Sadraj
1. REDOVI AUTOMATINOSTI12. KLASIFIKACIJA REDOVA AUTOMATINOSTI23.
VII REDOVI AUTOMATINOSTI44. RCM POUZDANO USMJERENO ODRAVANJE55.
OSNOVNE ZNAAJKE86. OSNOVNA ANALIZA POSTUPKA97. ODABIR ZADATAKA
ODRAVANJA108. FUNKCIJE I STANDARDNI UINCI119. FUNKCIONALNI
KVAROVI1210. EFEKT KVARA1311. POSLJEDICA ZASTOJA1412. ODABIR RCM
ZADANOG PROCESA1613. LITERATURA17
1. REDOVI AUTOMATINOSTI
Braa Amber (SAD) su 1955. godine predloila klasifikaciju
automata koja u osnovi pretpostavlja da svaki rad zahtijeva i
energiju i informaciju te da s time raspolae ovjek. On ima
sposobnost rada koja zahtjeva utroak energije i koritenje
informacije, no mnogo toga u radu moe se zamijeniti strojem. Stroj
koji posjeduje atribute ovjeka smatra se da ima izvjesnu
automatinost, tj. sposobnost da sam radi.Definirano je da je deset
redova automatinosti od A0 do A9 dovoljno da se sistematiziraju svi
postojei i budui ureaji, strojevi i automati. Prvih est redova
sadri ureaje i strojeve koji ve postoje dok se drugih etiri od A6
do A9 mogu smatrati hipotetskima za potrebe industrijske
proizvodnje.Prvi red A0 automatinosti ukljuuje rune naprave i alate
koji nisu u stanju da djeluju sami za sebe. Redovi A1 i A2 sadre
strojeve kojima je potrebna energija za obavljanje reda
mehanizirana. Dalje slijede strojevi sa mehaniziranom energijom i
informacijom u redovima A3, A4, A5. Strojevi s mehaniziranom
inteligencijom pripadaju u redovima A6, A7, A8, dok bi automat koji
bi posjedovao nadljudske mogunosti spadao u red A9.
2. KLASIFIKACIJA REDOVA AUTOMATINOSTI
A0 Runi alat i strojevi za runi radTo su runi alati, ureaji,
strojevi i pribor koji stalno zahtijevaju energiju ovjekovih miia i
kontrolu mozgom. Oni samo daju mehaniku prednost. Primjer: no,
klijeta, ilo, slagaljka, vitlo, bicikl, pisai stroj, itd.A1
Strojevi i alati snabdjeveni vlastitim izvorom energije za
pokretanjeRadi se o strojevima ili ureajima koji su opskrbljeni
nekim pogonskim motorom (motor s unutranjim izgaranjem, motor na
kompirmirani zrak, elektromotor). Motor znatno smanjuje potrebu za
energijom ljudskih miia.ovjek pozicionira rad i stroj na eljenu
akciju.Primjer: elektrina runa builica, pneumatski eki, elektrini
brijai aparat i sl.A2 Poluautomatski strojevi i ureajiU taj red
spadaju strojevi koji obavljaju pojedinani ciklus. Takvi strojevi
imaju sposobnost vjetine da obave potpuni ciklus postupaka bez
intervencije operatora koji samo zapoinje radnu akciju. Posjeduju
energiju potrebnu za obavljanje osnovnog rada, ali i za obavljanje
posrednog djelovanja. Znai da stroj osigurava svu potrebnu energiju
osim manjeg iznosa potrebnog za kontrolu. Kontrolu sprovodi
operator. Poslije zavrenog ciklusa stroj se samostalno
zaustavlja.Primjer: motorna pila za rezanje metala, planska
brusilica, revolver tokarski stroj itd.A3 Automatski strojevi koji
ponavljaju cikluseOvi strojevi mogu postupno samostalno raditi
tokom dueg vremenskog perioda. Automatski se pune materijalom kojeg
obrauju i ciklus rada obnavljaju automatski. Dakle, strojevi izvode
rutinske naredbe shvaaju bez pomoi ovjeka. Posjeduju svu potrebnu
energiju za kontinuirani rad no ipak je potreban operater da stalno
snabdjeva stroj informacijom njegovog rada.Primjer: stroj za izradu
lanaca, za izradu opruga, automatski vievreteni tokarski stroj,
proizvodna linija za obradu blokova automobilskih motora ili slinih
kuita, offsetni tiskarski stroj na arke.A4 Strojevi koji se
prilikom proizvodnje sami mjere i podeavaju posjeduju povratnu
spreguStroj samostalno mjeri voenu veliinu u procesu rada,
usporeuje je sa eljenom vrijednosti voene veliine i podeava kako bi
greke bile minimalne. Dakle, to su strojevi sa regulacijom koji
imaju sposobnost rasuivanja i u stanju su donositi jednostavne
odluke. Primjer: automatski termostat elektrine pei, ureaj za
kontrolu i dranje nivoa, teine, za kemijsko mijeanje, offsetni
tiskarski stroj na arke sa daljinskim upravljanjem i automatskim
podeavanjem zonske razdiobe datoka boje, ureaji kontrolori procesa,
itd.A5 Strojevi koji se prilikom proizvodnje sami
kontrolirajuStrojevi, ureaji i procesi kojima su radni postupci
definirani matematikim jednadbama spadaju u taj 5. razred.
Najjednostavniji samokorigirajui stroj biljei i ispravlja jedan
promjenjivi uvjet. No, postoje svakako procesi s veim brojem ak
meusobno zavisnih uvjeta, to bez raunala ne moe sprovesti. Skoro
svako djelovanje procesa mogue je opisati matematikim jednadbama.
Time se moe proces regulirati kontrolnim ureajima koji su zasnovani
na rjeenjima jednadbi i koji upravljaju signalima. Signali
predstavljaju svake od faktora sposobnih da utjeu na djelovanje
procesa koji se kontrolira. Dakle, stroj raspoznaje mnogostruke
faktore koji utjeu na proces rada te ih procjenjuje i rjeava pomou
raunskih operacija pri odreivanju ispravne kontrolne akcije. Za ovo
se mogu primjeniti raunala ope namjene ili to je pogodnije da se
upotrebe jednostavnija ali i specifinija raunala s ogranienom
namjenom.Primjeri: dranje optimalne brzine rezanja materijala,
odravanje konstantnog pH u nekom procesu, automatska kontrola
kvalitete itd.
3. VII REDOVI AUTOMATINOSTI
A6 Strojevi s ogranienim samoprogramiranjemStroj postavlja i
provjerava podprograme koji su osnovani prema opem programom.
Sjeajui se akcije, te koja od akcija bila najdjelotvornija za
postizanje eljenog rezultata, stroj ui na osnovu iskustva.Primjer:
ureaji za simuliranje funkcije mozga...A7 Strojevi koji povezuju
uzrok i posljedicuTakvi strojevi posjeduju sposobnost odreivanja
loginih odnosa kao to su davanje uzroka zapaenim posljedicama. To
su strojevi koji imaju intuitivnu sposobnost.Primjer: automat koji
igra ah i sl.A8 Strojevi koji ispoljuju kreativnostTakvi bi
strojevi bili uposleni umjesto dizajnera, konstruktora ili
projektanata. Dakle, imali bi sposobnost kreativnosti. Primjer:
stroj za komponiranje glazbe, za sastavljanje novih hemikalija,
lijekova i sl.A9 Stroj koji nareujeStroj koji bi imao sposobnost
dominacije. Premaivao bi intenzitet ljudskih mogunosti. To bi bili
strojevi sa superiornom energijom, vjetinom, shvaanjem,
rasuivanjem, uenjem, intuicijom i kreativnou. Dakle to bi bili
strojevi koji bi dominirali nad ovjekom.
4. RCM pouzdano usmjereno odravanje
Pouzdano usmjereno odravanje, esto poznato kao RCM je process
koi osigurava da sredstva za rad zadre kontinuitet u onome to
njihovi korisnici od njih zahtijevaju u skladu sa sadanjim
operativnim djelatnostima. Openito se koristi za postizanje
poboljanja u podrujima kao to su stvaranje sigurnosne i minimalne
razine odravanja, promjene u postupcima rada i strategije te
uspostavu odravanja. Uspjena implementacija RCM-a e dovesti do
poveanja uinkovitosti, i kraeg vremena pripreme strojeva za rad te
veeg razumijevanja razine rizika za organizaciju kojom se trenutno
upravlja.RCM je definiran po tehnikom standardu SAE JA1011. Takoer
postoje kriteriji za procjenu RCM procesa, kojim se utvruju
minimalni zahtjevi koje treba ispuniti prije nego to se proces moe
nazvati RCM.Proces pouzdanog usmjerenog odravanja odgovara na
slijedeih 7 pitanja: 1) Koje su funkcije i pridrueni standardi
radnog uinka nekog sredstva za rad u njegovom sadanjem radnom
kontekstu? 2) Na koji nain moe doi do neizvravanja radnih funkcija
(kvarovi)?3) to uzrokuje svaki pojedini funkcionalni kvar? 4) to se
dogaa kada doe do odreenog kvara? 5) Za to je vaan i to uzrokuje
pojedini kvar? 6) to treba uiniti kako bi se predvidio ili sprijeio
pojedini kvar (odreivanje zaduenja i njihovi intervali)? 7) to
treba napraviti ako pogodan proaktivan zadatak ne moe biti
proveden?
Pouzdano usmjereno odravanje je inenjerski okvir koji omoguava
definiranje odravanja kompletnog strojnog parka. To se tie
odravanja kao sredstva za odravanje funkcija koje korisnik moe
zahtijevati od strojeva u definiranom operativnom kontekstu. Kao
alat omoguava strojnim inenjerima praenje, procjenjivanje,
predvianje i openito razumijevanje rada njihovih strojeva. Ovo je
sjedinjeno u poetnom dijelu RCM procesa koji se koristi za
identificiranje pravilnog rukovanja sa strojem i biljeenje (FMECA
Efekti pogrenih naina i kritika analiza). Drugi dio analize je
primjenjivanje "RCM logike", koja pomae u odreivanju odgovarajueg
odravanja za identificiranje razliitih tipova greaka u FMECA. Nakon
to je logika potpuna za sve elemente u FMECA, dobiveni je popis
odravanja u paketu, tako da se glavne znaajke zadataka
racionaliziraju u tzv. radne pakete, to je vano kako se ne bi
smanjila primjenjivost odravanja u ovoj fazi. Na kraju, RCM uva
strojeve kroz "in-service" ivotni ciklus strojeva, gdje se
uinkovitost odravanja dri pod stalnim nadzorom i prilagoena je
steenom iskustvu. RCM se moe koristiti za izradu trokovno-uinkovite
strategije odravanja s obzirom na dominantne uzroke prekida u radu
opreme. To je sustavni pristup definiranju redovnog programa
odravanja u sastavu, isplativ za zadatke koji odravaju vane
funkcije. Zadaci odravanja usmjeravaju na dominantne uzroke
zastoja. Ovaj proces direktno upuuje na preventivno odravanje za
spreavanje kvarova. Za greke koje se sluajno dogode, zbog
nepredvidivog djelovanja prirode nema nikakvih mjera zatite za
njihovo spreavanje. Kada je opasnost od takvih kvarova vrlo visoka,
RCM potie korisnika da razmilja o promjeni poveanja tolerancije i
smanjenja rizika. Rezultat je program odravanja koji se fokusira na
gospodarske resurse, tj. na one stavke koje bi uzrokovale poremeaje
najvie ako ne budu bile prilagoene. RCM naglaava uporabu predvienog
odravanja strojeva (PDM Predvieno Odravanje Strojeva) uz
tradicionalne preventivne mjere. Pojam pouzdano usmjereno odravanje
(RCM) je prvi put koriten u javnim radovima autora Tom Mattesona,
Stanley Nowlana, Howard Heapa, i drugih rukovoditelja i inenjera u
United Airlinesu za opisivanje procesa koji se koristi za
odreivanje optimalnih uvjeta za odravanje zrakoplova. Donijeli su
RCM koncept u sredite pozornosti ire javnosti. Tekst knjige je
opisao napore komercijalnih zrakoplovnih kompanija i amerike ratne
mornarice u 1960-im i 1970-im u poboljanju pouzdanosti svojih novih
aviona Boeing 747. Prva generacija mlaznih zrakoplova imala je broj
padova koji bi se i danas smatrao vrlo alarmantnim, a oba Federal
Aviation Administration i rukovodstvo bilo je pod snanim pritiskom
za provedbu brzih poboljanja. U ranim 1960-im, Federal Aviation
Administration daje odobrenje zrakoplovnim kompanijama da ponu
provoditi niz intenzivnih mjera na probnim zrakoplovima.
Istraivanja su pokazala da je temeljna pretpostavka za projekte i
odravanje da svaki avion i svaka glavna komponenta u avionu (kao to
je glava motora) mora imati specifian "ivotni ciklus" pouzdanih
mjera, nakon ega je morao biti zamijenjen kako bi se sprijeili
kvarovi, bio u krivu u gotovo svakom konkretnom primjeru u
kompleksu suvremenoga mlaznog aviona. To je bilo jedno od mnogih
zapanjujuih otkria koji su revolucionalizirali sustav menadmenta i
upravljanja opremom, te su postali baza mnogih razvoja od kojih su
ti radovi objavljeni. Meu neke od pomaka paradigme inspiriranim sa
RCM-om su: razumijevanje da velika veina propusta nisu nuno
povezani s starosti imovine mijenjanje iz nastojanja da se predvidi
oekivano trajanje ivota pojedinog dijela kako bi se smanjio proces
zastoja razumijevanje razlike izmeu zahtjeva iz perspektive
korisnika odreene opreme i svrhe pouzdanosti opreme razumijevanje
vanosti upravljanja opremom uz uvjet (esto se naziva praenje
stanja, stanja odravanja i predvieno odravanje) razumijevanje etiri
osnovne zadae redovnog odravanja povezivanje razine prihvatljivog
rizika za razvoj strategije odravanjaDanas je RCM definiran u
standardu SAE JA1011 pod lankom kriteriji za procjenu pouzdanog
usmjerenog odravanja (RCM) procesa. Ovo postavlja minimalne
zahtjeve, za ono to je ili to nije mogue definirati kao RCM.
Standard je odreen dogaajima u tijeku evolucijskog postupka
upravljanja opremom. Prije razvoja standarda mnogi procesi su bili
oznaeni kao RCM iako oni nisu bili uope povezani sa RCM-om i
njegovim naelima u izvornom obliku. Danas tvrtke mogu koristiti
ovaj standard kako bi se osiguralo da su procesi, usluge i softver
koje kupuju i provode u skladu s onim to se definira kao RCM,
osiguravajui 28 najbolje mogunosti za postizanje mnogih pogodnosti
koje mogu pripisati strogoj primjeni RCM-a
5. OSNOVNE ZNAAJKE
RCM postupak je opisan u izvjeu Amerikog ministarstva obrane
koje poznaje tri vrste zastoja koji mogu postati problem: sigurnost
poslovanje odravanje prorauna RCM nudi etiri glavne opcije za
rizino upravljanje: ureaj za odravanje postrojenja, raspored obnove
ili odbacivanje postojeeg modela odravanja, mogui zastoji otkriveni
prilikom remonta jednokratne promjene u "sustavu" (promjene dizajna
unutar stroja, za zadane operacije) RCM takoer nudi odreene
kriterije koji se koristite pri odabiru strategije upravljanja
rizicima u sluaju da moe doi do zastoja. Neki problemi su tehnike
prirode (predloeni zadatak moe detektirati stanje koje treba
otkriti da li je oprema potroena, ili se moe jo koristiti?). Drugi
su usmjereni prema cilju (da li se opravdano vjeruje da e predloeni
zadaci smanjiti rizik na podnoljivu razinu?). Kriteriji su esto
prikazani u obliku odluka logikog dijagrama, ali to nije vezano za
unutarnje dijelove procesa.
6. OSNOVNA ANALIZA POSTUPKA
Priprema za analizu Odabir opreme za analizu Odreivanje funkcija
i potencijalnih funkcionalnih kvarova Identificiranje i vrednovanje
uinka kvarova Prepoznavanje uzroka kvara
7. ODABIR ZADATAKA ODRAVANJA
Nakon to se odredila funkcija opreme i njena namjena, mogunost
da nee u potpunosti funkcionirati i nakon to su ocijenjene
posljedice kvara, slijedi odreivanje odgovarajue strategije
odravanja opreme. Tim za analizu i provoenje RCM-a donosi odluku o
strategiji koja e se koristiti za svaki potencijalni kvar. Ona moe
biti bazirana na prosudbi i iskustvu, unaprijed definiranim
logistikim dijagramom, trokovima usporedbe ili nekoj kombinaciji
imbenika. Mnoge smjernice RCM-a ukljuuju zadatke, logistike
dijagrame temeljene na kategorizaciji uinka kvara. Ukoliko nije
problem u sigurnosti, slijedee je potrebno usporediti normalizirane
trokove za odravanje dostupne strategije i odabrati nain odravanja
koji e osigurati eljeni nivo uz minimalnu cijenu. Npr. ako je
cijena vremena iskoritenog za obavljanje korektivnog odravanja
manja od cijene vremena izvrenja 32 predvienog popravka ili zamjene
dijela stroja ili nemogunost raspoloenosti opreme, onda tim moe
preporuiti nepredvieno odravanje opreme.
8. FUNKCIJE I STANDARDNI UINCI
Prije primjene postupka za odreivanje onoga to treba biti
uinjeno kako bi se osiguralo da svi strojevi i dalje rade sve to
korisnici ele potrebno je uiniti dvije stvari u sadanjem
operativnom kontekstu: odrediti to djelatnici na stroju ele
proizvesti uvjeriti se da je stroj sposoban raditi ono to se od
njega oekuje Zato je prvi korak u procesu RCM definirati funkcije
svake imovine u operativnom kontekstu, zajedno sa povezivanjem
eljenog standarda izvedbe. Ono to korisnici opreme oekuju da e
dobiti, moe biti podijeljeno u dvije kategorije: primarne funkcije,
koja postavlja sredstva za rad na prvo mjesto. Ova kategorija
funkcija pokriva pitanja kao to su brzina, izlaz, pohrana
kapaciteta, kvaliteta proizvoda i usluga korisnicima. sekundarne
funkcije, koje prepoznaju da svaki stroj od kojeg se oekuje da e
uiniti vie mora ispuniti svoje primarne funkcije. Korisnici e
takoer imati oekivanja u oblastima kao to su sigurnost, nadzor,
zatvorenost, udobnost, strukturni integritet, gospodarstvo, zatita,
uinkovitost rada, u skladu s propisima zatite okolia, pa ak i
izgled strojeva. Korisnici sredstava su obino u najboljoj poziciji
da znaju to tono treba svakom stroju da doprinosi fizikim i
financijskim dobrobitima organizacije kao cjeline, pa je bitno da
su oni ukljueni u RCM proces u poetku. Ovaj korak sam obino zauzima
oko treinu vremena potrebnog za izradu cijele RCM analize. Ona
takoer uzrokuje probleme ljudima koji rade analize kako bi
izraunali iznos - esto zastraujui iznos - o tome kako oprema
zapravo radi.
9. FUNKCIONALNI KVAROVI
Ciljevi odravanja su definirani kroz funkcije i performanse koje
su unutar zadanih oekivanja. No, kako odravanje moe postii odreene
ciljeve? Kvar je dogaaj koji korisnici opreme i strojeva nikako ne
bi eljeli da se dogodi. To sugerira da odravanje ostvaruje svoje
ciljeve usvajanjem pogodnog pristupa voenja poslova u sluaju kvara.
No, prije nego to se primjeni prikladan spoj neuspjelih alata za
upravljanje, moramo prepoznati to moe uzrokovati kvarove. RCM
proces objanjava to na dvije razine: prvo, utvrujui o kojem broju
sluajeva se radi drugo, traei dogaaje koji uzrokuju neispravno
stanje strojeva i opreme U svijetu RCM, pogreke stroja su poznate
kao funkcionalni neuspjesi jer se pojavljuju kada strojevi nisu u
stanju ispuniti funkciju standardne izvedbe koja je prihvatljiva za
korisnika. Osim ukupne nemogunosti da funkcioniraju, ova definicija
obuhvaa djelomini neuspjeh, gdje sredstva jo uvijek funkcioniraju,
ali na neprihvatljivom nivou izvedbe (ukljuujui i situacije gdje
strojevi ne mogu proizvesti prihvatljivu razinu kvalitete i
tonosti). Jasno je da se jedino mogu identificirati funkcije
odreenog standarda imovine koji su definirani.
10. EFEKT KVARA
etvrti korak u RCM procesu podrazumijeva unos efekta kvara, koji
opisuje to se dogaa kada doe do kvara. Ovi opisi trebaju sadravati
sve podatke potrebne za potpunu procjenu posljedica kvara, kao to
su: koji dokazi (ako postoje) pokazuju da je dolo do kvara na koji
nain (ako postoji) to predstavlja prijetnju sigurnosti ili okoliu
na koji nain (ako ih ima) oni utjeu na proizvodnju koja fizika
oteenja (ukoliko postoje) su uzrokovana zastojem to mora biti
uinjeno kako bi se kvar popravio Proces identifikacije djelovanja
funkcionalnih kvarova, krivih metoda i loih rezultata prinosa je
iznenaujui i esto donosi mogunosti za poboljanje rezultata i
sigurnosti, a takoer i za eliminiranje otpada.
11. POSLJEDICA ZASTOJA
Detaljna analiza prosjeka za industrijsko poduzee e vjerojatno
dati broj izmeu tri i deset tisua moguih naina zastoja. Svaki od
tih kvarova utjee na organizaciju na neki nain, ali u svakom
sluaju, efekti su razliiti. Oni mogu utjecati na poslovanje. Oni
mogu isto 35 tako utjecati na kvalitetu proizvoda, usluge kupcima,
sigurnost ili okoli. Za popravak e biti potrebno vrijeme i
sredstva. Posljedice koje najsnanije utjeu na opseg poslovanja emo
najprije pokuati sprijeiti. Drugim rijeima, ako neuspjeh ima teke
posljedice, mi emo vjerojatno uiniti sve to moemo i pokuati to
izbjei. S druge strane, ako ima malo ili nimalo efekta, onda se
moemo odluiti na rutinsko odravanje koje se zasniva na ienju i
podmazivanju. Sposobnost RCM-a je prepoznavanje posljedica zastoja
koje su daleko vanije od njihovih tehnikih karakteristika. Jedini
razlog za bilo kakvo proaktivno odravanje nije izbjegavanje kvarova
sami po sebi, ve izbjegavanje ili barem smanjivanje posljedica
kvarova. RCM proces te posljedice klasificira u etiri skupine:
Skrivene posljedice zastoja: skriveni kvarovi nemaju izravan
utjecaj, ali oni izlau organizaciju viestrukom broju kvarova,
ozbiljnim, esto katastrofalnim, posljedicama. (Veina ovih kvarova
su povezani sa zatitnim ureajima koji nisu sigurni od zastoja.)
Sigurnosne i ekoloke posljedice: Kvar ima posljedice koje mogu
tetno utjecati na sigurnost, to bi moglo povrijediti ili ubiti
nekoga. Te ekoloke posljedice bi mogle dovesti do povrede i
prekraja, regionalnih, nacionalnih ili meunarodnih standarda zatite
okolia. Operativne posljedice: zastoj ima operativne posljedice ako
to utjee na proizvodnju (izlaz, kvaliteta proizvoda, usluga
korisnicima ili operativni trokovi, uz izravni troak popravka)
Posljedice koje nisu vezane za radni proces: Nepoznati kvarovi koji
spadaju u ovu kategoriju mogu utjecati na sigurnost proizvodnje,
tako da ukljuuju samo izravne trokove popravka. RCM proces koristi
te kategorije kao osnovu za strateki okvir o nainu odravanja.
Insistirajui na strukturiranom pregledu posljedica neuspjeha na
svaki nain, u smislu navedenih kategorija, RCM integrira
operativne, ekoloke i sigurnosne ciljeve funkcija odravanja. Ovo
pomae donijeti sigurnost u kljuni dio voenja odravanja. 36 Proces
posljedica vrednovanja takoer naglaava da svi kvarovi nisu loi i
moraju se sprijeiti. inei to, on fokusira panju na odravanje
aktivnosti koje imaju najvei utjecaj na performanse organizacije,
te preusmjerava energije od onih koje imaju malo ili nimalo efekta.
On nas takoer potie da razmiljamo ire o razliitim nainima
upravljanja kod zastoja, nego da se koncentriramo samo na njihovu
prevenciju. Neuspjesi zbog krivog rukovoenja opremom su podijeljeni
u dvije kategorije: proaktivni zadaci: to su zadaci koji se moraju
napraviti prije nego to se dogode pogreke, kako bi se sprijeilo da
stroj doe u stanje zastoja. Oni moraju prihvatiti ono to je
tradicionalno poznato kao predvianje i preventivno odravanje. RCM
se koristi u uvjetima predvienim za obnovu sistema i na odravanju
ureaja. zadane akcije: moraju se napraviti kada stroj stane, te se
koriste kada nije mogue prepoznati uinkovite mogue zadatke. Zadane
akcije ukljuuju pronalaenje zastoja prije nego se dogodi, redizajn
i traenje greke u stroju.
12. ODABIR RCM ZADANOG PROCESA
RCM je nain koji prua jednostavnost, preciznost i lako
razumljive kriterije za odluivanje koji od proaktivnog zadatka
tehniki izvediv u bilo kojem kontekstu, koliko esto bi ih trebalo
raditi i tko bi trebao raditi na njima. Proaktivan zadatak je
tehniki izvediv i reguliran tehnikim karakteristikama zadatka i
zastoja koji je trebao biti sprijeen. Koliko je on dobro obavljan,
vidjet e se po nainu kako e se baviti sa posljedicama zastoja. Ako
se ne moe nai proaktivan zadatak koji je tehniki izvediv i vrijedan
da se na njemu radi, onda treba poduzeti pogodnu zadanu akciju.
13. LITERATURA
http://eprints.grf.unizg.hr/1183/1/DB01_%C5%A0kreblin_Branimir.pdf,
(11/06/2015) Skripta iz kolegija Automatika, GRAFIKI FAKULTET
SVEUILITA U ZAGREBU 2