Etno-kua
EVO OVO SU MOJE BELEKE, KOJE NE SADRE PODATKE SA PREZENTACIJA,
VE SU NJIHOVA DOBUNA...
MOGUE JE DA SAM PRILIKOM ZAPISIVANJA NA PREDAVANJU NAPRAVILA
GREKE, PO PITANJU NEKIH NAZIVA...
KOJU GOD GREKU PRIMETITE, ISPRAVITE JE I OBAVESTITE I MENE,
KAKAO BIH I JA SAMU SEBE ISPRAVILA...
Sreno uenje!!!! (Panonska kua
nemam zabeleke
Dinarska brvnara
ATULA = kameni podzid Kada su brvnare ukopane, onda se gradi
kameni podzid, na koji se zatim gradi zid od drveta. Ovo se ini
kako drvo ne bi istrulelo.
U Srbiji je vrlo teko nai brvnaru u punom smislu te rei (odnosno
da je sagraena od brvana). Brvnare u punom smislu te rei mogu se
nai u Bosni.
Na prostoru Srbije talpare su najei oblik dinarske brvnare.
Talpe se reaju horizontalno. Talpe se vezuju na dva naina:
vezivanje na ert ili usek (19. vek) talpe se usecaju na krajevima I
vezuju jedna za drugu; veza talpi na unizu (20. vek) na ugaonoj
gredi se uniu talpe, koje su istesane na svojim krajevima. Zidovi
se ne oblepljuju ni spolja ni iznuta, ve se na njih nalepljuje
malter. Najei krovni pokriva je indra. INDRA = vrsta drvenog crpa,
drvene daice Tamo gde u blizini naselja ili kue postoji kameleon
krov se pokriva kamenim ploama eramida je vrlo teak materijal.
Dinarske brvnare, koje su pokrivene eramidom moraju imati blai
nagib, jer bi u suprotnom dolo do modifikacije krova. kriljci se
privruju nekom posebnom vrstom eksera. eramida je krovni pokriva
karakteristian za istonu Srbiju. Zlatibor je monoetnika sredina. Na
Zlatiboru krst na krovu ima drugu funkciju od prikazivanja
veroispovesti, ve da bi se odganale zle sile, zato to je u kui sa
fotografije na slajdu umiralo mnogo ljudi. U sobi spavaju samo
bolesni, stariji i porodilje (soba je reprezentativni deo kue) U
kui se odvija svakodnevni ivot. to se enterijera tie, vano je znati
sledei. Niski horizont je zastupljen juno od Save I Dunava, a
visoki severno od njih.
Zapadna vrata na dinarskoj brvnari se nazivaju malim, a istona
velikim. No, ne moraju njihove dimenzije biti u skladu sa ovim
nazivima.
Dvorite je podeljeno na : isto (u ovom delu borave ljudi) I na
prljavo (na zapadnoj strain, za smetaj stoke, stone hrane I
ubrite)
Istona strana se u kosmologiji vezuje za ivot, a zapadna sa
smru.
U blizini Topole postoje narativi o beanju od nemaca, kroz mala
vrata.
Ognjite je etvrtastog oblika I poploano kamenom. Uz ivicu jednog
dela ognjita pobodena su dva kamena PREKLADA ili PRIJEKLADA, koja
su spojena drvenom gredom, koja je izdignuta iznad nivoa ognjita.
Ognjite je simbol porodinog okupljanja, simbol porodice uopte i
simbol porodine kohezije. Sva mesta, koja su bila blizu ognjita,
bila su porodina svetinja i bila su propraena odreenim tabuima. U
Brankovini kua prote Mateje Nenadovia je sruena, ali ognjite nikad
nije uniteno, ba zbog tih tabua. Ukoliko bi neko unitio preklad,
smatralo se da e u istom trenutku umreti neko od lanova porodice.
Preklad su u izvesnom smislu porodina relikvija. Iznad ognjita
nalazio se ERJEN, ploa od ispletenog prua, na kojoj se suila
letina. PERDA = ograda, koja je postavljena uz istona vrata, kakao
bi se ognjite zatitilo od udara vetra i sl. Izraivana je od dasaka
i aovaca (fino obraene daske, koje su urebljene jedna u drugu.
SOFRA, SINIJA Za sofrom su najpre sedeli mukarci, a tek posle ene i
deca. Time se naglaavao ideal porodine hijerarhije. Naglaavanje
porodinog ranga stareine (domaina): stolica na kojoj je sedeo
domain nazivala se STOLOVAA, imala je naslon za lea i ruke; takoe,
stareina je sedeo u proelju licem okrenut ka istoku. Svi muki
lanovi porodice su imali pravo da uestvuju u odluivanju.
Hijerarhija po polovima je bila mnogo izraenija nego po starosti.
Enterijer kue je skromno ureen VERIGE = lanci za dranje kotla nad
ognjitem. NAVAR = korito u kome se mesi hleb DOLAN = je pretea
dananje visee kuhinje; radi se o polici U kui se nalazi loite za
pe, koja se nalazi u sobi. Dinarske brvanare su dvodelne. Osnovni
deo enterijera sobe bila je slavska ikona. PENJACI = keramiki
lonii, koji odaju toplotu. Sa istone strane nalazili su se kua,
zgrade za goste (vajati), mlekar, ko, ambar. Na zapadnoj strani
mogla se nai KACARA = za smetanje rakije i turije Gostinjske zgarde
su sluile za smetaj putnika namernika, trgovaca, predstavnika
vlasti, koji su se nekim poslom dolazili u selo (osnovna f-ja). No,
one su demonstrirale i ekonomski status porodice, jer su ih gradili
samo bogati. LENKA ili SRG = drvena motka, koja je bila kaena na
tavanske grde, a na kojoj se kaila odea U vajatima nema grejanja.
Razboji se ne nalaze u vajatima, ve u sobama. Muzejska
reprezentacija gde su razboji smeteni u vajatima je pogrena. Tkalo
se mahom zimi. Na istonoj strain nalazila se I pekara.
Ko za kukuruz se podizao od zemlje (tla), kako se kukuruz ne bi
pokvasio. U ambarima su postojale pregrade za svaku vrstu
itarica.
Oko glavne kue nalazili su se njiva, vonjak, panjak I
zabran.
Od 1860. godina knez Milo izdaje naredbu o zbijanju seoskih
naseobina. Ova naredba se dobro sprovodila u Mavi, ali je u
planinskim krajevima bilo problematino. Uoravanje seoskih
naselja.
Pravci razvoja kua (kua u umadiji, kua u zapadnoj Srbiji) ardak
viespratna kua
ardaklija viespratna kua sa podkrovljem
BONDRUNA KONSTRUKCIJA = drvena konstrukcija, koja se ispunjava
razliitim materijalima.
KOMIN = kappa za sakupljanje dima
Kua u umadiji dobija tavanicu. Ognjite se pomera uz zid, koji
deli kuu od sobe.
Na umadijskoj kui nema drugih vrata. Najvei broj kua je porean
pored druma. Razmak izmeu kua je mali. Samo kue, koje su udaljene
od druma su razbijene. Smanjio se obim dvorita.
Krajem 19. veka dolazi do raspada porodinih zadruga. Razlozi za
to su razvoj robo-novane, industrijalizacija I razvoj
individualistike ideologije. Prestaju da se grade vajati. Kua u
zapadnoj Srbiji : VENANICA = krovna greda, koja dri rogove. Zadrava
se strmina krova, koju nalazimao na dinarskoj kui.
Kod kue iz zapadne Srbije, za razliku od umadijske kue, na dve
prostorije deli se samo soba, ne I kua.Moravska kua
imate u obliku uslikanih beleaka, poslato zajedno sa ovim
dokumentomKosovska kua sa tremom
imate u obliku uslikanih beleaka, poslato zajedno sa ovim
dokumentomEtno-kua (09.11.2010)GLOKALNO = lokalni odgovor na
globalni proces
Koleginica prikazivala tekst Ljiljane Gavrilovi vezano za
etno-kue i konstruisanje identiteta.
Sela su se toliko izmenila da poinju da lie na gradove. Sadanji
izgled sela je u velikom diskontinuitetu sa prolim izgledom, pa je
teko pratiti identitetsku paralelu sa prolim i sadanjim
stanjem.
Zato etno-kue nastaju i koja je njihova povezanost sa
identitetskim pitanjem?
Razlika izmeu muzeja na otvorenom i etnoparkova. Muzeji na
otvorenom su muzeji u kojima su prikazana samo arhitektonska
zdanja. Etnoparkovi, osim arhitektonskih zdanja u njima je prikazan
i odreeni kulturni ivot; odravaju se manifestacije i ljudi na
odreeni nain ive u etno-parkovima (primer za etnopark Skanzen).
ZATVORENI/OTVORENI sistemiZatvoreni sistemi su takvi sistemi u
kojima nema potrebe za komunikacijom sa irom zajednicom. Otvoreni
sistemi su oni sistemi, koji su otvoreni prema turistima.
Za etno-kue je karakteristino da su ih stvarali pojedinci ili
lokalno stanovnitvo da bi sauvali svoj identitet. One se mogu nai i
u nekim mestima, koja su udaljena od glavnih puteva i slino. One su
pre svega u f-ji SAMOODREENJA, odnosno odreenja sopstvenog
identiteta ili identiteta lokalne zajednice. SPOMEN-KUA primeri:
kua Vuka Karadia (neoriginalna, u smislu da vuk nije u njoj iveo),
kua ivojina Miia (originalna)
Primer za etno-kuu je neka kua u selu Jazak, Fruka Gora, nastala
je privatnom inicijativom jedne ene etno-selo Stanii je nastalo
brikoliranjem raznih elemenata (recimo moemo nai kue iz ratnog
perioda, kue koje su kao iz bajki i slino). Zbog ovog brikolaa
profesorka dovodi u pitanje prefiks ETNO (zato je i napisano pod
znake navoda).
Etno-kua Go, Vrnjaka banja; profesorka, takoe, dovodi u pitanje
sam prefiks etno, poto ova kua u arhitektonskom smislu ne lii ni na
ta to je etno. Zavese u kui su baroknog stila, a jedino to se u
ovoj uslovno reeno etno-kui moe nai kao etno je etno-hrana. No,
ukazano je na predavanju da ne treba zanemariti injenicu da sami
ljudi doivljavaju ovu kuu kao etno-kuu, bez obzira ta mi
mislili.
Etno-kue su mahom zatvoreni sistemi, dok su ugostiteljski
objekti otvoreni. Ugostiteljski objekti su otvoreni, zbog toga to
su namenjeni konzumaciji, kako od strane domae, tako i od strane
publike.
Etno-ambijentalne celine: Kotunii i Drvengrad
Kotunii Kotunii predstavljaju primer glokalnog U Kotuniima se
proizvode eko-proizvodi.
Dom Anelije Mili, u kojem se prodaje runo izraena odea.
Prodanovia magaza pretvorena je u muzej, u njoj se nalaze
etno-predmeti iz 19. i 20. veka; preneta je iz sela Pranjana;
Prodanovia magaza je proirena u jednom svom delu, naknadno zarad
turistikih potreba.
Kotunii su poeli da se izgrauju u drugoj polovini 90-tih god.
20. veka.
Ovo mesto je korieno u politike, marketike svrhe, obino
narodnjakih stranaka. Inae, narodnjake strane, vrlo esto koriste
pontencijal etno-stvari. Selo je u poetku najvie povezivano sa
kotunicom, a kasnije u njega navraa Velimir Ili.
Drvengrad
izgraen 2003. godine
Kusturiina kua primer brikolaa
Drvengrad ima urbanu strukturu. U centru postoji trg. Mada je po
povrini Drvengrad isti kao i Kutunii.
Ulice su dobile nazive po slavnim linostima i revolucionarima e
Gevara.
U Drvengradu postoje fiktivni zarobljenici, koji su olieni kroz
lik Havijera Solane i Dorda Bua.
U Drvengradu, predmeti nisu samo iz 19. veka, ve i iz 20. veka,
a na to ukazije izmeu ostalog, poret, koji smo mogli da vidimo na
jdenoj od slika.
Drvengrad poseuju skoro sve politike stranke i linosti iz
politike. Poseivali su ga Boris tadi, Dinki, Kotunica, kao i
porodica Karaorevi, itd.
Balkansko-orijentalna kua (u tekstu koriena skraenica b-o kua) U
balkansko-orijentalnim naseljima ulice su uske i krivudave. to se
kua tie, one su imale visoke ograde, koje su odvajale dvorite od
ulice.
Primer b-o kue je konak kneza Miloa na topideru, kao i Amidin
konak.
MUEPKE ili MUARABIJE su drvene reetke na prozorima, koje su
imale f-ju da zatite enska lica od prolaznika.
ERKER = ispad van gabarita zgrade, kako bi se dobilo proirenje
prostora.
Kua Dimitrijevia u Leskovcu je primer kue sa dva erkera.
Paini konaci u Vranju, su primer kue gde postoji samo trem u
prizemlju, koji se naziva AJAT. Znai, na ovoj kui nema ardaka.
Tipovi b-o kua: simetrini i asimetrini tip
Primer simetrinog tipa je konak knjeginje Ljubice
Centralna prostorija u kuama simetrinog tipa je DIVANHANA.
Primer za asimetrian tip kue je jua Hadi-Todorovia u Niu, koja
je unitena 1944. godine.
Karakteristino za asimetrini tip kue je da umesto divanhane
postoji prostorija, koja se naziva ODAKLIJA. Odaklija je prostorija
sa ognjitem, koja zimi slui kao kuhinja; za razliku od divanhane
odaklija ne povezuje sve prostorije u kui.
U kui, generalno gledano, postojala je podela na radni i
reprezentaitvan prostor, kao ina prostor, koji moemo nazvati
zimski/letnji. Zimski deo je obino predstavljalo prizemlje, jer je
imalo deblje zidove, pa je bilo lake za grejanje. Sprat je, pak,
zgodan za leto, jer ima puno prozora, pa je moglo lake da se
provertava.
MUTVAK = kuhinja, kao zasebna zgrad u dvoritu; u njemu se hrana
spremala i odtale dovodila u kuu.
Ognjie je uvek bilo pomereno pored pregradnog zida, ima kapu, i
oko njega (ognjita9 stajale su razne posude kao to su crepulje, sa,
kotao, zatim sitno posue, koje se naziva tave; takoe, oko ognjita
su stajali i tronoci.
Kua, u njoj se samo sprema hrana; hrana se ovde nikad ne
konzumira, za razliku od seoske kue, gde se hrana konzumira na
mestu gde je i spremana.
Deo ardaka, koji je namnjen komunikaciji je vizuelno odvojen od
dela ardaka, koji je namenjen za odmor i uivanje. Deo ardaka, koji
je namenjen za odmor i uivanje je bogato ureen, prekriven je
ilimima, i tu se du dva ili tri zida nala tzv. MINDERLUCI.
Minderluci su niska sedita u kojima se sedi u turskom sedu. Na
ardaku se nalazi i dekorativni kafe-odaci, koji su sluili za prenje
kafe. U dvoritima b-o kua nalazilo se orijentalno cvee, lepi
travnjaci, itd. Obino se nastojalo da se iz oblinjeg pozoka
jazovima dovede voda u dvorita. Skoro u svakom dvoritu je tekla
voda.
U delu divanhane, koji je uzdignut za stepenik ili dva, nalaze
se minderluci, au centralnom delu vrsta pokretne pei, koja se
naziva MANGAL. Na mangalu se obino spremala kafa.
PE SA PENJACIMA; na njenoj bonoj strani grejala se voda za
kupatilo, pa je kupatilo bilo vrlo blizu ovih pei.
Na minderlucima se nikad nije spavalo. Spavalo se na podu
U b-o kuama poklanjala se posebna panja izradi tavanica. One su
bile bogato dekorisane. Postojale su dekoracije u obliku rombova,
trouglova, ali centralni ornament na tavanicama je bio kruni. Ove
tavanice su izraivali MIJACI (predstavnici makedonske etnike
grupe).
U b-o kuama postojala je posebna prostorija za dranje krinja,
odnosno za dranje garderobe. EKMEDE = krinje u kojima se drao
novac
HAVALA = zabrana vienja ene
S obzirom na to da imamo zabranu vianja ena, prostorije za goste
su graene izvan kue, najee uz kapiju. Takoe, ove zgrade su bile uz
kapiju, kako bi se ivot porodice ovijao nometano.
KAPIDIK = vrata na bonoj strani dvorita, koja su vodila u
susedna dvorita. Ova vrata su omoguavala enama da se kreu iz jednog
dvorita u drugo bez izlazka na ulicu tj. javni prostor. Primeri za
b-o kue, koje moemo nai u Beogradu su; Vukova i Dositejeva kua,
Manakova kua, kafana znak pitanja. Konak knjeginje Ljubice i konak
kneza Miloa spadaju u PRELAZNE oblike b-o kua.
Da se zakljuiti da na prostoru Beograd ima vrlo malo b-o
kua.
Posle Drugog srpskog ustanka, 1815. godine, dolazi do masovnijeg
priliva srpskog stanovnitva u Beograd. Ti Srbi su u peiodu od 1815
do 1825. godine, gradili kue u balkansko-orijentalnom stilu.
Unutranjost kua je bila ureena po turski, ali su postojale i neke
sobe koje su bile ureene na evropski nain.
1820-tih godina, PIRH, putopisac, pisao je o tome kako su
sobeureene na evropski nain i govorio je o tome kako su u tim kuama
postojala ogladala, koja su u b-o kuama bila zabranjena.
1817. godine podignut je konak kneza Miloa (Gospodarski konak);
ima je izmeu ostalog i radnu sobu sa pisaim stolom i
trpezariju.
Prva osoba, koja je imala sobu sa klavirom i pravim krevetom
bila je Anka Obrenovi Konstantinovi, erka Jevrema Obrenovia.
Sledei period je od 1825 do 1833. godine i on predstavlja
PRELAZNU FAZU. Karakteristike b-o kue se kombinuju sa evropskim
elementima, s tim to dominiraju orijentalne karakteristike.
(Primer: konak knjeginje Ljubice knez Milo je hteo da od ovog
objekta napravi svoju rezidenciju; evropsko na ovom konaku je to da
postoje dekoracije na fasadi, kao i to da su prozori zasvedeni
(imaju svodove), dok su na tavanicama prisutni barokni elementi, to
nije sluaj sa preavim orijentalnim kuama. Konak kneza Miloa na
topideru, takoe, spada u kue prelaznog oblikaa, njega je kao i
konak knjeginje Ljubice radio neimar Hadi nikola ivkovi; konak
kneza Miloa je graen od 1831 do 1834. godine. U ulici Gospodar
jevremova, postoji kua trgovca Miloja Boia i ona takoe spada u ovu
prethodno opisanu vrstu b-o kua. Na ovoj kui nalaze se na fasadi
elementi iz klasicizma.)
Nakon Prvog hatierifa iz 1833. godine, Srbija dobija politiku
autonomiju i orijentalno poinje da se doivljava kao nazadno,
nemoderno, nasuprot Zapadu, koji se doivljava kao napredan i
moderan. Srbija je u to vreme imala tendenciju da se vrati
evropskim civilizacijskim okvirima, s toga pojavljuju se negativne
ocene prema Turcima i te negativne ocene su predstavljale osnovu za
graenje sopstvenog identiteta i oslobaanje od Turaka.
Trei period 1833-1839, preovladavaju savremene zapadne
koncepcije. Vie se ne angauju domae arhitekte, ve se one dovode sa
Zapada. Ovo dovoenje stranih arhitekata, traje sve dok se nai nisu
odkolovali na Zapadu, a potom vratili u svoju zemlju.
Period 1862-1867, vladao knez Mihajlo. Pomenut dogaaj na ukur
esmi. 1867. godine veina turaka naputa Beograd i to naputanje je
bilo jo vei podstrek da se ukloni svaki trag orijentalnog tipa
arhitekture. PODKALJAJA = u prevodu znai podgrae
KALE = na turskom znai tvrava
Odevanje (16.11.2010)Kljuni termini su FIKSIRANI I MODNI
KOSTIM.
Definicija odee: Odea je skup telesnih modifikacija i/ili
dodataka telu, koje pokazuju osobe u komunikaciji sa drugim
ljudskim biima.
Ako prihvatimo ovu definiciju, onda pod odeom podrazumevamo
tkaninu, miris, boju odee, pa zatim i frizura, kao i sam oblik
tela, i slino.
FIKSIRANI KOSTIM se vezuje za izolovane zajednice.
MODA se vezuje za Zapad.
Savremene studije odee govore o tome da se i fiksirani kostimm
podloni promenama. Takoe, smatra se da se i tradicionalnim
kostimima moe izraziti idividualnost, nasuprot starim teorijama u
kojima je smatrano da se tradicionalnim kostimom izraava samo
kolektivni duh.. Znai prevaziena je striktna razlika izmeu
tradicionalnog i modernog kostima.
Putem odee se odraava status i evo primera: farmerke su nekada
bile odea farmera i plavih okovratnika nia drutvena klasa; noenje
markirane odee odrava visok ekonomski status; U Dalmaciji devojke
su nosile male, okrugle, crvene kape da se oznaio njihov status
devojke; Sinovi jedinci u banatu i Junoj Srbiji nosili su minuu u
jednom uhu i na taj nain je bio obeleen njihov socijalni i porodini
status.Materijali:
Od konoljenog platna se prave koulje i gae. Od grubljeg
konopljenog platna se prave posteljina i slamarica.
MELEZNO PLATNO = meavina konoplje i pamuka; takoe, se koristi za
izradu koulja i gaa
Gae i koulje se jo izrauju i od LANENOG PLATNA.
Najkvalitetniji pamuk se uzgajao u Makedoniji. Od pamuka su
izraivane gae i koulje za sveane i praznine prilike.
SRPSKO PLATNO = predstavlja platno u koje se ubacuju niti
odreene irine, pa dobijamo platno na pruge; takoe, za koulje i
gae.
Konoplja, lan, pamuk biljnog porekla
Vuna ivotinjskog porekla
Vuna je mogla da se tka. On nje su pravljene pregae, suknje,
pojasevi, torbe. Pletene su arape, rukavice, kape.
Nakon tkanja vuna je mogla i da se valja i tako je nastajalo
SUKNO.
Opis kako se proc valjanja odvijao u VALJARICAMA: materijal je
potapan vrelom vodom, a drvene stupe, koje su se pokretale uz pomo
toka, su sabijale vunu i dobijalo se sukno. Sukno je nepromoivo i
od njega su pravljene muke akire, aljine, zubuni, gunjevi.
oja...
PUST ili FILC = dobijao se tako to se neupredena vuna rasproste
na odreenu povrinu, prelije vruom vodom i onda pritiska rukama ili
nogama; kasnije je u tu vruu vodu dodavan sapun, a poele su da se
koriste i metalne ipke za pritiskanje; od ovog materijala izraivane
su kape, kapuljae i pokrivai; kao i sukno, i ovaj materijal ne
nepromoiv
SVILA = uzgajanje svilenih buba je najvie bilo na Kosovu i
Metohiji i junom Pomoravlju
Najpoznatije je PRIZRENSKO PLATNO.
Koriena je i svila industrijske izrade.
BROKAT = od njega su izraivane suknje; u Crnoj Gori izraivane su
suknje od belog brokata, au Banatu od crnog brokata.Tipologija:
panonski tip (Vojvodina, umadija, Severna Srbija), dinarski tip
(jugozapadna i zapadna Srbija9, centralnobalkanski tip (Kosovo i
Metohija, juno Pomoravlje), opski tip (jugoistona i juna
Srbija).
Razlika izmeu panonskog i dinarskog tipa koulje
Panonski tip koulje se io od dve polovine platna, koje su se
prvo nabirale i spajale na ramenima. Nakon toga vreno je
uglavljivanje rukava.
Dinarski tip koulje se io od jednog komada platna, napravljen je
otvor za glavu, ispod pazuha su ubacivani klinovi, kako bi se
dobilo proirenje za rukave, a potom su uglavljivanj rukavi.
Panonski tip:
ensku odeu su inile koulja panonskog tipa u kombinaciji sa
SKUTI, GORNJA I DONJA SUKNJA, PREGAA, PRSLUK.
Koulja panonskog tipa je bila duine preko kukova. Svakodnevna
koulja panonskog tipa izraivana je od konopljenog platna, a rukavi
su ukraavani vezom.
SKUTI = podsuknja, nosila se do tela; nije noena druga vrsta
donjeg rublja. ene nis nosile gae. Do druge polovine 19. veka u
evropi, i na zapadu gae su iskljuivo bile muki odevni predmet.
Svaki premet, koji je vrio difurkaciju tela ene je bio nemoralan i
gae su nosile samo krtizane. Osim kurtizana, gae su mogle da nose i
devojice, ali samo do puberteta. Gae su, dodue, nosile i dame iz
visokog drutva prilikom sportskih aktivnosti, kao to je jahanje. U
drugoj polovini 19. veka gae poinju da nose ene, koje su ivele u
urbanim sredinama, kako na Zapadu, tako i kod nas.
DONJA SUKNJA = noena je samo praznicima; na rubu je bila
dekorisana vezom; bila je dua od gornje suknje da bis etaj vez
mogao videti.
GORNJA SUKNJA = ide preko donje suknje; praznine su izraivane od
plia, tofa, svile (radi se o kupovnim materijalima). PRSLUK =najee
je crne boje i izraivao se od istog materijala, kao i gornja
suknja. Mogao se zakopavati uz pomo dugmadi ili pertlanjem.
Zatim je na predavanju ukazano na slinosti i razlike izmeu
prsluka i korseta. Prsluk je proisteko iz korseta. No, dok je
korset imao f-ju da preoblikuje ensko telo tako da istakne ennske
atribute, prsluk ima f-ju da neutralie polne atribute ene, odnosno
da enske grudi pritegne uz telo. Prsluk je imao i PEEVE, koji su
bili priivani na donju ivicu. Na donju ivicu priivani su kvadratii
od iste tkanine kao i prsluk (postojanje peeva moglo se uoiti i na
srednjeevropskom korsetu).
PREGAE = su noene samo radnim danima, retko praznikom. U velikim
mestima nikada nisu noene praznikom. ile su se od kudeljnog platna,
imale su karnere.
Zimi su noeni GRUDNJACI i KOUCI.
Kouci, koji su noeni priikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti
nisu bili dekorisani. Redue u kui su koristile jedan te isti kouh
prilikom obavljanja svojih aktivnosti.
Kouci su titili izmeu ostalog ensku odeu od prljanja.
ZLATNA KAPA (ZLATARA) = ovu kapu nosi devojka prilikom svadbenog
rituala; kapa se sastojala iz dva para kraka. Dui par ima duinu od
80cm, a krai 13cm. Sa prednje strane kapa je ukraena buketom od
vetakog cvea. itava povrina kape je dekorisana zlatovezom. Ovu kapu
su iskljuivo nosile bogate paorke (buroarske devojke). Kapa nije
noena samo prilikom svadbenog rituala. Devojka ju je nosila sve do
roenja prvog deteta, kada konano dobija status udate ene. Dok ne
rodi prvo dete ima status neveste.
Devojke su radnim danom nosile marame, a praznikom su ile
gologlave.
Krai par kraka na zlatari pokriva vrat.
Zlatara predstavlja etniki marker jer su je nosile iskljuivo
Srpkinje.
Zlatara nastaje 1860. godine.
Prof. je zatim pitala zbog ega je ova godina znaajana u istoriji
Vojvodine?
U ovo vreme Vojvodina je bila pod Habzburkom monarhijom. Od
polovine 19. veka u njoj se deava sledee: revolucionarni pokreti
1848. godine, zatim ukinuti su feudalno-kmetski odnosi i narod se
bori za nezavisnost.
1851. godine dolazi do Bahovog apsolutizma (Aleksandar Bah je
bio ministar unutranjih poslova.)1860. godina Franjo Josif ukinuo
zvanino autonomiju Vojvodine, koja je u prethodnom periodu bila
formirana (ne znam tano koje godine...)- DEGA = nastala je
stilizacijom marame vezane na pero; to je marama kvadratnog oblika,
koja se presavija po dijagonali, vee se na vratnom delu, a potom na
temenu.
Dega se za svaki dan ila od jeftinih materijala; za praznike od
svile i atlasa (atlas je materijal koji ima visoki sjaj).
Postojala je diferencijacija dega prema starosti:
1) mlade ene su nosile crvene dege
2) straije ene su nosile crne dege
ena zamenjuje zlataru za degu, onog trenutka kada dobije prvo
dete. Na degi zlatovez, odnosono sam vez nalazio se kakao na samoj
kapi tako i na vratnom delu.
Dega za razluku od zlatare nije bila etniki marker. Nosile su je
i Srpkinje, i Maarice, i Bunjevke i Slovakinje.
Od ovih dega to su ukraene zlatovezom postoji pria da je jedna
vredlea ak jutro i po zemlje.
to se obue tie, ene su nosile opanke sa obojcima i to opanke
kaiare.
OBOJCI su pravougaoni komadi platna, koji se uvijaju oko
listova, a koji su pridravani kaiem na opancima.
Opanci sa obojcima noeni su prilikom svakodnevnih poslova;
tokom, praznika noene su pliane papue, sa motivima rua na prednjem
delu papaua.
Zatim, na slajdu (prezentacije) imamo definiciju Burdijea i u
njoj pojam: PREDMET KVALITETA, sam kvalitet je odreen
drutveno-kulturnim injenicama; simbolike osobine predmeta, koje se
prepisuju na drutvenom planu.
Nakit je izravao povlaeni drutveno-ekonomski status.
Drutveno-ekonomski status bio je izraavan i preuzimanjem
suncobrana, kiobrana, rukavica (bile su moderne rukavice bez
prstiju), muf, modne cipele, ime, lepeza.
URAK = ogrta od tamnog plavog plia ili crne oje; postavljen
krznom i imao je kragnu od astragana (astragan je krzno od karakul
ovce, koja je poreklom iz Avganistana)
SEFERIN = je najcenjeniji dukat; veliki dukat oiven zlatnim
vencem i kamenom u boji, koji je mogao biti poludragi ili
dragi.
Poput zlatare i dukati se javljaju 1860. godine.
MUKA ODEA U BANATU (30.11.2010) letnja odea iz Bake i Banata je
vrlo slina. Sastavni delovi lenje odee su: koulja panonskog tipa,
koja se nosi preko dugih irokih gaa, prsluk. Svakodnevna koulja se
pravila od grubog platna, od konoplje i lana. Praznina odea se
pravila od pamuka. Bila je na grudima ukraena belim vezom, vezom u
boji i zlatovezim.
Mukarci iz imunijih kua nosili su preko koulje PORMET (?! nisam
sigurna da sam ovo ispravno zapisala) PORMET = zlatom izvezen
umetak, koji je prekrivao grudni deo koulje. Mladii su nosili
narukvice, komade plia izvezene zlatom i dekorisane ljokicama (ovo
se odnosi na ove iz imunijih kua).
Prsluk, crni sa ukrojenom pravom (upravnom) kragnom (ono to mi
zovemo ruskom kragnom) i reverima, zakopavao se uz pomo dugmad,
koja su se nazivala PULIJE. Pulije su bile od srebra ili neke druge
legure.
Zimi, mukarci su pored gaa nosili i akire. One su najpre bile od
belog sukna, a kasnije su izraivane od tamnijih boja. akire su bile
dvojako ukraavane:
1) ukraavanje sa vojnikim arama. 1873. godine Banat je bio deo
Vojne Krajne. Militarizaciaj tela je bio kulturni odgovor na
specifine drutveno-istorijske uslove. Vojnike are n akirama
odgovarale su oznaci pojedinih regimenti (Vojna Krajan je bila
izdeljena na regimente.)
2) ukraavanje uz pomo floralnih motiva, najee je bio zastupljen
motiv lala ovaj element je preuzet iz baroka; smatra se da su ba
zato to su nosili odeu sa motivima lala, mukarci u Vojvodini
prozvani lalama. DOROC = vrsta kaputa od belog domaeg sukna Takoe,
mukarci su nosili i koene odevne predmete, kao to je GRUDNJAK i
KOUH.
GRUDNJAK = je bez rukava i postavljen krznom.
KOUCI = su izraivani od smee i bele ovije koe; donje ivice
prednje polovine (pea) su se zavravale u pic, tako da su se ti
picevi preklopili kada je kouh zakopavan. Praznini su ukraavani
vezom u boji i ogledalcima.
PODMINJAK = kopa se pod miku i zato se tako zove
Momaki kouh je bio ukraen motivom MOMAKE GRANE. Na nekim koucima
se vidi da je taj motiv bio oparan i predpostavlja se da je
postojao obiaj skidanja momake grane, onog trenutka kada se momak
oeni. Obo skidanje momake grane ukazivalo je na promenu branog
statusa.
GUBERA = vrsta eira; plitke glave, a vei obodi
UBARE su bile bele i crne boje.
Mukarci su nosili opanke kaiare sa obojcima. Pod uticajem Nemaca
noene su i drvene klompe, u koje se stavljala slama da bi bile
toplije i udobnije. Papue sa konim licem noene su radnim danom, a
sa somotskim licem tokom praznika. Takoe, noene su i modne
cipele.
Predmeti, koji su nabijeni simbolikim znaenjem:
sako i pantalone (preuzeti iz graanske mode)
ubara od astragana (ASTRAGANKA)
TOKE = vrsta nakita; pozlaeni ili srebreni remeni, kaili su se
za jedno rame, sputali se do ispod grudi, a potom kaili za drugo
rame; bolje su bile one toke, koje su imale vei broj RUA (sastavne
komponente toka); toke su prevashodno bile obeleja momaka.
Duboke izme, tvrdih ili mekih sara (sari su deo izme od glenjeva
do ispod kolena)
URDIJA = dugaak kaput, postavljen, vatiran, odnosno ispunjen
pamukom; krojen u struku, sa do tri-etiri reda srebrne dugmadi.
Preko urdije mogle su se nositi toke. S obzirom na teki ekonomski
status seljaka u Vojvodini, postojala je praksa zajednikog ulaganja
u odevne predmete i iznajmljivanje. Ovo je imalo za cilj bolje
predstavljanje, radi ugovaranja to boljeg braka. To je bio pokuaj
zamagljivanja drutveno-ekonomskog statusa. KABANICA = imala je
uivene rukave; bila je vrsta ogrtaa; duine ispod listova; pravila
se od belog sukna; uiveni rukavi su bili vrsta depova u kojima je
odlagan duvan, uina, koja se nosila na put; kabanica se nosila
prebaena preko ramena; osim to je izraavala ekonomski status, moglo
je da izraava i odreenu profesiju, zato to su kabanicu nosili
profesionalni obani.
OPAKLIJA = ogrta od ovije koe, bez rukava, imao je prorez za
ruke; duine do lanaka; irok; sedam ovijih ili jagnjeih koa je moglo
bitiupotrebljeno prilikom njihovog pravljenja. Za razliku od
maarske, banatska opaklija nije bila bogato ukraena. Glavni ukras
na banatskoj opakliji je bila kragna od krzna, koja bi se podizala
kada bi duvala jaka koava. DUCIN = koni kaput dugih rukava,
zakopavao se od grla do pojasa; imao je kragnu od crnog jagnjeeg
krzna; imao je lic pozaci kako bi se olakalo kretanje
U 19. veku u Zapadnoj Evropi poinje da s epoklanja manje panje
mukoj odei. Mukarci poinju da oblae u formalizovana odela sa
kravatama, koja odravaju njihovu ukljuenost u sveru poslovanja.
Dekoracija na odelima je bial nepoeljna.
Urbani slojevi kod nas, su demonstrirali istu anksioznost kada
je u pitanju dekoracija muke odee.
No, sve to nije sluaj sa selom. U ruralnoj sredini, dekorisana
odea je bila odraz maskuliniteta.
Bilo je zastupljeno da su mukarci nosili suknje. Nosili su ih u
podruju Banata. Bile su kratke i plisirane (znai imale su kratke
falte). Bile su kraene belim vezom. Nosili su ih momci. Noene su u
sveanim prilikama i nedeljom. Ove suknje none su preko gaa. Suknje
su mukarci nosili u straoj Grkoj i Rimu. U zapadnom drutvu suknje
se iskljuivo vezuju za ene od 14. veka. Do 14. veka i mukarci i ene
su nosili haljine. Na Balkanu, u junoj Srbiji, su takoe, noene
suknje od strane mukaraca i one se nazivaju TOSKE. I Grci i Albanci
su nosili suknje i kod njih se te suknje, koje su nosili mukarci
nazivaju FUSTANELE. Suknja je starobalkanska tradicija. Na slici
Paje Jovanovia Borba petlova, prikazani su mukarci u
suknjama.Odevanje u severnim delovima ue Srbije i umadije u ovim
delovima imamo preanske uticaje (to su uticaji iz Vojvodine)
(do ili od nisam sigurna?!) 1830. godine koristi se koulja iz
jednog dela, koja je pritom bila duga do lanaka. Ne postoje kao u
Banatu zasebno koulja zasebno skuti (ovo se odnosi na ensku
odeu)
Dvopregani sistem: noenje prednje i zadnje pregae (pregae su
koriene kao oznaitelj branog statusa ene)
Vojnika uniforma je vrlo uticala na oblikovanje mukog
kostima.
U ovom periodu prisutna je odea iz orijentalnog inventara. Imamo
puno orijentalnih elemenata.
Seoski kostim u umadiji se uzdigao do nivoa nacionalnog
simbola.
ENSKA ODEA:
Prvi period: do 1830. godine
1830. godina se uzima kao vremenski graninik, jer je tada bio
uveden prvi Hatierif, a potom imamao i Drugi Hatierif. Srbija
dobija autonomiju.
- Koulja dinarskog tipa, nosi se uz jelek, pregau sukneni zubun
i aljine.
- ZUBUN = bez rukava; moe biti razne duine (do pola butine ili
do ispod kolena)
- ALJINE = su noene zimi; one su sa dugim rukavima; sa prednje
strane nisu zakopavane; nosile su se otvorene
- Devojke su kosu uplitale u 2 pletenice, dok su bile sasvim
mlade putale su ih niz lea.
Pletenice obmotavaju oko glave, kada stasaju za udaju.
Devojke su najee ile gologlave. Kitile su kosu cveem, travkama,
metalnim novcem, iglama i drugim metalnim nakitom.
U odreenim delovima umadije, tanije u Grui, Kaevu, Kosmaju i
Kolubari, devojke spremne za udaju su nosile plitku crvenu kapu,
kupolastog oblika, i ta kapa se nazivala ELEPA.
- Putopisci Buzbek i Braun napominju da su devojke nosile ovu
kapu u svojim putopisima, 16. vek.
- U svadbenom ceremonijalu, neveste su koristile SMILJEVAC =
nevestinska kapa; pripremala ga je sama nevesta uz pomo drugarica
na ritualan nain, pevanjem obrednih pesama.
Svaki detalj na kapi je imao simboliku ulogu; smiljevac je
sadran naniz novaca, mogao je da sadri i do 300 novia, bilo
austrijskih cvanciha ili turskih (neki njihovi novii). Meu tim
novcima, mogao je biti i zlatan novac. to ima vie novca, vei
drutveno-ekonomski status. Od cvea stavljana je majina duica, nana,
bosiljak. Najdominatnije cvee je bilo smilje (imalo je f-ju zatite
plodnosti; zatita neveste , koja se nalazi u liminalnom poloaju
prilikom udaje.)< bosiljak ima svoje apotropijsko znaenje;
smilje je deviansko bilje; takoe, na smiljevcu su postojale i
trake, koje su padale niz ui i imale su funkciju zatite. (cilj je
proizvodnja buke, kako bi se odagnali zli demoni). Na smiljevcu su
postojala i PAUNOVA PERA. Ona su imala ulogu zatite. Okca na ovim
perima su imala mo da odvrate zle poglede. Ona su zaustavljala
dejstvo urokljivih oiju. Osim magijske zatite, ova pera su izraaval
i socijalnu diferencijaciju. Paunova pera su se kupovala, pa ih
nisu mogli svi priutiti. Siromane devojke su u svojoj nevestinjskoj
kapi stavljale pera iz urki i kokoi. DUVAK ili PREVEZ = beli pekir
od tankog belog platna, koji je padao niz lea do ispod kukova;
nevesta ga je koristila za pridravanje smiljevca, kada se klanjala
da poljubi ruku bitnijim svatovima.
Nakon venanja prvih 40 dana neveste su nosile smiljevac svaki
dan, a potom samo za praznike do navrene prve godine. Nakon toga,
kapa bi se ralanjivala. Novac je uvan kao veliko bogatstvo ili bi
bio pozajmljivan siromanim devojkama za njihove smiljevce. Nakon
skidanja smiljevca, ena bi na glavi poela da nosi konu.
KONA = sastojala se iz dva dela, podloka od lipove kore (bila je
elipsastog oblika) i ubadaa (bela marama kvadratnog oblika, koja je
savijena po dijagonali i ija su sva tri kraja slobodno padala).
Kona se nosila nakon smiljevca. Sa prednje strane stavljala se
ukrasna traka pod nazivom KUMA. U umadiji drveni podloak kone
postavljan je na teme, pa je prednji deo glave bio nepokriven.
Poloaj koe oznaavao je regionalni identitet. Po poloaju kone, izmeu
ostalog, razlikovale su se ene iz umadije od ena iz beogradskog
kraja. ene su nosile opanke od netavljene koe i bili su domae
radinosti.
Drugi period: 1830 1875. godina
Jaanje preanskih uticaja; jaa i uticaj orijentalnog naina
odevanja, koji potie iz urbanih sredina.
umadijaks nonja je po estetskim vrednostima u ovom periodu
dostigla najvii stepen u svom razvoju.
Preanski uticaji se ogledaju na nivou koulje; posebnu stilsku
odliku koulje predstavljaju rukavi, koji su bili ukraeni razliitim
tehnikama veza; rukavi su bili nabrani neposredno iznad lakta,
odakle su se lepezasto irili prema aci.
Udate ene i one koje su stasale za udaju nosile su 2 pregae.
Neveste su nosile samo 1 pregau.
Prednaj pregaa je bila iroka i ukraena raznim ilimskim arama.
Zadnaj pregaa je bila manja, crna i samo pri dnu ukaraena.
Nosili su se jeleci, zubuni. Zubun dostie svoj estetski
vrhunac.
PAMUKLIJA = potie iz orijentalnog inventara; pravljena je od
pamuka; ispunjena je njime; protepan u redovima, pa su se dobile
karakteristine pruge; postojale su pamuklije bez i sa rukavima.
Pamuklija bez rukava se zakopavala spreda, dok su kod pamuklije sa
rukavima prednje strane bile na preklop (postoji poseban naziv za
ove prednje strane, ali ne uspeh da zapiem). FES = fesovi, koje su
nosile ene bili su plii od onih, koje su nosili mukarci. enski
fesovi su bili 5cm. Ukraavani su crvenim, svilenim kiankama,
metalnim noviima ili pak TEPELUCIMA.
U ovom periodu i dalje se nose smiljevac i kona.
Od obue nosi se stariji umadijski opanak zanatske radinosti.
Ovaj opanak je imao iljak. Nosile su se i JEMENIJE = plitke cipele
crvene boje, koje su izraivane u Jemenu.
Trei period: 1875 1914 (od sticanja nezavisnosti do Prvog
svetskog rata)
Na seoski kostim u ovom periodu u velikoj meri utiu srpski
graanski kostim i moda. Seoske ene su poele da nose suknje, koje se
nazivaju VUNJARKE ili VUNJAE. Pojava suknje je istisnula zadnju
pregau i zubun. Suknja je menjala duinu i nain ukraavanja prema
zahtevima mode. Mlae ene su je dekorisale kupovnom ipkom ili su
priivane bordure sa vezom ,koji je bio ekvivalentan onom, koji se
nosio na arapama.
Koulja se kroji prema zahtevima tadanje mode.
Jelek se kroji od plia, sa zlatovezom i ukraen je zlatnim
gajtanima. Pregaa je crne boje sa utkanim floralnim elementima.
Komplikovano oglavlje iz prethodnih perioda se zamenjuju.
Devojke sve ee idu gologlave i frizuru oblikuju prema zahtevima
mode. Sekle su ike, talasasto oblikovale kosu i sl.
Neveste su od 1860-tih godina smiljevac zamenile fesom, koji je
imao neke dodatke. Ti dodaci su: veni od vetakog cvea i beli veo.
(ovo je bilo pod uticajem gradskih nevesta).
Udate ene su nosile kone, koje su postepeno zamenjivane fesom sa
tepelukom. (to isto ulazi iz gradske sredine) Oko fesa obavijane su
pletenice, a oko njih traka, koja se naziva BARE.. Ovu traku nosile
su samo udate ene i traka je bila od svile ili plia i dekorisana.
Fes sa tepelukom mogle su nositi i devojke, ali sa bareom samo
udate ene.
TIFLETNE = obua na niranje
Nakon 1870-tih godina u srpskom graanskom kostimu, postojala je
vratna marama, libade (neka vrsta ogrtaa) i bajader (pojas). Ove
tri stvari su prenete iz gradske, urbane sredine na selo. Vratna
marama je na selu noena praznikom.
Najea svadbena kombinacija je bila: libade i bajader. Srpski
graanski kostim je imao nacionalnu konotaciju. Oznaavao je
nacionalni identiet i istu konotaciju je imao i u seoskoj sredini.
Noenje elemenata srpskog gra]anskog kostima na selu zadovoljavao je
potrebu seljanki da se identifikuju sa socijalno i kulturno
superiornijim varoankama.
Vratna marama, libade i bajader su vrlo skupoceni, pa je njihovo
posedovanje, odnosno ne posedovanje izraavalo socio-ekonomske
razlike. Seljaci su troili mnogo para na ovu odeu, to je
zabrinjavalo urbane krugove. Smatralo se da e seljak, zbog velikih
rashoda postati plen zelenaa.
Zatim je prof. proitala neki citai iz lista Domaica
Ideal-tipski model nonje je bio naruen uplivom modernih
elemenata..
Opadala je domaa radinost, kao to je npr, uzgajanje biljaka i
prerada vune. Uvozila se roba iz inostranstva.
Nestanak tradicionalne nonje se povezivao sa nestankom
nacionalnog identiteta (odnosno strahovalo se od njegovog
nestanka).etvrti period: izmeu dva rata
Pojednostavljanje i tipiziranje koulje
Crni jelek od plia, pliana kecelja ukraena floralnim
elementima
Postoje dva tipa suknje:
1) kraa plisirana suknja, duine do pola listova; karo dezen (u
umadiji ovakava dezen se nazivao u kocke)
2) jednobojna, imala je prugastu arru na donjem rubu
oglavlje je najvie pojednostavljeno
devojke su ile gologlave ili su nosile kupovne marame, bele
boje, kvadratnog oblika, presavijene po dijagonali, vezivane ispod
brade; ukoliko je devojka bila gologlava, kosu je ukraavala sa
cveem.
Neveste su nosile samo veo i veni; obacuje se fes
Udate ene odbacuju konu i nose marame bele boje, ali isto tako i
dezenirane marame.
MUKA ODEA
Prva faza: do 1830. godine Vrlo jenostavna
Domae tkanine bez posebne dekoracije.
Koulja dinarskog tipa, nosila se u kombinaciji sa gaama (noene i
leti i zimi). Nisu toliko nosili akire. Zimi se nosio samo vei broj
gaa.
Jelek i gunj
Opanci, u kombinaciji sa arapama i uvijaima, odnosno obojcima.
Opanci su bili od netavljene koe. Kapa: bela ili crvena; od pletiva
ili sukna, koje su se nazivale: ULAV, ELEPU (ova kapa lii na kee
koje nose Albanci na KiM)
Narodni prvaci (voe ustanaka i istaknuti pojedinci) prihvatali
su levantinski kostim, koji je bio izraen od skupocenih tkanina i
ukraen srmom ili zlatnim gajtanima. Osnovni delovi su:
akire POTURLIJE
Preko koulje noen jelek, koji se naziva DEMADAN (ova vrsta
jeleka ima peeve na preklop)
MINTAN = izraen od oje, ukraen srmom; kratka jakna dugih
rukava
Preko njega odevala se DOLAMA = duga do kolena, od oje, ukraena
srmom i ima tzv. EPKEN rukave (orijentalnog su porekla, ovi rukavi
su sa itave unutranje strane raseeni i vise kao ukras)
Cipele JEMENIJE, koje se nose sa TOZLUCIMA = dokolenice, koje
idu od glenjeva do kolena; kopaju se otpozadi; bogato ukraene.
Oko struka irok svilen pojas TOMBOLOS
na glavi FES, bio je visok i imao je dugu crnu kianku.
Nosila se i kapa DINJARA (podsea na krike dinje i ukraena je
krznom)
Druga faza: 1830 1876/1878
orijentalna odea ima nacionalnu konotaciju
seoska sredina kopira gradsku
supstitucija oje suknom, a srme vunenim gajtanima
nose se poturlije, gunj (jakna duine do struka)
odevni predmeti bez rukava nosili su se obavezno preko odevnih
predmeta dugih rukava (suprotno zapadnoevropskom nainu
odevanja)
kopiranje orijentalnog naina odevanja
na glavi: UBARA
noene koulje panonskog tipa i gae
koulje se nose preko gaa
pored jeleka nosi se i demadan
nose se i tozluci
na glavi je bio obavezan fes sa crnom kiankom.
Trea faza: 1876/1878 1914.
zimska odea:
odbacuju se poturlije kao neprikladene; umesto njih se uzimaju
TURAE (imale su mnogo plii tur i skromnije nabore)
i dalje se nosi anterija, preko koje se nosi jelek; izraena je
od sukna i ukraena crnim vunenim gajtanima
odbacuje se fes, ali se i dalje nose ubare; nose se kape iz
zapadne mode npr. eiri od filca
AJKAA = plava, sa dvostrukim uspravnim obodom i karakteristinim
ulegnuem u sredini; preuzete od AJKAA (oni koji su se vozili amcima
i patrolirali kao graniari na granici izmeu Austrije i
Turske);1870. zvanino postaje kapa narodne vojske
1876. vojska ju je prvi put ponela u rat
Prvi pomen ajkae 1865. godine - meu stvarima jednog odbeglog
vojnika naena je ajkaa.
1868. godine na vlasti je jo uvek knez Mihajlo (on je teio da
osnuje Balkanski savez Crna Gora, Bugarska, Rumunija... vezano za
priu oko slike na kojoj su bugarski legionari)
Letnja varijanta odee:
Elementi sa Zapada
Koulja, gae, jelek
Slameni eiri, prsluci, kravate, satovi sa lancem (ovo je sa
Zapada)
Obua zanatskog tipa, opanci, cipele
Nonja iz umadije poinje da se iri na prostor Zapadne i Istone
Srbije, Kosovu i Metohiji, kao i u susednu Bosnu i Hercegovinu.
etvrta faza: izmeu dva rata
Usvajaju se BRI pantalone = jahae pantalone tzv. Francuskog
kroja (bile su deo uniforme francuske vojske)
ANTERIJA (KOPORAN) i JELEK se iju od plave oje i ukraavaju se
mrkim gajtanima. Uz ovu odevnu kombinaciu nosi se ajkaa.
1908. godine shodno novim shvatanjima ratovanja, koja su
podrazumevala mimikriju, itava uniforma postaje sivo, maslinaste,
zelenkaste boje, tako da i ajkae postaju ove boje.
Anterija menja svoj kroj i sve vie podsea na vojniku bluzu.
Muko odevanje u ovom periodu je u potpunosti militarizovano.
Zato je dolo do toga? Imamo tradicionalno shvatanje da mukarac mora
uvek da bude spreman za vojsku, odnosno rat
ajkaa je prvi element, koji je potekao iz vojnike uniforme, dok
su bri pantalone drugi element.
Peta faza: nakon Drugog svetskog rata
Petar Bogatirjev (ruski etnolog funkcionalistike orijentacije):
nonja je deo sveopte strukture ivota i delovi nonje ne mogu
opstati, ako elementi drutvene strukture ne idu tome u prilog.
Negovanje tradicionalne forme maskuliniteta; ovek koji je uvek
spreman za boj; (govorimo o uslovima, koji su uticali na ouvanje
nekih elemenata nonje u ovom periodu); dobijanje nacionalne
konotacije; ajkaa je uzdignuta na nivo nacionalnog simbola 90-tih
godina, kada je koriena u politike svrhe. umadijska odea oznaava:
Ja sam Srbin, ja sam seljak. Kroz ovu izjavu odraava se i
nacionalnost i pripadnitvo odreenom drutvenom sloju.
Poloaj seljaka u jugoslovenskom socijalizmu nije bio ba
najbolji; ograniavanje koliine zemljinog poseda.
Konzervativnost drutva (ima dalje na slajdu...)
ajkaa, se izmeu ostalog vezivala za etnike.
Studentski primeri savremenog korienja narodne umadijske
nonje:
* na protestima SPO-a pojavljivali se ljudi, koji su bili
odeveni u narodnu umadijsku nonju; SPO politika stranka, koja
uvaava tradiciju, protivnici reima Slobodana Miloevia* lutkice
Stanimir i Stanimirka, koje su predstavljale kasice prasice
privlaenje seljakog stanovnitva da uu u svetski bankarski
sistem.
* prilikom politikih kampanja, kada politiari odu u neko mesto,
njih doekuju devojke u nonjama. Tajin simbolizuje povezivanje sa
srpstvom.
* ajkaa ima ne samo nacionalnu, ve i nacionalistiku
konotaciju.
Profesorkini primeri:
1999 razbijeni restorani McDonalds-a, pa je onda na slovo M
stavljena ajkaa, kako bi se primirilo javno mnjenje i kako bi se
zaustavila dalja destrukcija. Znai, strano se poistoveuje
(transformie) u domae putem korienja ajkae
Srpska radikalna stranka koristi crne ajkae, koje nisu deo
tradicije i ovo se povezuje sa faizmom.
Centralno-balkanski tip seoskog kostima KosovoTRVELJI = vrsta
frizure
ENSKA ODEA:
koulja dinarskog tipa
boje
iroki pojas
jelek
Svakodnevna odea je izraivana od kudeljnog i lanenog platna. Dok
se praznina pravila od pamuka.
Duina: do sredine listova
Sa uspravnim kolirom
Veena je po grudima, po koliru, na rukavima i na dnu koulje; za
vez je koriena zlatna ica, raznobojna vunica, svila, ljokice i
perle.
Rukavi dekorisani pamunim kitkama
Dekorativni motivi veza se ponavljaju nekoliko puta (slini ovome
su srednjevekovni i vizantijski vez). LOZANE, ZMIJANE, KUKANE (?!),
KRSTANKE, sve su ovo nazivi koulja po onome to je dominantan veeni
motiv na koulji. BOJE = duina 40cm; ova suknja je izraivana od
tamno-sivog sukna; na donjem rubu je dekorisana veenim ornamentima.
IROKI POJAS = simbol krsta je dominantan motiv na vezu
JELEK = najee od crvenog sukna ili oje; kratak je, tako da
ostavlja pojas slobodan Zimi se nosio i ZUBUN (od belog sukna, sa
crvenim vezom u vidu vegetabilnih i geometrijskih motiva)
DEVOJAKO OGLAVLJE: kosa se splitala u dve pletenice, koje su
slobodno padale niz lea; preko ove frizure noena je kapa od
tamnocrvene oje, preko nje bela marama sa tepelukom na vrhu.
Nevestinsko oglavlje je raznoliko, tako da se ne moe prikazati
reprezentativan primerak.
UDATE ENE: preko TRVELJI, noen je OTOZ i pekir sa crvenim
kitkama okrenutim prema elu. Udata ena stavlja pletenice iznad
uiju. U kosu su uplitani trvelji, odnosno vunene pletenice, kakao
bi kosa bila to bujnija. Trvelji su jo noeni u junoj Srbiji i
Makedoniji. Smatra se da trvelji vode poreklo iz Vizantije. Sima
Trojanovi je uoio slinu frizuru na jednoj od pratilja carice
Teodore u Reveni (pogledati sliku freske na slajdu!). ene su se
eljale samo jednom nedeljno i nisu esto prale kosu. Nakon 1912.
godine srezski naelnici su zabranjivali noenje trvelji. ene su se
teko odricale ovakve frizure. Trvelji su odbaeni mnogo kasnije od
uvoenja naredbe.
OTOZ = komad uvijenog platna (neto slino koni)
Opanci od netavljene koe i arape crvene boje
KONDURE = vrsta dubokih cipela, koje su noene samo u sveanim
prilikama
Cviji konstruie vezu izmeu srednjevekovne odee i seoske odee sa
poetka 20. veka
Kostim balovi, nastali su u drugoj polovini 19. veka; fraanke su
se preruavale tako to bi se odevale u srpsku seosku nonju; najveu
popularnost je imao kosovski kostim.
Kolo srpskih sestara irenje panslovenstva
MUKI KOSTIM
Bela poluloptasta kapa = KEE; u 17. i 18. veku nosili su ih
janjiari i italo-albansko stanovnitvo na podruju Italije i june
Srbije; u 19. veku, ova kapa je oznaka seljakog sloja u irem
regionu Balkana (umadija, Crna Gora, Raka, Makedonija); Nakon 1912.
godine ova kapa postaje simbol etnikog identiteta Albanaca na
KiM.
Nakon 1912. godine odbacuje se bela boja odee.
Od 1912. godine nosi se koulja dinarskog tipa, gae, jelek,
koporan.
Koulja je bila od konopljenog i meleznog platna. Dekorisana po
prsima, na rukavima i ukraena kitama od raznobojnog pamuka. akire
varirale po kroju; mlai su nosili akire sa uim turom, dok su
stariji nosili akire sa irim turom; Nakon 1912. godine akire se
prave od bojenog sukna i to crnog. Poinju da se nose bri pantalone.
Ove pantalone poprimaju nacionalnu konotaciju i vremenom potiskuju
druge vrste akira.
Preko koulje noeni su jeleci:
Jelek tipa DEMADAN, sa peevima na preklop
Jelek PRSNIK sa peevima, koji su se zakopavali posred grudi i
vrlo esto su noeni otkopani.
Zimi se nosio koporan (kratka jakna crne boje)
Oglavlje: nose se okrugle kape od tamnog sukna ili pak ubare,
umesto kee; poinje da se nosi kapa ajkaa (nacionalni karakter)
Kea je u prolosti oznaaval samo seljaka, a tek kasnije je
poprimila status nacionalnog simbola.
Nosili su se opanci od netavljene koe, a arape su bile crvene i
od vune.
Proces srbifikacije kosovskog kostima (preuzimanje kape ajkae i
bri pantalona)
FERMAN = vrsta jeleka; dekorisan srmom kao najskupocenijim
gajtanom.
MINTAN EPKENLI = vrsta koporana; od oje; ukraen srmom; ima epken
rukave (rukavi, koji su nesastavljeni itavom svojom duinom)
Dolama ima sline rukave, samo to je ona dua.
Cipele kondure nosio je povlaeni sloj stanovnitva i one su
orijentalnog porekla.
Graanski kostimENSKI KOSTIM:
Prva faza: do 1830/1833
poloaj Srbije u Otomanskoj imperiji jo uvek nije tano, pravno
definisan.
Graanska elita prihvata orijentalni sveani kostim
Noen je jelek u kombinaciji sa alvarama.
Noeni su i drugi sveani odevni predmeti, kao to su:
DUBE = ekvivalent seoskom zubunu; duina do ispod kolena
ANTERIJA = duga haljina sa srcolikim izrezom na grudima (?!) Fes
sa kiankom, oko koga su se obmotavale pletenice
Udate ene nosile bare (uvijenu maramu ukraenu dragim kamenjem i
noviima)
Na ulici hrianke se nisu razlikovale od muslimanki. Na licu su
nosile TULBET (odnosno zar), a preko odee FEREDU.
Obua: papue razliitih boja i druge vrste orijentalne obue.
Druga faza: 1830 1860
U ovoj fazi dolazi do raskida sa orijentalnim
Srpsko graansko drutvo traga za autonomnim obrascima odevanja,
to predstavlja spoljanju oznaku graanskog drutva u formiranju, kao
i oznaka nacionalnosti. Koulja je svilena i izveena zlatom.
Haljina FISTAN, srcolikog izreza na grudima, veoma uskog gornjeg
dela, dugih rukava i iroke nabrane suknje; pribijeni gornji deo
zakopavao se u grudima do struka. Pravljeni su od tkanina sa veenim
ornamentima.
Oko struka svileni pojas BAJADER, koji je imao duge rese na
svojim krajevima.
Duboki dekolte na fistanu
Svilena marama se ukrtala na grudima i uvlaila u otvor fistana.
Ovakava marama je bila moderna i u zapadnoj Evropi u 19. veku.
Preko fistana oblaio se LIBADE, kratka jakna od plia, atlasa ili
kadife, zvonastih rukava i ukraavana je du ivica zlatnim gajtanima.
Libade je ponekad na obodu, mogao biti dekorisan krznom.
Zimi su noene bunde od somota i tamnog Atlasa, postavljene i
oivene. Ove bunde su preuzete iz evropske mode 17-19. veka.
Na glavi fes sa tepelukom. Radi se o plitkom i crvenom fesu.
Sam termin tepeluk je imao tri znaenja:
Okrugla ploica filingranske izrade; privravala se na gornjoj
povrini fesa; metalna; dekorisana; Kruni komad tkanine, na koji su
se stavljali srebrni i zlatni novii.
Mala crvena kapa; ukraena vezom od bisera (karakteristina samo
za srbijansku graansku kulturu)
Kao znak da je ena udata noen je BARE = crna somotska traka;
ukraena biserima ili brilijantima.
Troenje kapitala na skupocenu odeu je bilo vrlo nepovoljno za
tadanju ekonomiju (tako nekako....)
Za razliku od knjeginje Perside, knjeginja Ljubica se oblaila
mnogo skromnije.
Kakvog je porekla srpski graanski kostim? Orijentalnog
U emu je onda on autentian? ta je to to je u njemu specifino?
odgovor na ovo pitanje potraiti u prezentaciji.
U emu je razlika izmeu fistana i anterije? Ispod fistana ide
nabrana suknja, a ispod anterije idu dimije.
Marama preklopljena na grudima nosila se i na Zapadu, ne samo na
Orijentu.
Evropski kostim je bio sekundaran nain odevanja; u poetku imamao
ugledanje na Petu i Be. Nakon 1856. godine imamo oslanjanje na
Francusku, pa poinje da preovlauje pariska moda.
Prva ena, koja je prihvatila evropsku modu bila je ANKA OBRENOVI
KONSTANTINOVI.
Trea faza: 1860 1890. Krajem 50-tih godina 19. veka graansko
drutvo je ve bilo formirano.
Nakon 1867. godine, iseljava se veliki deo turskog
stanovnitva.
1848. godine imamao veliki priliv srpskog stanovnitva iz
Habzburke monarhije; radilo se o visoko obrazovanom sloju
stanovnitva. U ovom vremenskom periodu dolazi prva generacija
ljudi, koji su se kolovali na Zapadu. Sa sobom donose nove evropske
manire.
Privredni razvoj. Vea diferencijacija stanovnitva.
Modni kostim predstavlja najbolju reklamu za pokretljivost na
lestvici drutvene hijerarhije.
KRINULINA = iz evropske nonje; konstrukcija, koja se nosi ispod
haljine i treba da oblikuje haljinu, tako da ona (haljina) dobije
zvonast izgled
70-tih izbacuje se fistan i zamenjuje haljinom evropskog kroja.
Prestaje da se nosi bajader. Isto tako ne nosi se vie ni ona
marama.
Kada ponu da se nose suknje i bluze evropskog kroja, poinju
ponovo da se nose marame. Samo to se sada one nose na drugaiji
nain. Nose se na preklop, tako da prekrivaju itav gornji deo.
Iz prethodne faze ostaju libade, tepeluk, jer se doivljavaju kao
kljuna oznaka grupe.
STIL TURNIRA = konstrukcija, koja je noena ispod haljine, akoja
je naglaavala zadnji deo tela. Konstrukcije, kao to su krinulina i
turnir pravljene su od metala (ice) i od kostiju.
MUKI GRAANSKI KOSTIM:
Prva faza: do 1830/1833
Postoje dva obrazca odevanja:
(na slici knez Milo) fes na glavi, oko kojeg je obmotana ALMA;
do tela koulja, preko nje duga arena anterija, koja se opasavala
svilenim pojasom, a preko nje duga haljina (do lanaka duga). Zimi,
ispod njih su se nosile dimije, a leti samo tozluci. Nosile su se
jemenije (crvene plitke cipele)
(narodni prvaci) njihova odea je izraivana od oje, svile, bila
je ukraena srmom; poturlije, noene uz demadan, preko njega nosio se
mintan, a preko njega dolama (do kolena) sa epken rukavima (raseeni
rukavi), Ovaj kostim dopunjavali su tozluci i jemenije.
Turci su nemuslimanskom staovnitvu zabranjivali noenje almi.
Srbi su potom nosili alme, kakao bi demonstrirali svoj novi poloaj.
Turci su takoe hrianima zabranjivali noenje odee, koja je bila
ukraena gajtanima ili krznom, kao i odeu zelene boje.
Druga faza: 1830 1878
Odbacuje se turski nain odevanja
Dimitrije Davidovi (kneev sekretar) je posle itanja Hatierifa
poslao kui razmotanu almu.
Termin kreiranje odozgo oznaava da kostim kreira elita i to ne
mora uvek biti politika elita. U naem sluaju kostim je kreirala
kulturna elita.
Odabrani elementi: koulja, poturlije, demadan, trombolos (svilen
pojas prugastog dezena), mintan, fes sa kiankom, tozluci, jemenije,
urak (dugaak do lanaka, sa dugim rukavima, postavljen krznom, sa
obrubom od lisijeg krzna, obavezno dekorisan gajtanima). Od tkanina
kljuna je oja plave boje. to se boja tie dolazi do smirivanja
kolorita; odbacuje se orijentalna sklonost da se dekorie odea po
celoj svojoj povrini, ve se ona dekorie samo na odreenim mestima.
Dekoracija se vri crnim, mrkim, tamno-crvenim gajtanima. TIFLETNE =
evropske modne cipele
DUANKA = (Dimitrije Todorovi je nagovorio gimnazijalce da
kreiraju specifian nain odevanja) duanka dobija ime po srpskom caru
Duanu; inspiracija za njen nastanak nalazila se u husarskom kaputu
sa branderbukim kopanjem (kopanje uz pomo pertla, odnosn gajtana);
kreiranje duanke je oliavalo aspiracije tadanjeg drutva da se
uspostavi kontinuitet sa srenjevekovnom srpskom dravom; duanka je
odevni predmet, koji je u potpunosti izkonstrisan; takoe,
vojvoanski slikari 18. veka su odevali srenjevekovne junake u
branderbuke koulje (smatra se da je ovo uticalo na
gimnazijalce)
ISHRANA
ta je srpska nacionalna kuhinja? ta je to to bi je
karakterisalo? BELMU = jelo karakteristino za istonu Srbiju;
specijalan nain spremanja kaamka
Nacionalna kuhinja se konstruie kao autentina. Mahom sve kuhinje
su konstrukcije. Kuhinje su najefikacniji nain da se konzumira
nacionalni identitet. Ono to mi smatramo autentinim, naim, srpskim
jelima su zapravo poreklom orijentalna jela. Postavlja se pitanje
kakao je dolo do orijentalizacije naih jela.
Marija Todorova smatra da do orijentalizacije hrane i muzike na
naim prostorima dolazi ne u vreme turske vladavine, ve nakon njenog
sloma.
Do 19. veka orijentalna jela su se vezivla za bogato tursko
gradsko stanovnitvo.
Seljaka kultura je bila nezavisna od te orijentalne. Proces
orijentalizacije urbane sredine poetkom 19. veka.
U ovom periodu dolazi do velikog iseljenja ljudi sa sela u
grad.
Prvo je orijentalnu kuhinju prihvatilno srpsko graansko
stanovnitvo, a tek potom bogati seljaci.
Dolazimo zatim do druge polovine 19. veka. Po pitanju hrane u
gradu dolazi do prihvatanja evropskih jela, zapravo
srednjeevropskih i zapadnoevropskih (npr. saher torta, dobo torta).
Ta evropska jela prihvata urbana elita. No, orijentalna kuhinja u
ovom vremenskom periodu poinje da se iri kod svih drugih drutvenih
slojeva. Da li konstruisanje nacionalne kuhinje neka vrsta otpora?
Proces autentizacije je proces, kojim se izraava mo (pria o tome
kakao su Slovenci pre nas zatitili ajvar, kao svoj autentian
proizvod, pa su oni ti koji sada mogu da profitiraju na tom brendu,
a ne mi)
Izlaganje teksta Mirjane Proi-Dvorni
POKLADE su proslave, koje se odravaju dan pre posta i to je dan
kada se mrsti.
Levi-Strosov kulinarski trougao. Peeno se vezuje za
ezgo-kuhinju, za neekonomski nain pripreme, za mukarce i peena jela
se slue otvorenim drutvenim grupama. Bareno se vezuje za
endo-kuhinju, za ene i barena jela se slue unutra porodine
zajednice. Dimnjeno i peeno se vezuju za prirodu, dok se bareno
vezuje za kulturu.
Hrana je totalna drutvena injenica. Sam pojam totalna drutvena
injenica uveo je Mos. Pod totalnom drutvenom injenicom podrazumeva
se aktivnost, koja ima implikacije u razliitim sferama drutvenog
ivota.
Profesorka ukazuje na citat Denet Dejms Rajt: Hrana je medijum
razmene, simbol razliitih odnosa i sredstvo da se niz emocija
izrazi u konkretnoj formi.
Da li je hrana u naoj tradicionalnoj kulturi bila medijum
razmene i u kojim situacijama?
Jaja i ivinsko meso su bili roba; razmenjivali su se za novac;
zatim, ito je bilo roba, ali ne i kukuruz; rakija je bila roba, ali
ne i vino. Seoske zajednice su autarhine zajednice. Sve to
proizvode, proizvode za sopsvrne potrebe. Vrlo malo toga je za
robnu razmenu. Seoska zajednica je i proizvoa i potroa (prethodno
navedeni primeri su primeri razmene hrane za novac). Slave su
tipian primer razmene hrane za hranu.
Drutveni odnosi se odraavaju kroz najuvaeniji gost i nepozvani
gost Porodini odnosi kroz hijerarhiju rodnih odnosa
to se emocija tie reafirmacija porodine harmonije i drugih
porodinih vrednosti.
Na koji nain hrana konstruie drutveno vreme? Drutveno vreme se
odraava kroz strukturu: post- normalno konzumiranje hrane post. Na
granici izmeu posta i normalnog konzumiranja hrane nalaze se
poklade.
tekst o gastronomskim tradicijadama od Kovaevia
termin izmiljna tradicija uveli su E. Hobson (?!) i Terens
Rejder (?!)
primer izmiljene tradicije je kotski kilt
Kada su nastale prve tradicijade i koje su to tradicijade
najstarije? Najstarije tradicijade su SLANINIJADA U KAAREVU 1985 i
KOBASICIJADA U TURIJI 1988
Izmeu 1990 i 1995. godine 20, veka, nije bilo tradicijada. To je
period ratova i sankcija, pa nemamo povoljne drutvene i ekonomske
uslove za javljanje tradicijada. Nastanak tradicijada je usko vezan
za ekonomsko-politiki kontekst. Prve dve tradicijade su nastale u
vreme socijalizma. Od 1995. do 200. godine nastaje 6 tradicijada.
Nakon 5. oktobra nastaje ukupno 19 tradicijada. Motiv
takmienja:
Motiv takmienja koji se javlja na tradicijadama Kovaevi povezuje
sa razliitim oblicima takmienja u socijalizmu. Postojale su forme
takmienja, koje su predstavljale trine supstitute. Najznaajnije je
takmienje sa Amerikom (stii i prestii Ameriku). Ko e obezbediti
najvei prinos; pria o sovjetskom velikom paradajzu, koji je na
kraju bio plastia; takmienje udarnika; ostvarivanje najvee
proizvodnje; jugoslovenski udarnik je neki uveni rudar (ne znam mu
ime); takmienje izmeu kolektiva (npr. takmienje metalurkih
udruenja). Kovaevi smatra da su se prve tradicijade ugledale na
socijalistiki nain takmienja.
No, tradicijade generiu pojedinci, to nije karakteristino za
socijalizam. Period od 1985 do 1990, godine je period kada dolazi
do slabljenja socijalizma.
Koja je f-ja izlaganja zaboravljenih premeta i folklornih
manifestacija na tradicijadama? Overavanje tradicionalnog karaktera
tradicijada.
Da li su u kreiranju gastronomskih tradicijada ukljueni
etnolozi/antropolozi? Nisu. Kovaevi smatra da je dobro da
etnolozi/antropolozi ne uestvuju u kreiranju tih tradicijada.
Antropolozi/etnolozi posmatraju tradiciju kao okamenjenu stvar,
koja se ne menja, a obini ljudi, po Kovaeviu, stalno menjaju
stvari. Antropolozi bi stalno teili da okamene tradiciju, to po
Kovaeviu nije dobro.
Dominantan ideoloki diskurs turistikih organizacija je lepota
prirode. Tako da im se gastronomske tradicijade ne uklapaju u taj
model. Kovaevi je vrlo kritian prema ideolokom diskursu, koji
favorizuje manastire. Naa srpska zajednica nema bog zna ta da
ponudi na globalnoj turistikoj mapi, tako da u moda reenje upravo
tradicijade.
tekst Riard Tellstorm Kultura prehrane u evropskoj politici
stvaranje prijateljstava i izlaganje informacija u jednoj
neformalnoj atmosferi gosti se rasporeuju prema potrebama
rasprave
jelo se smatra slubenim inom
u vedskoj od 2003. godine ne slui se holandska govedina, niti
gua pateta, jer je politika takva. Postoji politiki korektna i
nekorektna hrana. U nekim sluajevima jedno te isto jelo moe biti
politiki korektbo, dok u nekom drugom trenutku ono to ne mora
biti.
Smanjena je duina obroka.
Da li hrana moe biti ventil u napetim situacijama? Kada se doe
do razgovora, koji ima odreenu tenziju, onda je bolje da se ode na
ruak, jer se atmosfera pretvara u neformalnu i prijateljsku.Vezano
za nau sredinu: primeri kroz koje se ostvaruje (odraava) promena
politikog identiteta izborom hrane. Radikalski skupovi javlja se
peenje kao osnovna hrana. Napredna stranka nema peenja, ve imamao
klasino koktelsko okruenje
PAGE 10