BH Dani - Specijal Mladic

7/30/2019 BH Dani - Specijal Mladic

1/16


2/162 DANI SPECIJAL 27. 5. 2011.


3/16DANI SPECIJAL 27. 5. 2011. 3

SEDMI DAN

Vijest je prostrujalacijelomplanetom, mada senajvi{e ti~e nas u regionu, ponajprije javnos-ti u Bosni i Hercegovini i u Srbiji. Ratko Mla-di} ipak }e imati priliku da se pred sudijama

Ha{kog tribunala o~ituje o krivici za planiranje i izvr{e-nje zlo~ina genocida.

Gospodo, to {to vi tra ite, to je genocid, rekao je pal-janskom rukovodstvu Mladi}. Rezultati su poznati.

îni se da, ba{ kao i u slu~aju hap{enja RadovanaKaradì}a, odabran je tajming. Izvje{taj Glavnog ha{kogtuìtelja SergeaBrammertza trebao je biti objavljenna-rednesedmice u Vije}u sigurnostiUjedinjenihnacija. Pri-tisak da se Srbiji ne popusti dok god skrivaMladi}a, bio

je ogroman i ispravan. Nerazumljivo bi bilo da je za Evrop-sku uniju prihvatljiva dr ava koja a) ne moè da uhap-si Ratka Mladi}a ili b) ne eli da uhapsi RatkaMladi}a.

Tektonski poreme}aji, ve} se da zaklju~iti po prvimreakcijama, mogu o~ekivati region. U Srbiji, Boris Tadi}

je kona~no pokleknuo pod pritiscima, ali drugenije imao.Tomislav Nikoli}toliko je oja~ao da bi daljeigranje na na-cionalnu kartu zna~ilo igranje unaprijed izgubljene igre.Nijeslu~ajno ni {to je IvicaDa~i}, liderreformiranih so-cijalistaSlobodanaMilo{evi}a, nekolikodanaranije izja-vio kakoSrbija mo e da o~uva Kosovosamo u pesma-ma. Posljednji adut u Tadi}evim rukama jeste evropskiput, a bez Mladi}a u Haagu to bi bilo tapkanje u mjes tu.

On se, naravno, ne moè javno radovati, ma {ta intimnomislio o Mladi}evom hap{enju. Sigurno je da ima razlo-ga i za strepnju. Kao {to re~e za ovaj specijalDanaSr|aPopovi}, pionir disidentstva u milo{evi}evskoj Srbiji, po-tez je riskantan. Ali sve drugo bi bilo i{~ekivanjedanaka-da }e [e{eljevom otpadnikupredati klju~eve vlasti.

[to se ti~e Bosne i Hercegovine, pola dr ave slavi,pola je u blagom {oku. To govorikako kult Ratka Mla-di}a jo{ uvijek ìvi od Romanije do Trebinja, i od Han-Pijeska do Prijedora. Mo`da je najja~i u isto~nomdije-lu RS-a, ali ne treba imati nikakve sumnje da }e Milo-rad Dodik i Mladi}evohap{enjepoku{atipredstaviti kaopobjeduSrbije u kojoj je i li~no u~estvovao. Ne trebais-klju~iti ni da }e apelirati na Ha{kotuìteljstvo da se Rat-koMladi} mo e braniti sa slobode i dati za to garanci-

je VladeRepublike Srpske.Politi~ke implikacije mogubitivelike. Ne trebaima-

tiiluzija da }e do}i do samoukidanja RepublikeSrpske,ali su dva kreatora ovogentiteta, civilni i vojnilider, sa-dakona~nozajedno u Haagu. Koliko god bilodosadno,koliko god neko mislio da je kontraproduktivno pri~atio ratnim zlo~inimavi{e od decenije i pol po okon~anjukonflikta, to je na{ politi~ki i ljudski usud. Bosna i Her-cegovina je zemlja obremenjena ratnim zlo~inima, i tose ne}e promijenitiukoliko se o zlo~inima ne budepri~aloili pisalo, pogotovo ne {to postoje politi~ari koji su spre-mni da zarad li~nih benefita bagateliziraju zlo~ine, rel-

ativiziraju `rtve ili ~ak glorificiraju katile, bilo one koji sudràli no`, bilo one koji su izdavali naredbe.

Ono na ~emu trebaistrajavati jeste da se su|enja iKaradì}u i Mladi}u prenose na svim javnim servisima.

Naro~ito je bitno da javnost u RepubliciSrpskojbudebom-bardovanasvimdetaljimaMladi}evog krvolovstva. Pro-ces pomirenja ne moè ni otpo~eti, a kamoli se poziti-vno okon~ati dok god dobar dio javnosti u RepubliciSrp-skoj misli da je Mladi}, zapravo, heroj, a ne najgori ne-soj srpskog naroda.

Razloga za zadovoljstvo, ponavljamo, ima. No, tre-baapelirati na Ha{kitribunal da se ni pod razno ne do-zvoliponavljanje slu~aja Milo{evi}, koji je bjekstvom usmrt izbjegao i pravdu. @rtve s pravom o~ekuju da se

zerapravdekona~noostvari. PresudeMladi}u i Karad i}ubit }e krunski dokaz prirode sukoba na teritoriju BiH.[ta }e Mladi} ispri~ati i koliko je on spreman da is-

pri~aHaagu, u ovomtrenutkuniko ne zna. Narednih da-na}e sigurnoisplivati brojnidetalji o tome ko je i na ko-

ji na~insudjelovao u njegovomskrivanju. Nemanikakvesumnje da prste u tom hajdukovanju imaju brojnipripa-dnici vlasti, naro~ito ljudi iz Dràvnebezbednosti. Tadi}}e poku{atiumanjitiodgovornost dràve, ali je u potpu-nosti ne moènegirati. I on }e definitivnopoku{atiubra-tikoji poenfokusiraju}i se na odgovornostnekog od svo-

jih politi~kih neprijatelja, recimo Vojislava Ko{tunice.Osimtoga, trebavidjeti {ta je s jatacimaRatkaMla-

di}a s ove strane Drine. Mediji su u nebrojeno navratadonosili pri~u o na~inima finansiranja skrivanja RatkaMladi}a. Ho}e li Mladi} o tome propjevatinakon{to jesigurno shvatio da ga je domovina izdala?

Ne treba po urivati sa zaklju~cimakoji se ti~u poli-ti~kih implikacija hap{enja Mladi}a, ali treba imati naumu da, {ta god budegeneral govorio u Haagu, posto-

ji sijasetdokazaprotivnjega. Ono na {ta se trebafoku-siratidefinitivno je brzinaprocesa. Brammertz ne smi-

je ponoviti gre{ku Carle del Ponte.Na koncu, ostaje i otvorenopitanje Bo{njaka i njiho-

vepercepcije rata, ratnih zlo~ina i svegaostalog. S ha-p{enjem Mladi}a po~inje zatvaranje poglavljaja~anja bo{-nja~kognacionalizma koji su pojedincipotpirivali ~inje-

nicom da je generalslobodan kao ptica na grani. Otva-ra se mogu}nost relaksacije odnosa u regionu jer ne-ma vi{e stra{ila kojim }e se mahati pred o~ima nedo-klanog naroda.

Hap{enjem Mladi}a po~inje zatvaranjepoglavlja ja~anja bo{nja~kognacionalizma koji su pojedincipotpirivali ~injenicom da je general

slobodan kao ptica na grani

Izdava~ Oslobo|enje, Sarajevo

Glavni i Faruk Bori}odgovorni

urednik

Redakcijski Esad He}imovi}kolegij DènanaKarup-Dru{ko

Dragan Stanojlovi}Amer Tikve{a

Novinari Nisvet DànkoGordanaKatanaJasmin LigataTamara Nik~evi}

Almir [e}kanovi}Faruk [ehi}

Lektor Emil Prutina

Fotografija Dènat Drekovi}

Karikatura Mirza Ibrahimpa{i}

DTP Oslobo|enje

Direktor Nedàd [adi}

Marketing 033/472-899033/276-968

033/276-988Fax: 033/472-901

E-mail: [email protected]

[tampa Unioninvestplastika dd,Semizovac bb

www.bhdani.com e-mail: [email protected]

Rje{enjem Ureda za informiranje Vlade RBiH

list je upisan u evidenciju javnih glasila pod

rednim brojem 245, dana 3.9.1992. Rukopisi,

diskete i fotografije se ne vra}aju. List izlazi

sedmi~no. Dani su dobitnik nagrade za najbolje

novine u Bosni i Hercegovini 1993. od strane

Saveza novinara BiH, nagrade Fonda

Otvoreno dru{tvo BiH 1995, me|unarodne

nagrade Olof Palme za 1998.

Adresa Dèmala Bijedi}a 185, Sarajevo;

tel. 033/ 276900.

e-mail [email protected]

[TA NAKONRATKA?

Pi{e:

Faruk Bori}


4/16

Pi{e:Sr|an Papi} - \uri}

Ulaz u UlicuVukaKaradìca u seluLa-zarevo blokiralo je oko 40 itelja. Oni suse okupljali od pola dva, otkako je objav-ljenavijest o hap{enju Ratka Mladi}a, nedozvoljavaju}i prilaz ku}i u kojoj stanu-je ro|ak uhap{enog generala, gdje je ovaji uhap{en. Ne dozvoljavaju novinarimasnimanje i otografsanje. U nekolikona-vrata su, uz prijetnje i psovkenasrtali nanovinare, pa je i policija morala reago-vati. Mogli su se ~uti uzvici: Le{inari,

{pijuni, idite ku}i!, Mi smo Srbi!, zatimSpasi Srbiju i ubij se, Borise, Ne slika-jte ku}u po{tenog ~oveka. Sve je kulmi-niralo napadom dvadesetak okuplje-

NA MJESTU DOGA\AJA

4 DANI SPECIJAL 27. 5. 2011.

Vojni lider Vojske Republike Srpske, ~ovjek optuèn za genocid po dvije ta~ke optu`nice, godinama

je ivio mirnim, selja~kim i penzionerskim ìvotom u mjestu koje mu je omogu}avalo da uìva sve

blagodeti takvog ìvota. Nakon {to je poput munje prostrujala vijest o kona~nom hap{enju Ratka

Mladi}a, srbijanski ali i regionalni mediji pohrlili su ka mirnom vojvo|anskom selu. Seljaci ih nisu

do~ekali sa dobrodo{licom, a u selu je bio i specijalni izvje{ta~ na{eg magazina

Ratko vi{e neDani u Lazarevu, selu u kojem je do hap{enja ìvio zlo~inac


5/16DANI SPECIJAL 27. 5. 2011. 5

nih na reporta`no vozilojedne televizi-je. Nekoliko razvu~enih kablova svjeti-na je i{~upala. Organireda opet su mo-rali reagovati.

I jatak izdanMje{tani su se navodnookupili ne to-

likorevoltiranihap{enjem generala Mla-di}a, kolikozbognavoda da je neko iz se-laizdaoMladi}evog jataka. U jednom tre-nutku mje{tani su dovezli auto iz kog je

glasno pu{tana folk i ~etni~ka muzika.Kom{ije i mje{tani ne ele da o tomego-vorejavno. U anonimnomkomentaru, je-dan mje{tanin je rekao: Ja nisam tog~oveka nikad video u selu! ûdno je to,s obzirom da je ìveo tu, u toj ku}i, kodro|aka. Mladi}eva familija ima tri ku}e

u selu. Policija je dolazila, ali se ni{tani-je desilo. Sramno je to sve u vezi sa ha-p{enjem, ipak je on srpski heroj.

Jedna mje{tanka, tako|er anonimno

tvrdi da zaista nije prije ni znala ni vid-jela tog ~ovjeka, odnosno RatkaMladi}a.Nisammogla da verujem kad sam vide-lavesti. Upitana {ta misli u vezi sa hap{e-njem, odgovorila je: Moje mi{ljenje jeda, ako je taj ~ovek ne{to uradiio, ondatreba i da mu se sudi!

PredjednikMjesnezajedniceLazare-vo RadmiloStani{i} tvrdi da nije ni{ta ni~uo ni znao o Mladi}evom boravku uovom mjesta{cetu u kojem su, ina~e, na-

konDrugogsvjetskog ratanaseljeni Srbiiz Bosne, a domicilni ìtelji njema~kogporijekla protjerani. Stani{i} kaè da jeza Mladi}ev boravak u Lazarevu ~uotek kada su mediji objavili vijest.

Tu`na pri~aRazumljiv mi je revolt gra|ana na to

{to se dogodilo. To je tu`na pri~a za ovomirnoselo. Pitanje je da li je Mladi}uop-{te ovdje i uhap{en, izrazio je svojuskepsu prvi ~ovjek Mjesne zajednice.

Oko pola sedam u Ulicu Vuka Ka-

radì}a stigla je kolona predvo|enapredstavnicima Srpskeradikalne stran-ke s kojima je do{ao i lokalni sve{tenik.Nakon nekolikominutakolona se upu-tila na pri~est u obli`nju crkvu, a zatimse vratila na barikade u ulici i ispred ku}eu kojoj je uhap{en Mladi}.

Me|u okupljenim mje{tanima govo-ri se o mogu}oj inicijativi za promjenuna-ziva sela u Mladi}evo. Mogu se ~uti i ko-mentari o navodnojzavjeri u vezi shap{e-njem i da general ipak nije uhap{en tu.

U momentu slanja ovog teksta broj

okupljenih raste, a pristiù i velike ko-li~ine alkohola koje }e sigurno potpali-ti atmosferu.

Policija je jo{ uvijek u istombroju.

stanuje ovdje

MLADI]EVO SKROVI[TE Ku}a u Ulici Vuka Karadì}a gdje se skrivao Mladi}

Postupak za predaju okrivljenihpredme|unarodnim krivi~nim tribunalomu Haagu

Privo|enje okrivljenog;Saslu{anje okrivljenog kod istra`nog

sudije Odeljenja za ratne zlo~ine Vi{egsuda u Beogradu;

Istra ni sudija odre|uje pritvorokriv-ljenom.

Daljipostupak se odvija uskladu sa Za-konom o saradnji s Ha{kim tribunalom

Odlu~ivanje o izru~enju okrivljenogHa{kom tribunalu:

- predo~avanje optu`nice uhap{e-

nom i njegovom braniocu i izja{njava-nje optuènog,

- istra`ni sudija ima rok od tri danada donese re{enje o ispunjenosti pret-postavke za predaju optuènika Ha-{kom tribunalu,

- protiv tog re{enja moè se izjavitiàlba u roku od tri dana

- o àlbi odlu~uje tro~lano vanras-

pravno ve}e suda u roku od tri dana,- àlba moè biti poslatapo{tom,- àlba ne odlaè izvr{enje.Nalog za izru~enje potpisuje minis-

tar pravdeRepublike Srbije

POSTUPAK IZRUÊNJA

Tri puta po tri dana

LAZAREVO POSTAJE MLADI]EVOMe|u okupljenim mje{tanimagovori se o mogu}oj inicijativi zapromjenu naziva sela u Mladi}evo.Mogu se ~uti i komentari o navodnojzavjeri u vezi s hap{enjem i dageneral ipak nije uhap{en tu


6/16

Razgovarao: Faruk Bori}

DANI: [ta za Vas zna~i hap{enje RatkaMladi}a?

POPOVI]: Ja mislim da je ovo apso-lutnopo~etaknekenove, odnosno krajje-dne epohe. To skrivanje Ratka Mladi}a iodnos dr ave prema toj obavezi da gaizru~i optere}ivalo je jako dugo, a opte-re}ivalo je i odnoseSrbije i BiH a i Repu-blike Srpske i ostatka BiH. To je, pre sve-ga, za mene ~injenica da je zadovoljenaneka pravda, jer je bio optuèn za ogro-mne i monstrouzne zlo~ine u~injene uime Srba i Srbije. Slu{am ovdekomenta-re u kojima se uglavnom govori o posle-dicama, da li }e to namadoneti boljitak,kandidaturu, a niko, vidim, uop{te ne spo-minje nekakvu pravdu a to je ono {to jeapsolutnonajva`nije. To sam ~uo jedinou reakcijama èna iz Srebrenice kojesmatraju da je to bila vapiju}a potreba~itavogregiona da taj ~ovek ve} jedanput

sedne na optuèni~ku klupu.DANI:Vi ste sve vrijeme u intervjuimabilijakoskepti~ni u tome i da se hap{e-njenikadane}edogoditi. Kako to ko-mentirate?

POPOVI]: Dva su razloga {to se ha-p{enje ipak dogodilo. Jedan je {to je biopritisakspoljnog sveta, odnosno Evrop-skeunije i da }e to biti uslov za pridruìva-nje koji nikadane}e biti opro{ten Srbiji.Drugo je {to na unutra{njoj sceniovajsu-kob izme|u SNS-a, presvu~enih radika-la i vladaju}e koalicije je po~eo jako da

preteè na stranunarodnjaka i op{ti je uti-sak u Srbiji da je smenavlastineizbe`na.Ova vlast je morala da u~inine{tovrlove-liko da poku{a da preokrene taj odnossnaga. Oni ne moguni{ta da u~ine u obla-stite{kih pitanja koja se ti~u ekonomskekrize, standarda ljudi, siroma{tva... Onaje mogla da u~ini ne{to da se osloni nadràvne organekoje kontrolira da izazo-ve neki veoma bitan doga|aj. U poslje-dnje vreme ja sam primetio da je vlada-ju}a koalicija po~ela ~initi poteze da senezgodna pitanja koja optere}uju Srbi-

ju, jedno po jednokako-takore{avaju. Ute potezestavljam i ovo obelodanjivanjezapisnika Vrhovnog savetaodbraneko-ji su bili cenzurisani, koji nisu mogli da

se upotrebe na Me|unarodnom sudupravde u Haagu, a iz njih, vi{e nema ni-kakve sumnje kakav je uticaj i kakve ak-tivnosti je sprovodila Srbija tokomrata uBosni. Tako da je ovo deo jednog ve}egnastojanja vlasti u Srbiji da osvoji tukandidaturukoja bi trebala da im pomo-gne u predstoje}im izborima, a s drugestrane da tu naprednja~ku koaliciju sta-vi u polo aj defanzive.DANI: Mislite li da bi ovo moglo da iza-zove negativne reakcije, bez obzira{to

je pro{lo mnogo godina. Prakti~niaspekt evropskih integracija jeste bi-tan, ali da li bi naprednjacicijelusitu-aciju mogli iskoristiti?

POPOVI]: Ja mislim da je ovo vrlo ri-skantan potez. I ja sam to jasno ve} ka-zao: Ovo moè da bude destabilizu-ju}e. Ovo moè da izazove radikaliza-ciju na politi~koj sceni, pa, u izvesnojmeri i situaciju kod vas u Bosni. Pomnosam pratio da vidim {ta }e da kaè Do-

dik i vidim da je za sada prili~no uz-dràn. Ali, ako bi iz Srbije po~eo otporprema odluci ne znam kako bi se toodrazilo i na njegov poloàj.DANI: Jedno vrijeme i u Srbiji i u RS-uraspoloènje je bilo da je Mladi} he-roj i da ga se zbog toga ne moèuhapsiti. Nakon toga, skeptici kaùda Srbija nije htjela da ga izru~i jer jeopasan svjedok. Da li vi o~ekujete dabi mogao govoriti o nekim neprinci-pijelnim sporazumima?

POPOVI]: To je veoma te{kore}i ako

pitate za sam Mladi}ev iskaz. Ne znamu kome je on danasstanju i {ta bi njegamotivisalo da o tome govori. Na~elnomislim da bi imao sva{ta da kaè, ali neznam kakvi bi bili njegovi motivi. Onmo e biti ozloje|en na dr avukoja ga jedugo {titila {to ga je na kraju izdala i tobi bio neki od motiva da iskreno progo-vori o u~e{}u drugih u svemutome. Ali,te{ko je da pretpostavimo jer ne znamo.DANI:Da li je ovo sve moglo da se dogo-di i mnogoranije?

POPOVI]: Tih znakova je oduvek bi-

lo. Pa, on je na|en u ku}i njegovihro|aka. Kako to da ga policija odmah ni-je na{la? Pa zar to nije prvo mesto na ko-jem bi trebao biti traèn?


INTERVJU

Sr|a Popovi}

Riskantan

potez reìma

Beogradski intelektualac

i jedan od najo{trijih

kriti~ara Milo{evi}evog

reìma za Dane iznosi prveimpresije o hap{enju gene-

rala Ratka Mladi}a


7/16DANI SPECIJAL 27. 5. 2011. 7

Razgovarao: Dragan Stanoj ovi}Foto: Amer Kajmovi}DANI:Kako ste intimno primili tu vijest?

NUHANOVI]: Znatekako ono kaùda su poslije bitke svi generali. Svejedno,me|utim, politi~ki doga|aji u posljednjevrijeme nekako su ukazivali na ovakavishod, tako da smo svi mi bili nekakopsihi~ki pripremljeni. Ali, {esnaest go-dina nakon svih tih doga|aja desilo se

to da su emocije splasnuletako da je bi-lo kakva euforija zbog Mladi}evog ha-p{enja po mom mi{ljenju nepotrebna ineumjesna.DANI: Za{to?

NUHANOVI]: Pazite, ja govorim umoje ime i sa stajali{ta `rtava genocidau Srebrenici, sa stanovi{ta `rtava u dru-gim op}inama u Bosni i Hercegovini i nateritoriji biv{e Jugoslavije za koje je od-govoran Mladi}. Ali, mislim da je eufo-rija nepotrebna i sa stanovi{tajavnosti uBiH. Kada je u pitanju ~in hap{enja os-

obe koja je najodgovornija za ve}inuzlo~ina mo`da ostavljam malo prostoraza euforiju novim pokoljenjima, ili ljudi-ma - ne znam, mo`da ~ak i u Srbiji - ko-ji su jedva~ekali da se zavr{i to ne{to pada idemodalje. Razumije{?Ali, nisam jasiguran da sad nas tu negdje ~eka taj au-tobus, mi sjednemo i idemodalje. Tadi}kaè da je zatvorenojednopoglavlje, ~inimi se da je rekao, te{ko za Srbiju. Ma ka-kvobilo, to i jestesamojednopoglavlje,jer knjiga zlo~ina i dalje je otvorena.DANI:Tadi} je najavio da }e Srbija nasta-

viti istragu i protiv Mladi}evih jataka.NUHANOVI]: Ja sam to ~uo, ali mi-

slim da }e ~itava gungula oko Mla-di}evog hap{enja zasjeniti sve ostalo.DANI: Ho}ete re}i da je Mladi}ev slu~ajsa ovih prostoradefnitivno preselio uHaag?

NUHANOVI]: Pazite, govorim vamkao gra|anin BiH koji i daljegleda na Sr-biju kao potencijalnu prijetnju, kao nanekoga ko nam mnogoduguje, pogoto-vo {to nismo dobili ni ratnu od{tetu. Za-to me uop{te ne bi iznenadilo da Srbijasvijetu kaè: [ta vi to vi{e ho}ete od

nas? Zar nismo uradili dovoljno!?DANI: Je li onda ovo kraj pri~e izme|ume|unarodne zajednice i Srbije oMladi}u?

NUHANOVI]:Vidite, Dragane, to jepolitika i ja mogusamo da naga|am ka-ko }e ona uticati i na moj ìvot, Va{ìvot i ivote svih nas... Tako da me to in-teresuje...DANI: Pro{li put, Hasane, kadasmoraz-govarali uo~i dènaze Va{e majkeiVa-{ega brata, jednako ovako te{ko steizvla~ili rije~i iz sebe. Koja je razlika uemocijama onda i danas? Mogu li seone uop{te porediti?

NUHANOVI]: Dobro, to je Va{ utisakda ja te{ko izvla~im rije~i zbog emocija,ali ja vi{e uop{e ne znam da li ja imamikakvih emocija danas u odnosu na onekoje sam imao ju~er ili prekju~er. Ja samstalno u kontaktu s majkama iz udru-ènja, zajedno vodimo kampanju kojuzovemoZa istinu i pravdu. Kampanjatra-je {esnaest godina i njome na neki na~inpriti{}emo sve relevantne faktore da bise {to brè procesuiralo {to vi{epredme-ta ratnih zlo~ina.

Dakle, mi znamokako je nama, sao-

sje}amo jedni s drugima. Uz du`no po-{tovanje premabilokome, ali ni od ko-ga van tog kruga ja ne o~ekujem da sao-sje}a s onim {to ja osje}am danas. Za-tomislim da je posve nepotrebno gov-oriti o na{im emocijama. Mi od emoci-ja ne moèmo ìvjeti, namane{to zna~esamo prakti~ni potezikoje ~ine ljudi okonas. Prakti~an potez je to {to, evo, Tadi}danas {alje Mladi}a u Haag i zaistane-ma nikakve potrebe da govorimo oemocijama.DANI:Znam da Vam je teleonda nas pre-gorio, ali jeste li se ~uli s nekim od njihbarem u posljednje vrijeme?

NUHANOVI]: Nisam, ne kontakti-ram ni s kim od mojih biv{ih kom{ija iprijatelja iz Podrinja. Nebitno, ali cijelapri~a o Mladi}u je pri~a o jednoj poli-ti~koj sferikojom se ~itavo dru{tvo bavina odre|enna~in, a ja da sad nju svedemna moju li~nu sferu... [ta meni zna~i je-dan Mladi}? Ne zna~i ni{ta. Zaista, me-nijedanRatkoMladi} danas ne zna~i ni-{ta, ali mi zna~i to {to u istoj zgradi u Sa-rajevu u kojoj ja radim radi i osobakojaje, premamojim informacijama, umije-

{ana u ubistvomoje majke. E, to menine-{to zna~i, a to {ta je s Mladi}em danas i{ta }e biti s njim sutra... Ne znam.DANI: Razumijem. Ipak, da ste sada

s Mladi}emface to face, {ta biste gapitali?NUHANOVI]: Ne bih ga, bolan, pitaoni-{ta! Ne bih mu, bolan, ni{ta ni rek'o! Jaznam {ta se meni, {ta se nama dogodi-lo, ali uop{te ne elim da ulazim u glavu,u um jednog Mladi}a! Taj me um ne za-nima. Pazite, precizno }u se izraziti. Mi-slim da taj izraz ve} negdje postoji, a jasam ga nazvao racionalizacija zlo~ina.Ratko Mladi} jo{ ni je osu|en, ali je op-tuèn. E, sad, ulaziti u glavu takveosobei tra iti njegove povode i razloge da ubi-je osam hiljada i ne{to mu{karaca idje~aka zna~i racionaliziratijedan zlo~in,nekako traìti razlog za{to je nekone{tou~inio. A razlog za ono {to je Mladi}u~inio nije nikadamogao postojati i ni-kadane}epostojatirazlog da se ljudiubi-ju na takav na~in, da se uop{te ko ubije!Ostavimo to sudu. Zato me uop{te ne in-teresuje za{to je to Mladi} uradio. On tozna, a to mene ne zanima.DANI: Kako }u Vas, gospodineNuhano-

vi}u, titulirati u ovom razgovoru?NUHANOVI]: Jedan od preìvjelih ge-nocida u Srebrenici, nemam pojma...

Hasan Nuhanovi}, preìvjeli Srebreni~anin iz Vlasenice

Knjiga zlo~ina je

i dalje otvorena


8/16

HA[KA DOKUMENTACIJA


Pi{e: Dènana Karup-Dru{koDrugog decembra1995. RatkoMladi},

ratni komandant Vojske RepublikeSrpske, zahvalio se MUP-u Srbije, VladiSrbije, Vladi RS-a i RadovanuKaradì}unagla{avaju}i da Srbimoraju ostati uje-dinjeni u srpskom nacionalnom pro-gramu jer bez toga ne bi mogli ostva-riti uspeh u bitkama kao {to su Srebre-nica, @epa i Gora`de.

[esnaest godinakasnije, predsjednik

Srbije Boris Tadi}saop}io je da je RatkoMladi} uhap{en i da }e biti izru~en Ha-{kom tribunalu, gdje }e napokonodgo-varati za najte e ratne zlo~ine po~injenetokom rata u BiH, koji, pored ostalog,obuhvataju i Srebrenicu, @epu i Go-ra`de. Te{ko da je to kraj snova o veli-kosrpskoj politici, i pored s la tkor-je~ivostiBorisa Tadi}a, ali je ~injenica daje time nakon Slobodana Milo{evi}a,Radovana Karadì}a... uhap{en i po-sljednji srpski heroj.

[efovi u BeograduMladi}a }e u Haagu do~ekati brojni

dokazi koje je Tribunal skupio u prote-klim godinama. Me|u najbitnijimasva-kako su snimci razgovorakoje je on go-dinama snimao s najvi{im vojnim i po-liti~kim du`nosnicima s obje strane Dri-ne, Slobodanom Milo{evi}em, Radova-nom Karadì}em, Jovicom Stani{i}em,Mi}om Stani{i}em, Mom~ilom Peri-{i}em, Zdravkom Tolimirom... Jedan odtakvih je razgovor koji je vodio s Dobri-com ]osi}em neposrednonakon akcijeHrvatske vojske Oluja 1995. godine ka-

da je Radovan Karad i} donioodluku dasmijeni komandanta vojske RS-a.

]osi}: Dajte da u~inimo sve da spase-moovaj narod... Moramo da se ujedini-

Dokazi protiv Ratka Ml

Uhap{srpskiMe|u desetinama hiljada dokumena

Mladi}a sigurno su najbitniji zapisnic

Drina, Direktiva za upotrebu Vojske J

dnevnici i snimci razgovora koje je vo


9/16DANI SPECIJAL 27. 5. 2011. 9

mo svi! Moramo, dragi Ratko, da sesloìmo svi! Svi vi, Slobodan i Radovanmorate se sada sloìti, ina~e }emo pro-pasti ako se ne sloìmo. [ta je, Ratko,smetnja da se sastanete vas dvojica i dase dogovorite? I jo{ ve~eras da date izja-vu narodu, da ste se usaglasili na apel, re-cimo, patrijarha Pavla i na apel celoku-pnog srpskognaroda. Ovde su ljudi o~aj-ni, niko u ovom raskolu ne moè da bu-depobednik.

Mladi}:Na gubitku su svi, a najvi{egu-

bi narod. Uzrok je taj Radovan. (...) OdRadovana je traèno da se javno po-vu~e i da stavi van snage te nerazumneodluke. I da zajedno sa Vojskom i ruko-vodstvom iz Srbije i Jugoslavije podme-tne ple}a u ciljuodbranenaroda. Stupi-te s njim (Karadì}em) u kontakt i save-tujte mu kako je jednostrano i po nago-vorunekihsvojih{apta~a doneotakvura-zbija~ku odluku, neka je i povu~e. Nemadrugevarijante. Ovo je ili pomirenje ili to-talni razlaz.

Iako ]osi} u to vrijeme nije vi{e biopredsjednik SR Jugoslavije o~ito je da jesvojim autoritetom oca srpske nacijepreuzeo na sebeobavezumirenjasrpskihvo|a u BiH. Do pomi renja izme|u Mla-di}a i Karadì}a i pored toga nikad nijedo{lo, ali Mladi} je ostao komandantVRS-a sve do osmog novembra1996. ka-da ga je du`nosti razrije{ila tada{njapredsjednica RS-a Biljana Plav{i}. Sve tovrijeme od prije, za vrijeme i nakon ra-ta u BiH Mladi} je bio na platnom spis-ku Vojske Jugoslavije. Dakle za njegovposao u BiH pla}ala ga je Srbija, i nje-gov vojni i civilni {e bili su u Beogradu.

To potvr|uje i ha{ka dokumentacija.U 30. kadrovskom centru ormiran uBeogradu odlukomZoranaLili}a, pred-sjednika SRJ i naredbom Mom~ila Peri-

{i}a, na~elnika General{ta ba VJ zapla}anje ofcira VojskeRepublike Srpske izdata je 28. 2. 2002. potvrda Ratku Mla-di}u o penzijskom staù premakojoj onima 47 godina i pet mjeseci staà {to jebilodovoljno za razre{enje od proesi-onalne vojne slu`be. Prema tom doku-mentu, Mladi} nikad od 1976. do 2002. nije prekidao radni sta` u Vojsci Jugo-slavije.

Plan Drina

Iako su mnogisumnjali u autenti~nostrazgovoraRatka Mladi}a, kao i njegovihdnevnika, koji su dostavljeniHaagunji-

hova autenti~nost je potvr|ena i kaodokazi su uvr{teni u trenutnonajbitnijaha{ka su|enja koja se vode protivJoviceStani{i}a, nekada{njeg prvog ~ovjekaSlu`be dràvne bezbednosti Srbije,Mom~ilaPeri{i}a, Jadranka Prli}a, Rado-vanaKaradì}a i napokon bit }e kori{te-

ni kao dokaz i protiv samog autora. Na-kon ovih presudate{ko da }e iko ~ak i uSrbiji mo}inegirati zlo~ine koji su se de-sili u BiH i odgovornost Srbije za to.

PremaMladi}evim dnevnicima, Slo-bodan Milo{evi} je 13. decembra 1993.pozvao politi~ko i vojno rukovodstvoRepublike Srpske na brifng u Beograd.Prisutni su biligeneralMom~iloPeri{i},JovicaStani{i} i Zoran Sokolovi}, savezniministar MUP-a. Milo{evi} je traìo da sedetaljno razradi operacija opsadeSara-jeva za koju je stavio na raspolaganje i

snage Vojske Jugoslavije. Na po~etkusastankaJovicaStani{i} je kazao da je sas-tanak zakazan na inicijativu Srbije, pr-venstveno kako bi se razmotrilo na kojina~in Srbija sve moè pomo}i Republi-ci Srpskoj.

U dnevnicima je naveden i sastanak uBeogradu, odràn 13. i 14. decembra1993, kojem su iz Srbije prisustvovali Slo-bodan Milo{evi}, Jovica Stani{i}, Rado-van Stoj~i} Badà, a iz BiH Radovan Ka-rad i}, Mom~ilo Kraji{nik i Mladi}. Natom sastanku je govoreno o {est strate-

{kih ciljeva Srba u BiH, odnosno u kojojsu mjeri oni postignuti i na koji na~inmo-gu da se konsolidiraju i u~ine trajnim.

}a koji potvr|uju njegovu odgovornost za ratne zlo~ine u BiH

n i posljednjieroj!

ojima raspolaè Ha{ki tribunal i koji }e se koristiti protiv Ratka

enogrami sa sastanaka Vrhovnog saveta odbrane SRJ, plan

lavije, Vojske RS-a i Vojske RSK sa~injena u Beogradu, Mladi}evi

s najvi{im politi~kim i vojnim du`nosnicima s obje strane Drine...

Milo{evi}: Pogre{an je pristup ujedi-njenjesrpskihzemalja, jer mi nismo ni bi-lirazjedinjeni. Na{je najve}istrate{kiinte-res da se defni{ugraniceRepublikeSrpske.

Karadì}:Do sada je biladobra i ko-rektnasaradnja VRS-a, VRSK sa VJ i ge-neralomPeri{i}em. ^vrsto smo opredi-jeljeni da budemo Srbija, preko nje i Ju-goslavija.

Mladi}:Posebno sam sre}an {to do-minira ideja o jedinstvenoj dràvi, voj-sci, bezbednosti, privredi, itd. Ja samube|en da su potpunosazreli uslovi zajedinstvenudràvu i njeneinstitucije, patime prevashodno jedinstvene vojske imoderne njene organizacije...

Milo{evi}:Angaòvanje Vojske Ju-goslavije kao i do sada.

JovicaStani{i}:Da li i}i na potpunu

i ormalnuintegraciju Dràvne bezbe-dnosti. Predlaèm da do sredineleta toizvr{imo.

IZ DNEVNIKA: BEOGRAD, 15. 3. 1994.

Jedinstvena srpska dràva

Radovan Karadì}


10/16

HA[KA DOKUMENTACIJA

10 DANI 27. 5. 2011.

Prema dokazima Ha{kog tuìteljstvastrate{kiciljevi usvojeni su na Skup{tinisrpskog naroda u Bosni i Hercegovini,odrànoj 12. maja 1992. godine, auklju~ivali su razdvajanje etni~kih gru-pa u zemlji, uspostavu granica srpskihteritorija izme|u rijekaDrine, Une i Ne-retve, brisanjegraniceizme|usrpskogdi-jelaBosne i susjedneSrbije uz rijekuDri-

nu, kao i podjelu Sarajeva. Mladi}evidnevnicipotvr|uju da je Beograd iteka-ko bio upoznat s tim ciljevima.

Za razliku od Mladi}evih dnevnika i sni-mljenihrazgovora, nikadnikonije ospo-ravao, recimo, planDrina, odnosnoDire-ktivu za upotrebu Vojske Jugoslavije, Vo-jskeRepublike Srpske i SrpskevojskeKra-jine, ozna~enu kao dràvnatajna, koju je~etrnaestog novembra 1993. godinesa~inio General{tab Vojske Jugoslavije ukojoj se govori o stvaranju jedinstvenesrpske dràve kao i o jedinstvenim

oru anim snagama u ~iji sastav su ulazi-le ove tri vojske. Iz dokumenta je vi{e nojasno da je komandabilazajedni~ka, da suse planovidonosili u Beogradu, te da je Vo-jska Jugoslavije bila direktno involviranau ratove u Hrvatskoj i BiH. Na kraju Dire-ktive se navodi da }e se razradaPlanaupo-trebezajedni~kihoru anihsnagavr{iti podtajnimnazivomDrina. Direktiva je stupi-la na snagu 31. 11. 1993. godine, a u potpi-su je predsjednikVrhovnog savetaodbra-neZoranLili}. Na dokumentu je pe~atGe-neral{taba Vojske Jugoslavije.

Dràvna tajnaPod oznakom Narodna odbrana i

dràvna tajna Vojska Republike Srpskeje u decembru 1993. uradila dokumentpod nazivom Izvod iz direktive za upo-trebu Vojske Republi ke Srpske, ra-zra|uju}i plan Drina i Karadì}evu dire-

Prisutni: Milo{evi}, Peri{i}, Stani{i},Marti}, Mikeli}, \uki} i ja.

General\uki}:Operacija Sloboda 94je u su{tinirealizacija odlukeFikretaAb-di}akoji direktno na vezi ima oko 40 lju-di i èli ovom operacijom sadejstvova-ti sa snagama fronta. Peti korpus je su-periorniji, ima bolji RiK, borbenoiskust-vo, dobarsistemveza i dobro ometanjeveza AP ZB-a.

JovicaStani{i}: Trebamone{toradi-kalno izmijeniti. Dudakovi} dobro znaraspored i namere, detektuje.

Milo{evi}: [ta trebaju, pomo}i sna-ge MUP-a RS-a. Ovo da re{i Jovica saMi}om Stani{i}em.

Marti}:Po meni je ovo centralnapo-liti~ka odluka. Ako je u planu da ZB bu-de u budu}oj Jugoslaviji ondatrebavo-jni~ki poraziti Peti korpus i dovesti eli-tne jedinice. Ja sam spreman krenuti uodlu~an okr{aj... Ako budepoliti~ka od-luka da idemo sa ljudima, mi }emo i}i.

Milo{evi}:Politi~ka odlukamorabi-tirealna. Kakodatipodr{ku, a ne kom-promitovati RS. Mi smo potro{ili oko1.000.000.000 dolara u municiji i vojnojopremi za rat u RS-u i RSK.

Marti}:Da Mi}o Stani{i} da svoje lju-

de, ja }u jednu briga du MUP-a, jednubrigaduvojske, Jovicasvoje i da re{imostvar.

IZ DNEVNIKA: SASTANAK, 8. 7. 1994.

1.000.000.000 dolara za rat u RS-u i RSK

Milan Marti}

MATICA SRBIJA Pod oznakom Narodna odbrana i dràvna tajna Vojska

Republike Srpske je u decembru 1993. uradila dokument pod nazivom Izvod iz

direktive za upotrebu Vojske Republike Srpske, razra|uju}i plan Drina i

Karadì}evu direktivu, koju je potpisao Ratko Mladi}, komandant Glavnog {taba

Vojske Republike Srpske, u kojoj se na po~etku navodi: Koordiniranim

diplomatsko-politi~kim aktivnostima, a u sadejstvu sa Oruànim snagama Vojske

Jugoslavije i Srpske vojske Krajine spre~iti dalje namere neprijatelja na razbijanju

jedinstva srpskog naroda zapadno od Drine i odvajanja od matice Srbije.


11/16DANI 27. 5. 2011. 11

ktivu, koju je potpisao Ratko Mladi},komandant Glavnog {taba Vojske Repu-blike Srpske, u kojoj se na po~etkunavo-di: Koordiniranim diplomatsko-poli-ti~kim aktivnostima, a u sadejstvu sa

Oruànim snagama Vojske Jugoslavije iSrpskevojskeKrajine spre~iti dalje name-reneprijatelja na razbijanju jedinstva srp-skog narodazapadno od Drine i odvaja-nja od matice Srbije.

U Ekspozeu o ostvarenimrezultatimana rontu, stanju Vojske Srpske Republi-ke, problemima i zadacima u narednomperiodu, ra|enom septembra1992., Rat-koMladi}, izme|uostalog, pi{e: Na{aVo-jska je me|u retkim u istoriji koja je oslo-bodila~ki rat po~ela sa veoma solidnommaterijalnom bazom, posebno u viduborbene tehnike, municije i rezervi hra-ne. Treba li podsje}ati da su to zalihe odJNA koja je transormirana u VJ i VRS, alije komandaostalazajedni~ka {to je pot-vr|eno jo{ davno, raskrinkavanjem pla-na RAM kojim su Milo{evi} i Karadì}do-govorili uramljivanje VelikeSrbije. Mla-di}ev Ekspoze i beogradski tajni planDrina, kasnije razra|en i primijenjen uBiH, nisuni{ta drugo do realizacija planaRAM, koji je za cilj imao stvaranje jedin-stvene srpske dràve. Prema vojnim do-kumentima, koji su se pojavili u procesuMilo{evi}u, do marta 1992. (dakle dva

mjeseca prije zvani~nog ormiranja Voj-ske RS-a) JNA je bosanskim Srbimapodi-jelila 51.900 komadanaoruànja. Kada je12. maja 1992. Narodna skup{tina RS-azvani~nouspostavljalavojsku, isti dan jeRatkoMladi}izjavio: Mi ne po~injemo odnule, to je bitno.

Ratko Mladi} je u aprilu 1995., govo-re}ipred NSRS-om o izvorunaoruànjaVRS-a od po~et ka rata do kraja 1994., re-kao: Od po~etka rata do 31. decembra1994. godine utro{ili smo ukupno 9.185tonape{adijske municije. Iz na{eproizvo-

dnje obezbe|eno je 1.49 posto te muni-cije, 42,2 posto je stiglo iz materijalnih re-zervi koje je nasledila VRS i zatekla u en-klavama i kasarnama biv{e JNA, 47,2

posto iz pomo}i Vojske Jugoslavije, a9,11 je uvezeno, odnosno kupljeno.

Svi ovi dokumenti u Tribunal su do{liiz Srbije koja je na sve na~ine (bezus-pje{no) poku{avala da isposluje njihovuza{titu, {to su djelimi~no uspjeli sa zapi-snicima Vrhovnog savetaodbrane SRJ uprocesuprotiv Milo{evi}a. No, Tribunal

je u nekoliko navrata s dijela tih zapi-snika i stenograma VSO-a skinuo za{ti-tu.Danisu u nastavcima objavljivali i za-pisnike Vrhovnog savetaodbranekoji je,

izme|u ostalog, donosio odluke o na-oruàvanju vojske Srpske Krajine, RS-ai SRJ. No, ovo je samo dio dokumenatakojimaraspola e Tribunal uz desetinehi-ljada stranica drugih, me|u kojima su irazgovori koji su prislu{kivale obavje-{tajne slu`be u BiH i Hrvatskoj. Dokazasasvim sigurno ima dovoljno da se do-

kaè da je RatkoMladi}, kao komandant,odgovoran za stravi~ne zlo~ine po~inje-ne u BiH. I da je bio dio zlo~ina~kogpla-na osmi{ljenog u Beogradu.

General Pani}: Snabdevanje muni-cijom. Sitnu }emo vam davati, kapaci-tete za krupnumuniciju da prebacite naprostor SRJ-a. Vojnoorganizovanjemo-rabitidaleko ~vr{}e. Svi pripadnici VRS-a ovde da dolaze u civilnom odelu.

Karadì}:Pomo}i Hrvatima da bi seprisilili Muslimani za podelu Bosne.Pla}anje stare{ina, to da vr{ite kao i do

sada. Proizvo|enje novih ofcira u {ko-lama da to vi re{ite.

Milo{evi}:Ekonomskikakoizdr ati rat.Muslimanimanuditiprihvatljive opcije,a na rati{tima im ruiniratipozicije.

Predsednik [ainovi}:Drina ne smebiti granica, niti razmena kriminalaca.Moraju se sve tri vlade centralizovati.

JovicaStani{i}:Na{e ocene o stanjuu VRS-u i MUP-u RS-a nisu onakve ka-kva bi trebalabitina{apozicija. Nekiko-mandantimogu ugroziti sistem u Srbi-ji. Slabosti: Stanje u VRS-u je dosta

sloèno, sve je te e pokrenutijedinice,sve je lo{ija disciplina; demontiranMUP; vojska u RS-u mora da prizna {tase tamode{ava; stanje u MUP-u RSK je

lo{e; problem snabdevanja sitnom mu-nicijommo emore{iti za tri dana; da mi

iz Srbije preuzmemo fnansiranje iMUP-a. Da uz pomo} milicije pomo-gnemo generalima Mladi}u i Novako-vi}u da realizuju ciljeve.

IZ DNEVNIKA: SASTANAK S PREDSJEDNIKOM 8. 7. 1993.

Drina ne smije biti granica

Jovica Stani{i}

NA BRIFING U BEOGRAD Prema

Mladi}evim dnevnicima Slobodan

Milo{evi} je 13. decembra 1993.

pozvao politi~ko i vojno rukovodstvo

Republike Srpske na brifing u

Beograd. Prisutni su bili general

Mom~ilo Peri{i}, Jovica Stani{i} i

Zoran Sokolovi}, savezni ministarMUP-a. Milo{evi} je traìo da se

detaljno razradi operacija opsade

Sarajeva za koju je stavio na

raspolaganje i snage Vojske

Jugoslavije


12/16

IZ OPTU@NICE


Prva ha{ka optu`nica protiv RatkaMladi}a podignuta je 25. jula 1995.godine, druga 16. novembra1995,a izmijenjenaoptu`nicadonese-

na je 8. novembra 2002. pod nazivomPredmet Ratko Mladi} (IT-95-5/18-I) Bosna i Hercegovina i Srebrenica. Izmi-jenjena optu`nica s potpisom glavneha{ke tu iteljice Carle Del Ponte sasto-ji se od petnaest ta~aka:

Genocid (1), U~estvovanje u genoci-du (2), Progoni na politi~koj, vjerskoj inacionalnoj osnovi kao zlo~iniprotiv ~o-

vje~nosti (3), Istrebljenje kao zlo~inprotiv ~ovje~nosti (4), Ubistvo, kaozlo~in protiv ~ovje~nosti (5), Ubistvo,kao kr{enje ratnih zakona i obi~aja (6),Deportacija ljudi, kao zlo~in protiv ~o-vje~nosti (7), Nehumana djela (prisilnapremje{tanja) kao zlo~in protiv ~o-vje~nosti (8), Protivpravno terorisanje ci-vila, ubistvo, okrutnopostupanje, nehu-mana djela, napadi na civile (9-14),Uzimanje talaca (15).

Najkasnije od 12. maja 1992. i naj-manje do 22. decembra 1996, general

Ratko Mladi}, djeluju}i kao pojedinac iliu dogovoru s drugim u~esnicima ud-ruènogzlo~ina~kog poduhvata, plani-rao je, poticao, naredio, po~inio ili na

drugi na~in pomagao i podràvao pla-niranje, pripremu ili izvr{enje hotimi-~nog djelimi~nog uni{tenja nacionalne,etni~ke, rasne ili vjerske grupe bosan-skih muslimana, kao takve, u Klju~u, Ko-tor Varo{i, Prijedoru, Sanskom Mostu iSrebrenici. (...)

Zlo~ina~ki poduhvatGeneral Ratko Mladi} je u~estvovao u

udruènom zlo~ina~kom poduhvatu.Osnovni cilj tog udruènog zlo~ina~kogpoduhvata ostvarivan je prvenstvenoputem p rogona, vr{enih po jasnomobrascukako je navedeno u ovojoptu`ni-ci. Ova kampanja progona obuhvatala je,ili je eskalirala do te mjere da je obuhva-tilapostupanje poduzimano s namjeromda se u odre|enim op{tinama u BiHdjelimi~no uni{ti nacionalna, etni~ka, ra-

sna ili vjerska grupa bosanskih musli-mana kao takva. Objekt namjeravanoguni{tenja za snage bosanskih Srba podkomandom generala Ratka Mladi}a bio

je zna~ajan dio grupebosanskih musli-mana. Ovaj oblik djelimi~nog uni{tenjabosanskih muslimana odvijao se u BanjojLuci, Bosanskoj Krupi, Bratuncu, Klju~u,Kotor Varo{i, Prijedoru, Sanskom Mos-tu, Srebrenici, Vlasenici i Zvorniku.

Uni{tenje ovih grupa provedeno je:

rasprostranjenim ubijanjem, deporta-cijom i prisilnim premje{tanjem nesrbaza vrijeme i nakon napada na Klju~, Ko-tor Varo{, Prijedor, Sanski Most i Srebre-nicu. Bosanski muslimani su ubijani, astotinehiljada ih je deportovano ili pri-silno premje{teno u cilju ostvarenjakampanja etni~kog ~i{}enja 1992. i1993. godine u Bosanskoj Krajini i is-to~noj Bosni. Ta ubistva obuhvatajuubistva u Banjoj Luci, Bosanskoj Krupi,Klju~u, Kotor Varo{i, Prijedoru i San-skom Mostunavedena u Prilogu A. U is-

to~noj Bosni, veliki dio bosanskomusli-manskog stanovni{tva satjeran je napodru~je Cerske Kamenice i na kraju na-tjeran u bijeg prema Tuzli i Srebrenici.

[ta pi{e u dokumentu koji je 8. novembra 2002. potpisala Carla Del Ponte

Genocid od namjeredo provedbe

Prva ha{ka optu`nica protiv Ratka Mladi}a podignuta je 25. jula

1995. godine, druga 16. novembra 1995, a izmijenjena optu`nica

donesena je 8. novembra 2002. godine pod nazivom Predmet

Ratko Mladi} (IT-95-5/18-I) Bosna i Hercegovina i Srebrenica

MLADI] U POTOÂRIMA 15 ta~aka optu`nice, dvije se odnose na genocid


13/16DANI SPECIJAL 27. 5. 2011. 13

Nakon pada Srebrenice, u Bratuncu,Vlasenici i Zvorniku je tokom nekolikodana na organizovan i sistematski na~inpogubljenovi{e hiljadamu{karacabo-sanskih muslimana, a to se doga|alo is-tovremeno s prisilnim premje{tanjemostatkazajednicebosanskih muslimanaiz Srebrenice; nano{enjem te{ketjelesneili du{evne povrede bosanskim musli-

manima u Banjoj Luci, Bosanskoj Kru-pi, Bratuncu, Klju~u, Kotor Varo{i, Pri-jedoru, Sanskom Mostu, Srebrenici,Vlasenici i Zvorniku, izme|u ostalogtokom njihovog zato~eni{tva u za-to~eni~kim objektima u Banjoj Luci,Klju~u, Kotor Varo{i, Prijedoru i San-skomMostunavedenim u Prilogu C. Bo-sanski muslimani u ovim op{tinamabili su podvrgnuti okrutnom ili ne~o-vje~n om postupanju, uklju~uju}imu~enje, fzi~ko i psihi~ko zlostavljanje,seksualnonasilje i premla}ivanje; pod-

vrgavanjem bosanskih muslimana uBanjoj Luci, Bosanskoj Krupi, Bratuncu,Klju~u, Kotor Varo{i, Prijedoru, San-skom Mostu, Srebrenici, Vlasenici iZvorniku, uslovima ìvota sra~unatim dadovedu do njihovog fzi~kog uni{tenja,konkretno put em okr utnog i ne~o-vje~nog postupanja koje je uklju~ivalomu~enje, fzi~ko i psihi~ko zlostavljanjete seksualnonasilje, nehumane usloveìvota i prisilni rad.

Planirani progoniPored toga, u zato~eni~kimobjektima

u Banjoj Luci, Klju~u, Kotor Varo{i, Pri-jedoru i Sanskom Mostu, uslovi sra~una-ti da dovedu do fzi~koguni{tenjabosan-skih muslimanaobuhvatali su i neobez-bje|ivanje odgovaraju}egsmje{taja, za-klona, hrane, vode, medicinskepomo}iili higijensko-sanitarnih uslova.

Najkasnije od 12. maja 1992. i naj -manje do 22. decembra 1996, generalRatko Mladi}, djeluju}i kao pojedinac iliu dogovoru s drugim u~esnicimaudruènog zlo~ina~kogpoduhvata, pla-nirao je, poticao, naredio, po~inio ili na

drugi na~in pomagao i podràvao plani-ranje, pripremu ili izvr{enje progonabosanskih muslimana, bosanskih Hrva-ta ili drugog nesrpskog stanovni{tva usljede}im op{tinama: Banja Luka, Biha}-Ripa~, Bijeljina, Bosanska Gradi{ka, Bo-sanska Krupa, Bosanski Novi, Bratunac,Br~ko, Doboj, Fo~a, Gacko, Kalinovik,Klju~, KotorVaro{, Nevesinje, Novi Grad,Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Srebre-nica, Tesli}, Vlasenica, Vogo{}a i Zvornik.

SnagebosanskihSrba pod komandomi kontrolom RatkaMladi}a po~inile su u

tim op{tinama progonebosanskih mu-slimana, bosanskih Hrvata, odnosnodrugog nesrpskog stanovni{tva.

Carla Del Ponte, tuìteljica

Hap{enjeMladi}a je izvr{eno pod pritis-komMe|unarodnezajednice. U povijestise bilje e samo relevantne posljedice. Netrebabitieuori~an, ali trebamobiti ohra-breni da je pravda dosti`na i mogu}a. Ci-jeli region i svijet je preplavljen komenta-rima i izjavama, ali smatram da na po~et-ku trebam ne{to re}i o ljudima koji godi-namapredanorade na pronalaskuMladi}a,a ranije Karadì}a i drugih zlo~inaca. Ra-di se o ljudima iz OSA-e koji su ulo ili na-dljudske napore da se prona|u naj-traèniji zlo~inci. injenica da smo uvijek

tvrdili da je Mladi} u Srbiji i da je Srbijaod-govorna za nehap{enje je najboljapotvrdada je Agencija uradilaizvrstanposao.

Nekada smo dolazili u nedoumicu da liuop}e treba sura|ivati sa srbijanskomslu`bama pod okriljem ICTY-a i me|una-rodnezajednice, jer smo biliuvjereni da seklju~evihap{enjaupravokriju u srbijanskimvojnim i civilnimsigurnosnimagencijama.Sada je to iza nas i moramobitiusredsre|enina predstoje}e su|enje. Naravno, rtve sudobile zaka{njelu izvjesnu satisakciju, alismatram da }e presudaprotivMladi}a i Ka-

rad i}a, da su odgovorni za genocid i mimoSrebrenice, bitidodatna satisakcija za svenas. Mislim da je Uredtuìocaspreman zasu|enjeMladi}u i nadam se da }e slu~ajvo-

ditinajbolji tuìoci na ICTY-u.Hap{enje Mladi}a je veoma va`no i za

su|enjeKaradì}u. Slu~ajevi su odvojeni ibit }e veomazna~ajnokako }e se pona{a-ti ova dvojica u smisluodbrane i kriviceko-ja im se stavlja na teret. Uvijek sam apostro-frao da je ICTYnajva nijainstitucija za BiH.Predstoje}e su|enje nas ponovo upu}ujena sveop}umobilizaciju, kao i u slu~ajuKa-radì} i iskoristio bih priliku da ponovoukaèm na ulogu i zna~ajsvih onihkoji suuklju~eni u saradnju po bilokojemosno-vu, a posebno na svjedoke, jer bez svjedo-

ka nema postupka, bez obzira na kvalitetdokumenata i drugihdokaza. Ulozi su ve-liki. Ulozi su presude u kojima }e se ut-vrditi personalna odgovornost ne samoMladi}a i Karadì}a, negoPeri{i}a, Stani-{i}a, Simatovi}a, Prli}a i drugih, nego i od-govornosti dràva. Bez obzira{to ICTY ut-vr|uje individulanu odgovornost, ICTYpo statutuutvr|uje i postojanje oru anogsukoba, odnosnokarakter tog sukoba. Ta-koimamo niz presuda da je Srbijabilaagre-sor na BiH, a i Hrvatska, do utvr|ivanjage-nocida u Srebrenici. PostupakprotivMla-

di}a je samou~vr{}ivanjepostupkaprotivKaradì}a i mislim da }e sada su|enjeprotivKaradì}adobitijednunovuproce-snu dimenziju.

Ulozi su

velikiînjenica da smo uvijek tvrdilida je Mladi} u Srbiji i da jeSrbija odgovorna zanehap{enje je najbolja potvrdada je Obavje{tajno-sigurnosnaagencija uradila izvrstan posao

Amir Ahmi} bo{nja~ki oficir za vezu s Ha{kim tribunalom

ODVOJENA SU\ENJA Kako }e se pona{ati jedan spram drugog?


14/16

REKLI SU O RATKU MLADI]U


Srebrenica }e gako{tati ìvota

GeneralRatko Mla-di}, naime, u bijegu jezbog optu`nice za ge-nocid u Srebrenici, utome se bijegurazdvo-

jen od obiteljigodinamasmucao po kasarna-ma, atomskim skloni-{tima, tu|im stanovi-ma, manastirima i pe-}inama, bjeè}i od pravderazbolio se i doìviomo`dani udar, Srebrenica }e ga na kraju takostajati ìvota, pa makar i administrativno, jer niuvjeta ni razloga za progla{enjemrtvimRatkoMladi} ne bi imao da nijeosamhiljada mrtvihu Srebrenici, i toliko jo{ hiljada mrtvih po Hrvat-skoj i Bosni i Hercegovini.

Boris De ulovi}, knjièvnik i novinar

Divlji Ratkoi pitomi Wesley

Znate li vi uop}e {ta ste sve uradi-li protekle dece-nije? I ho}ete lito ikadasaznati?Kad vam je NA-TO samo na 70dana pokazao{ta ste namara-dilipunih 1.300,

kukali ste kao davam je za vratom (za gradom) divljiRatko Mladi}, a ne pitomi WesleyClark, koji svaki put kaè kad }e i {taga|ati. (Da nam je bio jedan takavulju|en agresor 1992. godine, su-him zlatom bismo ga platili). Jo{ stedobro pro{li, {ta ste zasluìli.

Ozren Kebo, knjièvnik i novinar

Poetsko-militaristi~kikompleks

Istina, Milo{evi} jemanipulisao naci-onalnimstrastima alipesnici su bili ti koji sumu obezbedilimateri-jal na pozajmicumani-pulaciji. Oni ozbiljni pesnici, a ne korum-piranipoliti~ari su bili izvor svega, kada su,1970-ih i ra nih 1980-ih, po~eli da seju se-me agresivnog nacionalizma ne samo u Sr-biji, ve} i u drugim republikama biv{e Jugo-slavije. Umesto industrijsko-militaristi~kogkompleksa, mi smo u post-Jugoslaviji ima-

li poetsko-militaristi~ki kompleks, personi-fikovan u dvostrukoj figuri Radovana Ka-radì}a i Ratka Mladi}a.

Slavoj @ièk: @ivot na kraju vremena

Ciklus humanogpreseljenja

Zoran Stanko-vi} tvrdi da je s ha-{kimoptuènikomposlednji put raz-govarao 1999.

Krajem2005. je uMinistarstvu od-brane SCG primioMladi}evog sina isuprugu, preneoje B92. IzboromStankovi}a, za Mladi}a za-vr{avaciklushumanogpreseljenja iz bo-sanskih gudura u srpsko ministarstvo.

Tamara Kaliterna, novinar i sociolog

\eneralske pisanijeDok dokumenti u his-

torijskim arhivama mo-

gu da traju pa skorovje~no, ljudsko svje-do~enje zavisi od ìvihljudskih bi}a, ~ija tijelasadrè, u obliku sje}anja,iskustvo onoga {to sedesilo. Otudpoti~e potre-

baubica da genocid u~ine apsolutnim, da ubi-janje izvr{e do posljednjeg tijela. Kad tijela nes-tanu, sve {to ostaje su, u najboljem slu~aju,dokumenti, a oni zahtijevajuinterpretaciju, ko-ja je uvijekovisna o pozicijiinterpretatora un-utar historijskog konteksta. Kad nestanupo-

sljednji svjedoci iz Srebrenice, nadaju se|eneral i njegova bra}a unutar srpske dràve,osta}e njegovebilje{ke u kojimagenocidauop-{te nema. Brisanje Srebrenice iz |eneralskihpisanija ko god da je obrisao apsolutno jeproduènje genocidnih operacijakoje su podMladi}evomkomandom, uz moralnu, politi~kui logisti~ku podr{ku srpske dràve, obavljeneprije petnaest godina.

Aleksandar Hemon, knjièvnik

Uvreda zdravog

razumaGeneral Divjak jeuhap{en u utorak 3.marta na be~komaerodromu pome|unarodnoj pot-jernici srbijanske vla-de zbog navodnihratnih zlo~ina. Iako je austrijski ministarspoljnih poslova Michael Spindelggerodmah odbacio mogu}nost izru~enjaDivjaka Srbiji, pritvaranjegenerala dokse istovremeno Ratko Mladi} slobodno

{eta Beogradom uvreda je zdravog ra-zuma i etike, kao i ideje evropske pravde.Jean Hatzfeld i Bernard-Henri Lvy:

Nastavak opsadeSarajeva

\enerali Draà i RatkoValjalo je videti

srpske navija~e uo~iutakmiceFinska Srbi-ja: sa razvijenimcrnim~etni~kim zastavama iobaveznim{ajka~ama skojih nas je gledaloljo-

ti}evsko znamenje, za-grljeni u }irili~nomkolu, ispred stadiona su ot-pevali Od Topole pa do Ravne Gore/ Sve sustraè |enerala Dra e s iskrenim ube|enjemda je ovajbudu}i Eurosongjedini autenti~ni srp-ski brend. Sasvimnenavikli da u Helsinkijuvi-de~ovekolikeprimate, prljave i bezube, koji gr-lenim glasomuzvikuju Srbija! Srbija! i Rat-ko! Mladi}! guraju}i tri prsta u kameru ret-ki prolaznici bi na trenutak zastali i onda pro-duìli, o~igledno {okirani pojavom pomahni-talihhordikoje su, ko zna kako, stigle u Finsku.

Petar Lukovi}, novinar

Bulevari\in|i}a i Mladi}a

Mladi} je decenijama ha{ki begunac,optu en izme|uostalog i za genocid u Sre-brenici. Plakati sa njegovimimenom su sepojavili ~etiridananakon {to se ministarza dràvnuupravu i lokalnusamoupravuMilan Markovi} saglasio da se BulevarAVNOJ-a preimenuje u Bulevar Zorana\in|i}a, mu~ki ubijenog premijera Srbi-je, ~ije su ubice, inspiratori/ke i koman-

dant/kinje tako|e deo antiha{kog lobija.@ene u crnom nagla{avaju da su pret-hodni i novinaziv ove uliceisticali da je Beo-gradgrad antifa{izma i reformatora, a negrad ubicabo{nja~kihde~aka, kojisvojimsakrivanjem od pravdedecenijamadrì kaotaoce sve gra|ane/ke Srbije. Oni/e su ta-oci zlo~ina i zlo~inca, ali i ove vlade, koja,kao i prethodna, ni{ta ne ~ini da uhapsiko-mandantasrebreni~kog genocida, brojnihratnih zlo~ina, i jo{ petoricuoptuènihko-ji su na teritoriji Srbije. Ne}emo zlo~ince injihove pomaga~e me|u nama.

@ene u crnom

Taktika Demokratskestranke

Ne mislim da Mladi}ima politi~ku podr{kuSPS-a. Mislim da bi ga Ivi-ca Da~i}, da se on pita,uhapsio odmah. To je sanjegoveta~kegledi{tastvarkojamora da se uradi. Ovde je re~o maloslo eni-joj pri~i. Re~ je o politi~koj taktici Demokratskestrankekoja bi sa svimahtela da bude u dobrimodnosima, koja se uàsnoprepala i ne moè daskupihrabrosti da donesetakvuodluku. Od stra-hakako }e to eksploatisatidesnica.

Milo{ Vasi}, novinar


15/16DANI SPECIJAL 27. 5. 2011. 15


16/16

BH Dani - Specijal Mladic

Documents