis Yach&Sail izdanje renomirane
kue Corriere dellaSera , specijalizovan za jahte, objavio je lanak
o Crnoj Gori i projektu Porto Mon-tenegro, u kome je naa zemlja
predstavljena kao budui raj za ljubitelje jahti. Unjemu se navode
prirodne ljepote Crne Gore, skoro netaknuti predjeli
Skadarskogjezera, kanjona Tare (najdublji kanjon u Evropi), guste
ume, a posebno se istie lje-pota primorskog regiona sa
Bokokotorskim zalivom, najveim prirodnim zalivom uEvropi. I upravo
tu e biti smjeten Porto Montenegro sa svojim bogatim sadra-jima.
lanak sadri i intervju sa Oliverom Corlette, izvrnim direktorom
projektaPorto Montenegro.
Po njegovim rijeima Porto Montenegro e u saradnji sa Vladom Crne
Gore, datisvoj doprinos stvaranju atraktivne turistike destinacije.
Ovakav razvojni projekat erepozicionirati ne samo Porto Montenegro
ve i cijelu zemlju kao jednu visokok-valitetnu destinaciju i
vratiti je na onaj nivo popularnosti medju poznatima kada suse na
plaama mogli sresti Sofija Loren i Elizabet Tejlor. Projekat je
osmiljen dabude konkurencija Azurnoj obali, navodi autor.. Cilj
nije da Porto Montenegro budenovi Monte Karlo, koji je sa svojim
neboderima i velikim rezidencijalnim kompleksimarezervisan za
izuzetno bogate ljude,, ve e ciljati na raznovrsniju klijentelu i
to vieg drutvenog stalea.
Ono to mnogim marinama nedostaje je infrastruktura i mogunost da
prime mega jahte velikih gabarita i do 180m, kojihje danas sve vie
u svijetu.. Upravo iz razloga to je lokacija Porto Montenegra bila
pomorska baza u bivoj Jugoslaviji,dubina mora je ovdje velika, tako
da je ambicija da se izgradi najvea marina na Mediteranu za prihvat
jahti tih dimenz-ija, ali naravno i za prihvat manjih jahti. Marine
koje sada postoje na Mediteranu, mislei na Porto Cervo, St. Trope
iPalma di Majorca, zaljubljenicima u moremogu pruiti mnogo manje u
odnosu naPorto Montenegro. On je istakao da naprojektu rade
londonske firme: MaceGroup, arhitektonski studio ReardonSmith
Architects i Tino Zervudachi. tose tie marine, know-how e raditi
Marinaprojects iz Portsmuta.
Posjetioci budue marine e moi da oekuju kompletnu uslugu sa
prodavnicama, dizajner buticima, restoranima, nau-tikim servisom,
golf terenima, i u tom cilju Porto montenegro je kontaktirao vodee
lance restorana, a sa hotelskomgrupom Four Seasons ima ugovor o
izgradnji hotela. Ujedno Corlette istie da e i cijene vezova biti
dosta povoljnijenego u ostalim marinama. Oni koji su do jue plaali
vez na Antibima milion eura godinje, sada za isti taj period moguda
plate jednu petinu te cifre za mjesto u Porto Montenegro. Nakon
finansijske krize svi e traiti veu vrijednost za novackoji uloe.
Svako ko kupi neku nekretninu u okviru Porto Montenegro, imae
popust od 75% za vez u marini. Cijene
nekretnina, nekih 80-tak apartmana uprvoj fazi izgradnje marine
kotae od4.500 do 8.500 eura po metru kvadrat-nom.
Do 2010. godine e postojati pris-tanite sa 150 vezova , a za
kompleti-ranje projekta trebae oko 5 godina. Utom trenutku marina e
imati 650 ve-zova, a 130 e biti rezervasano zamega jahte. Prva faza
e kotati nekih300 miliona eura. Od investitora, poredPitera Manka
kome pripada 60%ukupnog projekta, pominju se i ostalikao to su
Bernard Arnault (vlasnikLouis Vuitton-a), Oleg Deripaska, LordJacob
Rothschild kojima pripada otpri-like po 7%.
Porto Montenegro e u saradnji sa Vladom Crne Gore, dati svoj
do-prinos stvaranju atraktivne turistike destinacije. Ovakav
razvojni pro-jekat e repozicionirati ne samo Porto Montenegro ve i
cijelu zemljukao jednu visokokvalitetnu destinaciju i vratiti je na
onaj nivo popu-larnosti medju poznatima kada su se na plaama mogli
sresti SofijaLoren i Elizabet Tejlor.
-
25.April 2009. godine
ROUGH GUIDE (RAF GAJD)OBJAVIO PRVI VODI O CRNOJ GORI
The Rough Guide, renomirani izdava turistikih vodia za en-glesko
govorno podruje, izdao je prvi vodi o Crnoj Gori. Premarijeima The
Sunday Times-a ovo je jedan od boljih vodia kojise mogu nai s
obzirom da ispunjava potrebu i potranju za de-taljnim i kvalitenim
vodiima o neobinim i novim destinacijama.S obzirom na dobru
distributivnu mreu ove izdavake kuevodi e se brzo nai na svim
prodajnim mjestima, prije svegaknjiarama i aerodromima, irom
svijeta. Pisac ovog vodia jegospodin Norm Longley, novinar, poznati
engleski putopisac kojije u organizaciji Nacionalne turistike
organizacije Crne Gore,tokom prole godine u vie navrata posjetio
nau zemlju i priku-pljao informacije za ovaj vodi. Gospodin Longley
u dosadan-jem opusu svog rada ima visokokvalitetne vodie za
Sloveniju,Maarsku i Rumuniju.
Vodi prua informacije o istoriji, religiji i kulturi Crne Gore,
zna-menitostima koje treba posjetiti, kao i detaljne informacije
osvakom regionu sa mapama puteva da bi turisti mogli na
najboljinain isplanirati svoj boravak i aktivnosti. Namijenjen je
pok-lonicima aktivnog odmora. lanci obuhvataju opis prirodnih
lje-pota, presjek flore i faune Crne Gore, odabrane
smjetajnekapacitete sa cijenama, kao i rjenik crnogorskih izraza i
fraza.tampan je na 207strana sa brojnim fo-tografijama, i
mapamagradova i nacionalnihparkova.
Sve vei broj katalogarenomiranih izdavakihkua iz Velike
Britanijegovori o rastu intereso-vanja za turistikomponudom Crne
Gore,tako je izdavaka kuaBradt Travel Guide veizdala trei vodi
oCrnoj Gori na trituVelike Britanije i SAD-a, a uskoro se oekujei
vodi u izdanjuLonely Planet-a. Nafrancuskom emitivnomtritu
objavljeni su,izmeu ostalih vodii: Petit fut, Michelin, Mer
Adriatique a unajavi je vodi prestine izdavake kue Hachette. Na
nje-makom tritu su do sada publikovani posebni turistiki vodiikoji
Crnu Goru predstavljaju kao samostalnu destinaciju od
stranesljedeih izdavakih kua: Marco Polo, Michael Mller, As-pect
Media, Trescher Verlag, Dumont, Reise Know-How,USP Publishing
International i dr, a u 2008. godini objavljen je ivodi izdavake
kue Bergverlag Rother. U 2009. godini seoekuje objavljivanje vodia
Wilderness Biking u produkciji MapSolution-a iz Njemake.
Ovako veliko iteresovanje nezavisnih izdavakih kua govori daje
imid i popularnost Crne Gore i dalje na izuzetno visokom nivou.
PR
CRNA GORA U PRESTINOMMAGAZINU LE POINT -
MONTENEGRO VODA, KAMENI NEBO
Le Point, poz-nati francuskin e d j e l j n imagazin, usvom
najnovi-jem izdanju,po drigu put ukratkom vre-menskom in-t e r v a
l u ,objavio jelanak oCrnoj Goripod nazivomMontenegro:voda, kamen
inebo. lanaksadri brojneinformacije oprirodnoj lje-poti naezemlje,
kao ituristikoj ponudi Crne Gore.
More ili planine- zato birati? - Najljepi pejzai medit-eranske
Evrope su na samo par sati leta od Pariza.Crna Gora je dragulj
prirode koji se nalazi izmedjuHrvatske, Bosne, Srbije, Kosova,
Makedonije i Albanije.Na obali se mogu vidjeti jahte i brojni
hotelski kompleksi,a unutranjost zemlje je pravo mjesto za
radoznale tur-iste, raj za pjeaenje, rafting i razgledanje.
O Bokokotorskom zalivu kau: Boka Kotorska je-dini fjord na
Mediteranu. Bilo da ga posmatrate sapalube broda ili sa nekog od
planinskih vrhova ovajzaliv velia prirodu. Strme strane planina se
spu-taju u kristalno bistru vodu.
Pejza je krajnje suptilno obojen: zeleno, sivo, plavavoda, kamen
i nebo. Mali grad Perast izgleda uspa-vano odmah pored rive. Palate
starih venecijanskihtrgovaca ponovo dobijaju staru slavu kako no
pada.Idealno mjesto da se smjestite i posmatrate kakobrodovi
prolaze.
U lanku se nalazi i mnotvo servisnih informacija ipredloga
pisca. Navedena je avio linija Pariz-Pod-gorica, mogunost dolaska
brodom iz Italije. Od sm-jetajnih kapaciteta preporuuju hotel
AvalaResort&Villas, u segmentu rizort hotela, a od malihbutik
hotela hotel Conte u Perastu - hotel Conte uijem sklopu se nalazi i
restoran, kao i hotel Azimutna Svetom Stefanu.
-
26.April 2009. godine
76. GENERALNA SKUPTINA EVROPSKE KOMISIJE ZA PUTOVANJA (ETC)
Direktor Nacionalne turistike organi-zacije Crne Gore Saa Radovi
pris-ustvovao je 76. Generalnoj SkuptiniEvropske komisije za
putovanja koja jeodrana u Beogradu, u periodu od 2. do4.aprila.
ETC okuplja 39 evropskih drava,odnosno njihovih nacionalnih
turistikihorganizacija. Zadak ove organizacije jepromocija Evrope i
kreiranje jedinstveneturistike ponude, promoviui speci-finosti
svake zemlje posebno, a naroitona udaljenim tritima kao to su
SAD,Kanada, Japan, Latinska Amerika, gdjesu formirane i radne grupe
sa ciljem is-traivanja tih trita i promocije na istim.Crna Gora je
lan ETC od oktobra 2006.i od tada je aktivno ukljuena u svim
rad-nim grupama ove organizacije.
Glavne teme ovog sastanka su:
Novi koncept i unapredjenje webportala www.visiteu-rope.com i
njegovo povezivanje sa nacionalnim web-portalima imajui u vidu
rapidniporast uloge interneta i komunikacijisa potencijalnim
turistima.
Izvjetaj o istraivanju uticaja finansi-jske krize na turizam
Evrope koje jesproveo Oxford Economics. JohnWalker, predsjednik ove
institucije, jeizloio sadanje stanje, uticaj na po-jedinim tritima
i predvidjanja za2009.g. Po projekcijama ove institucije, poetak
opo-ravka svjetske ekonomije, pa time i turizma, oekujese poetkom
zadnjeg kvartala ove godine.
Izvjetaji radnih grupa, marketing i dalja promocija uuslovima
globalne krize
Najavljen je ETC/UNWTO Simpozijum na temuodrivog turizma i
uticaja klimatskih promjena na ovuprivrednu granu
Sljedei sastanak Generalne Skuptine i sastanak Borda di-rektora
bie odran u Budvi u oktobru ove godine. Gospodin
Radovi se u svom izlaganju zahvalio ETC-u na dosadanjojpomoi i
saradnji. On je informisao prisutne o aktivnostimaNTOCG i mjerama
koje Vlada Crne Gore preduzima naublaavanju posljedica ekonomske
krize i aktivnostima kojese sprovode kako bi se pomoglo turistikoj
privredi. Nadaljeje istakao da se relativno mala destinacija kakva
je Crna Goramora razvijati na principima odrivosti i prisutne
informisao oaktivnostima usmjerenim na podizanje svijesti
lokalnogstanovnitva u tom pravcu kroz kampanju Crna Gora moj
dioplanete- Ova zemlja nam je dom. Prisutni su iskazali
in-teresovanje za uspjeh modela objedinjavanja resora ekologijei
turizma u Crnoj Gori i konstatovali da je to dobar primjer
brigedrave za ouvanjem prirodnih resursa, uz, u isto
vrijeme,stvaranja neophodnih preduslova za brz turistiki razvoj,
pokojima je Crna Gora medju vodeim dravama svijeta.
Danica erani, direktor Crnogorskog kongresnog biroa, up-oznala
je prisutne