26 Ogledalo PREDELI SRBIJE Februar 2008 Akciju za izbor sedam svetskih ~uda prirode pokrenula je agencija Bernarda Vebera iz [vajcarske. Na listi se nalazilo 170 predlo`enih prirodnih spomenika iz celog sveta na internet sajtu www.new7wonders.com , a glasalo se putem ineterneta do kraja decembra. „\avolja Varo{“ je neko vreme bila prva, ali je u kona~nom redosledu zauzela divno 6. mesto. - O~ekivali smo da se na|emo na listi od 21 predloga od kojih bi se izabralo pobedni~kih sedam, ali nismo mogli ni da sanjamo da budemo na prvom mestu. Mislim da je ovo najbolji na~in da se o tur- isti~kim potencijalima Srbije ~uje u svetu - rekao je Radovan Tanaskovi}, direktor Turisti~ke organizacije op{tine Kur{umlija. Spomenik prirode „\avolja Varo{“ nalazi se na jugu Srbije, 27 km jugoisto~no od Kur{umlije, a 89 km jugozapadno od Ni{a. Od Beograda je udaljen 288 km, ako se putuje preko Kru{evca, a 320 km preko Ni{a. ZEMLJANE FIGURE Ovaj prirodni spomenik ~ine dva, u svetu retka, prirodna fenomena: zemljane figure, kao specifi~ni oblici reljefa koji u prostoru deluju vrlo atraktivno, i dva izvo- ra jako kisele vode sa visokom mineral- izacijom. Ova dva u svetu retka prirodna fenomena posmatrana zajedno „\avolju Varo{“ ~ine pravim svetskim ~udom prirode. Atraktivnost dva nevi|ena ~uda prirode dopunjuju okolni prirodni ambijent koji oko zemljanih figura deluje surovo, skoro misti~no, a u {irem okru`enju `ivopisno i pitomo, kao i ostaci naselja, stare crkve, groblja i nekoliko zanimljivih rudarskih jama. Piramide od kamena nalaze se na desnoj obali @utog potoka, re~ice koja se posle 700 do 800 metara uliva u Veliku Kosanicu. Stubovi su razme{teni na izuzetno strmim padi- nama dve duboke jaruge, Paklene i \avolje, na nad- morskoj visini od oko 700 metara. U vodo- derini, sa jedne i druge strane grebena, u nebo {tr~e 202 kamena spomenika. Njihova visina kre}e se od pola do petnaestak metara i {irine od pola do tri metra i imaju kamene kape. U zale|u ovih piramida erozija je na~inila polukrug, pravi mali prirodni amfiteatar izuzetnog kolorita. - Lokalitet „\avolja Varo{“ je stavljen pod za{titu dr`ave jo{ 1959. godine, a 1995. godine je Uredbom Vlade Republike Srbije progla{en za prirodno dobro od izuzetnog zna~aja i stavljen u prvu kate- goriju za{tite -SPOMENIK PRIRODE. Ukupno je za{ti}eno 67 ha povr{ine – ka`e Radovan Tanaskovi}, direktor Turisti~ke organizacije op{tine Kur{umlija. U srednjem veku u \avoljoj varo{i je iskopavana ruda. Srpski srednjovekovni vladari su ~ak doveli Sase, koji su bili poz- nati kao vrsni rudari. Na pola puta izme|u Kur{umlije i \avolje varo{i je selo Rudare. Tu se nekad dovozila ruda, odakle je trans- portovana dalje. Pa`ljivom posmatra~u ne mo`e da pro- makne da se u ovom kraju na svakom mestu prepli}u istorija, mistika i stvarnost. Selo Zebice je na samo nekoliko kilo- metara od ~uvenih kula. Svra}amo u dom porodice Ivanovi}. Na{i doma}ini Stojan i Desimirka napunili su po osamdeset godi- na. Desimirka je iz sela \ake, koje se nalazi sa druge strane \avola. - Kao dete sam ~uvala ovce u blizini kula. Svako jutro me je baba upozoravala da ne prilazim blizu, jer se to ne sme. Stoka nikada nije htela da ide u \avolju varo{. Za{to ja ne smem, a za{to stoka nije htela da ide ka kulama, nisam znala, a bogami ne znam ni sad – zapo~inje pri~u Desimirka. Deca ne bi bila deca kada ne bi prav- ila nesta{luke. Merilo hrabrosti je bilo ko uve~e, kad po~ne da pada mrak, sme bli`e da pri|e \avolima. - De~aci su ~esto dokazivali hrabrost, ali jednom se nesta{luk mog kom{ije Miroslava Duruta umalo nije tragi~no zavr{io. Bio je lep i sun~an dan. Miroslav je sa nama ~uvao koze. Po{to je bila velika vru}ina, stoka je plandovala u hladovini, a mi smo se igrali. Neko predlo`i da odemo do kula. Podne je bilo vreme kada je ve}ina dece imala hrabrosti da im pri|e. Miroslav je, `ele}i da nas impresionira svojom hrabro{}u, ~obanskim {tapom dodirivao prvu kulu, koja je, u stvari, okamenjeni barjaktar. Jedan kamen~i} se odvoji od kule i Miroslav je istog trenutka pao na zemlju. Niti govori niti se pomera. Bio je „zavezan“. Mi deca smo zanemeli. Noge su nam se odsekle. Gledamo de~aka kako nepomi~no le`i na zemlji i umiremo od straha. Htela sam da be`im, ali nisam mogla da se pokrenem. Posle nekog vremena jedan de~ak se osme- lio i kamen~i} vratio na mesto. Istog trenut- ka Miroslav se podigao kao da ni{ta nije bilo. Trkom smo se udaljili odatle i vi{e nikada nisam pri{la blizu \avolima, iako imam punih osamdeset godina i ~itav `ivot sam provela ovde – ispri~a Desimirka. BOLJA OD KOLORADA Direktor Turisti~ke organizacije Radovan Tanaskovi} nas upu}uje da iz ove perspektive posmatramo kule i obja{njava da su one, po legendi, okamenjeni svatovi. Napred, prva kula je, u stvari, bar- jaktar. Iza, tri kule jedna uz drugu, koje predstavljaju mladence i kuma, pozadi svatovi. Zaista, slu{aju}i pri~u, sve izgleda istinito. Mo`da i jeste. Ko zna. Na vrhu \avolje jaruge je izvor sa neverovatno kiselom vodom. Desimirka nam je rekla da je ona najbolji lek za o~i. ^ini se da je samo tu priroda i mogla da iznedri fenomen kakav, ka`u stru~njaci, postoji jedino jo{ u kanjonu reke Kolorado. Ovih dana za \avolju varo{ ~ulo se {irom planete jer je trenutno prva na spisku prirod- nih fenomena u svetu koji konkuri{u za sedam novih svetskih ~uda. Ne sumnjamo da }e se kanjon Kolorada, sliv Amazona, vulkan Popokatepetl, vrh K2 tek tako predati, ali ko zna. \avo nikad ne miruje. M.L. Konkurs za ~uda prirode \AVOLJA VARO[ [ESTA NA SVETU Turisti~ka organizacija op{tine Kur{umlija i DOO “Planinka” iz Kur{umlije su nominovali spomenik prirode “\avolja Varo{“ za izbor 7 novih ~uda prirode. Nominaciju su podr`ali Ministarstvo za dijasporu i Turisti~ka organizacija Srbije. Glasa~i iznena|eni lepotom prirode u Srbiji
5
Embed
AVOLJA VARO[ [ESTA NA SVETU · figure, kao specifi~ni oblici reljefa koji u prostoru deluju vrlo atraktivno, i dva izvo-ra jako kisele vode sa visokom mineral-izacijom. Ova dva u
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
26 Ogledalo
P R E D E L I S R B I J E
Februar 2008
Akciju za izbor sedam svetskih ~uda
prirode pokrenula je agencija Bernarda
Vebera iz [vajcarske. Na listi se nalazilo
170 predlo`enih prirodnih spomenika iz
celog sveta na internet sajtu
www.new7wonders.com, a glasalo se
putem ineterneta do kraja decembra.
„\avolja Varo{“ je neko vreme bila prva,
ali je u kona~nom redosledu zauzela divno
6. mesto.
- O~ekivali smo da se na|emo na listi
od 21 predloga od kojih bi se izabralo
pobedni~kih sedam, ali nismo mogli ni da
sanjamo da budemo na prvom mestu.
Mislim da je ovo najbolji na~in da se o tur-
isti~kim potencijalima Srbije ~uje u svetu -
rekao je Radovan Tanaskovi}, direktor
Turisti~ke organizacije op{tine Kur{umlija.
Spomenik prirode „\avolja Varo{“
nalazi se na jugu Srbije, 27 km jugoisto~no
od Kur{umlije, a 89 km jugozapadno od
Ni{a. Od Beograda je udaljen 288 km, ako
se putuje preko Kru{evca, a 320 km preko
Ni{a.
ZEMLJANE FIGURE
Ovaj prirodni spomenik ~ine dva, u
svetu retka, prirodna fenomena: zemljane
figure, kao specifi~ni oblici reljefa koji u
prostoru deluju vrlo atraktivno, i dva izvo-
ra jako kisele vode sa visokom mineral-
izacijom. Ova dva u svetu retka prirodna
fenomena posmatrana zajedno „\avolju
Varo{“ ~ine pravim svetskim ~udom
prirode. Atraktivnost dva nevi|ena ~uda
prirode dopunjuju okolni prirodni ambijent
koji oko zemljanih
figura deluje surovo,
skoro misti~no, a u
{irem okru`enju
`ivopisno i pitomo,
kao i ostaci naselja,
stare crkve, groblja i
nekoliko zanimljivih
rudarskih jama.
Piramide od
kamena nalaze se na
desnoj obali @utog
potoka, re~ice koja se
posle 700 do 800
metara uliva u Veliku
Kosanicu. Stubovi su
razme{teni na
izuzetno strmim padi-
nama dve duboke
jaruge, Paklene i
\avolje, na nad-
morskoj visini od oko
700 metara. U vodo-
derini, sa jedne i
druge strane grebena,
u nebo {tr~e 202
kamena spomenika. Njihova visina kre}e
se od pola do petnaestak metara i {irine
od pola do tri metra i imaju kamene kape.
U zale|u ovih piramida erozija je na~inila
polukrug, pravi mali prirodni amfiteatar
izuzetnog kolorita.
- Lokalitet „\avolja Varo{“ je stavljen
pod za{titu dr`ave jo{ 1959. godine, a
1995. godine je Uredbom Vlade Republike
Srbije progla{en za prirodno dobro od
izuzetnog zna~aja i stavljen u prvu kate-
goriju za{tite -SPOMENIK PRIRODE.
Ukupno je za{ti}eno 67 ha povr{ine – ka`e
Radovan Tanaskovi}, direktor Turisti~ke
organizacije op{tine Kur{umlija.
U srednjem veku u \avoljoj varo{i je
iskopavana ruda. Srpski srednjovekovni
vladari su ~ak doveli Sase, koji su bili poz-
nati kao vrsni rudari. Na pola puta izme|u
Kur{umlije i \avolje varo{i je selo Rudare.
Tu se nekad dovozila ruda, odakle je trans-
portovana dalje.
Pa`ljivom posmatra~u ne mo`e da pro-
makne da se u ovom kraju na svakom
mestu prepli}u istorija, mistika i stvarnost.
Selo Zebice je na samo nekoliko kilo-
metara od ~uvenih kula. Svra}amo u dom
porodice Ivanovi}. Na{i doma}ini Stojan i
Desimirka napunili su po osamdeset godi-
na. Desimirka je iz sela \ake, koje se
nalazi sa druge strane \avola.
- Kao dete sam ~uvala ovce u blizini
kula. Svako jutro me je baba upozoravala
da ne prilazim blizu, jer se to ne sme.
Stoka nikada nije htela da ide u \avolju
varo{. Za{to ja ne smem, a za{to stoka nije
htela da ide ka kulama, nisam znala, a
bogami ne znam ni sad – zapo~inje pri~u
Desimirka.
Deca ne bi bila deca kada ne bi prav-
ila nesta{luke. Merilo hrabrosti je bilo ko
uve~e, kad po~ne da pada mrak, sme bli`e
da pri|e \avolima.
- De~aci su ~esto dokazivali hrabrost,
ali jednom se nesta{luk mog kom{ije
Miroslava Duruta umalo nije tragi~no
zavr{io. Bio je lep i sun~an dan. Miroslav je
sa nama ~uvao koze. Po{to je bila velika
vru}ina, stoka je plandovala u hladovini, a
mi smo se igrali. Neko predlo`i da odemo
do kula. Podne je bilo vreme kada je ve}ina
dece imala hrabrosti da im pri|e. Miroslav
je, `ele}i da nas impresionira svojom
hrabro{}u, ~obanskim {tapom dodirivao prvu
kulu, koja je, u stvari, okamenjeni barjaktar.
Jedan kamen~i} se odvoji od kule i Miroslav
je istog trenutka pao na zemlju. Niti govori
niti se pomera. Bio je „zavezan“. Mi deca
smo zanemeli. Noge su nam se odsekle.
Gledamo de~aka kako nepomi~no le`i na
zemlji i umiremo od straha. Htela sam da
be`im, ali nisam mogla da se pokrenem.
Posle nekog vremena jedan de~ak se osme-
lio i kamen~i} vratio na mesto. Istog trenut-
ka Miroslav se podigao kao da ni{ta nije
bilo. Trkom smo se udaljili odatle i vi{e
nikada nisam pri{la blizu \avolima, iako
imam punih osamdeset godina i ~itav `ivot
sam provela ovde – ispri~a Desimirka.
BOLJA OD
KOLORADA
Direktor Turisti~ke organizacije Radovan
Tanaskovi} nas upu}uje da iz ove perspektive
posmatramo kule i obja{njava da su
one, po legendi, okamenjeni svatovi.
Napred, prva kula je, u stvari, bar-
jaktar. Iza, tri kule jedna uz drugu,
koje predstavljaju mladence i kuma,
pozadi svatovi. Zaista, slu{aju}i
pri~u, sve izgleda istinito. Mo`da i
jeste. Ko zna.
Na vrhu \avolje jaruge je
izvor sa neverovatno kiselom
vodom. Desimirka nam je rekla da
je ona najbolji lek za o~i.
^ini se da je samo tu priroda i
mogla da iznedri fenomen kakav,
ka`u stru~njaci, postoji jedino jo{ u
kanjonu reke Kolorado. Ovih dana za
\avolju varo{ ~ulo se {irom planete
jer je trenutno prva na spisku prirod-
nih fenomena u svetu koji konkuri{u
za sedam novih svetskih ~uda. Ne
sumnjamo da }e se kanjon Kolorada,
sliv Amazona, vulkan Popokatepetl,
vrh K2 tek tako predati, ali ko zna.
\avo nikad ne miruje.
M.L.
Konkurs za ~uda prirode
\AVOLJA VARO[ [ESTA NA SVETU
Turisti~ka organizacija op{tine Kur{umlija i DOO “Planinka” iz Kur{umlije su nominovali spomenik prirode “\avolja Varo{“ za izbor 7 novih
~uda prirode. Nominaciju su podr`ali Ministarstvo za dijasporu i Turisti~ka organizacija Srbije. Glasa~i iznena|eni lepotom prirode u Srbiji
27OgledaloFebruar 2008
S P O R T
Tragaju}i za boljim `ivotom Srbi,
kao i mnogi drugi narodi, odlaze trbuhom
za kruhom po ~itavom svetu. Tamo ostaju,
ali nikada ne zaboravljaju ko su i odakle
su, I stariji i najmla|i iskreno ~eznu za
svojom zemljom, trude se da joj pomognu
onoliko koliko im mogu}nosti dozvoljava-
ju. Oni su s pravom nesre}ni {to dr`ava ne
povede vi{e ra~una o njima, jer su i oni
deo srpskog naroda. Razo~arani su {to ih
se rukovodstvo Srbije seti samo pred neke
izbore ili kad mu je
potrebna pomo}. Na{i
ljudi bezgrani~no vole
svoju Srbiju, pa ho}e
da joj pomognu, ali
tra`e samo malo
po{tovanja i dosto-
janstva, a to je danas
srpskom narodu
najpotrebnije. Tra`e da
se po{tuje njihovo ime
i prezime i da se ceni
njihov glas i patrioti-
zam.
Z druge
strane, postavlja se
pitanje onima koji u
Srbiji vode najlep{u
sporednu stvar na
svetu - fudbal. Zar
smo slepi ili se prav-
imo da ne vidimo da je na{ fudbal krenuo
da dotakne dno!? Brojke govore i pokazu-
ju gde smo i kuda srljamo. Mo`emo varati
sebe, ali ne i navija~e od kojih klubovi
`ive i kojih skoro da i nema na na{im sta-
dionima. Nema ih, na `alost, ni kada
dr`avni tim Srbije igra. Poznato je svima
koliko je ljudi posmatralo duel na{eg tima
sa Poljskom u Beogradu. Da nije bilo hil-
jadu poljskih navija~a, na{ih ljudi na trib-
inama bi bilo oko dvesta i to zajedno sa
ekipom, rukovodstvom i redarima. Ovo je
bolna istina. Svi znaju da na jednoj utak-
mici ko{arka{a Partizana u Evroligi do|e
vi{e navija~a nego na {est utakmica prve
savezne lige Srbije.
Mnogi se pitaju za{to publika ne
dolazi na na{e utakmice? Zato {to nam je
fudbal slab, nema vi{e pravih asova, nema
jakih li~nosti sa kojima bi se deca indeti-
fikovala, {to se na poljan~etu kad deca
igraju fudbal ne ~uje “Ja sam Moca”, “Ja
sam D`aja” i sli~no. Da li na{i odgovorni
ljudi po savezima i klubovima, selektori i
treneri vide za{to deca vi{e ne kupuju i
ne nose dresove na{ih klubova Partizana,
Vojvodine i Zvezde, za{to ne obla~e
dresove na{ih asova? Odgovor je vrlo
prost. Te mali{ane odu{evljavaju igre
Reala, ^elzija, Man~estera, Milana,
Barselone, Bajerna, Intera, Arsenala,
Rome, Liverpula i Bremena. Zato {to su
im idoli Kaka, Mesi, Ronaldo,
Ronaldinjo, D`erald, Bufon, Runi, a od
skoro i ~udo od deteta, Brazilac Pepo,
koji igra za Milano.
Zbog sivila koje je zavladalo
na{im fudbalom na{a deca zaboravljaju
jednog vrsnog igra~a,
Nemanju Vidi}a, i
nisu jo{ prihvatila
dragulj na{eg fudbala,
Stevana Joveti}a.
Ipak nije sve
tako crno, mo`e se sve
popraviti, jer nade za
bolje sutra na{eg fud-
bala ima. Zato
moramo promeniti
na~in rada, odnos
prema igri i gledaocu
ali moramo i zadr`ati
u zemlji na{e dragulje.
Moramo se otarasiti
mafije koja se ~vrsto
ukorenila u na{ fudbal.
Roditelji moraju
ispraviti gre{ke koje
prave sa svojom
decom, ne smeju dozvoliti da njima gospo-
dare i da ih vode menad`eri sumnjivog
morala. Postoji jo{ ne{to {to bi moglo da
bude spasonosno za na{ fudbal, a to je
pra}enje srpskih fudbalskih bisera koji igra-
ju po ~itavom svetu. Njih ima mnogo, od
daleke Bolivije, Perua, Argentine, do hladne
[vedske i tople [panije, tako redom sve do
Afrike, Australije i Azije. Da smo vi{e
vodili ra~una o na{oj talentovanoj deci u
dijaspori jedan Bojan Krki} ne bi danas
igrao za Barselonu, ve} za Partizan ili
Zvezdu i bio bi uzdanica srpskog fudbala, a
ne [panije. Da smo se tako pona{ali Sa{a
Klje{tan ne bi igrao za SAD i klub ^ivas
iz L.A ve} za Srbiju. Da smo svi svesno i
nepristrasno radili, na{a deca, koja vole
Srbiju, njen dres, grb i himnu, ne bi
obla~ila dresove tu|ih nacionalnih ekipa.
Ako na{i klubovi i Savez ne odreaguju na
vreme, na{em fudbalu preti ponavljanje
slu~aja Krki}a i Klje{tana.
Vi koji vodite brigu o fudbalu,
dok pijete jutarnju kafu ~itajte sportske
listove pomenutih zemalja i bele`ite u
svoje notese imena na{ih fudbalskih
orli}a, pa }ete se uveriti da ih ima
mnogo, mo`da i za nekoliko timova.
Neki mo`da znaju, ali mnogi ne, da
je bogati ^elzi doveo u svoje redove veoma
jeftino Slobodana Rajkovi}a i potpisao ugov-
or sa talentovanim Markom Mitrovi}em,
~lanom {vedske kadetske reprezentacije. Po
ugledu na ^elzi i vi{estruki {ampion
Engleske i Evrope Liverpul doveo je u svoj
omladinski pogon Aleksandra Ka~alinki}a,
koji je tako|e ~lan {vedske kadetske
reprezentacije. I najbolja {kola fudbala na
svetu za mla|e kategorije nije odolela talen-
tu srpske dece, pa u njoj sazreva Vlatko
Lazi}, koji se ve} odavno nalazi u bele`nici
Milana i Arsenala. Lazi} je ina~e stalni ~lan
holandske mlade selekcije, koja je najbolja u
Evropi. Moramo pomenuti i Marka Mati}a,
koji trenira sa holandskim timom AZ, a prvi
trener ovoga kluba Luis Van Gal govori o
njemu sve najlep{e.
Decenijama je poznato da su na{i
ljudi najvredniji i najbolji radnici u
Austriji, ali na{i fudbalski stru~njaci
mo`da ne znaju da je Mi{el Suboti} jedna
od uzdanica FK. Rapida iz Be~a. Ti mladi
dragulji na{eg porekla ~ekaju poziv iz ku}e
srpskog fudbala, `ele da ponesu na svojim
grudima grb svoje otad`bine, `ele da se
S R P S K I O R L I ] I U T U \ E M J A T U
SRPSKI FUDBAL DOTI^E DNO
Iz pera Milutina [o{ki}a
UHAP[EN D@AJI]
Biv{e funkcionere fudbalskog kluba Crvena zvezda - Dragana D`aji}, Vladimira
Cvetkovi}a i Milo{a Marinkovi}a, policija je uhapsila u utorak, zbog sumnje u nereg-
ularnosti transfera Gorana Druli}a iz Zvezde u [pansku Saragosu u julu 2001. godine
i njima je odre|en pritvor od 48 sati.
Transferom Druli}a policija se bavi ve} mesecima, a prema do sada dostupnim infor-
macijama, D`aji}, Cvetkovi} i Marinkovi} u~estvovali su u prodaji Druli}a gde je iznos
transfera bio 27 milona maraka s
tim da je Zvezda dobila devet, a
Druli} je trebalo da dobije 18 mil-
iona maraka.
Me|utim Druli}u je stavrno
ispla}eno svega {est miliona, te
postoji osnovana sumnja da su
D`aji}, Cvetkovi} i Marinkovi}
tako protivpravno prisvojili 12
miliona maraka.
Transfer novca i{ao je preko
Komercijalne banke i uz saglas-
nost ljudi iz [panskog kluba.
Naime Zvezda i Saragosa napravili su interni dogovor, {to je odgovaralo i {panskom
klubu zbog izbegavanja pla}anja poreza. U Komercijalnoj banci je otvoren ra~un na ime
Gorana Druli}a i to tako {to je falsifikovan njegov potpis. Ra~un je otvorio Milo{
Marinkovi} uz saglasnost tada{njeg direktora banke, Ljubomira Mihajlovi}a.
Pri otvaranju ra~una uplatama i isplatama kori{}en je }irili~ni potpis Druli}a, iako se
ovaj fudbaler uvek potpisuje latinicom.
Detaljnim proverama utvr|eno da je potpis falsifikat i da je ra~un otvoren, a novac
podizan i upla}ivan bez saglasnosti Druli}a. Druli} je nedavno tu`io Zvezdu zbog neis-
pla}enog dela transfera, a u decembru je o tome dao i iskaz policiji.
Umro Zoran @ota Antonijevi}
Biv{i fudbaler Crvene zvezde i reprezentacije Jugoslavije Zoran @ota Antonijevi} pre-
minuo je u utorak u 63. godini. Antonijevi} je ro|en
20. oktobra 1945. godine u Beogradu. Po~eo je da
igra u omladinskoj ekipi „21. maj” iz Rakovice, zatim
je pre{ao u IMT Rakovica. Za Crvenu zvezdu je igrao
od 1967. do 1975. godine. Odigrao je 429 utakmica i
postigao 65 golova. Osvojio je dr`avno prvenstvo
~etiri puta i tri puta nacionalni kup. Odigrao je osam
utakmica za A reprezentaciju Jugoslavije, dve za
mladu selekciju i sedam me~eva za amatersku reprezentaciju. Karijeru je zavr{io u sol-
unskom Iraklisu 1977. godine.
Nemanja Vidi}
28 Ogledalo Februar 2008
T E N I S
- Kao nikad ranije, svi
Srbi ovoga sveta ostajali su do
duboko u no}, ~esto i do same zore
bodre}i na{e tenisere na nedavno
zavr{enom Australian openu. Kao
da smo svi znali da je ba{ ove
godine, ovoga januara, na redu
ne{to veliko, ne{to kao prvi osvo-
jen Grand Slam turnir u istoriji srp-
skog tenisa! Da svi zajedno, u`ivo
prisustvujemo pisanju istorije!
Kona~no, poslednjih dana
januara, sve potajne nade i vera u
na{e igra~e, svakodnevno bodrenje
- kako nas pored TV aparata i
kompjutera, tako i dragih sunarod-
nika, koji nisu {tedeli grla sa tribi-
na u Melburnu - uz sjajnu igru
na{ih Novaka, Janka, Nenada, Ane,
Jelene, pretvorene su u erupciju
odu{evljenja pobedom \okovi}a u
finalu AO nad Tsongom (3:1), ali i
sjajnom igrom u polufinalu, kada je
uspeo da elimini{e branioca titule i
vi{egodi{njeg teniskog broja 1 -
Rozera Federa, sa 3:0 u setovima!
Naravno, za tu veliku
pobedu nad vi{egodi{njim gospo-
darom svetskog tenisa, nije samo
\okovi} zaslu`an. Veliko u~e{}e
ima i drugi na{ teniser Janko
Tipsarevi}, koji je na samom po~etku, u 3.
kolu Asutralian opena “na~eo” Federera.
Janko je posle velike borbe i preko pet sati
vrhunskog tenisa, izgubio tesno i nesre}no
sa 3:2. I u tom me~u pokazao Novaku da je
i broj 1 ranjiv i itekako pobe-
div. Sve ostalo je istorija.
Do finalnog me~a
\okovi} nije izgubio nijedan
set. A u finalu za protivnika
je imao odli~nog Afro-
Francuza Tsongu, koji je u
drugom polufinalu tako|e
napravio veliko iznena|enje i
eliminisao svetski reket broj
dva - [panca Rafaela Nadala.
Drugim re~ima,
Nole je neo~ekivano, u svo-
joj 20. godini promovisan u
apsolutnog favorita finalnog
me~a. I, upravo imperativ
pobede i status favorita,
sputali su Novaka na po~etku
finala. Tsonga je delovao
opu{tenije i razigranije. Sve
mu je polazilo za rukom. S
druge strane, \okovi} je
dosta gre{io (pogotovo na
prvom servisu) i nikako nije
uspevao da prona|e pravi
ritam za igru protiv sna`nog
Afro-Francuza. Ipak, posle
izgubljenog prvog seta, na{ teniser uspeva
da se vrati u me~, nadigra sjajnog Tsongu
i osvoji svoj prvi Grand Slam turnir u kar-
ijeri. Na veliki radost “neispavane” i sre}ne
nacije. S. @ivkovi}
Nole: Hvala porodi-
ci i srpskim navija~ima!
- Hvala svim srp-
skim navija~ima koji su do{li
u Melburn da me bodre.
Ponosan sam na sebe, ali sam
ponosan i {to sam prvi Srbin
koji je osvojio grend slem u
singlu. Znam da me gledate
sada, siguran sam da je prava
ludnica u Srbiji. Volim vas,
ljudi! – poru~io je Nole sa
pobedni~kog postolja.
\okovi} je, ipak,
najpre zahvalio svojoj porodici, koja ga je
bodrila tokom 14 dana takmi~enja u
Melburnu. Potom je ~estitao i protivniku
@o-Vilfredu Congi.
- Pre nego {to bilo {ta ka`em,
moram da zahvalim mojoj porodici koja se
nalazi na tribinama, mnogo mi je zna~ila nji-
hova podr{ka tokom ovih 14 dana i tokom
~itave karijere. @o, sjajan turnir za tebe, tre-
balo bi da bude{ ponosan. Da si pobedio
danas, to bi bilo zaslu`eno. Svaka ~ast -
rekao je \okovi}.
Na{ teniser pokazao je i da se ne
ljuti na publiku koja je u finalu bila protiv
njega.
- Znam da je publika vi{e `elela da
on pobedi. Ne brinite, i dalje vas volim -
istakao je najbolji srpski teniser svih vremena.
\okovi}, koji je tre}i najmla|i
pobednik u istoriji Australijan opena, priz-
nao je da je tokom me~a imao velikih
problema da ostane smiren.
- U dvorani sam bio strahovito
nervozan, pogotovo na po~etku. Nije bilo
lako nositi se sa 15.000
gledalaca koji su
uglavnom protiv vas,
kao i sa velikim iza-
zovom koji donosi
finale jednog grend
slema. Ali, mlad sam,
jo{ u~im. Danas sam tu
nervozu savladao sredi-
nom drugog seta,
ubudu}e }e biti bolje -
rekao je \okovi}.
Novak tre}i,
Ana druga, Jelena
~etvrta!
F a n t a s t i ~ n i
rezultati srpskih tenis-
era na Otvorenom
prvnstvu Australije
dobili su potvrdu na
najnovijim listama
najboljih svetskih tenis-
era. Nakon
\okovi}evog trijumfa u
Melburnu, bitka za
prvo mesto na ATP
listi je potpuno otvore-
AUSTRALIAN OPEN: PRVI GRAND SLAM ZA \OKOVICA I SRBIJU:
MELBURN PRI^A SRPSKI!
U polufinalu pobe|en veliki Federer, u finalu Tsonga. Novak ostaje na tre}em mestu ATP liste
Ani vicetitula, Jeleni polufinale!
@enski deo “srpske” teniske ekipe u Melburnu, takodje je odi-
grao sjajno. I da se ispred Jelene Jankovi} (u polufinalu) i Ane
Ivanovi} (u finalu), nije ispre~ila sjajna Ruskinja Marija [arapova
(nije izgubila nijedan set tokom celog turnira), na{ tenis bi posti-
gao jo{ jedan veliki uspeh: imali bismo {ampiona u obe
konkurencije – mu{koj i `enskoj.
Ali, i ovaj rezultat veliki je uspeh. Tokom turnira, zahvaljuju}i
na{im sjajnim igra~ima i igra~icama, imali smo prilike (ESPN) da
vidimo sjajnu reklamnu kampanju za na{u Srbiju. Komentatorima
su bila “puna usta” Srbije, barem jedanput dnevno na ESPN se
vrteo film o Beogradu i na{oj zemlji, a na{i momci i devojke su
svojom re~ito{}u i lepim vaspitanjem sjajno reprezentovali sve
nas. Njima i nama na ~ast!Novak \okovi} deli sre}u sa svojom bra}om
29
S P O R T
OgledaloFebruar 2008
na. Novak je u Australiji osvojio oko 1000 ATP bodova, i zna~ajno
se pribli`io drugoplasiranom Rafaelu Nadalu.
\okovi} ostaje na poziciji broj 3, ali je zaostatak u odnosu
na Nadala sada oko 800 bodova, dok je u odnosu na vode}eg Rod`era
Federera \okovi} skoro prepolovio zaostatak. Sa druge strane, pred-
nost najboljeg srpskog tenisera nad ~etvrtoplasiranim Davidenkom sada
je oko 2500 bodova. Najve}i skok napravio je @o Vilfred Conga.
Francuz je napredovao za ~ak 20 pozicija i sada je 18. teniser sveta.
Na novoj WTA listi Ana Ivanovi} je i zvani~no druga tenis-
erka sveta, {to je njen najbolji plasman u karijeri. Ivanovi}eva ima oko
400 bodova vi{e od Svetlane Kuznjecove, dok Jelena Jankovi} na ~etvr-
toj poziciji ima samo 60 bodova manje od Ruskinje. Marija [arapova,
uprkos, osvojenoj titulu u Melburnu, nije napravila veliki skok, s
obzirom da je i pro{le godine igrala u finalu Otvorenog prvenstva
Australije, pa zauzima tek peto mesto.
TITULA ZA ZIMONJI]A!
Srpski teniser Nenad Zimonji} osvojio je titulu u miks
dublu na Otverenom prvenstvu Australije. On je u paru sa
Kineskinjom Tijantijan Sun savladao indijski tandem Sania
Mirza – Mahe{ Bupati sa 2:0, po setovima 7:6 (4), 6:4. To je
druga titula za Zimonji}a u Melburnu, po{to je 2004.
godine, u istoj konkurenciji pobedio u paru sa Ruskinjom
Jelenom Bovinom, a prva za Sun. Zimonji} i Sun bili su
postavljeni za pete nosioce. Finalni me~ na Rod Lejver Areni
trajao je sat i 21 minut.
“Ovo su bile fantasti~ne dve nedelje. Sun je bila
neverovatna, konstantno se smejala i ostala je pozitivna.
Nadam se da }emo zajedno osvojiti jo{ gren slem titula”,
rekao je Zimonji} posle trijumfa u Melburnu i posebno se
zahvalio navija~ima u Srbiji.
Ovo je druga gren slem titula za Zimonji}a na
Otvorenom prvenstvu Australije i ukupno tre}a u karijeri,
po{to je 2006. godine u tandemu sa Slovenkom Srebotnik
osvojio i Rolan Garos.
privole orlovskom gnezdu, a iz gnezda jo{ poziva nema. Zbog toga i
mladi Marko Martin, koji je ~lan Borusije iz Dortmunda, nije odlu~io
da li da nastupa za Nema~ku ili Srbiju, od koje jo{ poziva nema. Ipak
najvi{e na{e talentovane dece ima u mla|im kategorijama {ampiona
[vajcarske FK. Bazela. Biv{i AS Partizana, Zvezdan ^ebinac, ka`e da
bar ~etvorica mladih srpskih de~aka iz ovoga kluba mogu da
konkuri{u za na{e mlade selekcije. Pominje imena golmana Nikole
Veselinovi}a, koga mnogi ljubitelji fudbala u zemlji najbolje ~okolade,
sireva i satova nazivaju [majhelom, jer ih neodoljivo podse}a na
njega. I Dragan \uki} je golman koji brani za mladu selekciju sajd`ija
iz Grashopersa, a o njemu se kod nas i ne zna da je potencijalno
poja~anje Boltona. Da su srpski golmani na ceni svedo~i primer fran-
cuskog kluba Oxera, jer kod njih ve} du`e vreme trenira Denis Petri},
doskora{nji ~lan slovena~kog dr`avnog tima, a on ima samo jednu
`elju - da obu~e dres srpske selekcije. I u dalekoj Australiji i Americi
ima kvalitetnih golmana kao {to su Deni Vukovi}, koji brani za klub
Central Koust Marinensa. I Slavi{a Krsti} iz kluba United Serbs iz
^ikaga mo`e da brani u mnogim timovima u Srbiji.
@eleo sam da skrenem pa`nju na na{u talentovanu decu,
koje ima po ~itavom svetu. @elim da im na{i klubovi i reprezentaci-
ja pru`e {ansu, da ih pozovu na probu, pa neka se na{i stru~njaci
uvere koliko su ta deca talentovana, i da znaju dobro da igraju, a