Hibridna pota Maturski rad
1.1.UVOD
1.1. Automatizacija i mehanizacija u potanskom sistemu
Razvoj savremenog industrijskog drutva karakterie sistemski
pristup tehnologiji u svim segmentima u kojima se pojavljuje
ljudsko djelovanje. Automatizacija
procesaproizvodnjetemeljisenaidejizamjeneljudskogradamainskim,uzistovremenopoveanje
proizvodnje, produktivnosti, kvaliteta i boljih uslova
rada.Dinamikakomponentatehnologijeposebnojenaglaenaufunkcionisanju
saobraajnogsistemaidanjenaoptimalnakomponentazadovoljinaraslepotrebemodernizacije
u saobraaju. Razvoj nauke i tehnike u drugoj polovini XX stoljea u
osnovijepromijeniosociolokiaspektradaipovoljnouticaonadaljnjirazvoji
unapreenje tehnolokog procesa rada. Takav razvoj je potpuno
zahvatio proizvodnju materijalnih dobara i nije zaobiao ni potanski
saobraaj. Zbog specifinih uslovapruanja usluga i raznolike
strukture u potanskom saobraaju je i naao pravu primjenu,a posebno
zbog velikog udjela manuelnog rada u tehnolokom procesu potanskog
saobraaja.
Prijelazodmanuelnograda,prekomehanizacijedouvoenjaautomatizacije
impliciraojekorjenitepromjeneitransformacijeutehniko-tehnolokomi
organizacionom segmentu potanske eksploatacije. Masovno pruanje
usluga korisnicimau velikim i sloenim sistemima kao to je potanski
zahtijeva i nove tehnoloke procese.Usluga, pored toga to trai nove
procese, trai i odgovarajui kvalitet koji se postie
standardizacijomitehnolokiminovacijamakrozmehanizacijuiautomatizacijupotanske
eksploatacije.Mehanizacijaiautomatizacijaujedinicamapotanskeeksploatacijeobuhvataprojektovanje,
izgradnju i koritenje:-mehanizovanih
iautomatizovanihtehnikihsistema,-maina
iureaja,-informaciono-upravljakihsredstavaisistema.U ovakvoj
strukturi odvijaju se pojedine radne operacije faze procesa ili
itavi tehnoloki procesi prerade i transporta potanskih poiljaka.
Potanske usluge moraju biti kvalitetne, a to znai da se one moraju
obavljati brzo, sigurno, tano, kontinuirano i ekonomino. Shodno
tome u potanskom saobraaju se sprovodi proces mehanizacije i
automatizacije
Hronoloki gledano, mehanizacija je prethodila
automatizaciji.Mehanizacijajeupotrebamainazaodvajanje,sreivanje,dijeljenjeidruge
operacije u potanskom saobraaju.Automatizacija podrazumijeva proces
u kome se sve kljune operacije realizuju bez uea ivog rada.
1.2.Naini sprovoenja automatizacije i mehanizacije u potanskom
sistemu
Iz analize i ostalih izvora oigledno je da postoji niz zadataka
i
Pod zadataka koji se rijeavaju pri projektovanju . Ovi zadaci se
mogu svrstati u
nekoliko cjelina i oblasti :
- oblast pripreme i definisanja lokacije,
- oblast tehnologije (i organizacije),
- oblast transportno-skladinih zadataka,
- oblast matematiko-programerskih zadataka i
- oblast informaciono-upravljakih zadataka.
Metoda koja je prihvaena od strane svih razvijenih pota u
svijetu zahtjeva da se
potanski centar projektuje kompleksno a to znai da sistemski
istovremeno
obuhvati:
- prognozu usluga i koliina poiljaka,
- prognozu tokova i tehnolokih usavravanja
- tehnologiju prerade potanskih poiljaka (baziranjem na
mehanizovane i
automatizovane procese),
- tehnologiju mehanizovanog i automatizovanog unutranjeg
transporta i
pretovarnih taaka, sa modelom toka poiljaka u cilju skraenja
puteva i obima
unutranjeg transporta,
- izbor opreme (tehnoloke, transportne i opreme automatskog
sistema upravljanja
ASU), primjenom egzaktnih i heuristikih metoda,
- izbor Layout-a tehnoloke opreme kao i upravno-administrativnih
prostorija,
- projekat graevinsko-arhitektonskog objekta potanskog
centra,
- osnovne postavke spoljanjeg transporta i veza sa nacionalnim i
meunarodnim
potanskim centrima,
- primjenu naunih metoda u projektovanju itd.
Ova metoda obino se realizuje istovremenom izradom idejnih
reenja za sve
navedene komponente.
(sl.naini sprovoenja automatizacije i mehanizacije u potanskom
sistemu)
2.HIBRIDNA POSTA
Hibridna pota je kombinacija tradicionalne potanske usluge i
elektronske pote. Sam naziv "hibridna" pokazuje da se radi o
mjeavini usluga. Radi se o spoju najmodernijih tehnologija i
klasine potanske tehnologije. Primjena informatike u najstarijoj
potanskoj usluzi prijenosu potanskih poiljki - zauzela je
nezaobilazno mjesto.
Osnovna zamisao hibridne pote je da firma, institucija ili
fiziko lice alje potanskom operatoru informaciju (npr. raun,
propagandnu poruku i sl.) u elektronskoj formi, da se, potom, ta
informacija obradi, odtampa i spakuje u kovertu, te da se, u to
kraem roku, proslijedi do ciljane grupe kojoj se ta firma,
institucijaili fiziko liceobraa.
Veliki korisnici su poseban vid interesovanja uslunog sistema
pote . Posebno sto obim usluga ovih korisnika za potanski sistem
ostvaruje znatne prihode. Obim usluga ovih korisnika je veliki i
uestvuje sa preko 60% u ukupnoj strukturi usluga . To je razlog sto
poslovna korespodencija nije ni danas nasla adekvatnu zamjenu za
potanski sistem , a vjerojatno e i budue pota predstavljat glavnog
poslovnog partnera pravnim licima u procesu korespodencije.
Danas je aktuelan a i najprihvatljiviji nain pruanja kvalitetne
usluge velikim korisnicima elektronskom ili hibridnom potom.
Hibridna pota je (ne)potanska usluga novijeg datuma, nastala
kombinacijom elektronskog i tradicionalnog fizikog prijenosa
pismonosnih poiljaka. Proces proizvodnje ove usluge zapoinje
kreiranjem sadraja pismonosne poiljke u elektronskom obliku, tzv.
fajla, na raunaru poiljaoca i njegovog prosljeivanja,
telekomunikacionim putem ili putem nekog prijenosnog medija
(disketa, magnetna traka, kompakt disk i dr.), do raunara potanskog
provajdera.
(sl. Hibridna pota)
2.1. Usluge hibridne pote
Usluga hibridne pote definisana je Pravilnikom o pismonosnim
uslugama Svjetske potanske unije (UPU) hibridna pota":
Hibridna pota je elektronska usluga kod koje poiljalac alje
poruku bilo u fizikom ili elektronikom obliku, a koja se zatim
elektronski obrauje i pretvara u pismonosnu poiljku za fiziku
dostavu korisniku. Kada to nacionalno zakonodavstvo dozvoljava i
kada korisnik to zahtjeva, imenovani operator moe pretvoriti
originalnu dospjelu poruku u neki nefiziki oblik (fax, e-mail, SMS)
ili u vie razliitih oblika.
Cijene za hibridnu potu odreuje imenovani operater uzevi u obzir
trokove i zahtjeve trita.
Takozvani "Green paper'' Evropske Unije o liberalizaciji trita
potanskih usluga iz 1991. godine definie hibridnu potu kao uslugu
koja obuhvata prenos elektronskog oblika dokumenta u digitalnom
obliku ili njegovo pretvaranje u digitalni oblik i prijenos na
udaljenu taku gdje se dokument tampa, kovertira i alje
primaocu".
Predstavlja elektronsku razmjenu podataka i dokumenata preko
telekomunikacione mree koja poruku korisnika pretvara u elektronski
oblik to jest tampanje poruka (fakture, raune). Automatsko
pakovanje u kovertu takvo da je mogue daje slanje klasinom
potom.
Paket usluga koje prua hibridna pota:
Izrada predtampanih obrazaca u skladu sa zahtjevima
korisnika,
Prijem podataka potrebnih za tampu,
Softverska priprema za tampu na osnovu primljenih podataka,
tampa varijabilnih podataka na unaprijed pripremljene obrasce,
tj. kreiranje konanog izgleda pisma,
Kovertiranje pisama, ili slaganje istih u "Z-pismo",
Predaja gotovih poiljki na daljnju preradu i otpremu,
Uruenje poiljki na adresu.
Usluge Hibridne pote koriste se za izradu:
rauna
opomena
bankovnih izvoda i
raznih oblika pismonosnih i promotivnih saoptenja
2.2. Proces rada
Poiljalac sa svog raunara alje bazu podataka u formi standardnog
tipa datoteke : txt , xls, dbf, i sl. Putem interneta ili dostavlja
na fizikim nosaima podataka disketa : CD, DVD, USB I SL.
Primljena datoteka sadri podatke koji su potrebni za izvravanje
usluge prema korisniku (podaci o poiljaocu tekst/slika poruke ,
adrese primatelja , broj kopija , datum kad treba poiljku dostaviti
i sl)
Na osnovu primljene datoteke vri se softwerska obrada podataka i
i priprema za tampu.
U procesu tampe poruka dobiva eljeni oblik (dimenzije i pozicije
texta/slike, tip slova i sl.)
Na kraju se vri automatsko kovertiranje poruka/pisama i
kreiranje pismonosnih poiljki koje se dostavljaju eljenim
korisnicima .
2.3. Osnovne prednosti uvoenja hibridne pote
Prednosti hibridne pote u odnosu na tradicionalnu potu ogledaju
se u:
Poveanju ukupnih prihoda potanskih provajdera (u strunoj
literaturi navodi se podatak da se primjenom sistema hibridne pote
ukupan prihod potanskih provajdera, zavisno od trinih uslova u
pojedinim zemljama, poveao i za 70%);
Viestruko broj isporuci pismonosnih poiljaka i eliminisanju
trokova njihove otpreme, prijevoza i prispjea, zahvaljujui tampanju
sadraja pismonosnih poiljaka u centrima za tampanje koji se nalaze
na lokacijama primalaca;
Smanjenju trokova proizvodnje pismonosnih poiljaka kod
korisnika, jer preputanjem njihovog tampanja i kovertiranja
potanskim provajderima, nestaju i trokovi opsluivanja, servisiranja
i nabavke rezervnih dijelova i potronog materijala za vlastite
tampae i maine za kovertiranje;
Nema skladitenja,
Kvalitetu uruenja, koji je bolji,
Radi lakeg opisivanja sistem hibridne pote moemo podjeliti na
tri podsistema
1. podsistem korisnikog pristupa
2. jezgro sistema
3. podrka sistema
3.OSNOVNA ZAMISAO HIBRIDNE POTE
Osnovna zamisao hibridne pote je da poiljalac alje potanskom
operateru informacije u elektronskoj formi, odnosno da se
informacije elektronskim putem distribuiraju do centra za hibridnu
potu. U njemu se elektronski primljena poruka prerauje, kreira i
priprema za tampu da bi se na kraju tampala i pakovala u kovertu, i
da se u to kraem roku proslijedi do primaoca.
Hibridna pota je usluga pre svega koncipirana za firme koje
imaju potrebu za slanjem velikih koliina rauna, raznih
saoptenja.
Operater hibridne pote treba da obezbijedi korisniku to laki
pristup do usluga da mu se po mogunosti ova usluga nalazi u stanu
ili na radnom mjestu. Desktop varijanta hibridne pote nudi izbor
vrste kvaliteta papira na kojem e se tampati saoptenja, vrste i
kvalitet koverata, adresovanje i odgovarajua kripto zatita.
Ovo predstavlja pravu revoluciju u ekspedicionom dijelu svakog
iole razvijenog preduzea koje vodi rauna o alokaciji trokova i
racionalizaciji poslovanja. To znai da nema ulaganja u mini tampae
i itave raunarske centre po firmama. Takoe nema trokova za
odravanje skupe opreme, nabavke rezervnih dijelova i potronog
materijala, operatere i servisere.
Hibridna pota je kombinacija tradicionalne potanske usluge i
elektronske pote. Predstavlja spoj najmodernijih tehnologija i
klasine potanske tehnologije.
3.1. NAIN FUNKCIONISANJA HIBRIDNE POTE
Hibridna pota je servis koji omoguava elektronsku komunikaciju u
fazi kreiranja i prijenosa podataka i tampanje dokumenata kao i
fazu uruenja potanske poiljke.
Proces obrade zapoinje na raunaru poiljaoca (firme ili
pojedinca) koji kreira izgled dokumenta.
Poiljalac elektronskim putem ili putem drugog, na primjer
magnetnog medija (diska, magnetne trake) kreirani dokument (zajedno
sa adresom primaoca) prosljeuje do firme (provajdera) koji prua
servis hibridne pote.
Na raunaru provajdera dokument se obrauje i priprema za
tampu.
tampanje dokumenta se vri na lokaciji koja je najpovoljnija za
kasnije uruenje.
tampani materijal se potom kovertira i upuuje primaocu.
3.2.KONCEPT RAZVOJA HIBRIDNE POTE
Koncept razvoja hibridne pote usklaen je sa zahtevima trita i
podrazumeva:
masovnost,
jednoobraznost,
veliku brzinu,
niske cijene.
specifinost zahtjeva,
kompletnu logistiku podrku.
Poiljalac alje sa svog raunara bazu podataka (u formi
standardnog tipa datoteke: txt, xls, dbf i sl.) putem Interneta ili
dostavlja na fizikim nosaima podataka (disketa, CD, DVD, USB i
sl.). Primljena datoteka sadri podatke koji su potrebni za
izvravanje usluge prema korisniku (podaci o poiljaocu, tekst/slika
poruke, adrese primaoca, broj kopija, datum kad poiljku treba
poslati i sl.)
Na osnovu primljene datoteke vri se softverska obrada podataka i
priprema za tampuU procesu tampe poruka dobiva eljeni oblik
(dimenzije i pozicije teksta/slike, tip slova i sl.)
Na kraju se vri automatsko kovertiranje poruka/pisama, i
kreiranje pismonosnih poiljaka koje se dostavljaju eljenim
korisnicima.
Zamisao hibridne pote je da korisnik-firma, institucija ili
fiziko lice alje potanskom operateru informaciju (npr. raun,
propagandnu poruku i sl.) u elektronskoj formi, da se potom
informacija obradi odtampa ili spakuje u kovertu, te da se, u to
kraem roku prosledi do ciljne grupe kojoj se ta firma, institucija
ili fiziko lice obraa.
3.3.PAKET USLUGA HIBRIDNE POTE
Paket usluga koje prua hibridna pota ine:
1. izrada predtampanih obrazaca u skladu sa zahtjevima
korisnika,
2. prijem podataka potrebnih za tampu,
3. softverska priprema za tampu na osnovu primljenih
podataka,
4. tampa varijabilnih podataka na unaprijed pripremljene
obrasce, tj. Kreiranje konanog izgleda pisma,
6. kovertiranje pisama, ili slaganje istih u "Z-pismo",
7. predaja gotovih poiljki na dalju preradu i otpremu,
8. uruenje poiljki na adresu.
Hibridna Pota kreira, izrauje i distribuira:
1. koverte
2. flajere i plakate
3. knjige i asopise
4. personalnu tampu
5. kataloge i publikacije
6. broure
7. razliite vrste obrazaca
8. ostali marketinki i propagandni materijal.
Usluge hibridne pote koriste se za izradu:
-rauna
-opomena
-bankovnih izvoda i
-raznih oblika pismonosnih i promotivnih saoptenja
4.HIBRIDNA POTA SVETSKA ISKUSTVA
Australija
Australia Post eLetter Australijski eLetter je poslovna jedinica
koja obuhvata nekoliko filijala koje pruaju logistike usluge i
tampu, ukljuujui i hibridnu potu, izmeu ostalog. Ona nudi kompletno
elektronsko reenje od dizajna, pripreme i adresiranja poiljke do
isporuke i arhiviranja.
eLetter locira jedinice hibridne pote u nacionalnim granicama
koje su najblie krajnjim takama isporuke i elektronski alje poiljke
koje se tamo tampaju a zatim i isporuuju.
Kanada
Canada Post
epost Prua besplatan servis potroaima, online-raun, koji
omoguava korisnicima da vide, plate i upravljaju elektronskim
raunima i finansijskim dokumentima. Omoguava arhiviranje do sedam
godina.
epost2.0 Trenutno je u fazi razvoja. Ova usluga e dodati
postojeem epost elektronskom raunu prikazivanje servisa ponudjenih
od strane Canada Post-a, ukljuujui i susjedne sigurne online usluge
kao i konsolidaciju dokumenata.
Finska
Itella Netposti Nudi besplatne usluge korisnicima koje im
omoguavaju da dobiju razliite vrste upuenih pisama pote preko
bezbijednog elektronskog potanskog sandueta. Svaki elektronski
potanski sandui je povezan sa jednom osobom, a pisma koja su bila
primana fiziki sada e biti primana elektronskim putem. Primljena
pisma preko ovog servisa izgledaju isto u elektronskom obliku kao
to bi izgledala u fizikom obliku, ali ona mogu da sadre podatke
koje pomau modernizaciju drugih elektronskih procesa, kao to su
fakture plaanja. Digitalna pota je sigurna jer se sadraj ne prenosi
preko javnog Interneta, a korisnika identifikacija je autorizovana.
Netposti nudi i arhiviranje dokumenata i pote do 7 godina
besplatno. Korisnici mogu da dobiju razliite vrste pisama kao to su
izvjetaji o platama, rauni, zdravstvena dokumenta, digitalni
magazini. Netposti primaoci i korisnici mogu primati potu samo od
odobrenih poiljaoca.
Njemaka
Deutsche Post DHL E-Postbrief Omoguava korisnicima da bezbjedno
komuniciraju putem Interneta. Kada se klijenti registruju za
servis, oni su u obavezi da potvrde svoj identitet predstavljajui
svoju linu kartu ili paso. Komunikacija izmeu korisnika je
bezbjedna, a cijena je ista kao i za pismo. U sluajevima kada se
poiljka alje primaocu koji nije registrovan za E-postbrief uslugu,
ili ukoliko poiljalac izabere takvu opciju, poiljke e biti tampane
i fiziki isporuenje preko DHL-a. Poslati dokumenti i potpisani
putem ove usluge su pravno obavezujui i povjerljivi.
vedska
Posten AB e-Letter Hibridna pota prua mogunost korisnicima da
e-mail pisma budu dostavljena fiziki ka ne e-mail primaocima.
Posten AB tampa pisma na odgovarajuim lokacijama i zatim ih
isporuuje fiziki.
vajcarska
Swiss Post
SuisseID Nudi bezbjednu identifikaciju i mogunost elektronskog
potpisivanja svojim klijentima. Korisnici ove usluge dobijaju
identifikacionu karticu ili USB ureaj nakon potvrivanja svog
identiteta u kancelariji Swiss Post-a. Koristi se visoko kvalitetna
bezbjednosna tehnologija kako bi se obezbjedilo sigurno
prijavljivanje i upotreba elektronskih potpisa.
Swiss Post Box Registrovani korisnici mogu svoju potu da prime,
skeniraju i isporuuju preko Swiss Post-a. Korisnici mogu da izaberu
na koji nain ele da prihvate svoju potu. Korisnik moe da zahtijeva
od Swiss Post-a da:
Otvori potu, skenira kompletan sadraj pote i poalje sadraj
elektronski na adresu korisnika
Ostavi potu neotvorenu i da je fiziki isporui na adresu
korisnika
Isecka i poalje dio poiljke.
Strani potanski zvaninici smatraju da digitalne i hibridne
potanske opcije nude tri prednosti.
Prva prednost je poboljana bezbjednost i poveano povjerenje od
strane korisnika . Koristi se povjerenje korisnika i njihova
lojalnost prema brendu od strane potanskog operatora da se
ilustruje digitalna i hibridna mail komunikacija preko potanskog
operatora koji je bezbjedan.
Druga prednost je to se klijentima prua mogunost arhiviranja
elektronski prenosive pote, kao i drugih dokumenata. NetPosti nudi
arhiviranje svih podataka i dokumenata za 7 godina besplatno.
Trea prednost je mogunost kombinovanja usluga hibridne pote sa
Platformom servisa. Ova platforma nudi integraciju izmeu slanja i
prijema pote (pisma, racuna, itd) u kombinaciji elektronskih i
stvarnih formi, zatim i ostale elektronske mogunosti kao to su
arhiviranje podataka za kupca i finansijske usluge.
Pruanje usluga hibridne pote dovodi do poveanja udobnosti i
zadovoljstva kupaca, pre svega zbog toga to ove usluge ine usluge
pote pristupanijim.
Zvaninici Swiss Post-a ukazuju na znaajno smanjenje trokova
dostavljanja pruanjem usluga hibridne pote, a za Swiss Post je
procijenjeno da trokovi dostavljanja predstavljaju vie od 50 posto
njenih operativnih trokova.
Pojedine pote se udruuju sa glavnim maloprodajnim radnjama, kao
to su individualne radnje, prodavnice i apoteke, kako bi
obezbjedile mogunost korienja potanskih proizvoda i usluga svojim
klijentima, ukljuujui mogucnost podizanja paketa, van prostorija
pote. Ove prodavnice nude povoljne lokacije kao i due radno vrijeme
od tradicionalnih pota. Ovo partnerstvo pote prua vie alternativa
za korisnike njenih usluga. U vedskoj, Posten AB korisnici dobijaju
obavjetenje, koje se alje kao tekstualna poruka ili papir sa peatom
prijevoznika, da imaju paket koji je dostupan da se pokupi na
alteru prodavnice koja se nalazi na pogodnom mjestu za njih. Potom
oni uzimaju papir sa obavjetenjem, pokazuju tekst tog obavjetenja
zaposlenom u prodavnici koja je partner pote i na kraju pokupe
njima namijenjeni paket. Usluga je poboljana jer Posten AB
korisnici imaju vie vremena da pokupe svoje pakete i poiljke jer im
se omoguava due vrijeme pristupa ovim slubama, kao i povean broj
servisnih mjesta. Smanjeno je prosjeno vrijeme preuzimanja poiljke
od oko 10 dana, na svega 3 dana .
Swiss Post korisnici mogu da koriste uslugu Swiss Posts PickPost
bez dodatnih trokova. Ova usluga prua mogunost korisnicima da
izaberu vrijeme i mjesto gdje im je najzgodnije da pokupe svoje
poiljke. Kupci se registruju online i dobijaju svoj lini broj
kupca. Kada klijent narui, na primjer, isporuku paketa, poiljka se
dostavlja na adresu njegovog izabranog mjesta PickPost-a (postoji
oko 350 sirom zemlje). Korisnici se obavetavaju tekstom ili
e-mail-om im njihov artikal bude dostavljen. Oni od tog dana imaju
7 dana da preuzmu poiljku sa izabrane PickPost lokacije.
2002. godine DP DHL je predstavio svoj Packstation, a to je skup
automatskih, samostalnih ormaria u kojima su smjeteni paketi, a od
2010. godine ima 2.500 ovakvih ormaria irom Njemake. Packstation-i
su obino locirani na javnim mjestima koja posjeuje veoma veliki
broj ljudi kao to su eljeznike stanice na primjer. Kada klijenti
ele da dobiju poiljku na Packstation, oni mogu dati Packstation kao
adresu za isporuku (umjesto svoje kune adrese). Poiljka se onda
dostavlja na Packstation a klijenti su obavijeteni putem SMS ili
e-mail poruke koji paket imaju. Isporuka na Packstation-u eleminie
potrebu za isporukom na kunu adresu za potanskog operatora.
Packstation-i takoe mogu da se koriste za slanje malih paketa i
poiljaka 24 sata dnevno, 7 dana u nedelji. Do kraja januara 2011,
DP DHL je imao vie od milion registrovanih korisnika koji su mogli
da pokupe ili poalju pakete. Korienje ovakvih ormaria dovodi do
toga da je usluga koja se nudi klijentima poboljana i da ima veu
praktinost, jer kupci mogu da koriste ormarie u bilo koje doba
dana.
Swiss Post je takoe ponudio dijelimian ormari stil isporuke za
svoje klijente. Klijenti mogu da primaju njihove poiljke na
djeliminoj kutiji, koja je velika, zakljuana kutija za odlaganje
paketa na ulazu u naselje.
Obje pote (DP DHL i Swiss Post) napominju da njihove opcije
djeliminih ormaria imaju za cilj poboljanje usluge i pogodnosti,
kao i smanjenje trokova vezanih za isporuku paketa (posljednja
milja).
Veina stranih pota nudi niz usluga na svojim veb stranicama, kao
to je prodaja markica i drugih proizvoda za online plaanje rauna. U
Swiss Post online prodavnici kupac moe da kupi markicu, okoladu, da
kreira razglednicu i obavlja brojne druge transankcije, kao to su
pretplata na asopise i registracija za Swiss Post Box. Uz te online
ponude, veina stranih pota je razvila potansku aplikaciju za
mobilne ureaje.
Neke strane pote imaju tradicionalnu ponudu bankarskih usluga,
dok druge to ne rade. Na primjer, Swiss Post i Australia Post
tradicionalno nude bankarske i finansijske usluge, DP DHL i njegovi
partneri takoe. Druge pote - Itella i Posten AB su doivjele
mjeovite rezultate nudei ne-potanske usluge.
Sve strane pote prodaju tradicionalne potanske proizvode, kao to
su markice i koverte u svojim maloprodajnim objektima. U proteklih
5 godina, nekoliko pota je poelo sa prodajom drugih maloprodajnih
proizvoda kako bi poveale svoje prihode. Na primjer, Itella
iskljuivo ima partnerstvo sa velikom finskom dizajnerskom firmom
koja dizajnira pakovanja, vri pakovanje poklona, dizajnira
razglednice i poklon artikle, to je rezultiralo u uspjeno
partnerstvo. Itella zvaninici istiu da prodaja drugih ne potanskih
proizvoda, kao to su nakit i slatkii, nije bila toliko uspjena u
Finskoj. Oni istiu da prodaja luksuznih artikala kao to je nakit
obavezuje fokusiran rad prodavaca pri prodaji tih artikala. Pored
toga, ukazuju na to da je trite luksuznih proizvoda ogranieno.
Zvaninici su izvijestili da, iako okolade nisu bile skupe, prodaja
nije bila uspjena jer je slatki bio dostupan za kupovinu u mnogim
drugim mjestima.
U Australiji, zvaninici istiu da se neki ne potanski proizvodi,
kao to su knjige za djecu, dobro prodaju. Meutim, planovi za
budunost stavljaju akcenat ne na prodaju proizvoda ve na prodaju
usluga, ukljuujui i finansijske usluge. Posten AB i Canada Post, su
uvele alternativne maloprodajne proizvode. Canada Post zvaninici
izjavili su da su oni prekinuli mnoge prodaje zato to proizvodi ne
prave novac. Meutim, broj usluga koje pote pruaju samo se
poveava.
4.1.SISTEM HIBRIDNE POTE JP PTT SAOBRAAJ SRBIJA
Projektni tim JP PTT saobraaja Srbija zaduen za projektovanje
sistema hibridne pote, poao je, pre svega, od odreivanja lokacije
Centra hibridne pote, odnosno centralnog mjesta proizvodnje
kovertiranih dokumenata.
S tim u vezi on je predvidio da to bude u neposrednoj blizini
tamparije JP PTT saobraaja Srbija na prilaznom putu Ada Huji, s
obzirom da cijela ta oblast prostorno-urbanistikim planom grada
Beograda treba da se pretvori u komercijalno-rekreativno-trgovinski
kompleks, ija posledica e biti znatno vei obim usluga tzv. direktne
pote (direktnu potu generiu tzv. Mailing korisnici tj. one
organizacije i pojedinci koji svaki put alju drugu vrstu (po obimu
i sadraju) pismonosnih poiljaka na eljeni skup adresa). Pored toga
projektni tim smatra da je za uvoenje hibridne pote u potanski
saobraaj Srbije neophodna i jaka raunarsko-telekomunikaciona mrea i
odgovarajui hardverski i softverski resursi.
Pod terminom jaka podrazumjeva se takva
raunarsko-telekomunikaciona mrea koja e omoguiti efikasno i
efektivno korienje pre svega usluga Interneta.
JP PTT saobraaja Srbija je stalno povezano na Internet, s
obzirom da je ono ne samo Internet provajder , ve preko Interneta
nudi i dio svojih usluga, obavlja razne vrste transakcija i vri
svoje reklamiranje i predstavljanje.
Hardverske i softverske resurse u projektu sistema hibridne pote
JP PTT saobraaja Srbija ine:
laserski tampai,
maine za automatsko kovertiranje (kovertirke),
alat za parametarsku izradu aplikacije,
aplikativni i print server,
editor dokumenata,
softver za arhiviranje tampanih dokumenata,
softver za upravljanje bazama podataka,
alati za obradu slike i dokumenata.
Za nesmetano odvijanje usluga hibridne pote neophodno je
obijezbediti i komunikacioni link dovoljne propusne moi.
Jedan od kljunih sistema za obezbjeivanje trine pozicije
savremenog javnog potanskog operatora i potrebnog broja poiljaka u
kanalima dostave predstavlja hibridna pota.
4.2.CASE STDY : Implementacija hibridne pote u potanskom
operatoru JP BH POTA U sklopu reforme potanskog sistema , kroz
uvoenje novih usluga koje, uz primjenu novog tehnolokog koncepta ,
trebaju da ostvare rentabilno poslovanje i u trinim uslovima
konkurencije. Operator je investirao ovaj objekat , iji se procesi
rada kao i konfiguracija opreme prezentiraju u nastavku izlaganja
.
Rad hibridne pote ukljuuje : 1.Izradu obrazaca , pripremu i
tampu (predtampu). 2.Primanje datoteka putem elektronskih medija.
3.Ispis datoteka kroz PreS program na tampaima 4.Kovertiranje.
5.Otpremu pisama(Sorting centru ili direktno korisniku)
PreS (Printer Resource Software) je aplikacija kija
pojednostavljuje formatiranje ili tampanje varijabilnih podataka na
printerima sa APA (All Points Addressable) mogunou.
PreS radi sa velikim brojem razliitih formata na ulazu . U
stanju je da obavlja veliki broj logikih , aritmetikih ,
tekstualnih procesa , kao i procesa za editovanje teksta. Koristi
prednosti APA printera , tako da moe da se pozicionira na bilo koje
XY koordinate da promjeni smer teksta za 90, 180, 270 stepeni ,
(crta linije, kvadrate , ili druge oblike).
5.SISTEM HIBRIDNE POTE
Hibridna pota je usluga u kojoj je ostvaren visok nivo
integracije tradicionalne potanske usluge i informacionih
tehnologija. Prisutna je u gotovo svim potanskim, bankarskim i
telekomunikacionim sistemima irom sveta. Hibridna pota
podrazumijeva svaki prijenos informacija kombinovan sa
transformacijom njihovog formata pre ili posle faze prijenosa.
5.1.Podsistem korisnikog pristupa
Podsistem bi morao da bude u mogunosti da prihvati korisnike
zahtjeve na brojnim fizikim medijima (disketama, ketridima,
trakama, DVD-jevima) kako bi se izalo u susret to veem broju
razliitih korisnika, i treba obezbjediti upotrebu razliitih itaa
medija na samom prijemu.
Meutim, danas se fiziki mediji sve vie zamjenjuju elektronskim
prijenosom podataka.
Olakice koje prua mrea i sigurnosni protokoli dozvoljavaju
korisnicima da svoje znaajne koliine pisama elektronskim putem alju
operateru hibridne pote.
Korisnicima se prua razliit elektronski pristup kako bi im se
preuzela pota: PSDN(X. 25), ISDN, analogne i digitalne iznajmljene
linije i opciono PSTN (telefonske linije).
Za najvee korisnike zahtjeve sistem mora da sadri protokole koji
su svrstani u:
5.1.1. Potanske protokole
Potanskih protokola ima vie vrsta, konfigurisani su kao
administrativni domen (ADMD) ili kao privatni domen (PRMD) povezan
sa postojeim ADMD-om. Veza sa sistemom hibridne pote moe da se
ostvari preko lokalne veze (LAN) za internu elektronsku potu (preko
fizike adrese radne stanice) kao i za preuzimanje pisama (x. 400
poruka na konkretnu e-mail adresu).
5.1.2.Fajl transfer protokole (FTP) Fajl transfer protokol (FTP
) lako se primjenjuje i sposoban je da prihvati pakete pisama od
udaljenih korisnika. Praktino svaka Unix maina ima TCP/IP stak, FTP
i druge servise. Takoe sa korisnike strane ice lako se postavlja
sjedite FTP sesija. Pri tome treba panju posvetiti zatiti
podataka.
5.1.3.Internet pristupOgroman rast Interneta uz niske cijene
korienja ine ga jednim od najveih interfejsa za pristup sistemu
hibridne pote. TCP/IP protokol omoguava prijenos podataka na
kompjuterskoj mrei kao to je Internet.
Protokoli i sevisi koji se koriste na mrei su:
1. HTTP UPLOAD (Hipertext Transfer Protocol) - tekstualni
protokol baziran na TCP/IP, koristi se za preuzimanje HTML
dokumenata ali moe da se koristi i za druge vrste fajlova kao to su
slike ili audio fajlovi, filmski iseci. Dostupan je u svim
pretraivaima.
2. Internet protokol verzija 6 - zamjenjuje postojei broj 4 koji
nema dovoljno adresa za nove maine na Internetu, i poboljano mu je
rutiranje i mrena autokonfiguracija.
3. IPP (Internet printing protocol) - osnovna svrha mu je da
obezbjedi standardni mehanizam za ispitivanje mogunosti tampaa,
odnosno da omogui bilo kom tampau u svetu da se koristi kroz
Internet.
4. Od svih servisa na Internetu, Web ima najvei rast. Njegova
prednost je u tome to je nezavisan od platforme poto mu se pristupa
sa PC-ja ili sa Unix maina. Nova web tehnologija omoguila je
stvaranje intuitivnih korisnikih interfejsa, uinivi web servise
lakim za korienje. Mnogi operateri hibridne pote nude usluge kao to
su tampanje i dostavljanje pisama, knjiga i prirunika.
5.1.4.Sigurnost na Internetu Informacije koje putuju Internetom
su u digitalnom obliku i mogu da budu skenirane od bilo kog
neautorizovanog pojedinca, tako da je enkripcija osjetljivih
podataka imperativ iole ozbiljnog biznisa na mrei.
Kriterijumi koji obezbjeuju punu sigurnost slanja poruka su:
1. Autentinost - indentitet onog koji je stvorio poruku
2. Integritet poruke - da nije bila podjeljena u tranzitu
3. Povjerljivost - da nije bila proitana u tranzitu
4. Dokaz o dostavi (ako se trai)
5.1.5.Ulazni formati
Sistem hibridne pote treba da definie i publikuje svoj ulazni
format (ili formate). Ostali ulazni formati i alati za konverziju
mogu se uvoditi ad hoc.
Problemu konverzije formata moe se pristupiti na jedan od
sledeih naina:
Korisnik mora da razvije sopstvenu aplikaciju kako bi pripremio
podatke za slanje sistemu hibridne pote,
Korisniku je na raspolaganju softverski alat koji posle
konfigurisanja prihvata podatke i konvertuje ih u format hibridne
pote,
Korisnik alje operateru hibridne pote set podataka, a njihovo
prevoenje u sistemski format obavlja se centralno pre poetka obrade
u sistemu hibridne pote.
Preporuuje se pruaocu usluge hibridne pote da snabdije svoje
korisnike alatima za konverziju formata iz najuobiajenih tekst
procesora u sopstveni format - format hibridne pote.
5.2.Jezgro sistema
Pod jezgrom sistema podrazumijeva se hardver i softver u samom
centru za tampanje koji se sastoji od brzih tampaa, maina za
kovertiranje, servera za prijem, otpremu i arhiviranje podataka i
radnih stanica za obradu primljenih podataka, grafiki dizajn i
pripremu dokumenata.
5.2.1.Grafiki resursiRegistrovani korisnici treba da imaju
sopstvene grafike resurse (logo znake i potpise) smjetene u bazu
podataka, kako ne bi morali da ih generiu pri svakom slanju pote.
Korisnicima usluga treba omoguiti pristup u bazu podataka kako bi
provjerili (sopstveno ili narueno) grafiko reenje ili osmislili
novo i na bezbjedan nain ga proslijedili u bazu. Neregistrovani
korisnici koji su uglavnom povezani preko Interneta, treba da
obezbjede sopstvena grafika reenja.
5.2.2.Arhiviranje Neophodno je implementirati sistem za
arhiviranje kako bi bilo mogue ponoviti tampanje pojedinih
dokumenata ili obezbjediti korisnicima elektronske kopije njihove
pote. Prema zakonu svake zemlje, kompanije uvaju kopije rauna i
drugog materijala na odreeni vremenski period (kod nas se novani
dokumenti uvaju od tri do pet godina). Arhiviranje dokumenata,
odnosno poslate pote (na optikim diskovima na primjer) moe biti
dodatna usluga koja oslobaa korisnikove smjetajne kapacitete.
Opisano jezgro sistema predstavlja konfiguraciju centra za
tampanje u optem sluaju. Podrazumijeva se da kompanija ili potanska
uprava koja planira da uvede ovu vrstu usluge moe prilagoditi
konfiguraciju HMS-a prema sopstvenim potrebama ili potrebama
klijenata za koje vri razne usluge
5.3.Podrka sistemu
Podrka sistemu podrazumijeva sistem administriranja svih
funkcija u sistemu hibridne pote uz mnogobrojne parametre koji su
vani kako za sam sistem tako i za njegove korisnike.
Poseban segment u upravljanju ovim sistemom predstavljaju
komunikacije u okviru samog centra i meu centrima, sigurnost u
obavljanju usluga hibridne pote, raspoloivost sistema i njegov
integritet.
5.3.1.Komunikacije Komunikacije unutar centra rjeavaju se kroz
LAN (jedan ili vie njih u zavisnosti od broja maina i od potrebe da
se odvoje tokovi podataka zbog performansi ili iz sigurnosnih
razloga). Komunikacije izmeu centara mogu biti dopunjene ruterima
povezanim na WAN konektore (X. 25, Frame Relay, iznajmljene linije
ili ISDN za manje centre sa malim protokom u toku ogranienog broja
sati na dan), koji su u mogunosti da rukuju alternativnim linkovima
u sluaju komunikacijskog problema. U sluaju da doe do izuzetnog
prekida uobiajenih veza, moe da se predvidi usvajanje javnih VSAT
veza i/ili ISDN linkova izmeu centara kako bi veza bila
garantovana. Glavni komunikacioni hardver i softver raspoloivi na
tritu su:CISKO Router 4700 i CISKO Router 2500 (ISDN).
5.3.2.Sigurnost u rukovanju uslugomPodacima i poslovima klijenta
mora se rukovati sa visokim stepenom sigurnosti, bez ikakve
neeljene modifikacije ili uvida sa strane. Ovi se zahtjevi odnose
na operacionalizovane procedure koje obavlja operater usluge.
Integritet sistema
Usluga HP je zaduena za posao klijenta tokom ivotnog ciklusa
svakog posla i odgovorna je za odravanje resursa i informacija koje
joj klijent daje na raspolaganje.
6. OBLICI I NAINI PLAANJA
6.1.POJAM I ZNAAJ PLATNOG PROMETA
Pod platnim prometom se podrazumijevaju sva plaanja koja se vre
u novcu, gotovinska i bezgotovinska, izmeu pravnih i fizikih lica.
Do plaanja izmeu pravnih i fizikih lica u platnom prometu dolazi po
osnovu plaanja robe i usluga kao i plaanje po osnovu finansijskih
transakcija.
Platni promet ima znaajan uticaj na finansijsku stabilnost
zemlje. Ukoliko bi dolo do poremeaja u funkcionisanju platnog
prometa to bi izazvalo prekid u plaanjima obaveza uesnika u platnom
prometu to bi za posljedicu imalo gubitak povjerenja na cijelom
tritu.
6.2Platni sistem
Platni sistem predstavlja skup obraunskih sistema i instrumenata
plaanja u jednoj zemlji, koji su na raspolaganju sektoru
stanovnitva i realnom sektoru.
Da bi platni sistem mogao da vri svoju funkciju, neophodno je da
ispuni tri uslova:
kratko zadravanje novanih sredstava u kanalima platnog
prometa,
pouzdanost sistema platnog prometa, to znai bezbijedno izvrenje
transakcija i postojanje kontinuiteta raspoloivosti prema uesnicima
i korisnicima,
ekonomski prihvatljiva cijena obavljenih transakcija.
Briga o ureenju i unapreenju platnog sistema Republike Srbije je
jedna od vanijih funkcija NBS.
6.3.Oblici i nain plaanjaU osnovi plaanje moe biti:
- bezgotovinsko plaanje sa rauna dunika na raun povjerioca,
- plaanje gotovim novcem,
- plaanje putem obrauna (kompenzacija, cesija i asignacija).
6.3.1.Bezgotovinski oblik plaanja
Bezgotovinsko plaanje moe da se obavlja na tri naina:
plaanjem sa rauna prijenosom sredstava sa rauna na raun, na
osnovu naloga koji ispostavlja vlasnik rauna,
naplatom sa rauna koja se obavlja kada povjerilac inicira
plaanje na osnovu ovlatenja koje dunik daje svojoj banci i svom
povjeriocu,
prinudnom naplatom sa rauna koju izvrava banka, a na osnovu
naloga Agencije za prinudnu naplatu (naplata izvrnih reenja,
poreskih, carinskih, sudskih reenja).
6.3.2.Gotovinski oblik plaanja
Instrumenti plaanja gotovim novcem su:
1. nalog za uplatu,
2. nalog za isplatu.
Pravna i fizika lica (preduzetnici) koja obavljaju djelatnost
mogu bez ogranienja plaati gotovim novcem, odnosno vriti isplate u
gotovom novcu, u dinarima sa svog tekueg rauna.
Plaanje, odnosno isplata u gotovom novcu vri se na osnovu
originalne dokumentacije iz koje se moe ustanoviti: iznos, osnova i
namjena plaanja.
6.3.3.Obraunski oblik plaanja
Odredbom lana 46. Stav 2 Zakona o platnom prometu, propisano je
da pravna lica i fizika lica koja obavljaju djelatnost mogu
meusobne novane obaveze izmirivati i ugovaranjem promjene
povjerioca, odnosno dunika u odreenom obligacionom odnosu u skladu
sa zakonom.
U kategoriju plaanja putem obrauna spadaju izmirenja meusobnih
duniko-povijerilakih odnosa uesnika u platnom prometu putem:
kompenzacije (poravnanja, prebijanja),
asignacije (upuivanja),
cesije (ustupanja potraivanja)
preuzimanja duga.
Kompenzacija predstavlja jedan od naina gaenja obligacija,
odnosno prestanak uzajamnih obaveza putem poravnanja jedne obaveze
drugom. Ona se moe sprovesti kada dvije strane imaju jedna prema
drugoj u isto vrijeme i poloaj dunika i poloaj povjerioca. Umjesto
da obje strane izvre svoju obavezu prema onoj drugoj strani, vri se
poravnanje dugova i to do iznosa duga koji je manji.
Asignacija predstavlja obraunsko plaanje kojim jedno lice,
uputilac (asignant) ovlauje drugo lice (asignat) da za njegov raun
izmiri obavezu treem licu, primaocu uputa (asignatar). Da bi bila
pravosnana, na asignaciju moraju da pristanu sva tri klijenta.
Cesija je ustupanje potraivanja, odnosno prijenos prava
potraivanja sa povjerioca na drugo lice. Ona nastaje ugovorom izmeu
povjerioca, kao nosioca prava potraivanja i lica na koje se prenosi
pravo potraivanja. Za punovanost cesije potrebna je saglasnost i
starog i novog povjerioca.
U cesiji uestvuju tri strane:
povjerilac koji ustupa potraivanje (cedent),
novi povjerilac na koga se prenosi potraivanje (cesionar),
dunik po potraivanju (cesus).
Preuzimanje duga je ugovor koji zakljuuju dunik i tree lice o
tome da ubudue to tree lice bude dunik, tj. da stupi na mjesto
dunika u obligaciji. Neophodni uslov da bi ugovor o preuzimanju
duga proizveo pravno dejstvo je pristanak povjerioca.
Preuzimanjem duga obaveza dunika prestaje pa on samim tim nema
nikakvu obavezu prema povjeriocu. On ne garantuje povjeriocu da e
mu preuzimalac ispuniti obavezu i rizik nenaplativosti preuzetog
duga snosi povjerilac.6.4.Elektronski nain obavljanja platnog
prometa
Elektronski platni promet obavlja se razmjenom elektronskih
poruka putem informacionih sistema uesnika u transakciji
plaanja.
Elektronskom porukom smatra se informacija koja je elektronski
generisana, poslata, provjerena, i sauvana elektronski.
Elektronski prijenos novanih sredstava izmeu klijenata u platnom
prometu smatra se elektronskom platnom transakcijom.
Uesnici u elektronskom platnom prometu su:
- banka,
-klijenti banke,
-agenti u platnom prometu.
Elektronski platni promet regulisan je Odlukom o elektronskom
nainu obavljanja platnog prometa.
6.5.ELEKTRONSKI TRANSFER NOVANIH SREDSTAVA
Pored papirnog transfera novanih sredstava prisutan je i
elektronski transfer sredstava koji se sve vie koristi za naplatu
potraivanja i isplatu dospjelih obaveza. Promjene u propisima koji
reguliu finansijske institucije, te korporativna obrada informacija
i elektronsko komuniciranje, stvorili su mogunost prijenosa novanih
sredstava elektronskim putem.
U praksi su sve vie prisutne kompjuterske aplikacije za
upravljanje novanim sredstvima.
Primjenom magnetnih kartica koje imaju magnetne ifre podie se
gotovina, vri se transfer novanih sredstava sa jednog rauna na
drugi raun, izmiruju se fakture i sl.
Primjenom ovih sistema, kupac robe ili korisnik usluge, momentom
kupovine ili korienjem usluge vri plaanje. Novana sredstva se
direktno prebacuju sa rauna kupca na raun prodavca.
Korisnicima EFT-POS-sistema omoguava se bra bezgotovinska
naplata, smanjuju se trokovi platnog prometa, vri se potpuna
kontrola finansijskih trokova trgovake robe, optimiraju se obrtna
sredstva i sl.
Primjenom plastinih kartica, smanjuje se mogunost pojave ekova
bez pokria, jer se ekovi kupaca robe elektronski ispituju i
kompjuterski provjeravaju.
Elektronski transfer novanih sredstava (EFT) moe se koristiti
za:
1.automatski prijenos sredstava
2.prijenos zarada i drugih plaanja na raune zaposlenih
3.plaanje poreza
4.plaanje dividendi i sl.
Transfer novanih sredstava moe se obaviti putem banaka i putem
klirinkih kua.
Primjenom elektronskog transfera novanih sredstava plaanja su
sigurnija, jer se raun jednog klijenta odobrava, a raun drugog
klijenta zaduuje.
vrsta kontrola nad isplatama je mogua, jer je definisan datum
izmirenja obaveze. Korienjem sistema EFT, ostvaruje se vea
ekonominost, jer se smanjuje utroak vremena na naplati potraivanja
i efikasno kontroliu novana sredstva.
6.6. Naini plaanja usluga hibridne pote u SvetuPlaanja usluga
hibridne pote u Svetu uglavnom se obavljaju preko Interneta, a
najee korieni i najperspektivniji naini plaanja su: direktna
plaanja,
plaanja kreditnim karticama,
Direktna plaanja - Ovaj jednostavan nain plaanja podrazumijeva
direktno plaanje sa Internet bankovnog rauna. Nain da se ovo
ostvari je da postoje linkovi od radnji na webu prema Internet
bankama kupaca. Ovo znai da web sajt mora da ima raune u svim
bankama koje nude direktna plaanja. Sigurnost transakcija se
obezbijeuje postojeim sistemima Internet banki.
Plaanje kreditnim karticama - Do sada je ovo najpopularniji nain
plaanja. Trebalo bi obavezno da bude i siguran ali to nije uvijek
sluaj. Plaanje kreditnim karticama je i najei sluaj plaanja na webu
zato to je jednostavan za upotrebu od strane kupca i prodavca.
Ipak, problem oko ovog metoda ogleda se u tome da se ne mogu
indentifikovati ni kupac ni prodavac. Na primjer nema garancije da
broj kreditne kartice pripada licu koje ga koristi (ukradena
kartica, neovlaeno se koristi), ili da je prodavac zaista onaj koji
se reklamira na sajtu.
Standardi koji se najee koriste za siguran elektronski prijenos
sredstava su:
SET
OBI SET(Secure Electronic Transactions) je sistem za
obezbjeivanje sigurnosti finansijskih transakcija na Internetu. U
poetku je podran od strane Mastercard, Visa, Microsoft, Netscape, i
drugih. Korisniku je dat elektronski novanik (digitalni sertifikat)
i transakcija je izvedena i verifikovana koritenjem kombinacije
digitalnih sertifikata i digitalnog potpisa meu kupcima, trgovcima,
a naruilac je banka na nain na koji obezbjeuje privatnost i
povjerljivost. Ovaj lanac povjerenja je kljuni detalj u SET-u koji
podrazumijeva da obzirom da je izbjegnuta nesigurnost nema ni
odbijanja poslovne sardnje usled prevare.
OBI (Open Buying on the Internet) - je predloeni standard za
kupovinu putem Interneta, usmjeren naroito za kupovinu velikih
koliina robe sa niskom cijenom po stavki transakcije. OBI koristi
bezbjednosnu tehnologiju kao to su digitalni sertifikati koji
omoguavaju bezbjedno postovljanje narudbina. U prosjeku 80%
kupovina kompanija je za neproizvodne zalihe (kancelarijski
materijal, sredstva za ienje, oprema za raunare i drugo). Otvorena
kupovina na Internetu je standard razvijen 1996. godine od
kompanija iz grupe Fortuna 500.
OBI ima za cilj da eleminie suvian rad u kupovini, smanji greke
i smanji trokove rada i transakcija.
Za obavljanje OBI transakcije korisnicima nije potrebno posebno
znanje OBI procesa , kupcu treba samo kompjuter, internet
konekcija, veb pregleda, i OBI-kompatibilna aplikacija.
2Adisa Kadri15