Bilten 11 2011stars2/bilten/2011/bilten1111.pdf · 2015. 1. 26. · BILTEN 11 / 2011 25 godina 7 vala u dodiru s tlom i stvarala poledicu (izvor DWD-NjemaËka meteoroloπka sluæba).

2011

11ISSN 1334-3017

god.XXV

godina1987. - 2011.

25

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

METEOROLO©KII HIDROLO©KI

BILTEN

11 / 2011

25 godina

1987. - 2011.

GODINA XXV STUDENI 2011.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike HrvatskeZagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

dr. sc. Duπan TrniniÊ

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

mr. sc. Ksenija CindriÊ

mr. sc. Ivona MajiÊ*

dr. sc. Barbara StjepanoviÊ*

dr. sc. Ivana Hrga*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

mr. sc. Tanja Likso

Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

Krunoslav Premec, dipl.inæ.

mr. sc. Lidija Srnec

Ivona Igrec, dipl.inæ.

mag. inæ. Ruæica PopoviÊ

dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

Naslovnica: Sava kod Jankomira

Naklada 100 primjeraka

Tisak: ZT Zagraf

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5

SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5

Klimatoloπka analiza (mr. sc. Tanja Likso) .................................................................................... 7

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (Ksenija CindriÊ, dipl. inæ., Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .... 13

Temperatura mora (mag. inæ. Ruæica PopoviÊ) ............................................................................ 15

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 18

Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 18

Podzemne vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 23

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................. 23

Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 23

OneËiπÊenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inæ.) .................................................................... 24

KakvoÊa zraka (mr. sc. Ivona MajiÊ) ............................................................................................ 27

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 28

SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) .............................................................................................. 30

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 33

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) .................................................................................... 35

©UMSKI POÆARI (Lovro Kalin, dipl. inæ., Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ...................................................................... 39

KNJIÆNICA DHMZ-a (mr. sc. IvanËica MihoviliÊ) ...................................................................................................... 41

PRILOZI

OTVORENA ZNANSTVENA KONFERENCIJA SVJETSKOG

KLIMATSKOG ISTRAÆIVA»KOG PROGRAMA

(dr. sc. Marjana GajiÊ-»apka) ........................................................................................................................................ 48

IN MEMORIAM GAJO BOLA»A ................................................................................................................................ 50

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U STUDENOM 2011. GODINE

(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 51

BILTEN 11 / 2011 2255 godina

5

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Marija MokoriÊ, dipl. inæ.

Od 1. do 3. studenog je na Jadranu i u gorju bi-

lo preteæno sunËano i ugodno toplo, dok je u

nizinskim kopnenim krajevima bilo dugotrajne ma-

gle ili niskih oblaka.

Prizemno je bilo polje visokog tlaka zraka, a po

visini je jaËala topla jugozapadna struja. S jaËanjem

jugozapadnog vjetra i juga na Jadranu magla je u

unutraπnjosti bila kratkotrajnija.

Zatim je 4. i 5. studenog bilo barem djelomice

sunËano i iznadprosjeËno toplo s jugom na Jadranu.

Nad naπim je podruËjem bilo polje poviπenog tla-

ka zraka, a u jugozapadnoj visinskoj struji pritjecao je

topao zrak. U zapadnom i srednjem Sredozemlju se

nalazila prostrana i izraæena ciklona. NajsunËanije ie

bilo u srediπnjim i istoËnim predjelima. Na Jadranu

je bilo umjereno do preteæno oblaËno, mjestimice s ma-

lo kiπe. Puhalo je umjereno i jako, pa i olujno jugo. I

najniæa jutarnja i najviπa dnevna temperatura zraka

su uglavnom bile dosta iznad prosjeka za doba godine.

6. studenog je u Dalmaciji bilo obilne kiπe i

pljuskova s grmljavinom. Na Mljetu je u kratko vri-

jeme palo oko 70 mm oborine.

Ciklona se premjeπtala po Sredozemlju, te je na

Jadranu bilo najoblaËnije. Kiπe je bilo uz obalu i u

gorskim predjelima, a u srediπnjim i istoËnim samo

ponegdje vrlo malo. Na veÊem dijelu Jadrana je bilo

umjerenog i vrlo jakog juga. Temperatura zraka se ma-

lo snizila.

Od 7. do. 10. studenog u veÊini krajeva je bilo

uglavnom bez oborina, u unutraπnjosti mjestimice

s dugotrajnom maglom ili niskim oblacima. NajsunËanije

je bilo na Jadranu i u viπem gorju. U veÊini mjesta

je bilo iznadprosjeËno toplo.

Prizemno se prostirao ogranak anticiklone iz

srediπnje Europe, a ciklona iz Sredozemlja premjeπta-

la se na istok. Po visini se zadræavao razmjerno topao

zrak. Stoga je u poËetku na Jadranu, osobito juænom,

te u istoËnim i gorskim predjelima bilo mjestimiËne

kiπe. Na Jadranu je uz pljuskove s grmljavinom bilo

lokalno i obilnijih oborina. Zatim je na Jadranu i viπem

gorju bilo djelomice ili preteæno sunËano. U nizinskom

dijelu unutraπnjosti, osobito srediπnje Hrvatske je bi-

lo ponegdje rosulje i dugotrajne magle ili niskih ob-

laka. I ujutro i danju nastavilo se razmjerno toplo vri-

jeme.

Zatim je od 11. do 16. studenog bilo hladnije s

temperaturama primjerenim dobu godine. Na

Jadranu je uz buru bilo preteæno vedro.

U visinskoj struji u naπe je krajeve poËeo pritje-

cati hladniji zrak sa sjeveroistoka. Prizemno je bila an-

ticiklona. Bilo je sunËano, ali je u nizinama unutraπnjosti

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 23. studenog 2011.

u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 23. stude-

nog 2011. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

6

2255 godina BILTEN 11 / 2011

njosti se zadræavao hladan zrak. Stoga su oborine mjes-

timice stvarale opasnu poledicu. Na Jadranu, ponajpri-

je u Dalmaciji je bilo kiπe, ponegdje i obilnije. Na

Jadranu je bilo umjerenog i jakog juga i istoËnjaka, a

na sjevernom dijelu i bure. Na sjevernom Jadranu se

djelomice razvedrilo. S jaËanjem ogranka anticiklone

bura je zapuhala duæ veÊeg dijela obale.

Zatim je ponovno od 25. do 30. studenog na

Jadranu i u viπem gorju bilo sunËano, dok je u nizi-

nama unutraπnjosti bilo veÊinom tmurno i maglovi-

to.

Na vrijeme je utjecala anticiklona koja je zahvaÊala

veÊi dio Sredozemlja, srednje, pa i zapadne Europe.

Po visini se zadræavao razmjerno topao zrak. Stoga je

bilo stabilno i uglavnom suho uz sunËano i ugodno top-

lo vrijeme na Jadranu i u gorju. U nizinama je povre-

meno bilo izmaglice. S prolaskom oslabljene hladne

fronte 27. studenog, a zatim i 28. studenog i u nizina-

ma kontinentalnog dijela zemlje je bilo sunËanog

vremena uz mjestimice sjeveroistoËni vjetar, na Jadranu

s burom.

Vrijeme u studenom je bilo uglavnom pod utjeca-

jem anticiklone, dok je po visini pritjecao topao zrak

stvarajuÊi temperaturnu inverziju, te se u nizinama

unutraπnjosti gotovo tri tjedna zadræavalo oblaËno i

tmurno vrijeme. U takvim sinoptiËkim okolnostima u

veÊem dijelu zemlje nastavilo se suπno razdoblje.

Slike 1 i 2 prikazuju prizemnu i visinsku sinop-

tiËku kartu 23. studenog 2011. godine kada je u

unutraπnjosti mjestimice bilo slabe kiπe koja se smrza-

mjestimice bilo dugotrajne magle ili se magla izdigla

u niski oblaËni sloj. Vjetar je oslabio, a bura na Jadranu

je veÊ 12. znatno oslabila. U kopnenom podruËju je

ujutro bilo slabog do umjerenog mraza.

Od 17. do 22. studenog je u nizinama unutraπnjosti

bilo oblaËno i t tmurno, te hladno. U viπem gorju i

na Jadranu je prevladavalo sunËano i razmjerno

toplo.

Na vrijeme u naπoj zemlji, ali i u dijelu srednje i

zapadne Europe je utjecala anticiklona, a po visini je

bio razmjerno topao, ali i vlaæan zrak. Dodatno

noÊno ohlaivanje je uzrokovalo hladna jutra u kon-

tinentalnim nizinama, te je bilo veÊinom umjerenog

mraza. U najviπem gorju je i jutarnja temperatura

zraka bila viπa od 0°C, a buduÊi da nije bilo vjetra tem-

peraturna inverzija je jaËala. U nizinama je bilo oblaËno,

maglovito i tmurno, mjestimice s izmaglicom, a usli-

jed niskih temperatura bilo je poledice. Na Jadranu je

bilo sunËano, meutim potkraj razdoblja je i tamo bi-

lo mjestimiËne magle, te s pribliæavanjem plitke cik-

lone sve viπe oblaka, pa i mjestimiËne kiπe. Zapuhalo

je jugo.

23. i 24. studenog je u unutraπnjosti bilo zrnatog

snijega i kiπe koja se smrzavala u dodiru s tlom. Na

Jadranu, uglavnom u Dalmaciji, mjestimice je padala

kiπa.

Nad Sredozemljem i Jadranom nalazilo se ciklo-

nalno polje. Sekundarno srediπte ciklone nalazilo se

nad srednjim Jadranom. Po visini je pritjecao razmjer-

no topao zrak, a u niæim slojevima atmosfere u unutraπ-

Slika 4. Kompozitna satelitska slika naoblake u toplinskom

dijelu spektra 7. studenog 2011. u 11.30 UTC

(izvor: EUMETSAT)

Slika 3. Kompozitna satelitska slika naoblake u toplinskom

dijelu spektra 2. studenog 2011. u 12.00 UTC

(izvor: EUMETSAT)


7

vala u dodiru s tlom i stvarala poledicu (izvor DWD-

NjemaËka meteoroloπka sluæba).

Slika 3 je satelitska slika niskih slojevitih oblaka

2. studenog 2011. u kontinentalnom dijelu Hrvatske,

dok slika 4 prikazuje oblake 7. studenog 2011. (izvor

EUMETSAT).

Klimatoloπka analiza

mr. sc. Tanja Likso

Analiza koliËina oborine za studeni 2011. go-

dine izraæenih u % viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.)

je pokazala da su koliËine oborine na veÊini analiziranih

postaja bile niæe od navedenog prosjeka, izuzevπi Hvar,

Komiæu i Lastovo na kojima je taj prosjek premaπen.

NajveÊa koliËina oborine za studeni zabiljeæena je u

Lastovu i iznosila je 227% viπegodiπnjeg prosjeka za

taj mjesec u Lastovu (176.0 mm ).

Analiza temperaturnih anomalija za studeni 2011.

godine pokazuje da su u kontinentalnom dijelu Hrvatske

srednje mjeseËne temperature zraka bile niæe od

viπegodiπnjeg prosjeka 1961.-1990., za razliku od pri-

obalnih postaja (izuzevπi PoreË) na kojima je spomenu-

ti prosjek premaπen. Temperaturna odstupanja bila su

u rasponu od -3.7 °C u Daruvaru do 2.3 °C na Zaviæanu.

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u

Hrvatskoj za studeni 2011. godine opisane su sljedeÊim

kategorijama: vrlo hladno (istoËna Hrvatska), hlad-

no (sjeverna i dio srediπnje Hrvatske), toplo (dio sred-

njeg i juæni Jadran), vrlo toplo (Zaviæan) i normalno

(preostali dio Hrvatske).

PoËetkom studenog (prvih desetak dana) na kon-

tinentalnim postajama su se izmjenjivala kraÊa raz-

doblja s pozitivnim odnosno negativnim anomalijama,

da bi tijekom posljednje dvije dekade dotiËnog mjese-

ca anomalije srednje dnevne temperature zraka imale

negativan predznak. U kontinentalnom dijelu Hrvatske

spomenute anomalije su bile izraæenije u usporedbi s

anomalijama na priobalnih postajama. Pored toga, na

priobalnim postajama tijekom cijelog mjeseca studenog

2011. godine su se izmjenjivala kraÊa razdoblja s pozi-

tivnim odnosno negativnim anomalijama.

Tijekom studenog 2011. godine najveÊa pozitiv-

na odstupanja srednje dnevne temperature zraka u odno-

su na viπegodiπnji prosjek kretala su se od 3.2°C (Split-

Marjan, 7. studeni) do 7.0°C (Ogulin, 5. studeni).

Dana 19. studenog 2011. godine u Ogulinu je zabi-

ljeæeno najveÊe negativno odstupanje srednje dnevne

temperature zraka u proteklom mjesecu, kada je sred-

nja dnevna temperatura zraka bila 8.1°C niæa od

viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.).

Srednja mjeseËna maksimalna temperatura zraka

u studenom 2011. godine kretala se u rasponu od 5.6°C

u Varaædinu do 18.8°C u Dubrovniku. U odnosu na

-4-3-2-10123456789

101112131415161718

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

-4-3-2-10123456789

101112131415161718

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

-4-3-2-10123456789

101112131415161718

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

ZAGEB - GRI» (1862.-2010.) SPLIT - MARJAN (1948.-2010.) RIJEKA (1948.-2010.)

-t+σ

-t+σ

-t-σ

-t-σ

-t+σ

-t

-t

-t

Slika 5. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u STUDENOM 2011. godine

u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ).

8


ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

21

Dubrovnik

0.8

0.9

75

-3.1

0.4

63

Osijek6

Knin

6

-2.6

-3.7

Komiæa

11

2.3

-0.4

40

35

-2.5

Rijeka72

Varaædin13

15Zagreb Bjelovar

Sisak9

-2.9

Sl. Brod-2.9

0.7

Pazin-0.6

Ogulin

70

0.9

-1.7GospiÊ

1.1

Daruvar

-2.2

16

Karlovac

0.6Hvar

68

1.2Lastovo

78

86

94Zaviæan

8

-2.1

80

PoreË

Senj45

-0.2

57

0.1

53

0.3

M. Loπinj

©ibenik

Split

Zadar

Slika 6. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u STUDENOM 2011. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

Sisak <1

9

11

8

1

99

0

Ogulin6

1

13

Pazin

Split

Knin

Daruvar<1

1

0<1

12

28

6

Karlovac

1

M. Loπinj

Rijeka

1Zaviæan

1

Varaædin1

Zagreb Bjelovar

<1

2

Zadar

Osijek

27

7

DubrovnikLastovo

28

6

22794

Komiæa212

125

71

<1 Sl. Brod

96

PoreË

Senj

©ibenik

6

22

GospiÊ

2

15

3

1

49

2155

<1

1

41

4

1

Hvar

Slika 7. MjeseËne koliËine oborine u STUDENOM 2011. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)


9

Slika 8. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)

za STUDENI 2011. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-20-15

-10-505

1015202530

3540

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

05

101520253035404550

5560

mm OSIJEK

-20-15-10

-505

1015

2025303540

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

05101520253035

4045505560

mm

RIJEKA

-20-15-10

-505

101520253035

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0510

152025303540455055

60mm

SPLIT MARJAN

-20-15-10-505

10

152025303540

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

051015202530

354045505560

mm

OGULIN

-20-15-10

-505

10152025303540

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0510152025

30354045505560

mm

DUBROVNIK

-20-15-10

-505

10152025303540

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

051015202530354045505560

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina

10


Slika 9. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka

za razdoblje 1961-1990. za STUDENI 2011. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C OSIJEK

-10-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

RIJEKA

-10-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

OGULIN

-10-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

DUBROVNIK

-10-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka


11

viπegodiπnji prosjek (1961.-1990.) srednje mjeseËne

maksimalne temperature zraka bile su na podjednakom

broju postaja niæe odnosno viπe od prosjeka, a odstu-

panja su se kretala od -3.7°C (Sisak) do 2.9°C (Zaviæan).

Apsolutni temperaturni maksimumi su se kretali izmeu

11.2°C (Zaviæan, 2. studenog ) i 22.2°C (Dubrovnik,

10. studenog).

Srednje mjeseËne minimalne temperature zraka u

studenom 2011. su varirale izmeu -1.2°C u Daruvaru

i GospiÊu i 12.4°C u Lastovu. U odnosu na viπegodiπnji

prosjek (1961.-1990.) srednje mjeseËne minimalne

temperature zraka bile su na podjednakom broju posta-

ja niæe odnosno viπe od spomenutog prosjeka, a odstu-

panja su se kretala od -3.5°C u Daruvaru do 2.2°C na

Zaviæanu. Apsolutni temperaturni minimumi su se

nalazili u rasponu od -8.1°C u Daruvaru (17. studenog)

do 10.0°C u Lastovu (13. studenog).

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura

zraka napravljena je za opservatorij Zagreb-GriË, Split-

Marjan i Rijeku. Za proraËun dugogodiπnjih srednja-

ka i standardne devijacije koriπteni su cijeli raspoloæivi

nizovi podataka temperature zraka tj. za razdoblje 1862.-

2010. za Zagreb-GriË, te 1948.-2010. za Split-Marjan

i Rijeku.

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju prema

kojem se izvanredno toplim (vruÊim) smatra dan u ko-

jem pozitivna anomalija srednje dnevne temperature

zraka premaπi dvije standardne devijacije, dok se izuzetno

hladnim smatra dan u kojem negativna anomalija premaπi

dvije standardne devijacije.

Navedena analiza izuzetnosti srednjih dnevnih

temperatura zraka je pokazala da u studenom 2011. go-

dine nije bilo niti izvanredno toplih niti izvanredno

hladnih dana u Rijeci, Splitu (Marjan) i Zagrebu (GriË).

Analiza koliËina oborine za studeni 2011. go-

dine izraæenih u % viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.)

je pokazala da su koliËine oborine na veÊini analiziranih

postaja bile niæe od navedenog prosjeka, izuzevπi Hvar,

Komiæu i Lastovo na kojima je taj prosjek premaπen.

NajveÊa koliËina oborine za studeni zabiljeæena je u

Lastovu i iznosila je 227% viπegodiπnjeg prosjeka za

taj mjesec u Lastovu (176.0 mm ).

Oborinske prilike u Hrvatskoj za studeni 2011.

godine opisane su sljedeÊim kategorijama: ekstrem-

no suπno (srediπnja, sjeverna i istoËna Hrvatska), suπno

(πire podruËje malog Loπinja i ©ibenika), normalno

(Hvar i okolica Splita), vrlo kiπno (Vis i Lastovo) i vr-

lo suπno (preostali dio jadranske obale s pripadnim

zaleem).

Maksimalna dnevna koliËina oborine izmjerena

je 23. studenog 2011. godine u Komiæi (74.1 mm), a

na toj postaji ujedno je zabiljeæena i najveÊa mjeseË-

na koliËina oborine u studenom 2011. godine (202.0

mm). Radi se zapravo o rekordno velikoj mjeseËnoj

koliËini oborine za studeni u Komiæi buduÊi da ta vri-

jednost premaπuje najveÊu mjeseËnu koliËinu oborine

za taj mjesec (201.5 mm, 2008. godine) u raspoloæivom

nizu (1981.-2010.) za Komiæu. S druge strane, ovogodiπnje

mjeseËne koliËine oborine za mjesec studeni su na

nekim od analiziranih postaja u kategoriji rekordno

malih vrijednosti u odnosu na raspoloæivi niz (npr.

Bjelovar, Daruvar, Karlovac, Osijek, Ogulin, Sisak,

Senj, Slavonski Brod, Varaædin, Zagreb).

U studenom 2011. godine na veÊini analiziranih

postaja broj sati sijanja Sunca bio je veÊi od viπegodiπnjeg

prosjeka (1961.-1990.). NajveÊe pozitivno odstupanje

zabiljeæeno je na Zaviæanu, gdje je bilo ukupno 174.0

sati sijanja Sunca, a to je 81.0 sati sijanja Sunca viπe

od viπegodiπnjeg prosjeka za studeni. NajveÊe nega-

tivno odstupanje zabiljeæeno je u Varaædinu, gdje je

zabiljeæeno ukupno 57.2 sata sijanja Sunca, a to je 24.2

sata manje od viπegodiπnjeg prosjeka. Pozitivne/nega-

tivne anomalije broja sati sijanja Sunca u studenom

2011. godine u suglasju su s negativnim/pozitivnim

anomalijama srednje mjeseËne naoblake.

Analiza klimatskih anomalija

za jesen 2011. godine

Srednje temperature zraka na sezonskoj skali

(jesen) veÊinom su bile iznad odgovarajuÊeg viπegodiπnjeg

prosjeka 1961.-1990. Odstupanja srednje jesenske tem-

perature zraka (rujan, listopad, studeni) imala su nega-

tivan predznak jedino u Daruvaru i Ogulinu. U ne-

kim gradovima srednja jesenska temperatura zraka bi-

la je jednaka viπegodiπnjem prosjeku (Osijek, Sisak i

Varaædin). Odstupanja srednje jesenske temperature

zraka su se kretala od -0.7°C u Daruvaru do 1.8°C u

Dubrovniku i na Zaviæanu.

Analiza raspodjele percentila temperature pokazu-

je da su toplinske karakteristike za jesen 2011. godine

opisane sljedeÊim kategorijama: normalno (srediπnja,

sjeverna i istoËna Hrvatska, te okolica Pazina), vrlo

toplo (juæni Jadran, te dijelovi sjevernog i srednjeg

12


ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

78

Dubrovnik

1.4

1.8

97

0.0

1.1

90

Osijek50

Knin

27

0.5

-0.7

Komiæa

68

1.8

1.1

89

68

0.0

Rijeka95

Varaædin50

76Zagreb Bjelovar

Sisak50

0.0

Sl. Brod0.2

1.5

Pazin0.4

Ogulin

97

1.4

0.8GospiÊ

1.7

Daruvar

-0.1

46

Karlovac

1.4Hvar

94

1.6Lastovo

95

96

97Zaviæan

56

0.7

96

PoreË

Senj77

0.8

93

1.1

89

1.4

M. Loπinj

©ibenik

Split

Zadar

Slika 10. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u JESEN 2011. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

Sisak 1

12

76

36

2

88

31

Ogulin52

5

34

Pazin

Split

Knin

Daruvar2

46

443

50

50

13

Karlovac

51

M. Loπinj

Rijeka

7Zaviæan

55

Varaædin2

Zagreb Bjelovar

3

48

Zadar

Osijek

57

12

DubrovnikLastovo

48

5

10269

Komiæa118

121

73

26 Sl. Brod

55

PoreË

Senj

©ibenik

27

51

GospiÊ

16

63

64

19

63

2040

<1

7

78

47

3

Hvar

Slika 11. MjeseËne koliËine oborine u JESEN 2011. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)


13

dekada bila Ëak ekstremno suπna. Na dalmatinskom

podruËju od Zadra do ©ibenika te na podruËju Dubrovnika,

izmjenjivale su se normalne, suπne i vrlo suπne oborinske

prilike. U Splitu i ©ibeniku su oborinske prilike tijekom

studenog uglavnom bile u granicama normale, a na

Lastovu su tijekom studenog oborinske prilike bile

kiπne (percentil 75 do 91) i vrlo kiπne (percentil 91

do 98). Najdulji suπni niz dana zabiljeæen je na sjever-

nom Jadranu i trajao je 22 dana. Prema vrijednostima

SPI to se moæe smatrati ekstremnim suπnim razdobljem

na ovom podruËju u studenom.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskoj

skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U studenom 2011. su u kontinentalnom dijelu

Hrvatske zabiljeæeni ekstremno suπni uvjeti (npr. Zagreb;

SPI1, -4.64; Osijek, -4.80, Varaædin, -4.30). U Pazinu,

Kninu i Dubrovniku su prevladavali vrlo suπni uvjeti

(SPI1; -1.53, -1.76 i -1.80). Umjereno suπni uvjeti zabi-

ljeæeni su na Malom Loπinju (SPI1; -1.21). Na sred-

njem Jadranu, u ©ibeniku, Splitu i na Hvaru), su oborin-

ski uvjeti bili u granicama normale (SPI1; -0.92, 0.07

i 0.35).

Na vremenskoj skali od 3 mjeseca tijekom jeseni

2011. godine su zabiljeæeni ekstremno suπni uvjeti u

Bjelovaru, Daruvaru, GospiÊu, Karlovcu, Kriæevcima,

Osijeku, Sisku i Slavonskom Brodu (SPI3; -2.07, -2.34,

-2.52, -2.06, -2.35, -2.65, -2.10 i -3.23). Vrlo suπni

uvjeti su bili u Zagrebu, Dubrovniku, Ogulinu, na Pargu

i Zaviæanu (SPI3; -1.94, -1.71, -1.78, -1.52 i -1.66) dok

su umjereno suπni uvjeti prevladavali u Kninu, Pazinu,

Zadru i ©ibeniku (SPI3; -1.49, -1.17, -1.37 i -1.02).

Analiza odstupanja 6-mjeseËnih koliËina

oborine pokazuje da su tijekom ljeta i jeseni 2011. go-

dine zabiljeæeni ekstremno suπni uvjeti u Bjelovaru,

Daruvaru, GospiÊu, Karlovcu, Kriæevcima, Osijeku,

Slavonskom Brodu, Varaædinu, Zagrebu i Dubrovniku

(SPI6; -3.90 -2.23, -2.99, -2.25, -3.75, -2.43, -2.50,

-2.55, -3.08 i -2.18). U Ogulinu, Pargu i Zadru su zabi-

ljeæeni vrlo suπni uvjeti (SPI6; -1.73, -1.63 i -1.88).

Umjereno suπni uvjeti su bili u Pazinu, Rijeci, Senju,

Sisku i ©ibeniku (SPI6; -1.05, -1.26, -1.01, -1.39,

-1.36).

Prostorna razdioba standardiziranog oborinskog

indeksa na 12-mjeseËnoj vremenskoj skali (SPI12)

pokazuje da su na cijelom podruËju kontinentalne

Jadrana) i toplo (preostali dio jadranske obale s pri-

padnim zaleem, kao i πire podruËje Zagreba).

Analiza koliËina oborine za jesen 2011. godine

izraæenih u % viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.)

pokazuje da je u gotovo u cijeloj Hrvatskoj oborine bi-

lo manje od prosjeka. Izuzetak Ëine otoci juænog Jadrana

(Hvar, Vis i Lastovo) na kojima je viπegodiπnji pro-

sjek premaπen. KoliËine su se kretale od 27 % prosje-

ka za jesen u Slavonskom Brodu do 121 % prosjeka

u Hvaru.

Prema raspodjeli percentila oborinske prilike za

jesen 2011. godine opisane su sljedeÊim kategorijama:

ekstremno suπno (istoËna Hrvatska), vrlo suπno (sje-

verna i srediπnja Hrvatska, te okolica Dubrovnika),

normalno (πire podruËje Rijeke i Malog Loπinja, te

dijelovi srednjeg i juænog Jadrana) i suπno (preostali

dio jadranske obale s pripadnim zaleem).

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta

Ksenija CindriÊ, dipl. inæ.Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali

U studenom 2011. su suπni i kiπni uvjeti na dnevnoj

skali na 25 postaja u Hrvatskoj analizirani pomoÊu dvi-

je metode. PraÊene su kumulativne koliËine oborine

od poËetka do kraja studenog i usporeene su s teo-

rijskim percentilima, izraËunatim pomoÊu srednjih mje-

seËnih vrijednosti koliËine oborine za studeni, iz 40-

godiπnjeg razdoblja (1961.-2000.). Zatim su analizirani

sljedovi suπnih i kiπnih dana s dnevnom koliËinom

oborine, Rd, manjom i veÊom od 1 mm, te pripadne

vrijednosti SPI na skali od 1 do 30 dana.

U kontinentalnoj i gorskoj Hrvatskoj su tijekom

prve polovice studenog oborinske prilike bile suπne i

vrlo suπne (percentil 2 do 9), dok su u drugoj polovi-

ci prevladale ekstremno suπne prilike (percentil < 2).

Na svim postajama se slijed suπnih dana nastavio iz

zadnje pentade listopada i trajao je preko 30 dana.

Najdulji takav slijed je zabiljeæen na podruËju Bjelovara

i Osijeka, 36 odnosno 37 dana. Takvi sljedovi su pre-

ma vrijednostima SPI ekstremno suπni i mogu se oËeki-

vati jednom u viπe od 50 godina.

Na podruËju sjevernog Jadrana su se tijekom

studenog uglavnom izmjenjivale normalne i suπne

oborinske prilike, dok je u Rijeci i Senju zadnja

14


Slika 12. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u STUDENOM 2011.


15

Slika 13. Kumulativne koliËine oborine (mm) u STUDENOM 2011., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir,

Rijeku, Zaviæan, Split - Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961.-2000.

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

Hrvatske zabiljeæeni ekstremno suπni uvjeti (npr; Zagreb;

SPI12, -2.89; Osijek, SPI12; -2.39). Na Pargu su zabi-

ljeæeni vrlo suπni uvjeti (SPI12; -1.98) a umjereno suπni

uvjeti su bili u Malom Loπinju, Rijeci i Dubrovniku

(SPI12; -1.33, -1.02 i -1.16). Nije bilo podruËja sa znat-

nim pozitivnim odstupanjem 12 mjeseËne koliËine

oborine.

U protekle dvije godine su na veÊini postaja oborin-

ski uvjeti bili u granicama normale. Umjereno suπni

uvjeti su zabiljeæeni u GospiÊu (SPI24; -1.09) a umje-

reno kiπni uvjeti u Karlovcu, Osijeku, Pazinu, Rijeci

i na Malom Loπinju (SPI24; 1.09, 1.03, 1.15, 1.10 i

1.27)

Na vremenskoj skali od 48 mjeseci su na veÊini

postaja odstupanja mjeseËnih koliËina oborine bila u

granicama normale. Umjereno suπni uvjeti su zabi-

ljeæeni u Bjelovaru, Kriæevcima, Slavonskom Brodu,

Zagrebu i GospiÊu (SPI48; -1.43, -1.08, -1.13, -1.38 i

-1.23) i nije bilo podruËja sa znatnim pozitivnim odstu-

panjem 48 mjeseËnih koliËina oborine.

Napomena: Viπe grafiËkih prikaza rezultata se

moæe pogledati na www.meteo.hr

Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase

2.0 i viπe ekstremno kiπno

1.5 do 1.99 vrlo kiπno

1.0 do 1.49 umjereno kiπno

-0.99 do 0.99 u granicama normale

-1.0 do -1.49 umjereno suho

-1.5 do -1.99 vrlo suho

-2.0 i manje ekstremno suho

Temperatura mora

mag. inæ. Ruæica PopoviÊ

Tijekom studenog ove godine povrπinska tempe-

ratura mora se duæ istoËne obale Jadrana nastavlja

ohlaivati zbog smanjenja zagrijavanja iz atmosfere i

zbog utjecaja pritjecanja hladnijeg zraka nad Europsko

kopno. UobiËajena krivulja temperatura povrπinskog

sloja mora ima postupan negativni trend za oko skoro

2°C prema kraju mjeseca. Na svim postajama duæ is-

toËne obale Jadrana, krivulja srednjih dnevnih tem-

peratura mora uglavnom je pratila takav trend sma-

njenja. Izuzetak u takvom temperaturnom polju je posta-

16


©IBENIK

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C SPLIT

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

RAB

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C SENJ

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

KOMIÆA

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C HVAR

12

13

14

1516

17

18

19

2021

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

Slika 14. Srednje dnevne temperature mora (°C) za STUDENI 2011. godine za postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split, Komiæu i

Hvar u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ)

-t+σ

-t+2σ

-t-2σ

-t-σ

-t

temp. mora


17

RAB

89

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C) SENJ

89

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C)°C

©IBENIK

89

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C)°C

KOMIÆA

89

10

11121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-4-3-2

-1012345678

.

Anomalija (°C)°C

SPLIT

89

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C)°C

HVAR

89

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C)°C

Slika 15. Srednje dnevne temperature mora (°C) za STUDENI 2011., za meteoroloπke postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split,

Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

18


Tablica 1. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u STUDENOM 2011.

na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2006.

STUDENI 2011. STUDENI 1988-2006.

PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 115,19 30.11. 115,20 115,58 116,27Gornja ©uma 116,25 29.11. 115,46 115,84 116,56Gornji Miholjac 104,43 30.11. 103,10 104,39 105,29»aavica 96,18 11.11. 95,82 96,90 98,34

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,32 115,25 115,78 116,52

DRAVAGornja ©uma 116,32 115,50 115,96 116,77Gornji Miholjac 104,49 103,17 104,46 105,31»aavica 96,19 95,87 97,02 98,35

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,45 01.11. 115,30 116,04 116,97Gornja ©uma 116,38 01.11. 115,56 116,09 117,06Gornji Miholjac 104,55 01.11. 103,22 104,54 105,35»aavica 96,22 01.11. 96,02 97,14 98,36

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju

ja Senj, gdje je 11. studenog i 24. studenog doπlo do

prodora hladnog sjevernog vjetra na spomenuto po-

druËje.

Srednje mjeseËne temperature mora u ovom peri-

odu kretale su se od 15.1°C u Senju do 18.9°C u Komiæi.

U Rabu, Splitu i Hvaru temperatura mora je kroz ci-

jeli mjesec bila iznad prosjeka, πto je posljedica viπe-

mjeseËnog iznadprosjeËnog zagrijavanja morske povrπine.

Apsolutni mjeseËni minimum dosegnut je na mjer-

noj postaji Senj i iznosio je 13.0°C, dok na ostalim

mjernim postajama nije prelazio 17.9°C. Apsolutni

dnevni maksimum zabiljeæen je na postaji Komiæa i

iznosio je 20.4°C, a najmanju vrijednost apsolutnog

maksimuma imala je ponovno postaja Senj, gdje je

temperatura mora iznosila 16.3°C.

S obzirom da se u kasnim jesenjim mjesecima nas-

tavlja ohlaivanje povrπinske temperature mora, viπe

temperatura mora su zabiljeæene poËetkom, a niæe kra-

jem mjeseca.

Raspon srednjih mjeseËnih temperatura iznosio je

3.8°C s minimumom od 15.1°C te maksimumom od

18.9°C. Raspon ekstrema temperatura mora iznosio je

7.4°C s najniæom dnevnom temperaturom mora 13.0°C

u Senju 24. studenog kada se ciklona nad Tirenskim

morem polako popunjava i premjeπta na jug, te najvi-

πom 20.4°C izmjerenom u Komiæi 1. studenoga.

GledajuÊi mjesec u cjelini, ovogodiπnje povrπinske

temperature mora u mjesecu studenom prate trend

smanjenja vrijednosti prema kraju mjeseca.

HIDROLO©KE PRILIKE

Tomislava Boπnjak, inæ.

Povrπinske vode

Kao i veÊi dio godine tako je i u studenom osnov-

na karakteristika hidroloπkih prilika na vodotocima u

Hrvatskoj bila izrazita malovodnost s velikim defici-

tom otjecanja.

Duæ cijelog toka Save kroz mjesec zabiljeæen je

lagani trend opadanja. Vodostaji koji su se kretali u

podruËju niskih voda, najviπi su bili poËetkom, a naj-

niæi krajem mjeseca. Zabiljeæena vodnost bila je vrlo

mala. Na Savi kod Zagreba zabiljeæen je srednji mje-

seËni protok od 130 m3/s (prosjeËni protok u studenom


19


Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/sZagreb 78,6 28.11. 53,5 144 344

SavaJasenovac 156 30.11. 141 349 1024Slavonski Brod 201 30.11. 182 507 1472Æupanja 245 30.11. 223 584 1512

KupaKamanje 6,63 29.11. 6,01 24,3 77,5JamniËka Kiselica 17,2 29.11. 13,1 62,0 156

Mura Mursko SrediπÊe 72,8 29.11. 49,2 95,7 237

DravaBotovo 107 24.11. 105 222 510Donji Miholjac 194 25.11. 168 314 590

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 130 88,4 396 1077

SavaJasenovac 234 191 804 1593Slavonski Brod 308 238 1007 2282Æupanja 354 294 1141 2678

KupaKamanje 13,0 13,8 109 207JamniËka Kiselica 26,5 29,0 235 476

Mura Mursko SrediπÊe 93,3 60,1 141 286

DravaBotovo 284 225 481 1046Donji Miholjac 310 228 499 1044

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 284 01.11. 114 1095 2328Jasenovac 622 01.11. 254 1412 2422

Sava Slavonski Brod 810 01.11. 318 1609 3444Æupanja 759 01.11. 384 1860 3956

KupaKamanje 32,6 01.11. 56,9 538 1118JamniËka Kiselica 69,9 01.11. 51,6 605 1125

Mura Mursko SrediπÊe 125 01.11. 71,4 287 747

DravaBotovo 559 01.11. 405 955 2022

Donji Miholjac 440 04.11. 305 846 1672

Tablica 3. Minimalni, srednji i maksimalni protok u STUDENOM 2011. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961.-2005.

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok

u razdobljusQmin = srednji minimalni protok

u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok

u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)

nQsred = najmanji srednji protok

u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju

vQsred = najveÊi srednji protok

u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u

mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok

u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok

u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok

u razdoblju

Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u STUDENOM 2011.

na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2006.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 102,86 30.11. 103,01 104,59 106,21Zagreb-MiËevec 99,38 30.11. 99,52 101,35 102,68

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 103,21 103,19 105,09 107,19Zagreb-MiËevec 99,70 99,72 101,92 103,44

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 103,72 01.11. 103,35 105,60 108,71Zagreb-MiËevec 100,32 01.11. 99,94 102,68 105,20

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju

20


-400

-300

-200

-100

0

100

200

300

400

500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

..

-200-150-100-50

050

100150200250300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek

Dunav -Vukovar

.

-100-80-60-40-20

020406080

100120140

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0100200300400500600700800900

1000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s)

Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

050

100

150200250300350

400450500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 16. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u STUDENOM 2011.

Slika 17. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u STUDENOM 2011.


21

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

1200

1300

1400

1500

1600

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

2800

3000


Q (m3/s)

0

300

600

900

1200

1500

1800

2100

2400

2700

3000

3300

3600

3900

4200


Q (m3/s)

Qsred studeni 2011. studeni 1961-2005.

Qmin studeni 2011. studeni 1961-2005.

Qmaks studeni 2011. studeni 1961-2005.

Slika 18. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u STUDENOM 2011. s primjerom pripadajuÊih

karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2005.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

22


102.8

102.9

103.0

103.1

103.2

103.3

103.4

103.5

103.6

103.7

103.8

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.)

Borovje

114.8

114.9

115.0

115.1

115.2

115.3

115.4

115.5

115.6

115.7

115.8

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ

115.8

115.9

116.0

116.1

116.2

116.3

116.4

116.5

116.6

116.7

116.8

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornja ©uma

99.3

99.4

99.5

99.6

99.7

99.8

99.9

100.0

100.1

100.2

100.3

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.)

MiÊevec

104.2

104.3

104.4

104.5

104.6

104.7

104.8

104.9

105.0

105.1

105.2

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

95.8

95.9

96.0

96.1

96.2

96.3

96.4

96.5

96.6

96.7

96.8

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

Slika 19. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za STUDENI 2011. godine na podruËju Save-MiËevec,

Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.


23

u razdoblju 1961.-2005. iznosi 396 m3/s), a kod Æupanje

srednji protok je iznosio 354 m3/s (viπegodiπnji pros-

jek 1141 m3/s). Iz srednjih vrijednosti vidljivo je da je

deficit otjecanja duæ cijelog toka bio iznimno velik i

iznosio oko 70%.

Na Dravi je tijekom studenog bilo mirno. Vodostaji

su imali lagani trend opadanja i kretali se unutar po-

druËja niskih voda. Vodnost Drave bila je mala, s defici-

tom otjecanja od oko 40%. Vodnost Dunava u stude-

nom je takoer bila mala. Zabiljeæeni su vrlo niski vo-

dostaji koji su najviπi bili poËetkom, a najniæi na samom

kraju mjeseca. Kretanje vodostaja bilo je unutar po-

druËja niskih voda.

U prvoj dekadi mjeseca na Kupi vodostaji su imali

lagani trend opadanja, a poËetkom druge dekade mjese-

ca dolazi do lagane stagnacije pri Ëemu su se vodosta-

ji pribliæili najniæim vrijednostima. Vodnost Kupe

bila je izrazito niska, s deficitom otjecanja oko 90%.

Minimalni protoci bili su manji od srednjih mi-

nimalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Srednji protoci bili su manji od srednjih protoka

u razdoblju 1961.-2005.

Maksimalni protoci bili su manji od srednjih mak-

simalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Podzemne vode

U studenom su na zagrebaËkom podruËju savskog

aluvija zabiljeæene niske razine podzemne vode. Nakon

proπlomjeseËnog porasta, razina podzemne vode na

obje mjerne stanice, Borovje i MiËevec, u studenom

je kontinuirano opadala. Najniæi zabiljeæeni vodosta-

ji koji su bili krajem mjeseca na obje stanice, bile su

apsolutno najniæe razine podzemne vode zabiljeæene

u studenome u razdoblju obrade od 1982.-2006.

Zabiljeæene srednje vrijednosti vodostaja pribliæile

su se najniæim prosjeËnim vrijednostima u studenom

u istom razdoblju obrade, dok su maksimalne vrijed-

nosti bile malo viπe od najniæih maksimalnih vrijed-

nosti.

Na slivnom podruËju rijeke Drave u studenom

zabiljeæene su takoer niske razine podzemne vode.

Na analiziranim mjernim stanicama nije bilo znaËajni-

je oscilacije vodostaja. Na svim stanicama zabiljeæen

je lagani trend opadanja razine podzemne vode tako

da su najviπe razine zabiljeæene poËetkom, a najniæe

krajem mjeseca. Zabiljeæene vrijednosti minimalnih,

srednjih i maksimalnih vodostaja u studenom kretale

su se ispod ili oko srednjih prosjeËnih vrijednosti za

analizirane parametre za studeni u razdoblju obrade

1988.-2006.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.

Visine sloja mijeπanja tijekom studenog 2011. na

postajama Zagreb-Maksimir i Zadar u terminu 00 UTC

su prikazane na slici 20. Na osnovi proraËuna je vidlji-

vo da je u Zagrebu visina sloja mijeπanja tijekom noÊi

bila najveÊa 2. studenog i iznosila je 685 m, a u

Zadru 6. studenog, 1514 m. ProsjeËna mjeseËna visi-

na sloja mijeπanja je u terminu 00 UTC u Zagrebu

iznosila 190 m, dok je u Zadru bila 153 m. Tijekom

studenog 2011. na postajama u Zagrebu i Zadru nije

bilo mjerenja u terminu 12 UTC.

Na postaji Zagreb-Maksimir je tijekom noÊi prizem-

ni sloj atmosfere najËeπÊe bio umjereno labilan, neu-

tralan, malo stabilan i umjereno stabilan (B, D, E i F

klasa stabilnosti; s Ëestinom 29%, 21%, 18% i 14%,

tablica 4). SliËno je bilo na podruËju Zadra. U terminu

00 UTC atmosfera je najËeπÊe bila neutralna, umjereno

stabilna i jako stabilna (44%, 17% i 33%).

Slika 20. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb

Maksimir i Zadar u STUDENOM 2011. godine u 00 UTC

24


Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravno

povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U

Zagrebu je u terminu 00 UTC zabiljeæeno 12 sluËaja

(15%) s prizemnom, 33 sluËaja sa podignutom inver-

zijom (40%) i 37 sluËajeva s visinskom inverzijom

(45%). U Zadru su tijekom noÊi bile najËeπÊe visinske

inverzije (33 sluËaja, 27%), situacije sa podignutom

inverzijom (9 sluËajeva; 19%) i prizemnom tempe-

raturnom inverzijom (4 sluËaja; 9%).

U studenom 2011. su koliËine oborina u Hrvatskoj

bile znatno manje od medijana. Stoga se moæe pret-

postaviti, da je mjeseËno taloæenje oneËiπÊujuÊih tvari

oborinom (mokra depozicija) na podruËju Hrvatske bi-

lo znatno manje od prosjeka.

OneËiπÊenje zraka i oborine

Ivona Igrec, dipl. inæ.

Masene koncentracije dnevnih uzoraka duπikovog

dioksida (NO2) prikupljene na postajama znatno su

manje od propisanih graniËnih vrijednosti (Uredba o

graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku,

NN broj 133/2005., str. 2467, GV-graniËna vrijednost

je 80 μg/m3 za 24-satni uzorak, a za godiπnji sred-

njak 40 μg/m3). Uzastopno niske koncentracije duπikovog

dioksida, sama metoda uzorkovanja te uspostava novih

postaja Dræavne mreæe za trajno praÊenje kakvoÊe zra-

ka razlog su ukidaju praÊenja ove oneËiπËujuÊe tvari

na veÊini postaja DHMZ-a. Tako se koncentracija

duπikovog dioksida prati joπ na tri postaje i to na posta-

jama u Slavonskom Brodu, Ogulinu i GospiÊu, prem-

da se i na ovim postajama vidi opadajuÊi trend u kon-

centracijama duπikovog dioksida.

Maksimalna dnevna koncentracija duπikovog diok-

sida izmjerena je kao i u listopadu na postaji u Slavonskom

Brodu te je 17. studenog iznosila 35 μg/m3. Uzastopno

ponavljanje maksimalnih koncentracija NO2 na posta-

ji u Slavonskom Brodu moæe se objasniti Ëinjenicom

da je postaja u neposrednoj blizini lokalnog izvora

emisije NO2. Dnevne koncentracije duπikovog diok-

sida kao i srednje koncentracije na sve tri postaje neπto

su viπe u odnosu na one u listopadu. Srednje mjeseËne

koncentracije iznosile su 13 μg/m3 na GMP Ogulin,

15 μg/m3 u GospiÊu te 15 μg/m3 u Slavonskom Brodu.

MjeseËna koliËina oborine je za studeni na pro-

matranim postajama u usporedbi s onom u listopadu

Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN

Sloj inverzijeN % N % N % N %

ne postoji 0 0 - - 0 0 - - ne postojiprizemna 12 15 - - 4 9 - - prizemnapodignuta 33 40 - - 9 19 - - podignutavisinska 37 45 - - 33 72 - - visinska

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i

Zadru za STUDENI 2011. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN

Stabilnost atmosfereN % N % N % N %

A - jako labilno 0 0 - - - 0 - - jako labilno - AB - umjereno labilno 8 29 - - - 0 - - umjereno labilno - BC - malo labilno 5 18 - - - 0 - - malo labilno - CD - neutralno 6 21 - - 13 44 - - neutralno - DE - malo stabilno 0 - - - 2 6 - - malo stabilno - EF - umjereno stabilno 5 18 - - 5 17 - - umjereno stabilno - FG - jako stabilno 4 14 - - 10 33 - - jako stabilno - G

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom STUDENOG 2011. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).


25

bila ispod prosjeka. Potrebno je naglasiti da na Puntijarci

uopÊe nije zabiljeæena oborina, kao i da je na mjernim

postajama u Krapini i na Bilogori bilo iznimno malo

oborine, 0.5 mm u Krapini i 1.10 na Bilogori, te sto-

ga nije bilo moguÊe provesti analizu oborine na glavne

ione i odrediti taloæenje. Maksimalna koliËina oborine

bila je u Dubrovniku, a iznosila je svega 42.7 mm, dok

je minimalno zabiljeæeno oborine bilo u Krapini i to

0.50 mm. U prosjeku je pH vrijednost oborine odreena

u 98% oborine, dok je sastav oborine, odnosno

glavni ioni, izmeu ostalog sumpor i duπik, odreen

u 84% oborine.

Rezultati pokazuju da je za razliku od listopada

bilo manje kisele oborine. pH vrijednosti kretale su se

od 4.72 u Karlovcu (24. studenog) u 0.6 mm oborine

do 7.39 u Zadru (23. studenog) u 0.50 mm oborine.

Minimalna pH vrijednost od 4.72 moæe se pripisati ne

toliko poviπenim koncentracijama kiselinskih ekvi-

valenata (sulfata, nitrata i amonijaka) u uzorku, koliko

vrlo niskim koncentracijama ostalih iona. Potrebno

je naglasiti da se maksimalna dnevna koncentracija

kisele komponente, SO2 ne poklapa sa rezultatom pH

analize, te da je ona 24. studenog u Kutjevu iznosila

Ëak 11.12 mg/L, pri Ëemu je pH vrijednost u tom uzorku

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Slav. Brod Ogulin GospiÊ

POSTAJE

NO2sr NO2maxμμg/m3

GV

Slika 23. Srednje i maksimalne koncentracije duπikovog

dioksida u STUDENOM 2011.

0.01.02.03.04.05.06.07.08.09.0

10.011.012.0

Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Kutjevo Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

mg/L SO4 - S NO3 - N

Slika 21. Maksimalne mjeseËne koncentracije sulfata i nitrata za STUDENI 2011.

0.00

0.05

0.10

0.15

0.20

0.25

0.30

0.35

0.40

0.45

0.50

Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Kutjevo Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO3 - N

Slika 22. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za STUDENI 2011.

26


bila svega 5.79 zbog izrazito visoke koncentracije Ca2+

iona od 15.58 mg/L.

Uzorkovanje je provedeno otvorenim uzorkivaËem,

'bulk metodom'. U tablici 6. dane su vrijednosti udjela

kiselih uzoraka kao i vrijednosti udjela kiselih kiπa s

obzirom na analiziranu koliËinu oborine. UËestalost

kiselih kiπa bila je znatno manja od one u listopadu,

kisele kiπe zabiljeæene su svega na tri mjerne postaje

i to u Karlovcu, Ogulinu i Pazinu. Maksimalni udio

kiselih kiπa s obzirom na analiziranu koliËinu

oborine iznosio je svega 16.3% u Ogulinu.

Automatski uzorkivaËi 'wet only' nalaze se u

Slavonskom Brodu i GospiÊu. Valja naglasiti da obo-

rina prikupljena wet only uzorkivaËem ima niæu

prosjeËnu pH vrijednost u odnosu na bulk metodu te

bi na obje postaje udio kiselih kiπa s obzirom na anali-

ziranu koliËinu oborine trebao biti neπto veÊi. ProsjeËne

pH vrijednosti za uzorke prikupljene wet only

uzorkivaËem i bulk uzorkivaËem u GospiÊ i Slavonskom

Brodu nisu se znaËajno razlikovale, a i valja naglasiti

da je za usporedbu bilo premalo prikupljenih uzoraka.

Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzorci-

ma oborine odreuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, ni-

trati, amonijak, natrij, kalij, kalcij i magnezij) ali se u

Biltenu prikazuju samo vrijednosti sulfata i nitrata, dok

se ostali podaci nalaze u bazi ekoloπkih podataka DHMZ-

a.

Tijekom studenog su izmjerene koncentracije sul-

fata i nitrata bile znatno veÊe nego u listopadu. Uzrok

tome moæe biti i iznimno mala koliËina oborine, pri-

likom koje je doπlo do znaËajnog ispiranja i nakup-

ljanja iona u tako malim uzorcima oborine. Maksimalne

mjeseËne koncentracije sulfata i nitrata izmjerene su u

Kutjevu te su iznosile 11.12 mg/L za sulfate i 4.37

mg/L za nitrate. Minimalne mjeseËne koncentracije od

0.44 mg/L sulfata i 0.13 mg/L nitrata izmjerene su na

Zaviæanu.

Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i

duπika iz nitrata za studeni bilo je znatno manje nego

ono za listopad. Minimum ukupnog mjeseËnog taloæe-

nja za sumpor u obliku sulfata (SO4-S) izmjeren je na

Zaviæanu i iznosi 0.12 kg/ha.

Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za STUDENI 2011.

OBORINA ZRAK

Rmj/Ru SO4-S NO3-N SO4-S NO3-Nudio udio

NO2sr NO2max NO2minRR/mm NA pH pHmin-pHmax kiselih kiselih

% mg/L kg/ha uzoraka kiπa μg/m

Puntijarka / / / / / / / / / / / / / /

Krapina 0.5 / / / / / / / / / / / / /

Bilogora 1.1 81,8 / 0 3 / 0 6.68 6,45 7,02 / / / / / / / / /

Slav. Brod 4.2 100 / 88,1 2 / 1 6.08 5,95 - 7,06 3.139 1.210 0.138 0.051 0 0 15 35 1

Karlovac 4.7 97,9 / 63,8 4 / 1 6.32 4,72 - 7,01 0.824 0.242 0.247 0.273 25 13.1 / / /

Kutjevo 3.2 100 / 75 2 / 1 5.97 5,79 - 6,51 11.117 4.370 0.266 0.105 0 0 / / /

Ogulin 10.4 100 / 95,2 4 / 3 5.84 5,40 - 7,10 1.588 0.993 0.158 0.098 25 16.3 13 25 7

GospiÊ 13.9 100 / 100 4 / 4 6.23 5,99 - 7,23 1.568 0.420 0.218 0.058 0 0 15 27 6

Zaviæan 26.7 100 / 100 3 / 3 6.06 6,01 - 6,31 0.442 0.128 0.118 0.034 0 0 / / /

Pazin 36.0 100 / 99,6 4 / 3 5.62 5,31 - 6,62 0.548 0.168 0.195 0.058 25 11.1 / / /

Rijeka 18.7 100 / 100 3 / 3 5.80 5,70 -6,02 1.043 0.526 0.195 0.098 0 0 / / /

Zadar 26 98,8 / 96,9 3 / 2 6.21 5,89 - 7,39 1.224 0.305 0.309 0.077 0 0 / / /

Dubrovnik 42.7 99,8 / 99,8 3 / 3 6.15 6,02 - 6,18 0.959 0.219 0.409 0.093 0 0 / / /

Legenda za tablicu:Rmj/Ru (pH) je postotak oborine na kojem je analizirana pH vrijednost, odnosno kiselost oborineRmj/Ru (GI) je postotak oborine na kojem je provedena analiza na glavne ioneNA br. uz (pH) je broj uzoraka na kojima je provedena analiza pH vrijednostiNA br.uz(GI) je broj uzoraka na kojima je provedena kromatografska analiza na glavne ioneUdio kiselih uzoraka odreen je s obzirm na ukupni broj uzoraka pristigao u laboratorijUdio kiselih kiπa odreen je s obzirom na ukupnu analiziranu oborinu


27

Tablica 7. StatistiËka obrada i ocjena zraka za STUDENI 2011. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »estice CO O3 SO2 NO parametar PM 10

Min 22,37 0,57 3,99 0,21Dana 6.stu 5.stu 27.stu 30.stuMax 31,95 0,96 _ 9,99 2,07Dana 4.stu 17.stu _ 27.stu 6.stuSr. Vrj. 34,52 0,69 _ 6,04 0,90Median 34,28 0,68 _ 6,03 0,90Percentil 98 42,50 0,90 _ 9,79 1,99Br. dana preko GV za 24 h 0 0Br. dana preko TV za 24 h 0 0

Legenda:

SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,

na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje

TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).

manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano

NajveÊe taloæenje sumpora iz sulfata bilo je u

Dubrovniku gdje je zabiljeæena vrijednost od 0.41 kg/ha.

Taloæenje anorganskog duπika iz nitrata (NO3-N)

je bilo najmanje na Zaviæanu i iznosilo je 0.03 kg/ha,

dok je najveÊe bilo u Karlovcu i iznosilo 0.27 kg/ha.

KakvoÊa zraka

mr. sc. Ivona MajiÊ

Mjerenja na automatskoj mjernoj

postaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom studenoga 2011. dominantni oneËiπÊivaË

bile su lebdeÊe Ëestice (PM10) πto je karakteristiËno

za ovo doba godine. Dnevni srednjaci koncentracija

ove oneËiπÊujuÊe tvari kretali su se od min. 22.37 do

max. 31.95, dok je srednja mjeseËna koncentracija bi-

la 34.28, a percentil 98 iznosio je 42.5 μg/m3.

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljivo je da je

oneËiπÊenje zraka uglavnom bilo slabo i ujednaËeno

za cijeli mjesec.

Indeks kakvoÊe zraka

Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka za posta-

ju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec studeni vidljivo je

da je zrak sve dane bio dobre kakvoÊe (indeks manji

od 50.

StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednosti

odreenom Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o

graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku

(NN133/05) zrak je za ovo podruËje u studenom oci-

jenjen na naËin prikazan u tablici 7.

28


Usporeene su 24 satne koncentracije sa GV i TV

za 24 satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊujuÊe tvari

odreene Uredbama.

Koncentracije niti jedne od mjerenih oneËiπÊu-

juÊih tvari nisu preπle graniËnu vrijednost niti tolerant-

nu vrijednost.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

Studeni 2011. godine bio je hladan kao i prosjeËni

studeni, te je u veÊini gradova bio u granicama nor-

malnih biometeoroloπkih prilika, a u Slavonskom Brodu

bio je hladniji od normale.

05

101520253035404550

1.11

.2.

11.

3.11

.4.

11.

5.11

.6.

11.

7.11

.8.

11.

9.11

.10

.11.

11.1

1.12

.11.

13.1

1.14

.11.

15.1

1.16

.11.

17.1

1.18

.11.

19.1

1.20

.11.

21.1

1.22

.11.

23.1

1.24

.11.

25.1

1.26

.11.

27.1

1.28

.11.

29.1

1.30

.11.

Dan

PM10 O3

Slika 26. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za STUDENI 2011.

0.000.250.500.751.001.251.501.752.002.252.50

1.11

.2.

11.

3.11

.4.

11.

5.11

.6.

11.

7.11

.8.

11.

9.11

.10

.11.

11.1

1.12

.11.

13.1

1.14

.11.

15.1

1.16

.11.

17.1

1.18

.11.

19.1

1.20

.11.

21.1

1.22

.11.

23.1

1.24

.11.

25.1

1.26

.11.

27.1

1.28

.11.

29.1

1.30

.11.

Dan

CO NO

Slika 24. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog monoksida i duπikovog monoksida za STUDENI 2011. godine

μg/

m3

05

101520253035404550

1.11

.2.

11.

3.11

.4.

11.

5.11

.6.

11.

7.11

.8.

11.

9.11

.10

.11.

11.1

1.12

.11.

13.1

1.14

.11.

15.1

1.16

.11.

17.1

1.18

.11.

19.1

1.20

.11.

21.1

1.22

.11.

23.1

1.24

.11.

25.1

1.26

.11.

27.1

1.28

.11.

29.1

1.30

.11.

Dan

PM 10 SO2

Slika 25. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica PM10 i sumporovog dioksida za STUDENI 2011. godine


29

Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2011. od 1961-1990. Odstupanje 2011. od 1961-1990. Odstupanje 2011. od 1961-1990. Odstupanje 2011. od 1961-1990.

Slika 27. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ

za STUDENI 2011. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

Prosjek 2011. Prosjek 2011. Prosjek 2011. Prosjek 2011.

izvanredno hladnovrlo hladnohladnosvjeæeugodnotoplovruÊevrlo vruÊeizvanredno vruÊe

izvanredno ispod normaleznatno ispod normaleispod normalenormalnoiznad normaleznatno iznad normaleizvanredno iznad normale

1

2

3

30


Prva dekada bila je preteæno svjeæa uz povremeno

hladna jutra, a u nizinskim i priobalnim krajevima u

popodnevnim satima u nekoliko navrata je bilo ugod-

no. Sredinom dekade u Splitu je zahladilo pa je u neko-

liko navrata prevladavalo hladno tijekom cijeloga dana.

U usporedbi s prosjeËnim prilikama, ova je dekada u

Zagrebu i GospiÊu bila toplija od prosjeËne prve dekade

u svim terminima. U Slavonskom Brodu i Splitu popod-

neva i veËeri su bili u granicama normale, dok su ju-

tra u Splitu bila hladnija a u Slavonskom Brodu znat-

no hladnija od prosjeËnih.

U drugoj dekadi je zahladilo, pa je u kontinental-

nim dijelovima prevladavalo hladno, a na obali svjeæe,

a povremeno je u popodnevnim satima bilo svjeæe i u

unutraπnjosti. Jutarnji sati u Slavonskom Brodu i Splitu

bili su obiËno vrlo hladni. Toplija od prosjeËnih bila

su samo popodneva u Splitu. Popodneva u Slavonskom

Brodu i GospiÊu te veËeri u Splitu bili su u granica-

ma normalnih biometeoroloπkih prilika. Hladnija od

normale bila su popodneva i veËeri u Zagrebu te veËeri

u GospiÊu. NajveÊa odstupanja od normalnih biometeoroloπkih

prilika zabiljeæena su u jutarnjim satima, koji su u

Zagrebu i GospiÊu bili znatno, a u Slavonskom Brodu

i Splitu izvanredno hladniji od normalnih.

Posljednja je dekada bila sliËna prethodnoj uz pre-

vladavajuÊi osjet hladnoga, ali su izostala vrlo hladna

jutra. Na obali je u popodnevnim satima prevladava-

lo svjeæe pa Ëak i ugodno. U odnosu na prosjeËno hlad-

nu posljednju dekadu studenoga, ovogodiπnji studeni

je u Splitu u veËernjim satima bio znatno, a u popod-

nevnim satima Ëak izvanredno topliji od normale.

Toplija od normale bila su i popodneva u GospiÊu. U

granicama normalnih biometeoroloπkih prilika za kraj

studenoga bila su jutra u Splitu i GospiÊu, te jutra i

veËeri u Zagrebu. Hladnija od normale bila su

popodneva u Zagrebu, te popodneva i veËeri u Slavonskom

Brodu, gdje su i jutra bila znatno hladnija od prosjeËnih.

SUN»EVO ZRA»ENJE

Krunoslav Premec, dipl. inæ.

Globalna ozraËenost

Tek neznatno viπe od 10 000 J/cm2 iznosila je glo-

balna ozraËenost u studenom 2011. u Zagrebu. Na

gospiÊkom je podruËju dozraËeno neπto manje od 15

000 J/cm2, dok je podruËje Parga i Rijeke imalo vri-

jednost globalne ozraËenosti malo iznad 19 000 J/cm2.

NajveÊi iznosi, veÊi od 23 000 J/cm2 zabiljeæeni su na

srednjem i juænom Jadranu. Na svim je postajama

najviπe ozraËenosti bilo u drugoj dekadi, a najmanje

uglavnom u treÊoj. Izuzetak su Rijeka i Parg gdje je

najmanje ozraËenosti bilo na poËetku mjeseca. Vrijednost

ozraËenosti druge dekade u Dubrovniku odgovara mje-

seËnoj vrijednosti ozraËenosti u Zagrebu.

Dnevno je u prosjeku dozraËeno izmeu 344 J/cm2

u Zagrebu i 846 J/cm2 u Dubrovniku. Maksimalne

dnevne ozraËenosti bile su veÊe od srednjih dnevnih

ozraËenosti od 1.4 puta u Dubrovniku do Ëak 2.4 pu-

ta u Zagrebu. NajveÊe globalne ozraËenosti na Pargu,

u Zadru, Splitu i Dubrovniku izmjerene su 1. studenog,

u Rijeci 2. studenog, u Zagrebu 4., a u GospiÊu 14. stu-

denog.

Sredinom dana srednje satne vrijednosti iznosile

su u Zagrebu oko 67 J/cm2, a u GospiÊu oko 94 J/cm2.

Na Pargu i u Rijeci vrijednosti su bile 111 J/cm2, odnos-

no 117 J/cm2, dok su na srednjem i juænom Jadranu

0

20

40

60

80

100

120

140

160

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 ) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 28. Srednja satna globalna ozraËenost

u STUDENOM 2011. godine

0

5

10

15

2025

30

35

40

45

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a d

ifuzn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMSPL

Slika 29. Srednja satna difuzna ozraËenost,

u STUDENOM 2011. godine


31

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

123

4

56

78

910

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZGM-G ZGM-D ZGM-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

12

34

5

67

89

10

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

RIJ-G RIJ-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

01

23

45

678

910

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

SPL-G SPL-D SPL-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

1

23

4

5

6

78

9

10

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

GOS-G GOS-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

01

23

45

67

89

10

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

DUB-G DUB-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

01

23

456

78

910

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

PAR-G PAR-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

01

23

45

67

89

10

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZAD-G ZAD-S

Slika 30. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u STUDENOM 2011. godine

32


vrijednosti bile od 134 J/cm2 do 143 J/cm2. Uglavnom

je viπe ozraËenosti bilo prijepodne, a jedino je u GospiÊu

to bio sluËaj poslijepodne.

Apsolutni satni maksimumi iznosili su oko 170

J/cm2 u Zagrebu, Rijeci i GospiÊu, dok su na ostalim

postajama bili izmeu 190 J/cm2 (Parg) i 198 J/cm2

(Split). Izmjereni su 1. studenog na Pargu, u Rijeci, i

Dubrovniku, 2. studenog u Splitu, 4. u Zagrebu, 7. u

Zadru, te 15. u GospiÊu.

Difuzna ozraËenost

Difuzna je ozraËenost u studenom bila veÊa u Splitu

nego u Zagrebu, ali je udio u globalnoj iznosio 63 %

u Zagrebu, a svega 32 % u Splitu. Najviπe je difuzne

ozraËenosti bilo u prvoj dekadi, a najmanje u Zagrebu

u drugoj, a u Splitu u treÊoj dekadi.

Dnevno je u prosjeku zagrebaËko podruËje ima-

lo 215 J/cm2 difuzne ozraËenosti, dok je splitsko pri-

malo 257 J/cm2. NajveÊe dnevne ozraËenosti bile su

oko 2 puta veÊe od srednjaka, a izmjerene su 5. stu-

denog u Splitu, te 12. studenog u Zagrebu.

Sve srednje satne vrijednosti bile su veÊe u Splitu

nego u Zagrebu. Ta je razlika bila osobito izraæena u

poslijepodnevnim satima kada je bila veÊa od 5 J/cm2.

Sredinom dana srednje satne ozraËenosti iznosile su

na obje postaje oko 39 J/cm2. Na obje je postaje bilo

viπe difuznog zraËenja u prijepodnevnim, nego u posli-

jepodnevnim satima. Apsolutni satni maksimum u

Splitu izmjeren je na dan dnevnog maksimuma u 12

sati i iznosio je 97 J/cm2. ZagrebaËki je maksimum

izmjeren 6. studenog u 13 sati, a iznosio je 88 J/cm2.

Udio difuznog u globalnom zraËenju bio je pri-

likom izlaska i zalaska Sunca izmeu 0.8 i 0.9 u Zagrebu,

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-MAKSIMIR 344,2 827,9 65,4 10324,9 4193,6 4318,3 1813,0 0PARG 634,6 1108,3 103,7 19037,5 5639,1 7670,4 5728,0 1RIJEKA 642,6 979,4 3,6 19278,4 5086,8 8191,5 6000,1 0GOSPIΔ 488,6 962,3 74,2 14656,7 4706,4 6285,7 3664,6 0ZADAR 796,2 1140,2 111,5 23884,7 8458,1 9567,3 5859,3 0SPLIT 803,2 1177,1 67,1 24096,3 8099,9 9618,8 6377,6 2DUBROVNIK 846,1 1223,8 151,1 25382,9 8701,2 10210,9 6470,8 0ZG-MAKSIMIR 215,2 420,2 56,3 6456,6 2819,4 2367,4 1269,8 0SPLIT 257,0 529,2 79,0 7708,7 3346,8 2091,3 2270,6 2

SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima

Tablica 8. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - STUDENI 2011.

00.10.20.30.40.50.60.70.80.9

1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Traj

naje

sija

nja

Sunc

a (s

ati) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 32. Srednje satno trajanje sijanja Sunca u

STUDENOM 2011. godine

00.10.20.30.40.50.60.70.80.9

1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Om

jer

D/G

ZGMSPL

Slika 31. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih

ozraËenosti u STUDENOM 2011. godine


33

neπto viπe, 2.6 sati. Na ostalim postajama vrijednosti

su bile znatno veÊe, od 4.9 sati na Pargu, do 6.1 sati u

Rijeci. Maksimalne dnevne vrijednosti bile su na go-

tovo svim postajama izmeu 8 i 9 sati, a jedino je u

Zagrebu dnevni maksimum iznosio svega 5.4 sata.

NajsunËanije je na Pargu bilo 1. studenog, u Dubrovniku

1. i 3. studenog, u Zagrebu 11. i 28., u Rijeci, GospiÊu

i Splitu 13., te u Zadru 14. studenog.

Srednje satne sume bile su cijeli dan najmanje u

Zagrebu, gdje su tek u poslijepodnevnim satima preko-

raËile vrijednost 0.3 sata. U GospiÊu su poslijepod-

nevni satni iznosi bili do 0.47 sati, a na Pargu su doseza-

li do 0.7 sata. Na ostalim postajama su srednje satne

sume u vremenu od 11 do 15 sati bile u rasponu od 0.7

do 0.8 sati, a najveÊe vrijednosti zabiljeæene su u 10 i

11 sati u Rijeci, 0.81 sati. Na rijeËkom je podruËju u

prosjeku bilo sunËanije u prijepodnevnim satima,

dok je na ostalim postajama sunËanije bilo u poslije-

podnevnim satima.

U usporedbi s viπegodiπnjim prosjekom, zagre-

baËko je podruËje imalo 30 % manje sijanja Sunca, dok

su sve ostale postaje imale viπe sijanja Sunca. U GospiÊu

je taj viπak iznosio 13 %, na srednjem i juænom Jadranu

izmeu 30 i 40 %, u Rijeci 74 %, a na Pargu Ëak 83 %.

PRIZEMNI OZON

Krunoslav Premec, dipl. inæ.

Volumni udjeli prizemnog ozona u Gradiπtu bili

su veÊi i s veÊom dnevnom varijabilnoπÊu u prvoj

polovici studenog 2011. godine. Medijani su tada doseza-

li i do 25 ppb, a dnevni raspon Ëak i do 38 ppb. U

drugoj polovici mjeseca vrijednosti su bile znaËajno

odnosno izmeu 0.6 i 0.7 u Splitu. Najmanje je di-

fuznog zraËenja u odnosu na globalno bilo na obje

postaje u 12 sati, u Zagrebu je taj udio iznosio 0.55, a

u Splitu 0.28.

Trajanje sijanja Sunca

ZagrebaËko je podruËje imalo svega 45.4 sata si-

janja Sunca u studenom 2011. godine πto je manje od

pojedinih dekadnih suma na postajama srednjeg i juænog

Jadrana. Blizu 80 sati iznosilo je trajanje sijanja Sunca

u GospiÊu, a 146 sati na Pargu. Na Jadranu su mje-

seËne sume bile u rasponu od 168 sati u Zadru do 184

sata u Rijeci. NajsunËanija je na svim postajama bila

druga dekada, Ëiji je doprinos u u mjeseËnom iznosu

bio od 43 % do 55 %. NajveÊi dekadni iznos zabiljeæen

je u Rijeci, 81.2 sata, a najmanji u treÊoj dekadi u

Zagrebu, svega 6.9 sati.

ProsjeËna dnevna insolacija na zagrebaËkom je

podruËju iznosila samo 1.5 sati, a na gospiÊkom

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-MAKSIMIR 1,5 5,4 45,4 15,4 23,1 6,9PARG 4,9 8,2 145,9 33,6 63,0 49,3RIJEKA 6,1 8,8 183,8 39,5 81,2 63,1GOSPIΔ 2,6 8,6 79,0 18,4 43,1 17,5ZADAR 5,6 8,7 167,5 49,9 76,9 40,7SPLIT 5,7 8,8 171,6 46,4 79,8 45,4DUBROVNIK 6,0 9,0 180,3 51,5 79,4 49,4

SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade

Tablica 9. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - STUDENI 2011.

-40

-20

0

20

40

60

80

100

ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB

Od

stup

anje

(%)

Slika 33. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u

STUDENOM 2011. godine od viπegodiπnjeg prosjeka

34


niæe, medijani do maksimalnih 15 ppb, a dnevni raspon

uglavnom do 10 ppb. Dan s maksimalnom dnevnom

vrijednoπÊu ujedno je bio i dan s najveÊim medijanom,

dok je dan s maksimalnom satnom vrijednoπÊu bio i

dan s maksimalnim dnevnim rasponom koji je iznosio

47 ppb.

U Makarskoj su srednji dnevni volumni udjeli bili

dosta podjednaki cijeli mjesec, medijani su bili uglavnom

oko 40 ppb. VeÊe vrijednosti zabiljeæene su sredi-

nom i u drugoj polovici prve dekade, a manje sredi-

nom treÊe dekade. NajveÊi medijan zabiljeæen je 4. stu-

denog i iznosio je 52 ppb, a najmanji 25. studenog, 17

ppb. Dnevni raspon iznosio je od 3.6 ppb, 5. studenog,

do 29 ppb, 24. studenog.

Srednje satne vrijednosti u Gradiπtu bile su naveËer

oko 13 ppb, a u ranim jutarnjim satima oko 10 ppb.

NajveÊe su bile u poslijepodnevnim satima kada su

prekoraËile vrijednost 20 ppb. Maksimalne satne vri-

jednosti bile su u razdoblju od 13 do 17 sati veÊe od

40 ppb, a u ostalim satima manje od 30 ppb. Minimalne

vrijednosti su cijeli dan bile manje od 5 ppb.

U Makarskoj je najmanja srednja satna vrijednost

zabiljeæena u 8 sati, 31, ppb, a najveÊa u 14 sati, 42

ppb. Maksimalne satne vrijednosti bile su cijeli dan u

rasponu od 50 do 57 ppb, dok su minimalne pratile hod

srednjih satnih vrijednosti. Tijekom noÊi iznosile su

izmeu 10 i 20 ppb, a u razdoblju od 11 do 16 sati

izmeu 20 i 30 ppb. Najmanje minimalne satne vrijed-

nosti izmjerene su u 9 sati, 5 ppb, i u 18 sati, 7 ppb.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 34. Dnevni hod volumnih udjela ozona

u Gradiπtu u STUDENOM 2011.

GRADI©TE

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 35. Dnevni hod volumnih udjela ozona

u Makarskoj u STUDENOM 2011.

MAKARSKA

Slika 37. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Makarskoj u STUDENOM 2011.

MAKARSKA

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Slika 36. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Gradiπtu u STUDENOM 2011.

GRADI©TE

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)


35

U studenom 2011. godine, nije bilo prekoraËenja

graniËnih vrijednosti niti na jednoj postaji.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Temperature tla

Prema raspodjeli percentila tla na 5 cm dubine bi-

lo je hladno u Slavoniji, Braranji, Posavini, Podravini,

Meimurju i Hrvatskom zagorju. U kategoriji normal-

no toplo bilo je tlo na 5 cm dubine u Lici, Gorskom

kotaru, u Istri i sjevernoj a djelomiËno i juænoj Dalmacii.

U juænoj Dalmaciji je tlo ponegdje bilo u kategoriji vr-

lo toplo.

Na 20 cm dubine tlo je bilo toplije od tla na 5 cm

dubine u Lici i Gorskom kotaru 0.7°C, u Istri i Dalmaciji

0.9°C, u Posavini, Podravini, Meimurju i Hrvatskom

zagorju 1.5°C, te u Slavoniji i Baranji 1.6°C.

OsijekZagreb

Sisak

Sl. BrodOgulin

GospiÊ

Daruvar

OpekeVinkovci

Kriæevci

Varaædin

–akovoRijeka

Slika 38. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za STUDENI 2011. godine

Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 25,2 2. 47,4 16. / 15h 0 0 32Makarska 51,4 5. 56,9 4. / 20h 0 0 35

Tablica 10. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), STUDENI, 2011.

Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima

36


Slika 39. Bilanca vode po mjesecima

Daruvar

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 2.9 -8.3 -23.5 -71.4 -70.7 -102.9 -144.0 -99.1 -76.4 14.5 -11.7

Efekt. oborine 18.4 14.1 32.3 18.6 50.2 41.1 4.8 37.3 25.9 57.9 0.3

Evapotranspiracija 15.5 22.4 55.8 90.0 120.9 144.0 148.8 136.4 102.3 43.4 12.0

I II III IV V VI VII VIII IX X XI

Krapina

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode -7.8 -15.4 -40.9 -48.5 -65.7 -61.2 -72.8 -177.1 -68.8 40.3 -14.5

Efekt. oborine 10.8 9.8 21.1 47.5 70.7 79.8 72.9 12.0 36.2 83.7 0.5



Ogulin

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 50.3 13.3 14.2 -17.5 -32.5 -24.9 -25.5 -94.0 -21.3 77.0 -4.8

Efekt. oborine 62.7 35.7 57.6 72.5 91.5 101.1 107.8 45.5 65.7 114.2 10.2



Dubrovnik

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode -25.4 20.6 -45.9 -121.5 -82.8 -179.7 -125.5 -185.9 -145.4 -33.3 -35.2

Efekt. oborine 33.5 96.2 62.6 10.5 72.2 0.3 54.3 0.1 16.6 96.9 39.8



GospiÊ

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 11.5 -7.7 6.6 -54.6 -82.0 -109.7 -59.4 -138.9 -74.6 49.4 -4.4

Efekt. oborine 27.0 17.5 54.2 38.4 45.1 52.3 80.1 9.9 24.4 95.9 13.6



SlavonskiBrod

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 0.0 -6.2 -18.9 -78.8 -83.3 -103.4 -61.0 -126.0 0.0 -22.2 -10.8

Efekt. oborine 16.2 33.8 17.2 40.7 37.6 85.4 16.6 30.5 4.2



Varaædin

-200-150-100

-500

50100150200250300350

mm

Bilanca vode -11.4 -10.7 -53.3 -74.0 -107.3 -107.8 -100.6 -119.7 -86.1 19.8 -11.4

Efekt. oborine 10.3 11.7 14.9 28.0 38.4 43.2 61.2 22.9 33.9 72.5 0.6



PoreË

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode -40.1 -43.4 -38.7 -104.1 -152.1 -111.0 -72.0 -180.0 -108.5 -4.0 -50.1

Efekt. oborine 6.4 18.2 54.3 21.9 15.3 48.0 105.0 0.0 41.5 95.2 15.9




37

Tablica 12. Srednje mjeseËne temperature tla (°C)

na 100 cm dubine u STUDENOM 2011. godine

PostajaSrednja mjeseËna temperatura

tla na 100 cmOsijek 12.2Slavonski Brod 13.2Daruvar 11.4Kriæevci 10.5Zagreb 12.4Sisak 13.0Ogulin 11.4GospiÊ 10.4

No, na 100 cm dubine tlo je u usporedbi s tlom na

5 cm bilo joπ i toplije. ProsjeËno su srednje mjeseËne

temperature na 100 cm dubine bile viπe od temperatu-

ra na 5 cm dubine u Slavoniji i Braranji, Posavini,

Podravini, Meimurju i Hrvatskom zagorju i to 7.4°C.

Terminska apsolutna maksimalna temperatura tla

na 5 cm i 20 cm dubine bila je najviπa u prvoj, a naj-

niæa u drugoj dekadi mjeseca. Apsolutna maksimalna

temperatura tla na 5 cm dubine narasla je u prvoj deka-

di mjeseca i do 21.7°C, dok se u drugoj dekadi apso-

lutna minimalna temperatura tla spustila na -0.7°C

(Varaædin).

Tlo je na 20 cm dubine bilo najtoplije u prvoj

(18.2°C), a najhladnije u treÊoj dekadi mjeseca (1.6°C).

Srednje mjeseËne temperature tla na 100 cm du-

bine bile su najniæe u GospiÊu (10.4°C), a najveÊe u

Slavonskome Brodu (13.2°C).

Bilanca vode

U Biltenu za listopad iz tehniËkih razloga nismo

opisali bilancu vode u tlu, pa to radimo u ovom pri-

logu.

Dakle, tijekom listopada najmanja mjeseËna suma

efektivne oborine izmjerena je u Osijeku (26.2 mm),

a najveÊa u Ogulinu (114.2 mm).

Tablica 11. Terminske temperature tla (°C) na 5 cm i 20 cm dubine za STUDENI 2011. godine

I dekada II dekada III dekadaPostaja 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm

maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min.Osijek 13.0 5.0 10.4 8.6 8.0 -0.4 8.4 3.3 5.8 -0.2 4.0 2.4Gradiπte 15.5 5.4 11.4 8.8 9.8 0.0 9.4 3.2 6.8 0.0 4.2 2.8Slavonski Brod 14.3 5.7 11.7 10.1 9.6 0.4 10.0 4.2 7.0 0.5 5.2 3.6Daruvar 15.0 4.2 11.1 8.3 9.0 0.4 9.0 3.0 6.2 0.2 4.2 2.6Bjelovar 13.4 7.1 11.1 9.2 8.1 0.9 9.0 2.5 5.1 0.5 4.2 2.2Kriæevci 18.5 6.1 11.2 8.4 8.1 0.3 8.6 2.4 5.1 0.1 4.3 2.1Varaædin 16.5 5.4 12.6 9.2 9.9 -0.7 9.0 3.5 8.5 -0.6 4.5 2.7Krapina 17.2 6.3 12.2 9.4 10.2 0.8 9.6 3.7 6.0 0.6 4.3 3.0Zagreb Maksimir 14.7 5.1 12.0 9.0 9.7 0.3 9.8 2.9 6.7 0.2 4.9 2.3Sisak 16.1 6.1 11.9 9.1 10.3 -0.2 9.6 3.5 5.7 0.4 4.7 3.1Karlovac 16.8 5.8 12.2 10.1 11.1 0.4 10.6 3.9 6.1 0.9 4.7 3.6Ogulin 14.6 7.4 10.6 8.5 8.3 0.4 9.1 2.6 6.3 1.1 3.9 2.2GospiÊ 12.3 4.5 10.8 7.6 7.6 0.2 8.3 2.2 5.9 -0.6 4.1 1.7Parg 11.6 3.1 9.9 5.8 6.4 0.2 7.5 1.8 3.9 0.0 3.2 1.6PoreË 18.0 8.0 14.6 11.5 15.6 2.0 12.3 7.6 11.8 3.1 9.2 7.5Pazin 16.2 4.8 13.3 10.3 12.4 1.1 10.7 5.9 10.6 1.7 7.7 5.5Rijeka 19.1 6.2 14.0 10.7 12.7 2.5 11.5 7.1 12.7 2.7 9.4 6.8Rab 19.0 9.7 15.8 11.2 16.3 5.0 14.0 8.2 15.3 5.3 11.7 8.6Mali Loπinj 16.9 10.1 15.1 13.1 13.7 5.0 13.0 8.2 10.9 5.5 10.5 7.9Zadar 17.5 11.2 15.5 14.0 15.1 7.0 14.4 10.3 12.3 7.0 11.5 9.6Knin 14.8 6.3 13.3 9.6 11.9 2.1 11.4 5.1 9.3 1.2 8.2 4.8Split Marjan 15.7 9.2 13.9 11.4 11.6 3.2 11.6 5.2 12.7 3.9 11.9 5.6PloËe 18.5 7.0 15.6 12.3 16.0 3.0 14.0 7.5 13.5 3.2 12.0 7.4Dubrovnik 19.0 11.0 17.2 15.2 18.0 8.0 16.5 11.6 15.8 7.2 13.6 11.0Komiæa 21.7 12.7 18.2 15.4 18.1 10.0 16.2 12.5 16.4 9.8 14.6 11.9

38


Evapotranspiracijom se tijekom dana prosjeËno

gubilo od 1.2 mm (Ogulin) do 4.2 mm (Dubrovnik)

vode iz tla.

Bilanca vode u tlu bila je negativna na postaja-

ma u Osijeku, Slavonskom Brodu, PoreËu, Zadru i

Dubrovniku. Najmanje mjeseËne vrijednosti negativne

bilance vode u tlu bile su u PoreËu (-4.0 mm), a naj-

veÊe u Dubrovniku (-33.3 mm).

Pozitivna mjeseËna bilanca vode u tlu kretala se

od 14.5 mm (Daruvar) do 77.0 mm (Ogulin).

Promotri li se bilanca vode u tlu po dekadama,

vidljivo je kako je tijekom druge dekade na svim

analiziranim postajama bilanca bila negativna, a ti-

jekom treÊe dekade pozitivna. Vrijedno je istaknuti, da

je u Zadru ali i Osijeku negativna bilanca vode u tlu

bila prisutna tijekom prve i druge dekade mjeseca.

Posebno treba naglasiti, da je u treÊoj dekadi u Osijeku

pozitivna bilanca iznosila samo 8.8 mm vode u tlu, a

to je bilo nedovoljno da njena mjeseËna vrijednost bude

pozitivna.

Dakle, slijed negativne vrijednosti bilance vode u

tlu u Slavoniji i Baranji, Istri i Dalmaciji tijekom ruj-

na, u listopadu se nastavio. Prisjetimo se da je nega-

tivna bilanca u rujnu na lokaciji Osijek bila 95.5 mm,

a na lokaciji Dubrovnik 145.4 mm.

Tijekom studenog mjeseËne vrijednosti efektivne

oborine bile su manje od koliËina u listopadu. Njihove

su se vrijednosti kretale od 0.3 mm (Daruvar i Zagreb)

do 39.8 mm (Dubrovnik).

Dnevno se evapotranspiracijom prosjeËno gubi-

lo od 0.4 mm (Daruvar i Varaædin) do 2.5 mm (Dubrovnik)

vode iz tla.

0

20

40

60

80

100

120

O_ujakZagreb Varaædin Slavonski Brod Osijek

Ogulin GospiÊ Zadar PoreË

Dubrovnik Daruvar Krapina

Slika 42. Efektivne oborine za LISTOPAD 2011.

0

5

10

15

20

25

30

35

40

O_ujakZagreb Varaædin Slavonski Brod Osijek

Ogulin GospiÊ Zadar PoreË

Dubrovnik Daruvar Krapina

Slika 43. Efektivne oborine za STUDENI 2011.

-40

-20

0

20

40

60

80

O_ujakZagreb Varaædin Krapina Slavonski Brod

Osijek Ogulin GospiÊ Zadar

PoreË Dubrovnik Daruvar

m

Slika 40. Bilanca vode u tlu za LISTOPAD 2011.

-60

-50

-40

-30

-20

-10

0

10

20

O_ujakZagreb Varaædin Krapina Slavonski Brod

Osijek Ogulin GospiÊ Zadar

PoreË Dubrovnik Daruvar

m

Slika 41. Bilanca vode u tlu za STUDENI 2011.


39

MjeseËna bilanca vode u tlu bila je negativna na

svim analiziranim lokalitetima. Njene negativne vri-

jednosti kretale su se od 4.4 mm (GospiÊ) do 35.2 mm

(Dubrovnik).

Vrijedno je istaknuti, kako su ovog mjeseca i

dekadne vrijednosti na svim lokalitetima bile nega-

tivne, a kretale su se od 2.6 mm u drugoj dekadi na po-

druËju Osijeka do 19.0 mm, takoer u drugoj dekadi,

na podruËju Zadra.

©UMSKI POÆARI

Lovro Kalin, dipl. inæ.Marija MokoriÊ, dipl. inæ.

Analiza 2011. godine

Analizirane su srednje klase opasnosti za nastanak

i πirenje πumskih poæara po koje su se raËunale iz

meteoroloπkog indeksa po kanadskoj metodi za 23 me-

teoroloπke postaje na Jadranu i u priobalju (PoreË,

Rovinj, Pazin, Pula, Rijeka, Mali Loπinj, Rab, Senj,

Zadar, Knin, Sinj, ©ibenik, Imotski, Split-Marjan,

Makarska, Hvar, Komiæa, PloËe, Lastovo, Goveari-

Mljet, Dubrovnik, GospiÊ i Zaviæan).

Analizirana je sveukupna srednja klasa od lipnja

do rujna, jer je to uobiËajeno razdoblje najveÊe opas-

nosti za nastanak i πirenje πumskog poæara u naπim kra-

jevima.

Klimatoloπke analize su pokazale da je veÊ prolje-

Êe, a zatim i ljeto bilo toplije od viπegodiπnjeg pros-

jeka (1961.-1990.). Toplije vrijeme od uobiËajenog

nastavilo se i u rujnu i listopadu. KoliËina kiπe je veÊ

u zimskom razdoblju u veÊini krajeva bila manja od

prosjeka πto se nastavilo u proljetnim i ljetnim mjeseci-

ma. Samo je lokalno bilo viπe oborine. Na veÊem di-

III

III

Osijek

Zagreb - MaksimirZadar

-40.0

-30.0

-20.0

-10.0

0.0

10.0

20.0

30.0

( m

m )

III

III

dekada

Slika 44. Bilanca vode u tlu po dekadama

za LISTOPAD 2011.

I II III

Osijek

Zagreb - MaksimirZadar

-20.0

-15.0

-10.0

-5.0

0.0

( m

m )

I II III

dekada

Slika 45. Bilanca vode u tlu po dekadama

za STUDENI 2011.

Slika 46. Prostorna razdioba srednje klase opasnosti od

πumskih poæara za 2011. godinu

sezona 2011.

0

100

200

300

400

500

600

700

vrlo mala mala umjerena velika vrlo velika

klasa FWI

bro

j slu

Ëaje

va

prognozastvarno

Slika 47. Usporedba prognoziranih i stvarnih (opaæenih)

klasa opasnosti od πumskih poæara za 2011.

za sve postaje zajedno.

40


Meutim, u ovoj godini se suπno i toplo razdoblje

nastavilo i u listopadu, pa su i tom mjesecu srednje

klase za nastanak i πirenje πumskih poæara bile razm-

jerno visoke, πto nije bio sluËaj 2003. godine.

Osim stvarnih klasa opasnosti svakodnevno se ti-

jekom poæarne sezone raËunaju i prognostiËke klase

za 17 mjesta na Jadranu i u priobalju (Rovinj, Pazin,

Pula, Rijeka, Rab, Senj, Zadar, ©ibenik, Knin, Sinj,

Imotski, Split-Marjan, Makarska, Hvar, Komiæa, PloËe

i Dubrovnik). Jednostavna verifikacija za razdoblje od

lipnja do rujna ove godine pokazuje razmjerno dobro

podudaranje broja prognoziranih i opaæenih sluËajeva

za sve klase. Pritom je za umjerenu i veliku klasu

broj stvarnih sluËajeva neπto veÊi od prognoziranog

(posebice za veliku klasu), a kod vrlo velike klase broj

prognoziranih sluËajeva je malo veÊi. Ukupno uzevπi,

prognoza se moæe smatrati pouzdanom i dobro ugoenom.

jelu Jadrana, pa i u priobalju suπno razdoblje se nas-

tavilo i u rujnu i u listopadu.

Pogled u vremenske tipove odnosno vremenske

reæime pokazuje da je radijacijski reæim bio najuËesta-

liji te je bio zastupljen ËeπÊe od uobiËajenog. UËestalost

oborinskog reæima se smanjila. To je osobito bilo

izraæeno u listopadu kada je i vjetrovni reæim bio uËesta-

liji.

Srednja klasa opasnosti za razdoblje lipanj-rujan

2011. godine je bila najviπa na podruËju ©ibenika, a

bila je u kategoriji velika (3.4). Na podruËju Dalmacije

i Malog Loπinja je srednja klasa za razdoblje od lipnja

do rujna ove godine bila velika. Na veÊem dijelu sjever-

nog Jadrana ukljuËujuÊi i gospiÊko podruËje je bila um-

jerena.

UsporeujuÊi ovu godinu s prethodnim, po uËestalosti

kategorije velike srednje sezonske klase (lipanj-rujan)

na Jadranu i u priobalju ova godina je bila najsliËnija

2003. koja se smatra ekstremnom.


41

KNJIÆNICA DHMZ-a

mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

Tiskovine pristigle u knjiænicu DHMZ tijekom studenog 2011.

Knjige

Extreme value distributions : theory and applications - Samuel Kotz, Saralees

Nadarajah

London : Imperial College Press ; River Edge, NJ : Distributed by World

Scientific, cop. 2000, vii, 185 str. : ilustr. ; 23 cm

A comprehensive and down-to-earth survey of the theory and practice of ex-

treme value distributions - one of the most prominent success stories of modern

applied probability and statistics. Originated by E.J. Gumbel in the early 1940s as

a tool for predicting floods, extreme value distributions evolved during the last 50

years of the 20th century into a coherent theory with applications in practically all

fields of human endeavour where maximal or minimal values (the so-called ex-

tremes) are of relevance.

The book should be useful both for a beginner with a limited probabilistic background and to an expert in

the field.

Extreme value and related models with applications in engineering and sci-

ence - Enrique Castillo ... [et al.]

Hoboken, N.J. : Wiley, c2005, xiv, 362 str. : ilustr. ; 24 cm

A straightforward, practical guide to extreme value modeling for today’s world

Measuring and interpreting data for extreme values presents a unique and im-

portant challenge that has far-reaching implications for all aspects of modern engi-

neering and science. Extreme Value and Related Models with Applications in

Engineering and Science reflects the latest information in this growing field. The

book incorporates illuminating real-world examples from such areas as structural

engineering, hydraulics, meteorology, materials science, highway traffic analysis,

environmetrics, and climatology, and is designed to help engineers, mathematicians,

statisticians, and scientists gain a clearer understanding of extreme value theory and then translate that knowl-

edge into practical applications within their own fields of research.

The book provides:

* A unique focus on modern topics including data analysis and inference

* Specific data in such areas as wind, flood, chain strength, electrical insulation, fatigue, precipitation,

and wave heights

* Useful techniques for addressing extreme value problems, including discrete, continuous, univariate, and

multivariate models

* Coverage of order statistics, return period, exceedances and shortfalls, along with detailed explanations

on how to obtain exact distributions for these statistics

* An in-depth look at asymptotic models and the limit distributions of maxima, minima, and other order

statistics

Enhanced with numerous graphs and exercises, plus an extensive bibliography for further study, this text

is an important reference source for engineers designing structures that will withstand even the most extreme

42


circumstances. A comprehensive and down-to-earth survey of the theory and practice of extreme value distri-

butions - one of the most prominent success stories of modern applied probability and statistics. Originated by

E.J. Gumbel in the early 1940s as a tool for predicting floods, extreme value distributions evolved during the

last 50 years of the 20th century into a coherent theory with applications in practically all fields of human en-

deavour where maximal or minimal values (the so-called extremes) are of relevance.

The book should be useful both for a beginner with a limited probabilistic background and to an expert in

the field.

Introduction to environmental modelling - Jo Smith and Pete Smith

Oxford : Oxford University Press, 2007, ix, 180 str. : ilustr. ; 25 cm

The global environment is a complex mix of interlinked processes, about which

observation can tell us a great deal. But how can we use current observation to mod-

el future events, or to predict the consequences of scenarios that don’t yet exist?

Environmental Modelling: An Introduction shows how modelling can be used

to explain experimental observations, and how these observations - and the data

gathered - can be extrapolated to help us understand new environments and process-

es, and to solve environmental problems.

The book begins by explaining why modelling is such a powerful experimen-

tal tool, before walking the reader through the process of constructing a model -

what the key considerations are, and how different models should be used to probe different types of problem.

It then illustrates how models are actively applied, before introducing a series of case studies to show how mod-

elling has been used in real environmental and ecological studies.

Accompanied by an extensive Online Resource Center to support active, hands-on learning on the part of

the student, Environmental Modelling: An Introduction is the ideal resource for any student who needs to de-

velop a working understanding of modelling, and how to apply modelling in their own research.

Online Resource Center:

- Figures from the book available to download, to facilitate lecture preparation

- Interactive spreadsheets to encourage learning through hands-on experience

Features

* The focus on modelling in practice encourages the reader to think like a researcher, and consider how

modelling can be used to probe questions of interest

* Clear, articulate writing style gives clarity to an often daunting subject

* Case studies demonstrate the use of modelling in practice, to give the reader a real insight into the ap-

plication of modelling in real situations

* Numerous end of chapter problems and web-based tasks encourage the student to engage with the sub-

ject more deeply, to build a better understanding of the concepts presented

* Online Resource Centre features additional resources for lecturers and students, enhancing the value of

the text as a teaching and learning tool.


43

Quantitative ecology : measurement, models, and scaling - David Clayton

Schneider

Amsterdam ; Boston : Elsevier/Academic Press, cop. 2009, xv, 415 str. : ilus-

tr. ; 24 cm

A follow up to the highly successful first edition, this book reviews the mani-

fold ways that scale influences the interpretation of ecological variation. As scale,

magnitude, quantity, and measurement occupy an expanding role in ecology, this

second edition will be an indispensable addition to individual and institutional li-

braries.

In providing a context for resolution of ecological problems, Ecologists will ap-

preciate the significance of scale and magnitude addressed in this book. Written

for advanced undergraduates, graduate students, and faculty researchers, this book synthesizes a burgeoning

literature on the influences of scale.

* Expanded by numerous explanatory figures and wide coverage of material

* Topic is of crucial importance to Ecologists

* The most thorough, complete coverage available on quantitative ecology in the market

Introducing environment - Alice Peasgood and Mark Goodwin

Oxford : Oxford University Press ; Milton Keynes [England] : In association

with The Open University, 2007, viii, 192 str. : ilustr. ; 25 cm. + 1 DVD-ROM (4

3/4 in.)

Our planet is a dynamic network of energy, organisms, and non-living materi-

al - generating biodiversity on a global scale. But how does this network operate?

How do its key components interact, and how is it regulated? How is human activ-

ity affecting these interactions, and at what cost?

Introducing Environment takes the reader on a guided tour of some of the ma-

jor environmental issues of our time. Starting with the thin layer of life upon our

planet - the biosphere - it explains ecological concepts such as species, food chain,

ecosystem and biodiversity. From that biological basis, it describes interrelationships between plants, animals

and the wider environment with short case studies and examples.

Then, the reader learns about the unique role of humans, showing the ways in which we have changed the

environment to suit our needs, and using historical and contemporary case studies to show the impact of human

activities. The later chapters of the book move onto a more technological approach, looking at how we can tell

what effect current lifestyles have upon the environment. Next, sustainability is introduced, to indicate a few

of the major factors, with examples of successful schemes to reduce environmental impact.

The book ends with the question ’what next?’, giving the reader a chance to consider the different zones

of influence (personal, local, corporate, national and international) that are involved in the complexity of ad-

dressing environmental problems. Introducing Environment does not pretend to be an all-encompassing tome,

but awakens interest and provokes thought to stimulate further debate and study. It is the ideal text for anyone

new to environmental science and ecology looking to master the essentials in a quick, straightforward way.

Online Resource Centre: The Online Resource Centre for this book features figures from the book in electron-

ic format, available to download. The book also features a free DVD, providing audio and video materials to

augment the text itself, and to further engage the reader.

44


First ecology : ecological principles and environmental issues - Alan Beeby,

Anne-Maria Brennan

Oxford ; New York : Oxford University Press, 2008, xxix, 403 str. : ilustr. (neke

u boji), karte (neke u boji) ; 25

An introduction to the principles of ecology and the science behind the major

environmental issues. With a strong emphasis on human and applied ecology, this

text provides an accessible account of the causes of climate change, species ex-

tinction and habitat loss.

Methods in stream ecology - F. Richard Hauer and Gary A. Lamberti

San Diego, Calif. : Academic Press/Elsevier, cop. 2006,

“This book is packed with the latest and best ’how to’ information for field and

laboratory work in streams. The new edition has expanded content, a larger for-

mat, and much better graphics...The greatest content change is the addition of a

6th section entitled Ecosystem Quality. Section 6 is anchored by a substantially

rewritten chapter on ’Macroinvertebrates as Biotic Indicators of Environmental

Quality’...I like the way in which doable, detailed, stepwise exercises, including the

math, are provided in a format appealing to students interested in conducting stream

studies..

I think that even an advanced high school student with access to this book should

be able design an independent study project in stream ecology. I would really like to see it in high school li-

braries, as well as on college and university campuses. The greatest strength of this book is that it is written by

leading authorities in stream ecology. The structure is better organized and more informative than the previ-

ous edition. The format is conducive to teaching and learning. I grade this book an ’A’.

- Ben Stout, Wheeling Jesuit University, West Virginia

Our affair with El Nin~o : how we transformed an enchanting Peruvian cur-

rent into a global climate hazard - S. George Philander

Princeton : Princeton University Press, c2004, x, 275 str. : ilustr., karte ; 25

cm

George Philander provides [an understanding of El Nio] simply and authorita-

tively. He does so, not by losing the reader in elaborate descriptions of data acqui-

sition and mathematical modeling, but by the apt use of analogies drawn from the

viewpoints of the poet, musician and painter. -- Richard Shelton, Times Literary

Supplement

Our Affair with El Nio is a very readable, entertaining and instructive book that

will appeal to scientists and non-scientists alike. . . . [Philander] writes with the en-

thusiasm of an eye-witness and the authority of an expert. The book skillfully weaves together descriptions of

El Nio physics, the historical backdrop that led to widespread interest in El Nio, and the philosophical per-

spectives on the role of scientific research in addressing present-day environmental problems. -- Michael J.

McPhaden, Nature


45

[Philander] presents the current scientific understanding of El Nio concisely, explaining the details of cir-

culation in the ocean and atmosphere with lucid analogies and thoughtful examples. He describes the broad out-

lines of how this understanding emerged, piecemeal, along complex and tangled paths. It is as a work in the his-

tory of science that the book makes its greatest contributions. -- Benjamin S. Orlove, American Scientist

Climate for change : non-state actors and the global politics of greenhouse -

Peter Newell

Cambridge, UK ; New York, NY : Cambridge University Press, 2000, x, 222

str. ; 24 cm

This volume provides a challenging explanation of the forces that have

shaped the international global warming debate. It takes a novel approach to the sub-

ject by concentrating on the ways non-state actors--such as scientific, environmen-

tal and industry groups, as opposed to governmental organizations--affect political

outcomes in global fora on climate change.

It also provides insights into the role of the media in influencing the agenda.

The book draws on a range of analytical approaches to assess and explain the in-

fluence of these nongovernmental organizations on the course of global climate politics.

The book will be of interest to all researchers and policy makers associated with climate change, and will

be used in university courses in international relations, politics, and environmental studies.

Physical science - Bill W. Tillery

New York, NY : McGraw-Hill Higher Education, c2007, xxi, 729 str. : ilustr.

(u boji) ; 28 cm

Physical Science, Seventh Edition, is a straightforward, easy-to-read, but sub-

stantial introduction to the fundamental behavior of matter and energy. It is intend-

ed to serve the needs of non-science majors who are required to complete one or

more physical science courses. It offers exceptional, straight-forward writing, com-

plimented with useful pedagogical tools.

Tillery introduces basic concepts and key ideas while providing opportunities

for students to learn reasoning skills and a new way of thinking about their environ-

ment. No prior work in science is assumed. The text offers students complete cov-

erage of the physical sciences with a level of explanation and detail appropriate for all students.

The sequence of chapters in Physical Science is flexible, and the instructor can determine topic sequence

and depth of coverage as needed. The materials are also designed to support a conceptual approach, or a com-

bined conceptual and problem-solving approach. With laboratory studies, the text contains enough material for

the instructor to select a sequence for a two-semester course. It can also serve as a text in a one-semester physics

and chemistry course.

46


The physical universe - Konrad B. Krauskopf, Arthur Beiser

Jefferson City, MO : R. R. Donnelley, cop. 2010, 1 v. (razliËita paginacija) :

ilustrl. (neke u boji) ; 26 cm

This is an outstanding text with a long history that has been updated and given

a fresh look. The 2010 copyright year represents the 50th anniversary of the pub-

lishing of this classic text.

The text is also accompanied by strong media component with the Connect on-

line homework system, _CPS_ eInstruction student response system questions, more

extensive online quizzing, and PowerPoint lectures. Aimed at presenting the es-

sentials of physics, chemistry, earth science, and astronomy in a clear, easy-to-un-

derstand way, The Physical Universe shows students how science works, how sci-

entists approach problems, and why science constantly evolves in its search for understanding.

The text can also be packaged with its long time companion student study guide, which includes a review

of chapter terms and concepts; self quizzing for extra practice; and solved problems from the text.

Weather analysis and forecasting : applying satellite water vapor imagery

and potential vorticity analysis - Patrick Santurette, Christo G. Georgiev

Oxford : Academic, 2005, xiv, 179 str. : ilustr. (neke u boji), karte (neke u bo-

ji) ; 28 cm

In this practical guide, Santurette and Georgiev show how to interpret water va-

por patterns in terms of dynamical processes in the atmosphere and their relation

to diagnostics available from weather prediction models. In particular, they concen-

trate on the close relationship between satellite imagery and the potential vorticity

fields in the upper troposphere and lower stratosphere.

These applications are illustrated with color images based on real meteorolog-

ical situations. The book’s step-by-step pedagogy makes this an essential training

manual for forecasters in meteorological services worldwide, and a valuable text for graduate students in at-

mospheric physics and satellite meteorology.

»asopisi - meunarodni

Agricultural and Forest Meteorology vol. 151 (2011) No. : 12.

Atmospheric Research vol. 102 (2011) No. : 3.

Bulletin of the American Meteorological Society vol. 92 (2011) No. : 10.

Europaeischer Wetterbericht DWD : 3.

International Journal of Climatology vol. 31 (2011) No. : 13, 14.

International Jouranl of Geografical Information Science vol. 25 (2011) No. : 8-9.

International Journal of Wildland Fire vol. 20 (2011) No. : 7.

Journal of Applied Meteorology and Climatology vol. 50 (2011) No. : 9.

Jouranl of Atmospheric Science vol. 68 (2011) No. : 9, 10.

Journal of Climate vol. 24 (2011) No. : 17, 18, 20, 21.

Jouranl of Hydrometeorlogy vol. 12 (2011) No. : 5.

Monthly Weather Review vol. 139 (2011) : 9.

Quarterly Jouranal of the Royal Meteorological Society vol. 137 (2011) No. : part A (660).

Tellus serie B vol. 63 (2011) No. : 5.


47

Teoretical and Applied Climatology vol. 105 (2011) No. : 1-2, 3-4 ; vol. 106 (2011) No. : 1-2.

Weather vol. 66 (2011) No. : 11.

»asopisi - domaÊi

Hrvatski planinar vol. 103 (2011) : 11.

Priroda vol.101 (2011) : 11.

©umarski list vol. 135 (2011) : 9-10.

48


Od 24. do 28.10.2011. odræana je u Denveru, SAD

konferencija Svjetskog klimatskog istraæivaËkog

programa (World Climate Research Programme-WCRP)

WCRP Open Science Conference s temom Climate

Research in Service to Society. Prvi puta se sastala

cjelokupna WCRP zajednica znanstvenika i glavnih

korisnika.

Konferencija je omoguÊila jedinstven forum za

procjenu trenutnog stanja znanja o klimatskoj varija-

bilnosti i promjenama, utvrujuÊi najhitnija znanstve-

na pitanja i istraæivaËke izazove te provjeravajuÊi ko-

liko WCRP moæe najbolje pomoÊi istraæivanje i razvoj

partnerstva. Sudionici konferencije podræali su "sim-

biozni" odnos izmeu znanstvenika i donositelja od-

luka, kako bi se osigurala uËinkovita i pravovremena

dostava potrebnih informacija. Za konferenciju su

pripremljena pozvana predavanja koja se odnose na

kljuËne aspekte klimatskih istraæivanja. Ona Êe biti

publicirana u "Bijeloj knjizi" kao recenzirani radovi

poËetkom ljeta 2012.

Rad konferencije se odvijao u sedam plenarnih

sekcija (A), dvanaest paralelnih (B) i Ëetrdesetpet poster

sekcija (C). Teme plenarnih sekcija su bile:

A1: Klimatsko istraæivanje u sluæbi druπtva

A2: Komponente klimatskog sustava i njihovo

meudjelovanje

A3: Motrenje i analiza klimatskog sustava

A4: Ocjenj ivanje i pobol jπanje modela i

sposobnosti predvianja

A5: Klimatske procjene i buduÊi izazovi

A6: Prevoenje znanstvenog razumijevanja kli-

matskog sustava u klimatske informacije za

donositelje usluga

A7: BuduÊnost WCRP-a

Posebno je organizirana panel diskusija na temu

"Klimatska znanost u sluæbi druπtva: potrebe i moguÊnos-

ti privatnog sektora", gdje se razvila burna diskusija

izmeu znanstvenika i korisnika informacija.

Od 1900 registriranih sudionika konferencije iz

86 zemalja, viπe od 300 ih je bilo iz zemalja u razvo-

ju, a 541 su bili studenti poslijediplomskih studija i

OTVORENA ZNANSTVENA KONFERENCIJA SVJETSKOG

KLIMATSKOG ISTRAÆIVA»KOG PROGRAMA

Klimatsko istraæivanje u sluæbi druπtva

24. - 28. studeni 2011., Denver, SAD

mladi znanstvenici. WCRP snaæno podræava πto veÊi

broj mladih znanstvenika πirom svijeta, ukljuËujuÊi

manje razvijene i zemlje u razvoju, kako bi se omoguÊi-

lo poveÊanje broja znanstvenika razliËitog profila ko-

ji bi zadovoljili sve sloæenije znanstvene izazove u

buduÊnosti.

WCRP podræava planirane aktivnosti u 2012.

ukljuËujuÊi radionicu Coupled Model Intercomparison

Project Phase 5 (CMIP5) Model Analysis, 4th

WCRP International Conference on Reanalyses, te

drugu radionicu o suπi kako bi se poËeo razvijati glo-

balni informacijski sustav o suπi (Global Drought

Information System), koji bi podræao operativne sus-

tave ranog upozorenja na suπu. Ostale planirane ra-

dionice za 2012. usmjerene su na poboljπanje fizikalnog

modela zemljinog klimatskog sustava, predvianja

klime i vremena nad polarnim podruËjima i na istraæi-

vanje regionalne varijabilnosti i promjena razine mo-

ra.

Posljednjih godina zahtjevi za znanstveno uteme-

ljenim klimatskim informacijama naglo su porasli.

WCRP je usmjerio svoje napore omoguÊavanju veÊeg

broja praktiËnih primjena klimatskih istraæivanja od

neposredne vaænosti, koristi i vrijednosti za druπtvo.

Ova tema je bila prisutna svakog dana i na konferen-

ciji, s pozivom za djelotvornom znanoπÊu "Actionable

Science". WCRP veÊ reagira na ovu potrebu plodonos-

nim doprinosom u radu IPCC-a, razvojem i poboljπan-

jem sustava klimatskih prognoza, podrπkom procjena-

ma ozona i mnogim drugim aktivnostima.

Na svojem posljednjem sastanku, ZajedniËki

znanstveni odbor WCRP-a (Joint Scientific Committee

of WCRP) pokrenuo je radnu grupu posveÊenu razvo-

ju specifiËnih aktivnosti za demonstraciju uloge i do-

prinosa istraæivanja, modeliranja i predvianja Globalnom

okviru za klimatske sluæbe (Global Framework for

Climate Services - GFCS). Ova grupa Êe pomoÊi u ko-

ordiniranju i integriranju regionalnih klimatskih istraæi-

vanja unutar WCRP-a i sluæiti kao kanal za dvosmjer-

nu razmjenu informacija izmeu WCRP-a i Klimatskog

informacijskog sustava (Climate Information System)


49

i sustava korisniËkog suËelja komponenata GFCS-a

(Users Interface components of the GFCS). Npr. Radna

grupa za regionalnu klimu (Working Group on Regional

Climate - WGRC) Êe nadzirati odreene WCRP re-

gionalne inicijative za klimatska istraæivanja, kao πto

su Coordinated Regional Downscaling Experiment

(CORDEX) koji se trenutno provodi u Africi, Aziji,

Europi i drugdje.

Iz DHMZ-a na konferenciji je sudjelovala naËel-

nica Odjela za klimatoloπka istraæivanja i primijenjenu

klimatologiju iz Sluæbe za meteoroloπka istraæivanja i

razvoj dr. sc. Marjana GajiÊ-»apka. U okviru poster

sekcije "Ususret potrebama za integriranom klimatskom

znanoπÊu, informacijama i proπirenju moguÊnosti u

odnosu na klimatsku varijabilnost i promjene u Europi"

bio je vidljiv dio aktivnosti zavodskih meteorologa u

okviru projekta HyMeX (Marjana GajiÊ-»apka and

Ksenija CindriÊ: HyMeX: Eastern Adriatic Trend and

Variability Analysis in Precipitation Extremes i Maria

Carmen Llasat, Jessica Amaro, Montserrat Aran, Laurent

Boissier, Brice Boudevillain, Jean-Dominique Creutin,

Céline Lutoff, Montserrat Llasat-Botija, Olga Petrucci,

Joan Rossell, Isabelle Ruin, David Saur, Freddy Vinet,

Philippe Drobinski, Marjana GajiÊ-»apka and

Renata Sokol JurkoviÊ: HyMeX - Contribution on

Social Impact). U okviru sekcije " Integriranje regio-

nalnih nizova podataka u globalne produkte" prikazan

je poster u vezi aktivnosti na projektu CARPATCLIM

na kojem sudjeluje i DHMZ (Sandor Szalai et al: A

high resolution gridded database of the Carpathian

Region, including a set of drought indices as a contri-

bution to the European Drought Observatory).

dr. sc. Marjana GajiÊ-»apka

50


Roen u Burnom Primoπtenu, zaseok Vezac Donji, 15. veljaËe 1925. godine.

Preminuo u ©ibeniku 5. studenoga 2011.

U Primoπtenu je zavrπio osnovnu πkolu. Za vrijeme II svjetskog rata u toku jedne od faπistiËkih ofanziva

biva uhvaÊen dok je u polju Ëuvao ovce, te odveden u Italiju u koncentracijski logor gdje je bio do kapitulacije

faπistiËke Italije. Zatim ga hvataju njemaËke snage i odvode u koncentracijski logor u NjemaËku.

Tamo je bio do osloboenja Europe te je nakon rehabilitacije puπten kuÊi. Nakon rata neko vrijeme radi na

izgradnji pruge BrËko-BanoviÊi u Bosni i Hercegovini i sluæi vojni rok, koji je trajao Ëetiri godine, kao pri-

padnik ratne mornarice. U mornarici zavrπava πkolu za meteoroloπkog tehniËara.

Nakon izlaska iz vojske zapoπljava se u tadaπnjem meteoroloπkom zavodu i radi na stanici u Hvaru i KorËuli

do 1950. kada biva rasporeen u ©ibenik na mjesto voditelja stanice u kojem svojstvu je radio do umirovljenja

1989. godine.

Prva stanica u ©ibeniku bila je u centru grada, te se izmjestila tijekom vremena joπ dva puta. 1955. godine

stanica se premjeπta na sadaπnju lokaciju na brdo Kriæ, sedamdesetak metara nadmorske visine nad centrom

©ibenika.

Tu ozasniva svoju obitelj i ubrzo dobiva sina Borisa, a zatim Draæena i kÊerku Danijelu.

S pedantnoπÊu i predanoπÊu stare garde motritelja biljeæio je i zapisivao sve promjene vremena, gledajuÊi

kako se vremenom stanica πiri te kako se uvode i nove metode rada. U svom radnom vijeku ugostio je nemali

broj osnovaca gdje je u maniri dobroga predavaËa prenosio djeci svoja iskustva iz meteoroloπke svakod-

nevice. Tu svoju ljubav prema meteorologiji prenosi i na svoje sinove koji nastavljaju njegovim koracima.

Svoju mirovinu proæivio je u miru, u krugu obitelji te je nakon kratke i teπke bolesti u 87. godini æivota

preminuo.

GAJO BOLAN»A

1925. - 2011.

IN MEMORIAM


51

Suπa je ispraznila bunare u Slavoniji Magla je oteæavala promet, 17. studenog 2011.

Slab urod maslina zbog suπe Magla u Zagrebu, 17. studenog 2011.

7. studenog 2011.

Potres, dogodio se u 1 sat i 9 minuta, epicentar

je bio kod Gornjeg Jelenja. Magnituda po Richteru je

iznosila 2.8, a intenzitet je procijenjen na IV stupanj

MCS ljestvice. ©tete nisu zabiljeæene.

17. studenog 2011.

Magla, hladnoÊa. Zagreb je bio drugi najhladniji

europski glavni grad sa -3°C, a najhladniji je bio

Oslo sa -3.8°C. U gradu je bila gusta magla koja je

ometala promet. U Lipiku je meutim izmjereno -8°C.

Magla je uzrokovala zdravstvene smetnje srËanim i

pluÊnim bolesnicima.

Ljeto 2011.

Suπa. Berba maslina je u tijeku, i tek se sada

vide uËinci ljetne suπe. Urod je oko treÊine prosjeËnog.

Situacija je ista u Dalmaciji kao i u Istri. Na Pagu je

maslina 10% od prosjeka, maslinovog ulja neÊe biti

dovoljno niti za potrebe kuÊanstava. Na jugoistoku

Istre πtete od suπe su procijenjene na preko 42 miliju-

na kuna. U Veloj Luci πtete iznose blizu 5 milijuna ku-

na.

Suπni perid u Slavoniji se nastavlja i dalje, pa je

nemali broj mjesta u kojima su presuπili bunari, a vo-

da se mora dovoziti cisternama. U KoprivniËko kriæe-

vaËkoj æupaniji πtete od suπe procijenjene su na

preko 150 milijuna kuna.

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U STUDENOM 2011. GODINE

52


19. studenog 2011.

Potres, dogodio se u 6 sati i 52 minute. Epicen-

tar je bio 30 km juæno od Zadra, u podmorju izmeu

otoka Kornat i Æut. Magnituda po Richteru iznosila

je 2.8, a intenzitet je procijenjen na IV stupanj MCS

ljestvice. Potres se osjetio u Biogradu i Zadru, πtete

nisu zabiljeæene.

22. studenog 2011.

Niski vodostaji rijeka. Vodostaj Dunava je ispod

plovne razine, vodostaj je niæi od minimalnog prosje-

ka, iako nije rekordno nizak. Promet rijekom je slab,

samo manji brodovi plove.

Maglovita atmosfera u Hrvatskoj, 17. studenog 2011.

Nizak vodostaj Dunava oteæavao je plovidbu,

22. studenog 2011.

Ledena kiπa, 23. studenog 2011.

23. studenog 2011.

Ledena kiπa. U Osijeku je intervenirala zimska

sluæba posipajuÊi prometnice solju, jer je naveËer poËela

padati kiπa koja se smrzavala u dodiru s Ëvrstim

predmetima i tlom. Ledena kiπa pala je i na podruËju

Zagreba.

Bilten 11 2011stars2/bilten/2011/bilten1111.pdf · 2015. 1. 26. · BILTEN 11 / 2011 25 godina 7 vala u dodiru s tlom i stvarala poledicu (izvor DWD-NjemaËka meteoroloπka sluæba).

Documents