-
BICIKLISTIČKE RUTE U TURISTIČKOJ REGIJI ZAPADNA SRBIJA
Na prostoru turističke regije Zapadna Srbija, kroz projekat koje
je finansiralo Ministarstvo privrede i finansija, Sektor za
turizam, i Regionalna razvojna agencija Zlatibor kroz PSD program
koji finansira Vlada Švajcarske, obeleženo je 15 biciklističkih
ruta, ukupne dužine oko 400km za ljubitelje prirode i aktivnog
odmora.
Na ovaj način, spojene su turističke destinacije markiranim
stazama, a turistima i lokalnom stanovništvu omogućeno je da
izaberu stazu prema svojim fizičkim mogućnostima i atrakcijama koje
nameravaju da posete duž staze.
Planina Zlatibor je spojena sa Tarom preko Mokre Gore, Divčibare
sa prostorom Užica, Kosjerića i Požege. Arilje i Ivanjica spojeni
su sa Golijom, Uvcom, Pešterom, Zlatarom i Prijepoljem.
Biciklističke rute obeležene su turističkom signalizacijom, na
rutama su postavljene drvene nadstrešnice i klupe za odmor
biciklista, pešaka i planinara.
Za potrebe aktivnog odmora, obezbeđen je i određen broj bicikli
koje se mogu iznajmiti na određeno vreme, u skladu sa željama
turista.
Turistička organizacija regije Zapadna Srbija
Dimitrija Tucovića 52, 31000 Užice Tel/fax: +381 (0)31 500-155
E-mail: [email protected]
Web: www.westserbia.org
-
UŽICE–KOSJERIĆ –DIVČIBARE (ZS–A2) 60km Putanja: Užice (Mali
park)–Trešnjica–Lunovo selo–Zorina kafana–Kosjerić Dužina rute:
60km Visinska razlika: 697m Ukupan uspon: 3574m Ukupan spust: 3000
m Ruta kreće iz Malog parka, centra grada Užica, kroz naselje
Slanuša, neposredno iznad Jokanovića kuće, etnografskog spomenika
kulture iz 19. veka. Staza prolazi preko Rakijske pijace,
Nemanjinom ulicom, gde se sa leve strane ulice može videti stara,
drvena crkva svetog Marka koja datira iz 17. veka. Preko naselja
Carina i uspona uz Sarića osoje, put vodi do sela Trešnjica, u
kojem se 1941. godine odigrala prva veća bitka između četnika i
partizana u građanskom ratu u Jugoslaviji. Preko Lunovog sela stiže
se do Karana, gde se nalazi Bela crkva, zadužbina župana Petra
(Brajana) iz 14. veka. Staza zatim prolazi preko prevoja Šarampov,
krivinama ka Kružnom toku i Olimpijskoj česmi u Kosjeriću,
podignute u čast generala Svetomira Đukića, utemeljivača
Olimpijskog pokreta u Srbiji. Put se nastavlja preko lokaliteta
Vaga i Pantići, sve do sela Ražana u podnožju Divčibara. Od Bukova
do Vidika, sa trase se pruža neverovatan pogled na seoski krajolik.
Preko vidikovca Paljba, stiže se do poslednje tačke rute,
turističkog mesta Divčibare na Maljenu. Potrebna je bolja fizička
kondicija zbog tri uspona Trešnjica, Šarampov i Divčibare preko
Bukova, dok je u obrnutom smeru dovoljna normalna kondicija. Nema
tehnički zahtevnih deonica a podloga je asfalt.
KOZOMOR (ZS KOSJ–KD1) 11,3km Putanja: Ražana–Tavan –Lučića
ograde–Divčibare Dužina rute: 11,3km Visinska razlika: 550m Ukupan
uspon: 1028m Ukupan spust: 554 m
Početna tačka rute se nalazi u selu Ražana, udaljenom 9 km od
Kosjerića, u čijoj se blizini nalazi spomenik generalu Đukiću,
utemeljivaču olimpijskog pokreta u Srbiji. Staza sumskim putem
dalje vodi preko Aništa, Strelišta i Tavana, lokaliteta na kojima
su pronađene masovne grobnice iz Drugog svetskog rata. Kroz
lokalitete Kulina i Lučića ograde, blagim usponom se stiže do
vidikovca Paljba i sela Rosići, kraju poznatom po seoskom turizmu.
Trasa se nastavlja preko Rudišta i završava u oblasti “Vidik”
Divčibare, gde je u planu izgradnja paviljonskog kompleksa po
ugledu na švajcarske turističke centre. U osnovnom smeru je
potrebna nešto bolja kondicija dok je u suprotnom smeru odličan
spust koji biciklisti upotrebljavaju kao prečicu za silazak sa
Divčibara prema Kosjeriću. Podloga je najvećim delom makadam,
kamena podloga i zemlja.
-
LUNOVO SELO–POŽEGA–ARILJE (ZS–G1) 24km Putanja: Lunovo selo –
Tvrdići
–Zdravčići–Visibaba–Požega–Gorobilje–Nikolići–Viroštak–Grdovići
–Vrane–Arilje Dužina rute: 24km Visinska razlika: 89m Ukupan uspon:
677m Ukupan spust: 708m Početak rute je u Lunovom selu, nadomak
Užica. Put vodi kroz zaseok Tvrdići (Rujkića mehane), zatim kroz
selo Zdravčići do sela Visibaba i Požege, gde se u blizini
železničke stanice nalazi jedinstven Muzej uzanih pruga, a odmah do
njega postoji veće odmorište. Staza se nastavlja ka Gorobilju
(Lekovića most), naselju koje je nastalo nakon seobe Srba pod
Arsenijem Čarnojevićem, o čemu svedoči i crkva brvnara s početka
18. veka. Trasa dalje prolazi kroz zaseoke Nikolići i Viroštak, sve
do sela Grdovići, gde je centar tekstilne industrije ariljske
opštine. Preko sela Vrane, poznatog malinarskog kraja, stiže se do
poslednje tačke rute, crkve Svetog Ahilija, zadužbine kralja
Dragutina iz 13. veka u centru Arilja. Zbog male visinske razlike
fizički ovaj put nije zahtevan. Podloga je asfalt, s tim da treba
voditi računa jer veći deo trase vodi magistralnim putem. PUT
DAVNINA (ZS-POZG-PP1) 11,3km Putanja: Požega–Pilatovačko
polje–Prilipac Dužina rute: 11,3km Visinska razlika: 42m Ukupan
uspon: 402m Ukupan spust: 399 m
Početna tačka rute je park u centru Požege, udaljene 25 km od
Užica, smeštene između Skrapeža, Moravice i Đetinje. Ruta je dobila
naziv „Put davnina“ jer u ovom kraju postoji više istorijskih
spomenika. U selima Rasna, Vranjani i Roge su locirana arheološka
nalazišta iz mlađeg kamenog doba, dok su u selima Rupeljevo,
Godovik i Pilatovići pronađeni tragovi iz metalnog doba. Osim Crkve
Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Požezi, u široj okolini
grada, u selu Gorobilje se nalazi Crkva Brvnara Jovana Krstitelja
iz XVII veka, u čijoj porti se čuva antički rimski
spomenik-žrtvenik. U selu Prilipcu postoji Crkva Svete Bogorodice
iz XIV veka. Na ovom mestu su se, 15 godina pre Kosovskog boja,
zajedničkim snagama sukobile vojske kneza Lazara Hrebeljanovića i
bosanskog bana Tvrtka Prvog Kotromanića sa vojskom župana Nikole
Altomanovića oko podele teritorija, a manastir je podigao knez
Lazar kao znak zahvalnosti Bogu zbog pobede nad županom
Altomanovićem. Sredinom XV veka, nakon turskih osvajanja, Požega je
bila centar Požeške nahije. Iz ovog kraja, tačnije iz sela Srednja
Dobrinja, potiče i knez Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog
ustanka. Staza vodi kroz naselja Budimka i Gasovi, do požeške
petlje, odakle skreće ka naselju Vektra, mostom preko Moravice ka
Maslaćima. Slede zaseoci: Čolića potok, Bajića (Jotića) potok,
Bukvića potok i Kravarička reka, u čijoj se blizini, na
jugoistočnoj strani kotline, nalazi manastir Prilipac (crkva
rođenja presvete Bogorodice) iz 14. veka. Poslednje tačke rute su
Majdan i naselje Nikolići, gde se ova ruta sastavlja sa rutom ZS-G1
(Lunovo Selo – Požega – Arilje). Ruta je veoma lagana za vožnju,
podloga je asfaltna i nije potrebna nikakva posebna
pripremljenost.
-
RZAVSKE PLAŽE (ZS–ARLJ–RZ1) 5,2km Putanja:
Arilje–Pogled–Ševelj–Urjak Dužina rute: 5,2km Visinska razlika: 69m
Ukupan uspon: 305m Ukupan spust: 277 m
Ruta kreće iz centra Arilja, varošice poznate po crkvi Svetog
Ahilija, zadužbini kralja Dragutina iz 13. veka. Put se nastavlja
kroz Ševelj, gde se na samo 2 km od Arilja, na obali reke Rzav,
nalazi restoran Mlinarev san. Staza dalje vodi dolinom reke Veliki
Rzav, duž uređenih plaža, Zelena plaža i Žuta stena, koje se nalaze
par kilometara nadomak grada. Pored Borovnjačke česme (voda za
piće), dolazi se do Bose noge, najuređenije plaže na ovoj trasi,
koja nudi različite sadržaje od meseca maja do oktobra i
predstavlja pravi raj za ljubitelje mušičarenja. Put se dalje
proteže dolinom Velikog Rzava, koji predstavlja stanište više
zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, do plaže Urjak, poslednje
tačke ove rute gde se prvog vikenda u avgustu mesecu održava
takmičenje u plivanju i skokovima u vodu pod nazivom Trofej Urjaka.
Put je asfaltni, blagog uspona pogodan za bicikliste svih uzrasta i
fizičke pripremljenosti. ARILJE–IVANJICA (ZS–H1) 28km Putanja:
Arilje–Stupčevići–Divljaka–Ušće Panjice–Grabovica–Bukovica–Ivanjica
Dužina rute: 28km Visinska razlika: 150m Ukupan uspon: 762m Ukupan
spust: 628 m
Ruta kreće iz centra Arilja, pored Opštinske uprave ka semaforu
pa se uključuje na magistralni put ka Ivanjici. Put nastavlja levom
obalom reke Moravice ka selima Stupčevići i Divljaka, rekorderima u
proizvodnji maline u Moravičkom okrugu, pored manastira Klisura u
Dobračama, podignutog u 13. veku, pa sve do Ušća Panjice na izlasku
iz opštine Arilje. Staza dalje vodi ka Prilikama, naselju udaljenom
9 km od Ivanjice, poznatom po Zemaljskoj satelitskoj stanici, u
čijoj blizini se nalazi banja Prilički kiseljak. Od naselja Kušićan
i Karanov most, dolazi se do Kamenog mosta, najvećeg jednolučnog
mosta na Balkanu sagrađenog bez vezivnih materijala početkom 20.
veka. Poslednja tačka rute je centar Ivanjice gde se nalazi hotel
Park, Stara hidrocentrala na Moravici, spomenik generalu Draži
Mihajloviću i crkva Sveti car Konstantin i carica Jelena. Crkva je
sagrađena 1836 godine i predstavlja najstariji objekat u varošici.
Uspon je veoma blag, pa je ruta pogodna za putovanja biciklista
svih uzrasta i fizičke pripremljenosti. Kako ruta ide magistralnim
putem potrebna je dodatna opreznost.
-
VISOKA TARA (ZS-TARA-OS1) 26km Putanja: Šljivovica–Tarabića
brdo–Grebenski put–Beserovačke
bare–Lokvica–Osluša–Sokolina–Rustine–Šljivovica Dužina rute: 26km
Visinska razlika: 380m Ukupan uspon: 1183m Ukupan spus t: 1183m
Početak rute je od Edukativnog centra Nacionalnog Parka Tara u
naselju Šljivovica, lociranom na putu Kaluđerske Bare-Mitrovac. Na
široj teritoriji Račanske Šljivovice se nalazi istoimeni prirodni
rezervat bogat šumom jele, smrče i bukve prašumskog tipa. Staza
dalje vodi preko Tarabića brda, do Beserovačkih bara, koje se
nalaze sa leve strane starog puta za Mitrovac, posmatrano iz pravca
Kaluđerskih bara. U granicama Nacionalnog parka Tara se nalazi i
vidikovac Osluša, u blizini Mitrovca, odakle se pruža pogled na
Drinu i Bajinu Baštu. Na Osluši postoji i uređeno poletište za
paraglajdere. Sledeća tačka je vazdušna banja i vikend naselje
Sokolina, najsuvlji deo Tare koji se nalazi na nadmorskoj visini od
1000 m, iznad kanjona Rače. Okolina Sokoline, prirodni rezervat
kanjon Rače, je prirodno stanište zaštićene vrste mrkog medveda. U
blizini se nalaze vidikovac Sokolarica, termalno vrelo Lađevac i
manastir Rača. Preko Sokoline i Rustine se stiže do poslednje tačke
rute, Račanske Šljivovice. Ova ruta će vas povesti kroz srce
planine Tare, kraćom kružnom putanjom od 26 km, čime nećete ostati
uskraćeni svih lepota i raznovrsnosti ove predivne planine. Velika
nadmorska visina čini vožnju naročito privlačnom, a snažni borovi i
visoke litice sa kojih pogled seže u nepregledne daljine, donose
nezaboravno uživanje. Najviša tačka na ovoj ruti je 1306 mnv, a
visinska razlika između najviše i najniže tačke na ruti je 380
metara, dok je ukupan uspon 1183 metra. Ruta se može voziti u oba
smera. Potrebna je normalna kondicija, s tim da je u obrnutom smeru
nešto teže jer vas usponi čekaju na poslednjoj trećini puta. Nema
tehnički zahtevnih deonica. Podloga su uglavnom šumski i makadamski
putevi i nešto malo asfaltnog.
ZLATIBOR–TARA (ZS–B1) 48km Putanja: Zlatibor–Česma oko–Veliki
Breg–Savino brdo–Šargan–Miloševac–Mitrovac Dužina rute: 48km
Visinska razlika: 516m Ukupan uspon: 2621m Ukupan spust: 2500m
Početak rute je u centru Zlatibora. Staza prolazi kroz planinska
naselja Obudojevica i Zova do spomen česme na Oku, podignute u
slavu stradalih ratnika iz Prvog svetskog rata. Sledi uspon do
1096m nadmorske visine, preko Kani potoka, Tošanić kapije, Velikog
brda i Savinog brda. Ravnomeran spust počinje od Leskovog visa,
preko Preseda, Velikog visa i Previje, zlatiborskih vrhova koji su
posebno atraktivni za ljubitelje planinarenja. Trasa dalje vodi
kroz netaknutu prirodu Brezovice i Brezjaka koji povezuju Zlatibor
sa parkom prirode Mokra Gora. Sledeća tačka rute je brdo Šargan,
sedište turističkih atrakcija, etno sela Drvengrad i Šarganske
osmice, pruge uskog koloseka izgrađene početkom 20. veka. Put dalje
vodi preko Kobilovca do visoravni Miloševac ispod Zborišta (1544m),
najvišeg vrha Tare, odakle kreće blag spust koji obilazeći vrh
Gavran (1453m) ide ivicom pašnjačke zone Ljuto polje do zaseoka
Sekulići, gde se nalazi česma sa vodom za piće. Sledeći orijentir
na stazi je Tankosin grob, raskrsnica puteva ka Mitrovcu, Mokroj
Gori i zaseoku Sekulići. Ova tačka je ucrtana na svim topografskim
kartama planine Tare. Poslednja stanica rute je Mitrovac, poznato
po dečijem odmaralištu koje je udaljeno 25 km od Bajine Bašte i
leži na visini od 1080 m. Podlogu čine uglavnom zemljani i
makadamski putevi.
-
MALI SEMEGNJEVSKI KRUG (ZS-ZLAT-ZS1) 32km Putanja:
Zlatibor-Česma oko-Veliki Breg-Viogorić-Semegnjevo-Železnička
stanica-Selište-Zlatibor Dužina rute: 32km Visinska razlika: 284m
Ukupan uspon: 1431 m Ukupan spust: 1431 m Mali semegnjevski krug je
rekreativna biciklistička kružna ruta za svakoga. Ona će vas
provesti jednim od najlepših predela na Zlatiboru – semegnjevskom
visoravni. Ukupna dužina rute je 32 km, a od toga se 17,5 km vozi
blago zatalasanim livadskim i šumskim putevima sve do sela
Semegnjeva. Povratak na Zlatibor dug je 14 km, asfaltnim putem.
Visinska razlika između najviše i najniže tačke na putu je 284 m, a
ukupan uspon na celoj dužini je oko 1431 m. Ruta se može voziti i u
obrnutom smeru, ali je tada nešto zahtevnija zbog jačih uspona
(Železnička stanica-Semegnjevo). Za vožnju ovom putanjom treba vam
oko 6 do 8 časova opuštene i lagane vožnje, uz stalno zastajkivanje
i uživanje u prirodi. Ako vam je do trkanja, ceo krug možete
izvoziti i za sat-dva. Preporučujemo, ipak, opuštenu varijantu. U
osnovnom smeru dovoljna je prosečna kondicija, dok je za obrnuti
smer potrebna bolja fizička pripremljenost. Nema tehnički zahtevnih
deonica. Pola podloge čini zemljani i makadamski put, a pola
asfalt. TUSTO BRDO (ZS-ZLAT-ZS2) 10,8km Dužina rute: 10,8km
Visinska razlika: 230m Ukupan uspon: 486m Tusto brdo je kružna ruta
na Zlatiboru duga samo 11 kilometara, pa je pogodna za kratku
popodnevnu vožnju biciklom ili treninge. Visinska razlika najniže i
najviše tačke je 230 m, a ukupan uspon je 486 m. Krug se može
voziti i u obrnutom smeru koji je nešto teži zbog jačeg uspona iz
Selišta na Tusto brdo. Podloga je 50% zemljani put, 50% asphalt.
Dovoljna je prosečna kondicija. CRNORZAVSKA (ZS–ZLAT–ZV1) 19,4km
Putanja: Zlatibor–Tusto brdo–Kutleše–Ribnica–Šainovci–Vodice Dužina
rute: 19,4km Visinska razlika: 223m Ukupan uspon: 986m Ukupan
spust: 902 m
Start staze je u naselju Obudojevica, na Zlatiboru. Preko Tustog
brda i Rzavske kose do Separacije, gde se ruta poklapa sa asfaltnim
putem do Belog kamena. S leve strane staze se pruža pogled na vrh
Tornik i Ribničko jezero, nastalo pregrađivanjem Crnog Rzava. Put
dalje vodi do Ribnice (Marića polja), turističkog sela u centralnom
delu Zlatibora i kroz netaknutu prirodu zaseoka Marići,
Kuzeljevići, Šainovci i Ivov potok (Šainovci). Kroz naselje Bjela
Glava se stiže do raskrsnice ka Jokinoj ćupriji i Županbarama.
Sledeća tačka su Županbare, a ruta se završava na Vodicama, jednom
od najlepših pejzaža Zlatibora, visoravni ispresecane rečicom
zlatiborski Crni Rzav. Ruta nije zahtevna pogodna je za rekreativnu
vožnju. Podloga su najvećim delom makadam ili tvrd zemljani put a u
kraćim deonicama ima i asfalta.
-
IVANJICA–JAVOR–SJENICA (ZS-J1) 62km Putanja:
Ivanjica–Kušići–Javor–Kladnica–Sjenica Dužina rute: 62 km Visinska
razlika: 870m Ukupan uspon: 4077m Ukupan spust: 3539m
Start trase je u centru Ivanjice, Javorskom ulicom, pored
kružnog toka i stočne pijace. Staza prolazi kroz zaseoke Zarići,
Kaluševići, Opaljenik i Županja. Sledeća tačka je planinsko selo
Kušići, koje leži na nadmorskoj visini od 1000 m, u podnožju
planine Javor. U selu se nalazi obnovljeni hotel Javor i skijaška
staza sa liftom. Put nastavlja kroz poznate staze zdravlja sa
čuvenom ružom vetrova, pogodnom za lečenje plućnih bolesti. Ruta
zatim prelazi preko Javora, planine na tromeđi između opština Nova
Varoš, Ivanjica i Sjenica. Najviša tačke ove rute je Ciganska ravan
na Javoru, s nadmorskom visinom od 1316 m. U blizini se nalazi
spomen-obeležje Vasilijina česma, kao i groblje javorskih junaka,
na kome je podignut spomenik majoru Mihajlu Iliću, junaku Prvog
srpsko-turskog (Javorskog) rata i Kalipoljske bitke iz 1876.
godine. Od ove tačke počinje spust ka Sjenici kroz oblast Kladnica
(Begin most), između reka Lješnice i Uvca, ka zaseoku Blato, dalje
preko Lemića gaja, Milikića luke i Krsca, Sjeničkog jezera ka
Nalovića dolini. Na polovini puta preko Pešterske visoravni, između
Lemića gaja i Milikića luke, nalazi se Isovsko vrelo i odmorište.
Preko Muhadžer mahale, pored Kokića potoka, crkve Sv. Petra I Pavla
, Prijepoljske raskrsnice i stare Osnovne škole staza se završava
kod džamije Sultanije Valide u centru grada. Zbog velike dužine i
znatnog uspona ruta zahteva dobru fizičku pripremljenost. Dobro je
biti spreman i za kampovanje u prirodi, negde na pola puta. Podloga
je asfalt. Ruta se kreće magistralnim putem. Iako je saobraćaj
slab, potreban je dodatan oprez.
SJENICA–ZLATAR–NOVA VAROŠ (ZS-L1) 36km Putanja:
Sjenica–Zlatar–Nova Varoš Dužina rute: 36km Visinska razlika: 404m
Ukupan uspon: 2103m Ukupan spust: 2072m
Ruta počinje od Sjenice, koji se nalazi na nadmorskoj visini od
1030 m u krečnjačkoj oblasti Pešterske visoravni i predstavlja
jedan od najhladnijih gradova u Evropi. U srednjovekovnoj Srbiji,
Sjenica je bila sedište porodice Nemanjić, a o tome svedoči i mesto
Caričina, gde se nalazi letnjikovac carice Jelene, supruge cara
Dušana. Staza zatim prolazi pored Stare sjeničke osnovne škole,
preko Prijepoljske raskrsnice, izletišta na rijeci Uvac i Lijepe
ravni do brda Goveđak, pored regionalnog puta Sjenica-Nova Varoš.
Od sela Goračice, preko Goračanske reke i selo Aljinovići, stiže se
do Suvog bora, najviše tačke rute, a zatim sledi blagi spust ka
Bakarovini. Put vodi ka Prevoju na Zlataru i naseljima Drmanovići i
Gnezdo, udaljenim 4 km od Nove Varoši. Ruta se završava prolaskom
kroz novovaroška naselja Šanac i Branoševac. Ono po čemu je Nova
Varoš najpoznatija, jeste beloglavi sup čije je prirodno stanište u
kanjonu reke Uvac. Put je asfaltni, sa relativno slabim
saobraćajem. Potrebna je bolja fizička kondicija zbog dugih
uspona.
-
MANASTIRSKI PUT (ZS–ZLTR–ZP1) 23km Putanja: Zlatar–Vodena
poljana–Manastir Mileševa–Prijepolje Dužina rute: 23km Visinska
razlika: 1060m Ukupan uspon: 802m Ukupan spust: 1717m
Početna tačka staze se nalazi na zlatarskom Prevoju, odakle se
nastavlja put ka Vodenoj poljani i Potkoniku. Na Vodenoj poljani,
vrhu Zlatara, se nalazi planinarski dom i ugostiteljski objekat
„Šumarska kuća“, kojim gazduju Srbijašume, koji se nalazi na
nadmorskoj visini od 1400 m, a subplaninska klima izuzetno pogoduje
ljubiteljima prirode. Pored planinarskog doma je izgrađen Manastir
Sv. Kozme i Damjana. Sledeća stanica je Manastir Mileševa, danas
sedište episkopije SPC pod zaštitom UNESCO-a. Podigao ga je kralj
Stefan Vladislav u XIII veku. Svetski poznato remek-delo iz
manastira je freska Belog Anđela. Pored Begovog mosta i Trga
Oslobodilaca se stiže do Mileševskog mosta u Prijepolju i poslednje
tačke rute, centra Prijepolja ( Dom kulture ). Grad Prijepolje leži
na ušću reke Mileševke u Lim. Do Manastira je put delom makadam a
delom dobar zemljani put. Od Manastira do centra Prijepolja je
asfalt i tu treba povesti računa zbog saobraćaja. U osnovnom smeru
celom dužinom je odličan spust, dok je za obrnuti smer potrebna
dobra fizička pripremljenost. ZLATAR–UVAC (ZS–ZLTR–UV1) 10,9km
Putanja: Drmanovići–Akmačići–Komarani–Uvačko jezero (brana) Dužina
rute: 10,9km Visinska razlika: 179m Ukupan uspon: 459m Ruta počinje
od sela Drmanovići, u podnožju planine Zlatar, najpoznatije
vazdušne banje Zapadne Srbije. Sledi blagi spust do Lipe, a zatim
ponovo uspon do Planske škole i sela Akmačići. Sledeća tačka je
selo Komarani, u kanjonu reke Uvac, odakle se pruža pogled i na
Zlatarsko jezero. Kanjon Uvca je specijalni rezervat prirode,
zaštićeno prirodno dobro i stanište mnogih životinjskih vrsta, od
kojih je najznačajnije beloglavi sup i riba mladica. Kraj rute se
nalazi kod brane Uvačkog jezera (Sjeničkog jezera). Jezero se
nalazi između Zlatara i Javora, nastalo je pregrađivanjem reke Uvac
i izgradnjom brane kod sela Akmačići. Put je asfaltni i lagan za
vožnju.
-
Turistička organizacija regije Zapadna Srbija
Dimitrija Tucovića 52, 31000 Užice Tel/fax: +381 (0)31 500 155
E-mail: [email protected] Web: www.westserbia.org
Turistička organizacija Zlatibor
Miladina Pećinara 2, 31315 Zlatibor (Čajetina) Tel/fax: +381
(0)31 845 103 E-mail: [email protected] Web:
www.zlatibor.org.rs
Turistička organizacija Užice
Trg partizana 10, Užice Tel/fax: +381 (0)31 514 761, 500 555
E-mail: [email protected] Web: www.turizamuzica.org.rs
Sportsko-turistički centar Bajina Bašta
Milana Obrenovića 34/II 31250 Bajina Bašta Tel/fax: +381 (0)31
865 900 E-mail: [email protected] Web:
www.tara-bajinabasta.com
Turistička organizacija Ivanjica
Milinka Kušića 47, 32250 Ivanjica Tel/fax: +381 (0)32 665 085
E-mail: [email protected], [email protected] Web:
www.ivatourism.org
Turistička organizacija Arilje
Sv. Ahilija 53, 31230 Arilje Tel/fax: +381 (0)31 891 287,
E-mail: [email protected], [email protected] Web:
www.arilje.org.rs/turizam
Turistička organizacija Kosjerić
Karađorđeva 66, 31260 Kosjerić Tel/fax: +381 (0)31 782 155
E-mail: [email protected] Web: www.odmorukosjericu.rs
Turistička organizacija Požega
Trg Slodode 3, 31210 Požega Tel/fax: +381 (0)31 714 650 E-mail:
[email protected] Web: www.topoz.org.rs
Turističko sportski centar Zlatar
Karađorđeva 36, 31320 Nova Varoš Tel/fax: +381 (0)33 62 621
E-mail: [email protected], [email protected] Web:
www.zlatar.org.rs
Turistička organizacija Prijepolje
Trg Bratstva i jedinstva 1, 31300 Prijepolje Tel/fax: +381 (0)33
710 140 E-mail: [email protected] Web:
www.turizamprijepolje.org.rs
Turistička organizacija Sjenica
Trg Svetozara Markovića bb 36 310 Sjenica Tel/fax: +381 (0)20
744 843 E-mail: [email protected] Web:
www.turizamsjenica.com