ISSN 2566-2899 B B i i l l t t e e n n Udruženja genetičara u Bosni i Hercegovini Br. 3 | Januar 2018. Tema broja: Autofagija Str. 5 i 7 Kalendar: Prvih 30 godina Ingeba Str. 10 Izdvajamo: Predstavljanje GENuBiH-a na Noći istraživača Sarajevo, Banja Luka 29.9.2017. Str. 11 i 13
18
Embed
BBiilltteenn - GENuBiH · pomaže metabolizam tumorskih ćelija sekrecijom aminokiselina, prvenstveno alanina, čiji ugljenik tumorske ćelije koriste za Krebsov ciklus. A drugi izvori
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
ISSN 2566-2899
BBiilltteenn UUddrruužžeennjjaa ggeenneettiiččaarraa uu BBoossnnii ii HHeerrcceeggoovviinnii
Br. 3 | Januar 2018.
Tema broja:
Autofagija
Str. 5 i 7
Kalendar:
Prvih 30 godina Ingeba
Str. 10
Izdvajamo:
Predstavljanje GENuBiH-a na Noći istraživača
Sarajevo, Banja Luka 29.9.2017.
Str. 11 i 13
2018 Bilten, 3
2 Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH
Izdavač
Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini (GENuBiH)
Urednik
Doc. dr. Sanin Haverić, viši naučni saradnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Urednički odbor
Prof. emeritus dr. Rifat Hadžiselimović, naučni savjetnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Prof. dr. Stojko Vidović, Medicinski fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci
Prof. dr. Kasim Bajrović, naučni savjetnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Prof. dr. Naris Pojskić, naučni savjetnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Prof. dr. Lejla Pojskić, naučni savjetnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Doc. dr. Adaleta Durmić Pašić, viši naučni saradnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Doc. dr. Jasmina Čakar, viši naučni saradnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Doc. dr. Anja Haverić, naučni saradnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Dr. Naida Lojo Kadrić, naučni saradnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Dr. Amra Kazić, naučni saradnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Prof. dr. Semina Hadžiabulić, Agromediteranski fakultet, Univerzitet Džemal Bijedić
Prof. dr. Izet Eminović, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu
Prof. dr. Slavka Ibrulj, Medicinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
Prof. dr. Emina Kiseljaković, Medicinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
Doc. dr. Mirela Mačkić Đurović, Medicinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
Prof. dr. Dunja Rukavina, Veterinarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
Prof. dr. Azra Skender, Biotehnički fakultet, Univerzitet u Bihaću
Mr. Radmila Malešević, Klinički centar, Banja Luka
Naslovna stranica: Detekcija autofagije epifluorescentnim mikroskopom - Nikolina Elez-Burnjaković, MA
URL: http://www.genubih.ba/Bilten.html
Bilten, 3 2018
Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH 3
SADRŽAJ
3. Sjednica Skupštine Udruženja genetičara u Bosni i Hercegovini ................................................. 4
TEMA BROJA ..................................................................................................................................... 5
factor regulation of autophagy and cell survival in the absence of apoptosis. Cell, 120:237-248.
Mathew, R., Kongara, S., Beaudoin, B., Karp, C.M., Bray, K., Degenhardt, K., Chen, G., Jin, S.,
White, E. (2007) Autophagy suppresses tumor progression by limiting chromosomal instability.
Genes & Development, 21:1367-1381.
2018 Bilten, 3
10 Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH
KALENDAR
Prvih 30 godina Ingeba
Jasna Hanjalić, MA
U februaru 2018. godine Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u
Sarajevu (INGEB) obilježava Jubilej od 30 godina postojanja i kontinuiranog rada. Tim povodom,
pripremljeno je nekoliko sadržaja.
Ponedjeljak, 26.02. Predavanje Profesora Zorana Galića
(Hemijski amfiteatar, Prirodno-matematički fakultet UNSA, 13h)
Dr. sc. Zoran Galić je diplomirao na Univerzitetu u Sarajevu 1988. godine i bio među prvim uposlenicima INGEB-a. Nakon toga odlazi u Ameriku gdje doktorira u oblasti molekularne imunologije na Kalifornijskom Univerzitetu u Los Angelesu (UCLA). Istraživanja kojima se bavi usmjerena su na modeliranje hematopoeze iz ljudskih pluripotentnih i hematopoetskih matičnih ćelija metodama genetičkog inženjerstva. Trenutno je vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta David Geffen iz UCLA, na odjelu Hematologije i Onkologije. Dobitnik je brojnih priznanja uključujući UCLA Luckman nagradu za podučavanje (1998) i UCLA Outstanding Tutor (2011-2013).
Utorak, 27.02.
Promocija knjiga/odabranih naslova u izdanju Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju
(Velika sala Rektorata UNSA, 11h)
1. „Bioantropologija - Rod Homo u prostoru i vremenu“, autor: Rifat Hadžiselimović;
5. „Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. Izdanje”, grupa autora (urednica: Lejla Kapur Pojskić);
6. „Prvih 30 godina Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Univerziteta u Sarajevu“. Monografija.
Srijeda, 28.02. Svečana akademija povodom obilježavanja 30 godina kontinuiranog rada
(Kongresna sala hotela Holiday Sarajevo, 19h)
Bilten, 3 2018
Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH 11
IZDVAJAMO
Noć istraživača - Sarajevo, 29. 09. 2017.
Doc. dr. Adaleta Durmić-Pašić, viši naučni saradnik
Anesa Ahatović, MA
Već šestu godinu zaredom u Bosni i
Hercegovini se s ciljem promovisanja nauke i
istraživačkog rada održava manifestacija
Evropska noć istraživača. Ovaj događaj
održat će se 29. septembra u više od 300
gradova svijeta uključujući i Banja Luku,
Mostar, Goražde, Bijeljinu, Travnik i
Sarajevo. Ovogodišnji slogan je – „Kreiramo
bolje sutra“.
Dio ove manifestacije, kao i prethodnih
godina, biće i Udruženje genetičara u BiH
(GENuBiH) koje će se ove godine predstaviti
sa temom – „Kto je taj, šta je taj GMO
rekti?“. Obzirom da su genetički
modifikovani organizmi predmet intenzivne
javne rasprave, još od kada su 1994. godine
ušli u lanac ishrane, opravdani su razlozi za
ovakav vid približavanja nauke javnosti. Na
ovoj svojevrsnoj promociji nauke posjetioci
će zajedno sa istraživačima i članovima
Udruženja moći aktivno da sudjeluju kroz
različite kvizove putem kojih će moći
testirati i svoje znanje iz ove oblasti. Svi koji
odluče da ovaj petak provedu sa nama na
neposredan način moći će se informisati i
dobiti odgovore na niz pitanja koje do sada
nisu znali koga pitati. Tim naših stručnjaka u
prijateljskoj i opuštenoj atmosferi, rado će
posjetioce informisati i prenijeti svoje
znanje iz ove oblasti koja je njihov
svakodnevni posao. Neka od pitanja koja
mogu biti predmet interesovanja, a koja su
usko povezana sa svakodnevnim životom
običnih ljudi su i:
Šta su GMO?
Koji su GMO dozvoljeni u Evropskoj
Uniji?
Kako se obilježavaju proizvodi koji
sadrže GMO?
Kako GMO dospijeva na tržište?
Kako se vrši procjena rizika uticaja GMO
na zdravlje ljudi i životinja, kao i uticaj
na okoliš?
Kako prepoznati GMO i koje su metode
kontrole?
Obzirom da su često predrasude kamen
spoticanja u pravilnom razumijevanju nauke
i naučnih dostignuća ovakve manifestacije
su odličan način približavanja naučnih
činjenica javnosti. Zato budite dio nauke
danas kako bismo zajedno kreirali bolje
sutra.
2018 Bilten, 3
12 Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH
Predstavljanje
Udruženja genetičara
u Bosni i Hercegovini
na manifestaciji Noć
istraživača u Sarajevu
29. 9. 2017.
Bilten, 3 2018
Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH 13
Noć istraživača - Banja Luka, 29. 09. 2017.
Marija Vuković,
dipl. molekularni biolog i fiziolog,
spec. genetike
Na Evropskoj noći istraživača održanoj u
Banja Luci 29. 09. 2017. Udruženje
genetičara BiH – GENuBiH je bilo
predstavljeno od strane radnika Odjeljenja
za medicinsku genetiku Univerzitetskog
kliničkog centra Republike Srpske. Učešće u
ovoj aktivnosti su uzeli: Marija Vuković,
molekularni biolog-spec. genetike, Mirjana
Berić, biolog-spec. genetike, Branislava
Ivanković, biolog i Svjetlana Stojanović,
biolog.
Za Noć istraživača pripremili smo dva
zanimljiva i informativna postera: Genetika
od postanka do danas – šakom graška do
tajni života i Metode izučavanja u genetici
čovjeka. Zatim imali smo dvije interaktivne
ppt prezentacije: Humana genetika i Mendel
i njegov rad.
Takođe na pultu smo imali mikroskop
na kojem su zainteresovani posjetioci mogli
da posmatraju metafazne hromozome, a
najveće interesovanje je pokazano za
izolaciju DNK iz bukalne sluzokože koju smo
eksperimentalno izvodili. Za posjetioce su
bili pripremljeni i flajeri sa osnovnim
informacijama iz genetike – kao znanje za
ponijeti.
Pult GENuBiH je bio izuzetno posjećen.
Posjetioci su pokazali veliko interesovanje,
kao i dobru informisanost. Struktura
posjetilaca je bila šarolika: od osnovne i
srednje škole, do studenata i odraslih iz
različitih profesija.
Moto našeg tima Forget princess I want
to be a scientist koji smo odštampali na
majice dao je notu duhovitosti i privukao je
pažnju posjetilaca.
2018 Bilten, 3
14 Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH
Noć istraživača u Banja Luci 29. 9. 2017.
Bilten, 3 2018
Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH 15
Da li smo na pragu potpunog izlječenja tumora?
Sabina Vinković
Od tumora godišnje u svijetu oboli 11, a
umre blizu 8 miliona, dok sa rakom živi oko
25 miliona ljudi, što ga na skali smrtnosti, po
SZO-u, stavlja na 2. mjesto. U BIH 21% svih
smrti otpada na tumore. Najčešći tumori
kod muškaraca su tumori pluća i bronha,
prostate, debelog crijeva i mokraćnog
mjehura, dok su kod žena najčešći tumori
dojke, debelog crijeva, pluća i bronha. Sa
starenjem se općenito povećava broj
oboljelih, pa kod muškaraca tada prednjače
tumori prostate i pluća, a kod žena najčešći
tumori dojke i jajnika, pluća, debelog crijeva
i želuca.
Poznato je u teoriji, da maligni tumor
nastaje kada barem jedna stanica u
organizmu izgubi sposobnost adekvatnog
odgovora na signale koji kontroliraju njezin
rast, diobu i smrt. Tada nastupa
nekontrolisana dioba, a ulaskom u krvotok
samo manjeg broja takvih ćelija i njihovom
daljom diobom, nastupa faza
metastaziranja. Dok ne dosegne veličinu
preko 2 mm, svaki tumor se hrani difuzijom
iz okoline, a ako ne stvori svoj vlastiti
krvotok ostaje u tzv. „mirujućem
stanju“ i ne širi se. Neke dosadašnje
antimetastatske onkološke terapije bazirane
su na sprečavanju stvaranja vlastitog
krvotoka tumora. Druge, npr.
galvanoterapija primjenom istosmjerne
struje ciljano na tumor, djeluju na principu
promjene pH vrijednosti u ćeliji raka uz
razaranje ćelijske membrane, te poticanje
imunološkog sistema da se bori. Nažalost,
ona je djelotvorna samo kod određenih
vrsta tumora.
U nedavno objavljenom članku u
časopisu Nature Biotechnology, tim
genetičara sa Univerziteta u Pittsburghu,
predstavio je rezultate svog istraživanja koje
će značajno doprinijeti poboljšanju terapije
pacijenata oboljelih od malignih bolesti. Ona
će tako postati efikasnija, ciljano usmjerena
na sam uzrok nastanka raka, bez neželjenih
efekata na zdravom tkivu, što će samo
liječenje učiniti podnošljivijim, komfornijim i
uspješnijim.
Istraživanja su vršena na modelima
miševa koji su imali ljudske tumore
prostate, ili jetre, a metoda koja je
primjenjivana, djelovala je isključivo na tzv.
fuzijske gene, i to na TMEM135–CCDC67
i MAN2A1–FER. Oni nastaju kada se dva
gena nakon procesa translokacije dijelova
hromosoma povežu u kontinuiranu
sekvencu. Takva novonastala DNK sekvenca
2018 Bilten, 3
16 Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH
služi kao matrica za sintezu abnormalnog ili
tzv. fuzijskog proteina, a ovaj za nastanak ili
stimulaciju razvoja tumora. Fuzijski geni
imaju prepoznatljivu sekvencu koji je
moguće lako detektirati. Metodom
CRISPR/Cas9, a pomoću posebno
dizajniranog adenovirusa, tim
Univerziteta u Pittsburghu je spojene gene,
pomoću molekularnih metoda, „detektirao“
i „zamijenio“ genima zaduženima za
eliminaciju tumorskih stanica aktivacijom
apoptoze.
Svi tretirani miševi iz njihovog
istraživanja preživjeli su do kraja studije, a
tumori su se vrlo brzo smanjili. Nakon toga
više nije zabilježen njihov rast. S druge
strane tumori kod miševa u kontrolnoj
(netretiranoj) skupini povećali su se 40 puta,
uglavnom su metastazirali, a životinje su
uginule prije kraja studije.
Isti tim naučnika s Univerziteta u
Pittsburghu dokazao da navedeni fuzijski
geni postoje u nekim tipovima tumora
prostate, pluća, jetre i jajnika. Ovom
inovativnom metodom za sada nisu u
potpunosti uklonjene sve stanice raka. No
postoji mogućnost da bi se to određenim
procesima njezina rafiniranja moglo postići.
Što je najvažnije, budući da se spojeni geni
javljaju samo u stanicama raka, napad na
njih nije naškodio zdravom tkivu, pa to ovoj
tehnici daje prednost nad hemoterapijom.
Ako se zna da se sa starenjem povećava
učestalost obolijevanja od malignih bolesti,
postavlja se pitanje jesu li ti hibridni geni
karakteristika normalnog starenja i jesmo li
ovim otkrićem na pragu nove ere u kojoj će
se starost smatrati (izlječivom) bolešću, a ne
fiziološkim stanjem?
Literatura
1. Chen Z et all. Targeting genomic rearrangements in tumor cells through Cas9-mediated insertion of a suicide gene. Nat Biotechnol. 2017 Jun;35(6):543-550.