-
1BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
BEZBEDNOST VOZILAOSNOVNI POJMOVI, DEFINICIJE, SISTEM VOZA
VOZILO- OKOLINA
UTICAJNI PARAMETRI.
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
1895. godine u SAD je bilo registrovano svega 4 putnika vozila,
a pet godina kasnije ve 8000. Broj proizvedenih putnikih vozila u
svetu iz godine u godinu se poveava.
Savremena motorna vozila se danas odlikuju kompleksnim
konstrukcijskim reenjima, tako da predstavljaju sloene tehnike
sisteme.
Dinamian razvoj motornih vozila u pogledu razliitih kategorija,
vrsta i tipova, performansi, broja proizvedenih i korienih vozila,
poveanja maksimalne brzine kretanja, uslovio je da bezbednost
saobraaja, odnosno bezbednosti vozila u saobraaju postane izuzetno
vano.
Zbog toga je bezbednost vozila jedan od osnovnih kriterijuma u
toku razvoja vozila, odnosno tokom projektovanja motornih vozila.
Danas to postaje jedan od najbitnijih elemenata pri odluivanju o
kupovini vozila.
Pojam bezbednosti saobraaja je veoma kompleksan, a najkrae
reeno, obuhvata bezbednost svih uesnika u saobraaju. Saobraaj, u
ovom smislu, ini sistem: ovek (voza) - vozilo - okolina. Pod pojmom
ovek se najee podrazumeva voza ali i putnik i peak i ovek koji
donosi propise, a pod pojmom okoline: put, reljef, klimatski i
atmosferski uslovi. Prema tome, bezbednost saobraaja odreuje veoma
veliki broj uticajnih esto, sluajno promenljivih parametara, pa je
i sama bezbednost saobraaja sluajno promenljiva veliina.
UVODNE NAPOMENE
-
2BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Svake godine na prostoru EU se desi neto manje od 40.000
saobraajnih nesrea sa smrtnim ishodom.
Preko 1,3 milona saobraajnih nesrea godinje na prostoru EU.
Izazvane materijalne tete preko 200 milijardi $, to je oko 2% BDP u
EU. U 90% sluajeva se radi o ljudskim grekama. Istraivanja pokazuju
da je pri brzini od 50 km/h koeno samo 1 sec ranije, smanjili bi
energiju sudara za 50%. Postoji izraena potreba uvoenja
inteligentnih sistema u oblasti bezbednosti.
Istraivanja u Nemakoj pokazuju da u 36% kod putnikih vozila i
26% kod kamiona konice nisu bile aktivirane pre sudara a u 40%
sluajeva koenje je bilo blago, daleko ispod onoga to je voza mogao
trebao!
Povrede nastale u saobraajnim udesima predstavljaju oko 25%
uzroka smrti irom sveta (1,2 miliona mrtvih u 2004. godini).
Sudari motornih vozila imaju svoju istoriju kao i sama motorna
vozila. Prva saobraajna nesrea je zabeleena 1869. godine u
Parsonstown, Irska. Postoje propisi, standardi, direktive koje
odredjuju potrebne nivoe aktivne, pasivne i katalitike bezbednosti
motornih vozila.
U SAD svake godine pogine oko 40000 ljudi.
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
UVODNE NAPOMENE
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Bezbednost vozila u saobraaju je deo kompleksnog sistema
bezbednosti saobraaja.
Pri tome odmah treba da se istakne da se ovaj deo sistema,
odnosno vozilo, ne moe razmatrati izdvojeno od druga dva dela
(voza-okolina).
Na primer, vozila razliitih kategorija, namene, konstrukcije i
performansi razliito utiu na bezbednost saobraaja. Takoe, isto
vozilo upravljano istim vozaem razliito utie na bezbednost
saobraaja u razliitim uslovima okoline i konano, isto vozilo u
istim uslovima okoline razliito utie na bezbednost saobraaja kada
njime upravljaju razliiti vozai.
Meusobni uticaji sva tri dela sistema su evidentni i ne smeju se
zanemariti pri njihovoj pojedinanoj analizi. Pri reavanju problema
bezbednosti saobraaja osnovna postavka od koje bi se moralo poi je
da se sva tri dela sistema moraju uskladiti jedan sa drugim: vozilo
-oveku, ovek - vozilu, vozilo - okolini (npr. putu), okolina -
vozilu, ovek - okolini i okolina -oveku. Isto se odnosi na inioce
pojedinih delova sistema (npr. put - reljefu, vozilo - klimi
itd).
Polazei od toga, osnovni zahtev za projektovanje i razvoj
bezbednog vozila u saobraaju je njegovo odgovarajue prilagoavanje
ostalim delovima sistema. Uopteno reeno, bezbedno vozilo je takvo
vozilo koje pri obavljanju svoje funkcije u najmanjem moguem
stepenu utie na sve uesnike u saobraaju i okolinu, ostavljajui na
njima to manje posledica kao rezultat izvravanje svoje funkcije
cilja.
UVODNE NAPOMENE
-
3BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Dakle, bezbednost vozila odnosno njegov doprinos ukupnoj
bezbednosti u saobraaju omoguuje da se obuhvate svi inioci i
parametri koji direktno ili indirektno utiu na bezbednost vozila u
saobraaju. Na bezbednost vozila utie itav niz parametara.
U zavisnosti od toga na koji nain utiu na optu bezbednost
vozila, sve parametre moemo podeliti u tri osnovne grupe:
9aktivni, 9pasivni, i 9katalitiki.
Najkrae reeno, aktivni parametri su oni koji treba da spree da
doe do pojave udesa, pasivni parametri utiu na posledice udesa, a
katalitiki parametri su oni koji indirektno, svojim uticajem,
dovode do pojave udesa ili posledice udesa.
UVODNE NAPOMENE
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
UVODNE NAPOMENE
BEZBEDNOST SAOBRAAJA
OVEK
VOZILO
OKOLINA
VOZA
PEAK
PUTNIK
ZAKONODAVAC
.....
PUT
RELJEF
KLIMATSKI I ATMOSFERSKI USLOVI,......
SISTEMI, PODSISTEMI, SKLOPOVI, PODSKLOPOVI,
ELEMENTI,........
-
4BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
UVODNE NAPOMENE
UTICAJNI PARAMETRI NA BEZBEDNOST VOZILA
AKTIVNI PASIVNI KATALITIKI
KONI SISTEM
PNEUMATICI
OSLANJANJE
UPRAVLJANJE
VIDLJIVOST
SVETLOSNO SIGNALIZACIONI
UREAJI
ERGONOMIJA
MEHATRONIKI SISTEMI
VUNO-DINAMIKE KARAKTERISTIKE
SIGURNOSNI POJASEVI
VAZDUNI JASTUCI
NOSEI SISTEM
SEDITA
PP ZATITA
..........
VIBRACIJE
BUKA
KLIMATIZACIJA
ZAGAENJE VAZDUHA
POTRONJA
ZASLEPLJIVANJE
..........
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
BEZBEDNOST VOZILADoc. dr Dragan Aleksendri
Integracija sistema bezbednostiPasivna bezbednost
Zatita i spasavanje putnikaVerovatnoa sudara SUDAR
Podrka komfornosti
Normalna vonja
Aktivna bezbednost
Izbegavanje/Ublaavanje sudara
Sistemi pomoci vozau
Komforni pojasevi, Pomo pri parkiranju, Otkrivanje nevidljivih
taaka, Pomo pri menjanju trake, ACC
Sistemi upozoravanja
Automatski sistemi Sistemi zatiite Sistemi podrke tokom
sudara
Brake assistant, Reverzibilni
pojasevi, Poboljanje vidiljivosti nou.
Vidljivost nou sa funkcijom upozorenja, Upozorenje pri skretanju
sa puta, Upozorenje na znakove na putu, Upozorenje na mogui
sudar.
ESP Koenje u kritinim situacijama, Identifikacija putnika,
Pojedinano profilisanje putnika, Kontrola prevrtanja vozila,
Signaliziranje nastupajueg sudara.
Pametni pojasevi, Zatitia nogu putnika, Zatita peaka.
Spreavanje dovoda goriva, Iskljiivanje napajanja, Otkljuavanje
vrata, Snimanje sudara, Hitno obavetavanje o sudaru.
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
-
5BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Integracija sistema voza-vozilo-okolina (INTELIGENTNE
SAOBRAAJNICE):
Monitoring stanja vozila, njegove okoline i naina komunikacije
sa vozaem,
Preventivne mere: priprema putnika za mogui udes,
Tokom sudara vozilo treba da prui maksimum zatite putnicima i
drugim osobama ukljuenim u sudar,
Pomo i spasavanje putnika.
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Sistem koji znaajno doprinosi aktivnim parametrima bezbednosti
vozila je koni sistem preko svojih karakteristika efikasnosti i
pouzdanosti.
Sistem za koenje znatno utie na mogunost pojave udesa, odnosno
na situacije da ne doe do pojave sudara. U cilju poveanja
bezbednosti vozila sistem za koenje treba da ima, pre svega, visoke
kvalitete u pogledu efikasnosti, kako bi se ostvario to manji
zaustavni put, a zatim, i visoku pouzdanost rada kako bi se
obezbedilo sigurno i stabilno koenje u svakom periodu vremena.
U tom smislu, sistem za koenje postaje izvrni sistem preko koga
se realizuju mnoge funkcije na vozilu zbog ega se ovaj sistem
neprestano unapreuje kroz uvoenje elektronike, odnosno uvoenjem
elektronski upravljanog konog sistema za regulisanje sila koenja,
spreavanje blokiranja tokova pri koenju, obezbeenje stabilnosti
vozila, pomo pri naglom koenju, spreavanje prevrtanja vozila
itd.ESP (Electronic Stability Program) kod Audija i Mercedesa, DSTC
(Dinamic Stability and Traction Control) kod Volvoa, PSM (Porsche
Stability Management) kod Porea. Elektronski program stabilnosti -
ESP predstavlja dalji razvoj bezbednosnih sistema - ABS (Anti-lock
Braking System - sistema protiv blokiranja tokova), EBD (Electronic
Brake Distribution -elektronskog sistema raspodele sile koenja),
EDL (Electronic Differential Lock - elektronskog sistema blokade
diferencijala) i ASR (Anti Slip Regulation - sistema protiv
proklizavanja tokova).
AKTIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA koni sistem
-
6BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Karakteristike pneumatika ine posebnu grupu aktivnih parametara.
Bezbednost vozila moe znatno da se pobolja pravilnim izborom
pneumatika i usaglaenou njihovih karakteristika sa sistemom za
oslanjanje, sa jedne, vrstom i stanjem podloge po kojoj se vozilo
kree, sa druge strane.
U pogledu bezbednosti bitnu ulogu imaju karakteristike
pouzdanosti i prijanjanja pneumatika, oblik i raspored ara, vrsta
materijala i dr. Velika panja proizvoaa pneumatika zbog toga je
usmerena na proizvodnju pneumatika koji e imati zadovoljavajue
performanse u svim vremenskim uslovima a posebno u uslovima niskog
prijanjanja na vlanom kolovozu, snegu, itd.
Posebno vanu ulogu ima praenje odravanja pritiska u pneumaticima
na potrebnom nivou za sve vreme kretanja. U tom smislu interesantna
je mogunost stalne kontrole nivoa pritiska u pneumaticima u toku
kretanja uz obezbeenje odreenog (zvunog i/ili svetlosnog) signala
vozau u sluajevima pada pritiska. U ovu grupu aktivnih parametara
ulaze i karakteristike pouzdanosti tokova, a posebno njihove veze
sa glavinom.
AKTIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA pneumatici
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Otkazi ili promena geometrije u upravljakom sistemu mogu da
imaju direktan uticaj na pojavu udesa. Zbog toga su funkcionalnost
i pouzdanost sistema za upravljanje veoma znaajni aktivni parametri
bezbednosti vozila. U pogledu bezbednosti znaajnu ulogu imaju i
konstrukcijske karakteristike sistema za upravljanje, a posebno
prenosni odnos, veliina i poloaj toka upravljaa, kao i potrebna
energija (obrtni moment i hod) za njegovo pokretanje.
Kod sistema sa servoupravljanjem bitno je da se vozau omogui
oseaj ugla zakretanja na toku upravljaa na nain da otpor zakretanju
treba da raste proporcionalan uglu skretanja. U tom smislu danas
postoji i upravljanje na sva etiri ili vie tokova uvoenjem
mehatronikih reenja u sistemu za upravljanje.
AKTIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA sistem za upravljanje
-
7BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Sistem za oslanjanje u velikom stepenu utie na stabilnost vozila
u karakteristinim reimima rada vozila pa stoga takoe predstavlja
vaan parametar aktivne bezbednosti vozila.
Sistem za oslanjanje treba da obezbedi zadovoljavajue ponaanje
vozila na putu, pri svim reimima vonje, odnosno pri ubrzavanju,
usporavanju, pri velikim brzinama, a naroito pri prolasku vozila
kroz krivine. Od geometrije sistema za oslanjanje zavisi stepen
podizanja odnosno sputanja prednjeg kraja vozila pri naglom
ubrzavanju, odnosno koenju, zatim bono naginjanje u krivinama, a
sve su to parametri koji bitno utiu na stabilnost vozila, pa samim
tim i na njegovu bezbednost.
Pneumatici u sinergiji sa sistemom za oslanjanje, iji su deo,
sistemom za upravljanje, sistemom za koenje i koncepcijom gradnje
vozila su vani elementi za ukupnu bezbednost vozila a time i
saobraaja. Zbog toga usaglaenost ovih sistema mora biti na visokom
nivou kako bi se obezbedio visok nivo parametara aktivne
bezbednosti vozila.
AKTIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA sistem za oslanjanje
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
U sklop uticajnih faktora na karakteristike stabilnosti, odnosno
ponaanja vozila na putu ulazi i osnovna koncepcija gradnje vozila.
Veina putnikih vozila danas se gradi u koncepciji sa motorom
postavljenim u prednji kraj automobila, putnikim prostorom u
sredini i prtljanikom postavljenim pozadi.
Pojedini sportski automobili imaju centralno postavljen motor
ili motor postavljen pozadi. Ovakve koncepcije obezbeuju nizak
poloaj teita automobila, a samim tim i poboljane karakteristike
stabilnosti. Meutim, pojavom jednoprostornih vozila tzv.
minivenova, poloaj putnika u vozilu znatno je vii nego u klasinim
automobilima, a samim tim se i teite vozila nalazi na veoj
visini.
Da se ovako visok poloaj teita ne bi negativno odrazio na
stabilnost automobila, neophodno je posebno obratiti panju na dobro
optimiziranje sistema za oslanjanje ove klase vozila.
AKTIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA koncepcija gradnje
-
8BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Osobine ubrzanja, tj. zaleta su vrlo znaajne vuno-dinamike
karakteristike transportnih vozila.
Ove osobine su naroito znaajne pri kretanju po otvorenim
putevima, gde karakteristika zaleta, vezana za brzinu preticanja
drugih vozila, u velikoj meri utie na bezbednost saobraaja.
Karakteristike zaleta u velikoj meri zavise od motora, zatim od
dinamikih osobina vozila, posebno od same dinamike karakteristike,
kao i od broja i rasporeda prenosnih odnosa u sistemu za prenos
snage, aerodinamike vozila, raspodele optereenja itd. Veliki uticaj
na karakteristike zaleta ima i sam voza, naroito kada se posmatra
domen brzina kretanja koji zahteva promenu prenosnih odnosa u
menjau.
AKTIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA dinamike karakteristike
vozila
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Preglednost puta ispred i iza vozila i okoline, kao i vidljivost
sa mesta vozaa imaju znatan uticaj na mogunost pojave udesa, te
spadaju u posebnu grupu aktivnih parametara bezbednosti.
U cilju poveanja bezbednosti vozila od interesa je: primena
vetrobranskih stakala dobrih optikih svojstava (bez prelamanja
svetla i deformacije lika, refleksije i dr.), pouzdanih i efikasnih
brisaa koji zahvataju to veu povrinu vetrobranskog stakla,
pouzdanost i efikasnost ureaja za brizganje vode na vetrobransko
staklo i stakla prednjih svetala, primena efikasnih odmagljivaa i
odmrzivaa stakala (eventualno automatizovanih), panoramskih
ogledala u i van vozila (za preglednost iza vozila) i dr.
Pravilan i funkcionalan poloaj komandnih poluga u odnosu na
vozaa sa relativno malim silama potrebnim za njihovo aktiviranje
utie na smanjenje mogunosti za pojavu udesa i to, pre svega, zbog
mogunosti breg reagovanja vozaa, a zatim zbog manjeg zamora vozaa u
toku dugotrajne vonje. Zbog toga su vozila opremljena
servo-ureajima (pojaivaima) i vozila sa automatizovanim sistemima u
principu bezbednija.
AKTIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA preglednost- ergonomija
-
9BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Na bezbednost vozila pri vonji, pogotovu nou, a i u uslovima
smanjene vidljivosti danju (kia, magla) dominantan uticaj imaju
svetlosni ureaji na vozilu.
Nisu retki udesi iji je uzrok bila slaba vidljivost ili
zaslepljenost vozaa, zbog nefunkcionalnog rada sistema za
osvetljenje na nekom od vozila koja uestvuju u saobraaju.
Imajui ovo u vidu posebna panja konstruktora i donosioca
zakonskih propisa je poklonjena upravo ovim aktivnim parametrima
bezbednosti vozila u saobraaju. Pored primene standardnih ureaja za
osvetljenje sa obinim ili halogenim sijalicama, automobili viih
klasa veine proizvoaa, u serijskoj ugradnji ili kao opciju, imaju
ksenonska prednja svetla ak i IC kamere.
Slino svetlosnim u grupu najvanijih aktivnih parametara
bezbednosti spadaju i signalni ureaji (zvuni i svetlosni). Jasni,
uoljivi svetlosni signali kao i ist zvuni signal sasvim odreene
ujnosti od fundamentalnog su znaaja za bezbednost vozila u
saobraaju. Pored davanja signala o koenju i promeni pravca kretanja
od interesa su i signali o obeleavanju dimenzija vozila i
obeleavanju zaustavljenog vozila na saobraajnici ili neposredno
pored nje.
AKTIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA svetlosno signalni
ureaji
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Jedan od osnovnih preduslova za pasivnu zatitu vozaa i putnika
je da se ovi zadre na svojim mestima za vreme udesa. Zbog toga je
od velikog znaaja primena odgovarajuih sigurnosnih pojaseva.
Postoji vie vrsta ovih pojaseva: sa vezom u dve, tri i etiri take,
zatim obini, inercioni i automatski.
Sa gledita poloaja kaieva sigurnosni pojasevi se dele na:
potrbune, dijagonalne, kombinovane i ukrtene (meovite).esto se
deava da pojasevi postoje u vozilu, a voza i putnici ih ne koriste.
Bez obzira na vrstu, pojasevi moraju imati odreene karakteristike,
kako bi bili to
efikasniji u svojoj funkciji. Pre svega, povrina kojom se telo
oslanja na pojas (kaieve pojasa) mora biti to vea. Zbog toga je
minimalna irina kaia 46 mm, odnosno 43 mm. Ivice kaia ne smeju se
uvrtati (podvijati) kako bi cela irina kaia primala optereenja. Sve
kope moraju biti sigurne.
Kopa za uvrenje pojasa oko korisnika mora da omogui sigurno
zabravljivanje, a i lako odbravljivanje.
PASIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA sigurnosni pojasevi
-
10
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Time of impact
Milliseconds
Belt force
-100 -50 0 +50 +100
Reversible pretensioners triggered by pre-crash sensor
Elimination of belt slack
Ignition of pyro charge
Pyrotechnic pretensioner triggered by crash sensor
Seat belt without pretensioners
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Vazduni jastuk je bezbednosni ureaj u vozilu koji pomae, u
sluaju udesa, zatiti vozaa ili putnika najee prednjim seditima u
sluaju eonog sudara ili udara u prednji deo vozila. Sistem vazdunog
jastuka sastoji se od jastuka izraenog od platna ili najlona,
ureaja za naduvavanje i davaa koji registruju iznenadno usporenje
vozila. Radom itavog sistema upravlja elektronska kontrolna
jedinica.
Zapremine vazdunih jastuka u zavisnosti od automobila neznatno
variraju, pa tako, recimo, kod modela "166" Alfa Romeo, vozaev
jastuk je zapremine 55 litara, dok se ispred suvozaa nalazi vazduni
jastuk zapremine 120 litara. Vremenski interval izmeu poetka sudara
i otvaranja jastuka iznosi 12-20 milisekundi, dok se jastuci
naduvaju za 30-35 milisekundi. Jastuk se odmah nakon sudara
izduvava, za 150 milisekindi, to smanjuje opasnost od guenja
putnika i oteenja lica putnika.
Vazduni jastuci u kombinaciji sa sigurnosnim pojasevima su veoma
efikasni, ali pod odreenim okolnostima naduvani jastuk moe izazvati
ozbiljne povrede, pa ak i smrt putnika. Rizik nastupa kada se
putnik nalazi iznad samog, ili veoma blizu, vazdunog jastuka kada
on poinje da se naduvava.
PASIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA vazduni jastuci
-
11
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Zatita putnika pri bonim sudarima je verovatno najsloenija
oblast pri bezbednosnom razvoju, jer zbog manjka prostora i
minimalnih zona deformacije - samo 25-30 centimetara, putnici sede
veoma blizu mesta sudara. Zbog toga je i mnogo izvesnije da e
ozbiljni boni sudari, pre nego frontalni, izazvati povredu
sigurnosnog kaveza, odnosno ulazak u putniki prostor, a mnoge od
ozbiljnih povreda pri bonim sudarima upravo se deavaju kada usled
sila sudara vrata deluju na putnike. Zato osim oplata u vratima i
na bonim i krovnim stubovima, pojedini proizvoai ugrauju bone
vazdune jastuke da bi dodatno poveali apsorpciju i ublaavanje
energije.
Boni vazduni jastuci konstruisani su pre svega da zatite grudi,
rameni pojas a potom i glavu putnika. Proizvoai ih ugrauju ili u
bone strane naslona sedita ili u vrata automobila. Ukoliko je
ugraen u spoljnu stranu naslona sedita jastuk je uvek u optimalnoj
zatitnoj poziciji u odnosu na putnika i ovakvo reenje primenjuje
veina proizvoaa vozila.
Ukoliko je boni vazduni jastuk smeten u vrata, njegova zapremina
mora biti vea, nego kada je smeten u naslon sedita, da bi se
obezbedila ista zatita. Ovakvo reenje moemo nai u modelima nemakog
proizvoaa Mercedes-Benc, koji u svom najnovijem modelu "S" klase
ima, osim u prednjim, bone vazdune jastuke ugraene i u zadnja
vrata
PASIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA boni vazduni jastuci
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
-
12
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Pri udaru u zadnji deo vozila usled inercije dolazi do
zabacivanja glave vozaa i putnika. Zbog toga se kao mera pasivne
zatite primenjuju specijalni produeci naslona sedita -nasloni za
glavu. Nasloni za glavu na savremenim automobilima uglavnom su
podesivi, ali postoje i reenja kod kojih je naslon za glavu fiksno
privren za naslon sedita. Ukoliko su podesivi, poloaj naslona za
glavu moe se menjati po visini, ali i udaljenosti od glave.
Da bi se spreile povrede vrata, naslon za glavu mora biti
postavljen neposredno iza potiljka i vrlo je bitno da naslon za
glavu moe da se postavi na ovaj nain. Jer, ukoliko je postavljen
nepravilno, suvie nisko i daleko od glave, on gubi svoju funkciju,
odnosno stepen zatite od povreda znaajno se smanjuje.
vedski proizvoa SAAB svoje modele oprema sopstvenim pronalaskom
- aktivnim naslonom za glavu. To je potpuno mehaniki sistem i
baziran je na principu poluge. Naslon za glavu je povezan sistemom
poluge sa pritisnom ploom u naslonu sedita. Pri sudaru od pozadi,
telo putnika bie pritisnuto u naslon sedita, ime e pomeriti
pritisnu plou unazad. Shodno tome, naslon za glavu se pomera na
gore i unapred i pribliava se glavi pre nego to opasno zabacivanje
glave pone.
PASIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA nasloni za glavu
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
PASIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA nasloni za glavu
-
13
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Volvo, u svom modelu "S80" predstavio je sedite koje e smanjiti
rizik od povreda izazvanih zabacivanjem glave pri sudarima od
pozadi. Poto se sudari od pozadi najee deavaju u gradskom
saobraaju, Volvoov WHIPS (Whiplash Protection System) sistem je
optimiziran da bude najefikasniji pri brzinama izmeu 15 i 30
km/h.
Pri sudaru od pozadi odreene jaine, ureaj se aktivira i
kontrolie kretanje naslona za sedite u dve faze. Prva faza je
translatorno pomeranje unazad naslona sedita. Ova faza ima tri
cilja. Kao prvo, da dopusti putniku da utone u sedite, i tako
smanji rastojanje izmeu glave i naslona za glavu. Drugo, da zapone
pomeranje unazad naslona sedita bez pomeranja naslona za glavu
dalje od glave i, tree, da ogranii nivo ubrzanja putnika tako to e
dozvoliti naslonu da se pomeri unazad na kontrolisan nain.
Druga faza sastoji se iz naginjanja unazad naslona sedita, do 15
stepeni, oko centra rotacije koji se nalazi u zoni spajanja naslona
i sedeeg dela sedita. Cilj ovoga je da se nastavi smanjenje
ubrzanja i da se apsorbuje energija putnika na kontrolisan nain.
Smanjenje sile i apsorpcija energije postiu se plastinom
deformacijom metalnog elementa koji je smeten u zoni centra
rotacije.
PASIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA sedita
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Posebno znaajnu ulogu u okviru pasivne bezbednosti imaju vrsta i
karakteristike materijala vetrobranskog stakla. Za vozila se
primenjuju posebna vrsta sigurnosnog kaljenog stakla koja se pri
jaem udaru raspada u sitne komade. Grade se tri tipa (prema broju
slojeva) i to: simpleks, dupleks i tripleks. Posebne mere pasivne
bezbednosti preduzimaju se u oblikovanju i konstrukcijskom reavanju
unutranjosti putnikog prostora, odnosno, tzv. zatitne zone oko
vozaa i putnika. U tom smislu od interesa je primena lakodeformiuih
materijala. Savremena vozila imaju specijalne obloge na bonim i
krovnim stubovima, odnosno du svih ivica oko glava putnika.
Materijali obloga odaju utisak vrstoe kada se dodirnu, ali se
deformiu na nain da apsorbuju energiju kada doe do nezgode. Takoe,
primenjuju se ogledala (retrovizori) koja se pri udaru odvajaju od
mesta uvrenja. Od interesa je i primena deformabilne instrument
table sa mogunou vee deformacije. Sva kontrolna i komandna dugmad i
poluge treba da su sa zaobljenim ivicama i uvueni ili obloeni
deformabilnim materijalom.
PASIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA vetrobransko staklo i zona
oko putnika i vozaa
-
14
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Pri eonom sudaru najtee povrede vozaa nastaju zbog udara grudnim
koem u toak upravljaa. Da bi se u tom pogledu poveala pasivna
bezbednost grade se tokovi upravljaa sa konino postavljenim
paocima, sa jednim paokom i sa tapaciranim paocima i sreditem.
Meutim, najefikasniju zatitu u ovom smislu obezbeuju upravljai kod
kojih se stub skrauje pod dejstvom odreene sile amortizujui udar
vozaa o toak upravljaa. Postoji vie konstrukcijskih reenja ove
vrste. Podeavanje nagiba i duine stuba upravljaa takoe spada u
elemente pasivne bezbednosti, jer omoguava vozau da pronae
najkomforniji poloaj i tako smanji zamor tokom vonje. Ukoliko
postoji mogunost promene nagiba stuba upravljaa, toak upravljaa
trebalo bi spustiti, da bi se vazduni jastuk naduvavao ka grudima,
a ne ka glavi. U sluaju da je u automobil ugraen teleskopski stub
upravljaa, odnosno postoji mogunost podeavanja stuba po duini,
volan bi trebalo da bude postavljen tako da bude to vie udaljen od
vozaa, obezbeujui vazdunom jastuku dovoljno mesta da se
razvije.
PASIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA toak i stub upravljaa
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Jednu od najvanijih mera pasivne bezbednosti, odnosno zatite
vozaa i putnika kod putnikih automobila predstavlja sigurnosna
konstrukcija karoserije noseeg sistema.Karoserija putnikog motornog
vozila sastoji se iz tri osnovna dela: dela za smetaj pogonskog
agregata, dela za smetaj putnika i dela za smetaj prtljaga.
Odgovarajua istraivanja i ispitivanja pokazala su da, sa aspekta
pasivne bezbednosti, deo za smetaj putnika treba, u idealnom
sluaju, da predstavlja krutu kutiju koja ima znatno veu otpornost
od ostala dva dela automobila. Prednji i zadnji deo karoserije,
nasuprot srednjem delu, treba da budu deformabilni, kako bi svojom
deformacijom pri sudaru priguili celokupnu kinetiku energiju i na
taj nain zatitili srednji deo. Ovaj princip takozvane
diferencijalne vrstoe u gradnji karoserija patentiran je od strane
firme Daimler Benz, a primenjuje se kod skoro svih proizvoaa.
PASIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA nosei sistem-
karoserija
-
15
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Karoserija treba da obezbedi zatitu u sudarima iz svih pravaca.
Pri eonim sudarima veoma je vano da programirane zone deformacije
apsorbuju i rasipaju enegriju sudara, odnosno da oteenja preusmere
i zaustave pre nego to ona stignu do sigurnosnog kaveza, jer kada
on pone da se deformie verovatnoa pojave tekih povreda znaajno se
poveava. Zatita putnika pri bonim sudarima je verovatno najsloenija
oblast pri bezbednosnom razvoju, jer zbog manjka prostora i
minimalnih zona dozvoljenih deformacija, putnici sede veoma blizu
mesta sudara. Zbog toga je i mnogo izvesnije da e ozbiljni boni
sudari, pre nego frontalni, izazvati povredu sigurnosnog kaveza,
odnosno prodor u putniki prostor.Karoserija dananjih vozila
obavezno sadri prednje i zadnje zone deformacije koje apsorbuju
energiju pri frontalnom sudaru, a esto se i elementi prednjeg
sistema oslanjanja koriste za apsorbovanje sila. Kruta struktura
kabine ima pojaane stubove i poprene elemente za ojaanje krova. Za
zatitu od bonih sudara boni podni pragovi izraeni od visokootpornog
elika, u podu se nalaze popreni elementi za ojaanje, dok su u vrata
smetene zatitne ipke.
PASIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA nosei sistem-
karoserija
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
-
16
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Posebni problem pasivne bezbednosti je preduzimanje mera u cilju
spreavanja pojava poara nakon sudara. U tom pogledu najznaajniju
ulogu ima mesto postavljanja i konstrukcijsko reenje rezervoara za
gorivo. Rezultati dosadanjih istraivanja pokazuju da kod efikasnih
mera pasivne bezbednosti u odnosu na rezervoar za gorivo treba da
se zadovolje sledei zahtevi:
rezervoar treba da ima maksimalnu zatitu od eventualnog
prodiranja drugih elemenata. U tom cilju koriste se ojaani
elementi, obino dvostruko izolovane pregrade.rezervoar mora da bude
dovoljno vrst, to se postie postavljanjem pregradnih zidova i
rebara za ukruenje, kao i pogodnim oblikom,rezervoar treba da bude
odvojen od putnog odelenja vatro-otpornom pregradom,
u sluaju gnjeenja rezervoara (smanjenje zapremine) pri sudaru
treba posebnim konstrukcijskim merama spreiti poveanje unutranjeg
pritiska. Iz tog razloga ulivna cev se konstruie u obliku gumene
cevi, a poklopac rezervoara treba da ima sigurnosni ventil.
PASIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA pojava poara
-
17
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Pasivna bezbednost obuhvata i mere koje se preduzimaju u cilju
zatite peaka u sluaju sudara vozila i peaka. Povrede glave peaka su
sigurno najfatalnije kada doe do ovakvih nesrea, pa je zbog toga
osnovi zadatak smanjiti ovaj tip povreda. U tom cilju vre se veoma
obimna istraivanja, posebno u odnosu na oblik i dimenzije prednjeg
dela vozila, kako bi peak pretrpeo to manje ozlede pri primarnom
sudaru sa vozilom i sekundarnom sudaru sa putem nakon odbacivanja
od vozila. Jedan od osnovnih zahteva je da prednji kraj automobila
ima zaobljene ivice, a potom i da se poklopac motora i drugi delovi
prednjeg kraja karoserije konstruiu da apsorbuju energiju
sudara.
PASIVNI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA zatita peaka
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Vibracije su ona vrsta katalitikih parametara koji manje utiu na
iznenadnu pojavu udesa, ali znatno vie na trajne fizioloke
posledice na vozaima.
Fizioloke posledice od dejstva vibracija su utoliko opasnije
ukoliko je due vreme njihovog dejstva. Najopasnije pobudne
vibracije su one ija se uestanost poklapa sa sopstvenom
frekvencijom pojedinih delova tela i organa. Tako je rezonantna
uestanost eluca 4 do 5 Hz, a kimenog stuba 3,5 do 5 Hz. Sa druge
strane, amplitudno - frekventna analiza oscilovanja razliitih
vozila pokazuje da iznad prednje i zadnje osovine vozila izrazito
poveanje amplituda oscilovanja nastaje ba u oblasti 2 do 5 Hz.
KATALITIKI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA vibracije
-
18
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Buka od i oko vozila je parametar koji, osim toga to ostavlja
trajne posledice, predstavlja i mogui posredni uzrok saobraajnih
udesa. Uticaj buke ispoljava se u razornom dejstvu na sluh,
centralni nervni sistem i unutranje organe.
Intenzivna buka vrlo esto izaziva kod ljudi glavobolju,
vrtoglavicu, oseanje straha, razdraenost, nestabilno emocionalno
stanje, zamor i kao posledicu svega smanjenje radne i vozake
sposobnosti. Zbog toga se pri projektovanju vozila ukljuujui i
motor, buka kao parametar katalitie bezbednosti mora uzeti u obzir
veoma ozbiljno.
KATALITIKI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA buka
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Sa porastom broja motornih vozila problem zagaenja vazduha
postaje sve vei, pa se danas u svetu preduzimaju obimni istraivaki
radovi, s ciljem smanjenja toksinih komponenata u izduvnim gasovima
motora kao i zamene MSUS uvoenjem hibridnog pogona i pogona na
gorive elije.Na alost, osim produkata potpunog sagorevanja, tokom
sagorevanja u motoru se javljaju i izvesne toksine komponente meu
kojima su najvanije sledei sastojci:
Ugljenmonoksid CO vezuje hemoglobin u krvi spreavajui razvoenje
kiseonika po telu, to dovodi do opasnog trovanja;Nesagoreli
ugljovodonici HC iritiraju sluzokoe disajnih organa i oiju, dok tei
ugljovodonici (pre svega aromatske osnove) deluju
kancerogeno;Azotovi oksidi NOx, koje pre svega ine azotmonoksid NO
(koji ini 95 % svih azotovih oksida), azotdioksid NO2 i znatno
manji udeo ostalih azotovih jedinjenja sa kiseonikom, veoma su
toksine komponente, jer osim iritacija i oboljenja disajnih puteva,
uestvuju (pod dejstvom sunevih zraka) na stvaranje tzv.
foto-hemijskog smoga, tetnog po ljudsko zdravlje, i tzv. kiselih
kia tetnih po biljni svet.
KATALITIKI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA zagaenje vazduha
-
19
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
Zaslepljivanje vozaa svetlima vozila koje dolazi u susret moe da
dovede do trenutnog izazivanja udesa.
Meutim, pri dugim nonim vonjama na putevima sa frekventnim
saobraajem periodino zaslepljivanje izaziva brzo zamaranje ula
vida, a zatim i opti zamor vozaa, to predstavlja katalitiki
parametar bezbednosti. Zbog toga sve mere ka smanjenju
zaslepljivanja predstavljanju i aktivne i katalitike mere za
poveanje bezbednosti.
KATALITIKI PARAMETRI BEZBEDNOSTI VOZILA zaslepljivanje
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
UZROCI NASTANKA SUDARA
-
20
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
MESTA NASTANKA SUDARA I KATEGORIJE NASTRADALIH
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
VRSTE SUDARA I STAROSNA DOB UESNIKA SUDARA
-
21
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Sistemi koji obezbedjuju informacije vozau u toku normalne
vonje,
Sistemi koji upozoravaju vozaa kada se verovatnoa nastanka udesa
poveava,
Sistemi koji aktivno pomau vozau da izbegne sudar,
Sistemi koji autonomno deluju neposredno pre, tokom i posle
sudara.
Prostor za unapredjenje bezbednosti vozila se nalazi u mogunosti
integracije, sistema katalitike, aktivne i pasivne bezbednosti!
Sistemi na vozilu koji pomau vozau mogu biti podeljeni na:
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Voza moe biti mnogo preciznije informisan i upozoren selektivnim
prepoznavanjem veeg broja kritinih situacija,
Sistemi koji aktivno pomau vozau tokom kritinih situacija moraju
biti znatno ee i preciznije korieni (na primer aktiviranje
BAS-Brake Assistance System moe biti izvedeno odmah po uoavanju
prepreke ispred vozila od strane radara),
Sistemi aktivne i pasivne bezbednosti mogu biti simultano
aktivirani u sluaju kada je sudar neizbean a radi zatite putnika
(kako bi se aktiviranjem sistemaza koenje smanjila kinetika
energija vozila pre sudara a sistemi pasivne bezbednosti bili
spremni da zatite putnike prepoznajui intenzitet sudara)
Kako rad sistema koji pomau vozau moe biti poboljan korienjem
dodatnih i preciznijih davaa?
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
-
22
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
47,000 mrtvih u 2003 na prostoru EU (oko 38000 mrtvih u
2011),
Oko 3.5 miliona povredjenih,
Ukupna socio-ekonomska cena: 200 milijardi ,
Nemogue je odrediti cenu patnje i bola.
U beloj knjizi o bezbednosti uesnika u saobraaju na putevima EU,
definisan je cilj smanjenja broja poginulih u saobraajnim udesima
na putevima EU za 50% do 2010 godine.
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Izvor: ETSC- European Transport Safety Concil
Cilj EU: 50% smanjenje broja mrtvih u saobraajnim
udesima do 2010.
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
-
23
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Fatalities on EU roads: past, present and future
0
10,000
20,000
30,000
40,000
50,000
60,000
70,000
80,00019
90
1991
1992
1943
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
EU-25 past EU-15 past EU-25 goal EU-15 goal
50.384
25.000
39.851
20.000Source: IRTAD, EU DG TREN
Broj neserea na putevima EU: prolost, sadanjost, budunost.
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
0
4.000
8.000
12.000
16.000
20.000
24.000
1965
1970
1975
1980
1982
1984
1986
1988
1990
1992
1994
1996
1998
2000
2002
2004
FranceGermanyItalyPolandSpainUKPortugalSwitzerlandSweden
Izvor: DECRA
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
-
24
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Inteziviranje analize situacija neposredno pred sudar (razvoj
sistema aktivne podrke putnicima tokom ove faze),
Dalje unapredjenje osnovnih elemenata aktivne i pasivne
bezbednosti,
Unaprednje projektovanja vozila uvaavajui sloene bezbedonosne
kriterijume,
Spreavanje sudara i ublaavanje efekata sudara kroz razvoj
sistema pomoi vozau.
Unapredjenje ukupne bezbednosti uesnika u saobraaju:
Kriterijumi Euro NCAP se odnose samo na osnovne parametre
pasivne bezbednosti (brzina vozila i tip sudara),
Standardni sistemi ABS, ESP, BAS nisu uvaeni tokom ovih testova
a ni dovoljno iskorieni u poveanju ukupne bezbednosti vozila.
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Prevrtanje 200.000 (5%)
600.000 (20%)
800.000 (25%)
1.5 million (50%)
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
-
25
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Aktivna bezbednost- Elementi za dalje unapredjenje
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Pre Crash faza- Integracija Aktivne i Pasivne bezbednosti
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
-
26
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Pre Crash faza- Uoavanje prepreke i aktiviranje sistema aktivne
bezbednosti
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
-
27
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Voza je jedinstven kontroler vozila,
Voza je i pored toga najbolji kontroler vozila,
Okolina
Voza
Vozilo
97 % svih saobraajnih neserea uzrokuje voza,
97 %
40 % nesreca mogu biti sprecene sistemima koji upozoravaju
vozaca,
60 % nesrea mogu biti spreene sistemima koji kontrolisu rad
vozila tj. njegovih podistema.
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila
BEZBEDNOST VOZILAProf. dr Dragan Aleksendri
Napredne tehnologije budunosti
Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu
Katedra za motorna vozila Predmet: Bezbednost vozila