ATKINSOVA DIJETA
PRO ET CONTRA
Dijeta amerikog kardiologa dr Roberta Atkinsa verovatno je jedna
od najkontroverznijih dijeta. Iskustva s njom kreu se od
popravljanja zdravlja u celini pa do sluajeva ozbiljnih poremeaja.
Iako se poslednjih godina sprovode ozbiljne studije koje pokazuju
da Atkinsova dijeta zaista moe doprineti zdravlju, ansa da se u
nekim reim sluajevima jave i neeljene posledice i dalje postoji.
Praksa pokazuje da ova dijeta ne funkcionie jednako kod svih. Zato
se naglaava vanost lekarskih kontrola, to vai za svaku dijetu, ali
za Atkinsovu naroito.
Jedan od estih razloga to se ova dijeta smatra nezdravom jeste,
naalost, neodgovornost samih pojedinaca. Sem to Internetom krue
razne modifikovane verzije (koje su daleko od prave Atkinsove
dijete), ljudi esto ovu dijetu pogreno shvataju kao mesnu dijetu
ili proteinsku dijetu, te se fokusiraju na unos mesa, jaja i
masnoa, a zapostavljaju druge namirnice. Naravno da u takvim
sluajevima nastaju veoma ozbiljne posledice. Atkinsova dijeta je
izbalansirana tako da se unosi u najmanju ruku minimum svega
neophodnog, i svako samovoljno odstupanje od nje moe biti
fatalno.
Atkinsova dijeta nije ni brza dijeta, kako je esto
predstavljaju. Ona je vie nain ivota. Kod gojaznih pojedinaca s
kardiovaskularnim oboljenjima, povienim eerom ili trigliceridima,
Atkinsova dijeta pokazuje se kao izuzetno uspeno dugorono reenje.
Novije studije pokazuju da bi ona, zahvaljujui minimalnom unosu
prostih ugljenih hidrata i rafinisanih skrobnih namirnica, mogla
biti i preventiva i pomono sredstvo kod nekih vrsta raka. S druge
strane, pri prestrogom reimu ili kod osetljivijih pojedinaca, moe
izazvati poremeaj funkcije bubrega. Takvi sluajevi su retki, nita
ei od nekih drugaijih posledica kod mnogih dijeta, ali opasnost
postoji i posledica je ozbiljnija. Zato jo jednom naglaavamo vanost
lekarskih kontrola.
esto se uje da Atkinsova dijeta ima izraen jojo-efekat. Jojo
efekat postoji kod svih dijeta, ali on je neto to moemo sami
kontrolisati. Po postizanju eljene telesne teine, uvek moramo
voditi rauna da ne vratimo kilograme radei upravo suprotno od onoga
to smo radili dok smo bili na dijeti. U sluaju Atkinsove dijete,
ukoliko ipak elimo da je prekinemo, veoma je bitno da se ugljeni
hidrati u ishranu vraaju postepeno. Ako tako postupamo a to vai za
sve dijete tada jojo-efekat praktino ne postoji, jer emo sami
uvideti na kojoj granici se ponovo gojimo i ta nam je suvino u
ishrani.
Kako funkcionie Atkinsova dijeta
Atkinsova dijeta nastala je na temeljima tzv. ketogenske dijete,
koja je jo dvadesetih godina XX veka osmiljena u cilju leenja
epilepsije kod dece i adolescenata, i primenjuje se i danas.
Izvorna ketogenska dijeta zasniva se na visokom unosu masnoa,
adekvatnom unosu proteina, i minimalnom unosu ugljenih hidrata.
Ketogenska dijeta izaziva u organizmu stvaranje ketona (nastaju
razlaganjem masnoa), koji blokiraju epileptine napade i ak mogu
trajno da ih izlee.
Atkinsova dijeta, meutim, nije isto to i ketogenska dijeta. Ona
funkcionie po istom principu, ali ne podrava preteran unos masti,
kao ni tako drastino redukovanje ugljenih hidrata. U njoj je unos
ugljenih hidrata usklaen sa onim to ljudski organizam moe da
podnese bez nekih nuspojava.
Bitno je znati i ovo: ovu namerno podstaknutu ketozu neobaveteni
esto brkaju s ketozom koja se ponekad javlja kod dijabetesa tipa 1.
Kod ketoze prouzrokovane dijabetesom, nema insulina da regulie nivo
ketona u krvi, te njihovo gomilanje moe dovesti do ozbiljnog
poremeaja zvanog acidoza. Kod zdravog pojedinca, insulin tano
odrava nivo ketona u krvi, a viak se jednostavno izbacuje
mokraom.
U Atkinsovoj dijeti poinje se s nunim minimumom ugljenih
hidrata. Iako je nuni minimum zapravo 1 g UH po kilogramu telesne
mase, na organizam ima uskladitene ugljene hidrate uz pomo kojih e
izdrati neko vreme. U meuvremenu, nae telo poinje da stvara ketone,
koji kao gorivo potpuno zamenjuju glukozu u mozgu. Ujedno se unos
ugljenih hidrata postepeno poveava. Dakle, mozak nijednog trenutka
ne ostaje bez goriva, a telo ui da kao izvor energije koristi
masnoe. U tom pogledu na organizam je potpuno bezbedan. Na udaru se
mogu nai bubrezi, ali uz dovoljne koliine vode i tenosti taj
problem se nee javiti, sem kod hipersenzitivnih pojedinaca.
Jedna od kritika upuenih Atkinsovoj dijeti odnosi se na
prekomeran unos proteina. Unos proteina u Atkinsovoj dijeti jeste
povean, ali ne i prekomeran. Od tog vika proteina na organizam e
koristiti aminokiseline, koje su takoe neophodne kao gorivo. A kako
se unos drugih namirnica bude poveavao, tako e se postepeno
smanjiti i procenat proteina u naoj ishrani.
Kako se unos UH postepeno poveava, u jednom trenutku zaustaviemo
se na granici gojenja koju odreuje nae telo. Ta granica nikad nije
ispod dnevnog unosa od 1 g UH po kilogramu telesne mase, a esto je
mnogo via, oko 120 g. Jedna naporedna studija etiri dijete
zasnovane na niem unosu UH (http://www.nutrilearning.com.ar/docs/ar
... uction.pdf) pokazuje, meutim, da Atkinsov reim ishrane ima
dejstva ak i sa mnogo veim unosom: dok je dnevni prosek u prvom
mesecu bio 68 g dnevno, na kraju perioda od 12 meseci ispitanici su
unosili ak i do 283 g dnevno. Gubljenje teine bilo je neto sporije,
2,1 kg meseno u proseku, ali na osnovu tog primera vidi se da
Atkinsova dijeta funkcionie i uz mnogo blai reim.
Iako ponekad ujemo da u Atkinsovoj dijeti moemo da jedemo koliko
hoemo dokle god se drimo propisanih namirnica, postoji propisan
unos kalorija. Tano je da pojedini ljudi uspevaju da smraju i sa
mnogo veim unosom, ali prosean preporuen unos je oko 1800 kalorija,
zavisno od godina, teine i grae. U pomenutoj studiji taj raspon se
kretao od 1509 do 2290. Taj iznos otprilike se poklapa s dnevnim
brojem kalorija koje zahteva na organizam (bazalni metabolizam +
dnevne aktivnosti). To znai da na organizam dobija tano onoliko
kalorija koliko mu je potrebno, a pri tom gubimo na teini.
Ve je reeno da Atkinsova dijeta ne podrava prekomeran unos
masnoa. Masnoe su dozvoljene, i u prve dve nedelje ak poeljne, ali
dijeta je bazirana na zdravim masnoama, a svaki unos se rauna u
dnevnu koliinu kalorija. Smanjivanjem masnoa poveavamo prostor za
druge namirnice.
Kako izgleda Atkinsova dijeta
Atkinsova dijeta ima etiri faze.1. Prva, takozvana indukcija,
traje u proseku 2 nedelje (od jedne do tri, retko etiri) i slui za
pokretanje ketoze (procesa stvaranja ketona). U toj fazi dnevni
unos je 20 g UH, od ega 15 grama (u najgorem sluaju 12 g) mora
poticati iz neskrobnog povra. 2. im se skine prvih 5 kilograma,
prelazi se na drugu fazu (mravljenje), u kojoj se dnevni unos
poveava za 5 grama svake nedelje. Dakle: prve nedelje unosi se 25 g
dnevno, druge nedelje 30 g dnevno, itd. Ukoliko u dijeti nastane
dui zastoj, smanjujemo unos za 5 grama. Druga faza traje sve dok se
ne doe na oko 5 kg do eljene teine. 3. Tad se prelazi na treu fazu
(predodravanje), u kojoj se dnevni unos UH poveava za 10 g nedeljno
(npr. prve nedelje unosi se 60, druge 70 itd.). Ukoliko nastane
zastoj, vraamo se na prethodni unos, tj. smanjujemo koliinu UH za
10 grama. Ove faze pridravamo se kad dostignemo eljenu teinu, 4. i
tada ulazimo u etvrtu (odravanje). I dalje dodajemo po 10 grama
svake nedelje dok ne dosegnemo zastoj. Ukoliko primetimo da se
telesna teina blago poveava, smanjujemo unos za 10 grama. Tu
organizam postie balans i otad emo unositi samo onoliko UH koliko
mu je zaista potrebno.
Namirnice u Atkinsovoj dijeti
Jo jednom da podsetimo: Atkinsova dijeta nije mesna dijeta. ak i
u fazi indukcije, koja je najstroa u pogledu UH, zastupljeni su
neki mleni proizvodi i povre. Kroz dalje dve faze se uvodi sve vie
vrsta povra i mlenih proizvoda, te voe i mahunarke. Od nekog
trenutka dijete bie vam dozvoljen pirina, krompir, testenine, ak i
integralni hleb, pa i poneko alkoholno pie u specijalnim
prilikama.
S decenijama se i Atkinsova dijeta modifikovala. Zahvaljujui
novijim saznanjima o zdravoj ishrani i ulozi omega-3 masnih
kiselina u ljudskoj ishrani, u Atkinsovoj dijeti sada se akcenat
stavlja na organsku hranu i zdravo meso (riba), zdrave masnoe, te
maksimalno izbegavanje proizvoda koji sadre razne konzervanse i
poboljivae ukusa.
Za koga je pogodna Atkinsova dijeta, a za koga ne
Studije i praksa pokazuju da Atkinsova dijeta ima odlian uinak
kod veoma gojaznih osoba. S obzirom na to da ona sniava povien nivo
eera, ravog holesterola i triglicerida u krvi, pokazala se veoma
korisnom kod ljudi s kardiovaskularnim oboljenjima.
S obzirom na smanjen unos odreenih nutrijenata (kod nekih veoma
drastino smanjen), Atkinsova dijeta nikako se ne preporuuje sasvim
mladim osobama. Iako ispitivanja pokazuju da se kod adolescenata
problem gojaznosti uspenije reava dijetama sa smanjenim unosom UH
nego dijetama sa smanjenim unosom masnoa, za njih se koriste
posebno prilagoene dijete, a ne Atkinsova.
Za osobe sa tek blago povienom telesnom teinom (desetak
kilograma) Atkins nije pogodan. S obzirom na to da brzo postiu cilj
i naglo poveavaju unos UH, est je jojo efekat. Takve osobe mogu se
osloniti na Atkinsov program, ali bez faze indukcije. Njima je
dovoljan samo blago smanjen unos UH.
Kojim se izvorima sluiti za pravilno dranje Atkinsove dijete
U nedostatku knjige, jedini pouzdan izvor za informacije o
namirnicama i jelovnicima jeste sajt http://www.atkins.com. Na
njemu postoje tablice namirnica, gotovi dnevni jelovnici (zasad
samo za prvu fazu), kao i niz recepata sa unapred izraunatim
kalorijama i koliinama UH. Naravno da UH moete brojati i raunati i
sami, ali poeljno je pogledati kako treba da izgledaju obroci u
Atkinsovoj dijeti. Ne zato to ete moda prekoraiti unos UH, ve da ne
biste uneli manje nutrijenata nego to vam je neophodno. Koliko god
restriktivna, Atkinsova dijeta insistira na tome da se svi potrebni
i dozvoljeni sastojci maksimalno iskoriste, kako ne bi dolo do
naruavanja zdravlja.
PRVA FAZA
NAMIRNICE DOZVOLJENE U PRVOJ FAZI
Veina vrsta riba, ivine i crvenog mesa ne sadri ugljene hidrate,
te slobodno smete uivati u njima, ali vodite rauna da unosite i
obaveznih 12-15 g ugljenih hidrata poreklom iz povra. Ukupni dnevni
unos UH je 20 g, jer ete jedan deo uneti putem mlenih
proizvoda.
Sva riba, gde spadaju i:
iverak haringa losos sardine list tunj pastrmka
Sve ivinsko meso, gde spada i:
kokoje pilee paje guije fazansko prepelije uree
Svi plodovi mora i slatkih voda, gde spadaju i:
slatkovodne koljke rakovi dagnje (muule)* ostrige* kampi
lignje
*Ostrige i dagnje imaju vei procenat UH, te ih treba ograniiti
na oko 115 g dnevno.
Sve crveno meso, gde spada i:
slanina* junetina unka* jagnjetina svinjetina teletina
srnetina
*Pojedine mesne preraevine, slanina i unka imaju dodatak eera.
Drite se dalje od raznih narezaka i svih preraevina koje imaju
nitrate i druge dodatke.
(Napomena: iako to ovde nije izriito napomenuto, Atkinsova
dijeta podrazumeva da se ne koriste namirnice koje sadre soju, kao
to su npr. virle. Pojedine iznutrice (digerica) sadre odreen
procenat UH, te su i one u prvoj fazi nepoeljne, kao i mesne
preraevine koje ih sadre.)
Jaja spadaju meu najhranljivije prirodne proizvode. Zbog toga u
Atkinsovoj dijeti jaja ine jednu od osnova doruka.Kad spremate
jaja, budite kreativni: dodajte peurke i crni luk, ili zelenu
papriku. Ukrasite obrok fetom, dodajte bosiljak, origano i druge
biljne zaine.
Jaja smete jesti spremljena na sve naine, gde spadaju:
kasato jaja jaja na oko tvrdo kuvana kajgana (omlet) poirana
muena (meana) rovito kuvana
Imajte na umu da sir sadri ugljene hidrate, u proseku oko 3,5 g
na 100 g sira. Kod veine sireva, dnevno smete pojesti od 90 do 115
grama.(Napomena: u prvoj fazi ne jedu se nezreli sirevi mlad sir,
rikota itd. Pratei tablicu, moete odabrati sireve sa manje UH, te
tako pojesti veu koliinu. Ne zaboravite da se sve kalorije
broje.)
Smete jesti veinu sireva, meu njima ove:
plavi sir.............................2,5 (grama UH u 100 g
sira) edar................................0,0 kravlji, oviji, kozji
(star).......1,0 krem sir............................2,8
feta.................................4,2
gauda...............................2,1
mocarela...........................2,1 vajcarski
sir......................3,5 parmezan..........................0,7
(jedna kaika)
Povre:
Od 20 propisanih grama UH, dnevno treba da unosite 12 do 15
grama poreklom iz povra. U proseku je to nekoliko olja, to varira
zavisno od procenta UH u povru koje ste odabrali.
Upamtite: osnovna mera je JEDNA OLJA = oko 150 ml.
Povre iz sledee tablice (veinom povre za salatu) meri se sirovo.
Pri merenju, ne sabijati povre, ve olju normalno napuniti.
(Napomena 1: kod nekih vrsta povra data je vrednost 0,0, ali to
ne znai da ga moemo jesti neogranieno. Re je samo o tome da tako
mala koliina sadri zanemarljivu koliinu UH.
Napomena 2: uz navedeno povre, mogu se koristiti sve sline
neskrobne vrste povra, uz konsultaciju tablica i raunanje koliine
UH.)
Predlog: umesto merenja namirnica pri svakom obroku, moete za
svaki dan napraviti plan i odvojiti koliko ete ega pojesti, zavisno
od raspoloivih namirnica, pa ih tek onda iskombinovati u
obroke.
mlada lucerka....................1 olja............0,4 (g UH)
rukola..............................1/2 olje.........0,2 bok oj
(kineski kupus)..........1 olja............0,8 celer
(engleski)...................1 struk............0,8 lie
cikorije......................1/2 olje.........0,6 mlad
vlaac........................1 kaika..........0,1
krastavac...........................1/2 olje........1,0 dajkon
(azijska repa).............1/2 olje........1,0 endivija
(kreculja)................1/2 olje.........0,0 eskarola (krupna
endivija).......1/2 olje.........0,0 kapar
(pupoljci)...................1 olja............3,6 jam (meksika
repa)...........1/2 olje.........3,6 zelena salata
(ajsberg)...........1/2 olje.........0,1 zelena salata
(starinska).........1/2 olje.........0,2
peurke.............................1/2 olje.........1,2
perun...............................kaiica..........0,1
paprike..............................1/2 olje.........2,3
radi.................................1/2 olje.........0,7
rotkvice.............................10 komada.......0,9
Povre iz naredne tablice ima neto vei procenat UH od salatnog
povra. Ono obezbeuje vane hranljive sastojke i doprinosi
raznovrsnosti ishrane. Vodite rauna da ostanete u okviru 12 do 15
grama UH poreklom iz povra.
Ukoliko nije posebno naznaeno, date mere vae za kuvano
povre.
artioka................................1/4 srednje.......4,0
pargla.................................6 strukova.........2,4 srce
artioke (iz konzerve)..........1 kom.............1,0 avokado
(sirov)........................1 kom.............3,5 izdanci
bambusa (iz konzerve)......1 olja............1,1
brokoli..................................1/2 olje..........1,6
brokoli (sirov)..........................1/2 olje..........1,0
brokoli rabe (rapini)..................1/2 olje..........1,3 zeleni
karfiol (broccoflower).....1/2 olje..........1,4
prokelj..................................1/4 olje..........2,4
kupus (sirov)...........................1/2 olje...........2,0
karfiol (sirov)..........................1/2 olje...........1,0
blitva....................................1/2 olje..........1,8
ratan...................................1/2 olje...........4,2
modri patlidan........................1/2 olje..........1,8 srca
palme..............................1 kom..............0,7
kelj.......................................1/2 olje..........2,4
keleraba.................................1/2 olje..........4,6
praziluk..................................1/4 olje..........1,7
bamja....................................1/2 olje..........2,4 crne
masline..........................5 kom.............2,5 zelene
masline.............................5 kom.............0,7 crni luk
(sirov)...........................1/4 olje.........2,8
tikva.......................................1/4 olje.........2,4
rabarbara.................................1/2 olje.........1,7
kiseli kupus (oceen)...................1/2 olje.........1,2 mlad
graak u mahuni..................1/2 olje.........3,4 pageti
tikvice........................1/2 olje.........2,0 spana
(sirov)............................1/2 olje.........0,2
tikvica.....................................1/2 olje.........2,0
paradajz (sirov)..........................1 kom.............4,3
repa........................................1/2 olje.........2,2
kineski vodeni kesten (iz konz.)..1/2 olje...........6,9
cukini.......................................1/2
olje........2,0
Dodaci za salate:
prena mrvljena slanina................3 nite............0,0
tvrdo kuvano jaje.........................1 kom.............0,0
rendani sirevi (vidi u tablici sa sirevima) dinstane
peurke...........................1/2 olje........1,0 kisela
pavlaka................................2 kaike........1,2
Zaini (uvek proverite da li neka meavina sadri eer i UH):
bosiljak............1 kaika.............................0,0
ljuta papriica...1 kaika.............................0,0
korijandar.........1 kaika.............................0,0
miroija............1 kaika.............................0,0 beli
luk........... ..1 en................................0,9
umbir............ .1 kaika seckanog korena....0,8
origano.............1 kaika.............................0,0
biber.............. 1 kaika............................0,0
ruzmarin............1 kaika............................0,0
alfija................1 kaika............................0,0
estragon............1 kaika............................0,0
Prelivi za salate:
Dozvoljen je svaki preliv koji nema dodatog eera i ne sadri vie
od 2 g UH po koliini za jedno serviranje (1-2 kaije). Moete ga
napraviti i sami.
preliv od plavog sira........2 kaike............2,3
cezar.............................2 kaike............0,5
italijanski.......................2 kaike............3,0 limunov
sok....................2 kaike............2,8 ulje i
sire.......................2 kaike............1,0 ran
preliv......................2 kaike............1,4
Objanjenje:
- preliv od plavog sira ulje, plavi sir i sire (u proirenoj
verziji: majonez, kisela pavlaka, plavi sir, mleko, sire, beli i
crni luk u prahu, slaica)
- cezar beli luk, senf, sire, majonez, maslinovo ulje, so,
biber, limun, mleveni inuni
- italijanski preliv meavina vode, sireta (ili limuna), ulja,
mlevenog crnog luka, bibera, ljute papriice i drugih zaina
- ran meavina majoneza i kisele pavlake s belim lukom i drugim
zainima
Masti i ulja
U njima nema ugljenih hidrata, ali imajte na umu da je koliina
po obroku otprilike jedna kaika.
buter majonez proverite da nema dodatka eera maslinovo ulje
biljna ulja naroito su dobra ona na kojima stoji natpis dobijena
hladnim ceenjem, a maslinovo ulje je meu najboljima:o ulje od
repice (Canola)*o orahovo uljeo sojino ulje*o groano ulje*o
susamovo uljeo ulje od afranike*
*Oznaena ulja ne treba pregrevati pri spremanju hrane. Maslinovo
ulje koristi se samo za dinstanje. Orahovo i susamovo ulje koriste
se za salate, ali ne i za kuvanje i prenje.
Vetaki zaslaivai:
splenda jedna kesica rauna se kao 1 g UH (Napomena: ovaj
zaslaiva smatra se bezopasnim; u Atkinsovoj dijeti se takoe
preporuuje stevia ili ksilitol za one koji ne mogu da se odreknu
slatkog ukusa; upotreba aspartama i slinih nezdravih zaslaivaa ne
podrava se.)
Napici:
buljon (voditi rauna da nema dodatka eera) gazirana voda
(Napomena: gazirana voda se generalno ne preporuuje u dijetama, te
je zato ne treba piti redovno niti u velikim koliinama) nezaeerena
slatka pavlaka kafa i crni aj* dijetalni gazirani napici (Napomena:
zbog tetnih hemijskih sastojaka koje sadre takva pia (pogotovu
aspartam), generalno se ne preporuuje njihovo konzumiranje. Takoe,
neka od njih sadre odreenu koliinu UH.) aromatizovana voda (bez
kalorija) biljni ajevi (proveriti da nemaju dodatak jema ili vonih
eera) voda (idealno je oko 1,8 l dnevno):
o filtrirana vodao mineralna vodao izvorska vodao voda iz
esme
* Kod kafe i aja koji sadre kofein, moe se piti koliina od 1-2
olje, ukoliko nemate krize ili simptome hipoglikemije. (Napomena:
kofein privremeno sniava eer u krvi.)Ukoliko ste zaista
kafe-zavisnik, bolje je da se u fazi indukcije odreknete te
navike.
Alkohol:
Alkohol nije dozvoljen u prve dve nedelje. Ukoliko u fazi
indukcije ostanete due od toga, smete popiti au vina, ili piva s
niskim procentom UH, ili jedno alkoholno pie pomeano s vodom, ali
vodite rauna da pie ne meate ni sa im to sadri UH, u ta spadaju
sokovi i tonik. Imajte na umu da konzumacija alkohola moe da uspori
mravljenje.
DRUGA FAZA (preuzeto sa www.atkins.com)
Date spiskove namirnica kombinujte sa svim ponuenim opcijama iz
prve faze, tako ete imati mnogo iri izbor. Dakle, uivajte, ne
odvajajte oi od cilja i dobro doli u drugu fazu.
U toku druge faze, u ishranu vraate namirnice sa neto viim
sadrajem ugljenih hidrata 5 g dnevno vie, na nivou nedelje.
(Napomena: prve nedelje unosi se 25 g dnevno, druge 30 g dnevno,
itd.) Sa strogo neskrobnog povra polako prelazite i na druge
namirnice, kao to su oraasti plodovi, semenje, bobiasto voe. Iako
ete preteno jesti namirnice u prirodnom obliku, presne, ustanoviete
da se poveava izbor uobiajenih namirnica hrane koja e ak i
prezaposlenima omoguiti da ne izgube korak.
Napomena: Budui da jo unosite veoma malo UH, trudite se da
koliinu poveavate uz pomo novih namirnica kako biste unosili to vie
potrebnih minerala i vitamina u prirodnom obliku.
Mo petice
U ovde preporuenim koliinama, date namirnice sadre priblino 5 g
UH (ukupni broj UH od kog su oduzeta vlakna).
(Napomena: mogu se koristiti sve sline namirnice, pri emu se
podrazumeva da ete koliine UH proveravati u tablicama.)
sirevi:
koted sir sa 1% mm................3/4 olje.................4,7
(g UH) punomasna slatka pavlaka.........3/4
olje.................4,8
mocarela.................................150
g.....................3,0
rikota......................................3/4
olje.................5,7
kotunjavo voe i semenje:
bademi....................................30
kom....................5,2 brazilski
orah............................10 kom....................4,0
indijski orah..............................9
kom.....................4,4
golica.......................................6
kaika..................5,0
makadamija..............................12
kom...................4,0
pekan.......................................10
polutki................3,0
pistai.......................................50
kom...................5,0
orasi.........................................14
kom...................5,0
voe:
borovnice (svee).......................1/4
olje.................5,1
dinja.........................................1/4
olje.................3,5 brusnice
(svee).........................1/4 olje.................3,6 jagode
(svee)...........................1/2 olje.................5,2
sokovi:
limunov sok................................1/4
olje.................5,2 sok
limete..................................1/4
olje..................5,6 sok od
paradajza.........................1/4 olje.................4,9
Mnoge od nabrojanih namirnica ve se mogu nai u zgodnim
pakovanjima u prodavnici samo vodite rauna o koliini, a kada
gledate nutritivne vrednosti na deklaraciji, uvek oduzmite sadraj
vlakana od ukupnog broja UH.
TREA FAZA (preuzeto sa www.atkins.com)
Stigli ste do tree faze i znate ta to znai jo malo pa ste
postigli cilj. Sad je trenutak da usporite mravljenje i naete svoj
balans UH. Sada vas eka jo vei izbor hrane. Navedene namirnice
dodajte onima koje ste konzumirali u prvoj fazi.
U ovoj fazi, koja se naziva jo i predodravanje, dnevni unos UH
poveavaete za 10 g dnevno, jednom nedeljno. Ovu fazu olakae vam
tzv. mo desetke. Neke od datih namirnica, u navedenim koliinama,
imaju upravo oko 10 g UH. Upamtite: raunamo tako to od ukupne
koliine UH oduzimamo vlakna.
skrobno povre:
(Napomena: sve mere, osim za voe, odnose se na kuvanu
namirnicu.)
bundeva....................................1/2
olje.................10
argarepa..................................3/4
olje.................10,2 beli
krompir................................1/2 olje................13,9
jam...........................................1/2
olje.................9,6
mahunarke:
crni pasulj...................................1/2
olje.................12,9
leblebije......................................1/2
olje.................16,2 krupni pasulj npr.
tetovac).............1/2 olje.................12,5 pasulj u boji
(crveni, smei...)........1/2 olje.................11,6
soivo.........................................1/2
olje.................12,1
bob.............................................1/2
olje.................14,2 sitni beli
pasulj.............................1/2 olje.................18,1
areni pasulj................................1/2
olje.................11,0
voe:
jabuka........................................1/2
jabuke................8,7
banana.......................................1
manja...................21,2
vinje.........................................1/4
olje..................4,2
grejpfrut.....................................1/2
grejpfruta...........7,9
groe........................................1/4
olje..................7,1
guava.........................................1
srednja.................5,8
kivi.............................................1
kom.....................8,7
mango........................................1/4
olje..................6,3
breskva.......................................1
kom.....................8,9
ljiva...........................................1
kom.....................7,6
lubenica.......................................1/olje....................5,2
itarice:
zob.............................................1/2
olje.................10,6 testenine
(integralne)....................1/4 olje.................8,3 smei
pirina...............................1/4
olje.................10,3
Faza predodravanja prua vie slobode i omoguuje bolju kontrolu
dok se bliite cilju.
Recimo da ste drugu fazu zavrili sa 45 g UH dnevno. Treu fazu
poeete sa 55. Zatim ete naredne nedelje unos poveati na 65 g UH
dnevno i tako dalje, dokle god mravite. Ukoliko prestanete da
mravite, smanjite dnevni unos za 10 g UH.
Konani cilj Atkinsove dijete jeste da se nae maksimalna koliina
UH koju moete unositi dnevno a da se ne gojite i ne mravite. Taj
krajnje lini broj naziva se ACE (Atkins Carbohydrate Equilibrium).
Svoj ACE ete ustanoviti dok budete vraali ugljene hidrate u
ishranu. Idealno je da se ACE postigne tano onda kad ste stigli do
eljene teine. Dakle, prilagoavajte unos UH koliko god je potrebno
da biste slabili sve do cilja.
U ovoj fazi i dalje unosite obilne koliine nemasnih proteina
piletine, uretine, junetine, ribe, morskih plodova, pa i
jagnjetine, svinjetine, teletine, jaja, jegulje, kao i raznovrsne
biljne proteine.
Moete i nadalje uvoditi raznovrsne izvore UH voe poput jabuke,
breskve, jagoda, banana. Jedite integralne itarice kao to su smei
pirina, zob i druge itarice od celog zrna, kao to su pahuljice
bogate vlaknima. Proverite ta vam sve prua mogunost zdravog
izbora.
Kad eljenu teinu odrite celih mesec dana, znai da ste postigli
cilj. A to ste i te kako zasluili. Tad ste spremni za diplomu
trajno odravanje.
PREPORUKE ZA PRVU FAZU (preuzeto sa http://www.atkins.com)
Mnogi ljudi uoavaju da u fazi indukcije veoma upadljivo slabe.
Drugima pak ide sporo. Kakvom god brzinom da mravite, pravila
morate slediti precizno da biste postigli uspeh. To vai jednako i
za one kojima je cilj da poprave stanje nivoa eera i insulina ili
pak masnoa u krvi. U suprotnom, postaete ogoreni pre nego to vam se
i prui prilika da vidite ta Atkinsova dijeta zaista moe da uini za
vas. Drite se sledeih smernica i ubrzo ete biti na putu ka uspenim
rezultatima:
1. Dnevno jedite tri obroka normalne veliine ili etiri-pet
manjih obroka. Nemojte preskakati obroke i ne dozvolite da vam, dok
ste budni, proe vie od est sati bez jela.
2. U svakom obroku to obuhvata i doruak unesite najmanje 110170
g proteinske hrane, u ta spada ivinsko meso, junetina, jagnjetina,
svinjetina, teletina, riba i koljke, jaja, sir i irok izbor biljnih
proteina. Ukoliko ste visoki, i 225 g bie dobra koliina. Nije nuno
skidati masnou s mesa i koicu sa ivine, ali slobodno uklanjajte
ukoliko tako vie volite. Povru samo dodajte nekoliko kapi
maslinovog ulja ili zrnce butera, da vam nadoknadi masnou.
3. Uivajte u buteru, maslinovom ulju, visokooleinskom ulju od
afranike (safflower), ulju od repice (canola), kao i u uljima od
raznog semena (npr. susamovo) i kotunjavog voa, te u majonezu
(napravljenom od nekog od nabrojanih ulja). Gledajte da u salatu i
drugo povre dodajete kaiku ulja ili komadi butera. Hranu spremajte
samo sa toliko masnoe da ne zagori. Moete naprskati tiganj
maslinovim uljem u spreju.
4. Nemojte unositi vie od 20 g ugljenih hidrata dnevno, od ega
1215 grama mora da bude iz povra. To znai da smete jesti priblino
est ovlano napunjenih olja salate i dve olje kuvanog povra dnevno.
Upamtite, koliine UH u razliitom povru nisu iste, te vodite rauna
da ih proverite u tablicama.
5. U prvoj fazi jedite samo hranu sa spiska dozvoljenih
namirnica.
6. U toku prosenog dana moete pojesti do 120 g veine sireva
(mlad sir i rikota ne jedu se u prvoj fazi), 10 crnih ili 20
zelenih maslina, polovinu avokada (od vrste zvane has, s neravnom
tamnom koicom), 30 g kisele pavlake ili 2-3 kaike neeerene slatke
pavlake, i do 3 kaike soka od limuna ili limete. Ugljeni hidrati iz
tih namirnica takoe ulaze u va dnevni zbir neto UH.
7. Od zaslaivaa su prihvatljivi sukraloza (splenda), saharin,
stevija i ksilitol. Nemojte koristiti vie od tri kesice dnevno, i
svaku raunajte kao 1 gram UH. Sami zaslaivai nemaju UH, ali imaju
dodatne supstance koje slue da se sprei zgrudvavanje.
8. Svakoga dana obilno pijte dozvoljene napitke: vodu, mineralnu
vodu, biljne ajeve, a umereno i kafu i aj. Tako ete spreiti
dehidraciju i disbalans elektrolita. U dnevnu koliinu tenosti
raunaju se i dve olje bistrog buljona, jedna ujutru i jedna posle
podne.
9. Moete uzimati multivitaminske i multimineralne dopune (bez
gvoa!!!) i omega-3 suplemente.
10. Nauite da razluite glad od navike, i koliinu podesite tako
da odgovara vaem apetitu, koji e se smanjivati. Kad ste gladni,
jedite do lake sitosti, ne do prejedanja. Ako niste sigurni da li
ste se zasitili, priekajte deset minuta, popijte neki gutljaj vode,
pa ako ste jo gladni, jedite jo malo. Ukoliko u vreme obreda niste
gladni, pojedite neko malo meze.
11. Nemojte se izgladnjivati i preterano tedeti na masnoama.
12. itajte deklaracije na kupovnoj hrani kako biste proverili da
nema nedozvoljenih sastojaka; uvek proverite broj ugljenih hidrata
(ako nisu posebno naznaeni, oduzmite UH vlakana od ukupne gramae
UH). Takoe koristite i kalkulator.
13. Kad jedete izvan kue, uvajte se skrivenih UH. Sosovi se
obino prave s branom ili gustinom, a oba su zabranjena. U prelivu
za salatu esto se moe nai eer. Izbegavajte sve to je preno u
dubokom ulju i panirano ili pohovano.
PRIMER JELOVNIKA U PRVOJ FAZI (preuzeto sa www.atkins.com)
DORUAK: Batenska fritata
Vrednosti po porciji:UH neto 4 gramaUH ukupno: 5 gramavlakna: 1
gramproteini: 10 gramamasnoe: 15 gramakalorije: 197broj porcija:
6
Za razliku od klasinog francuskog omleta, koji se obino sprema
za svaku osobu zasebno, italijanska fritata se priprema za nekoliko
osoba. Fritata se takoe moe isei na komade i zamrznuti, te u toku
nedelje sluiti kao brz doruak. Samo je treba podgrejati u
mikrotalasnoj.
Sastojci:
3 kaike devianskog maslinovog ulja 2 mala sitno seckana mlada
praziluka (koristi se beli deo od oba i zeleni od jednog u istoj
razmeri moe se iskoristiti i jedan vei praziluk) 8 malih ruica od
karfiola ili brokolija, iseckanih 1/4 olje (meri se oljom od 1,5
dl) sveih peuraka, iseenih na etvrtine 8 jaja, umuenih 2 kaike
sveeg seckanog bosiljka kaiice suvog ruzmarina, izmrvljenog 3 kaike
rendanog parmezana so i biber po ukusu
Uputstvo:
1. Zagrejati ulje u teflonskoj manjoj tepsiji, na umerenoj
vatrki. Sotirati praziluk i karfiol desetak minuta.
2. Dodati peurke, dinstati jo 5 minuta, dok peurke ne ponu da
putaju sok. Smanjiti temperaturu. U tiganj dodati jaja, uz lagano
meanje. Dodati bilje, so i biber.
3. Krkati sve dok jaja ne ponu da se steu i razdvajaju. Posuti
sirom i samo ga blago utisnuti odozgo uz pomo pljosnate kaike.
4. Tepsiju staviti u zagrejanu rernu na koji minut, da se zapee
odozgo. Kada se prohladi, izvaditi na veliki plitak tanjir i isei
na 6 paradi kao tortu..
UINA: Salata od tunjevine
Vrednosti po porciji:UH neto: 0 gramaUH ukupno: 0 gramavlakna: 0
gramaproteini: 50 gramamasnoe: 25 gramakalorije: 437broj porcija:
1
napomena: koliina masnoe i broj kalorija smanjuju se ako se
koristi tunjevina iz vodenog presolca
Sastojci:
1 konzerva (do 180 g) tunjevine u ulju ili vodenom presolcu 1
kaika majoneza 3 velika lista zelene salateUputstvo:
1. Izgnjeiti tunjevinu i zainiti po svom ukusu, u malim
koliinama. Moe se dodati ukiseljen kapar, paprika, celer, pa ak i
tvrdo kuvano jaje.
2. Masu izruiti na listove salate i umotati kao rolate.
RUAK: Supa od povra
Vrednosti po porciji:UH neto: 6 gramaUH ukupno: 8 gramavlakna: 2
gramaproteini: 3 gramamasnoe: 7 gramakalorije: 110broj porcija:
4
Ova brza supa je izuzetno prilagodljiva. Povre se moe menjati
prema sezoni (uz potovanje koliine UH prema tablicama). Za
kompletan ruak, dodajte neku kombinaciju mesa i sira (u tom sluaju
redukovati neki drugi obrok, vodei rauna o ukupnom broju UH i
kalorija).
Sastojci:
2 kaike maslinovog ulja 1 struk celera, iseckan 1/2 male glavice
crnog luka, iseckanog 1/2 kaiice suvog timijana 2 krupno seena ena
belog luka 1 mala italijanska tikvica iseena na kockice 1/2 olje
(olja = 150 ml) seckane mlade zelene boranije malo soli i bibera 4
olje povrnog buljona 1 veliki paradajz, iseckan 1/4 olje sveeg
peruna
Uputstvo:
1. Zagrejati ulje u erpi s debelim dnom, na srednje jakoj vatri.
Dodati celer, luk i timijan, dinstati dok povre ne odmekne, oko 5
minuta. Dodati beli luk i dinstati jo oko pola minuta, da
zamirie.
2. Dodati tikvicu, boraniju, so i biber; dinstati dok povre ne
pone da omekava, oko 2 minuta. Dodati buljon i paradajz, pojaati
vatru. Kad prokljua, smanjiti vatru i pustiti da se kuva deset
minuta. Pred sluenje dodati perun.
UINA: Salata kapreze
Vrednosti po porciji:UH neto: 3,4 gramaUH ukupno: 4,6
gramavlakna: 1,2 gramaproteini: 4,3 gramamasnoa: 4,6 gramakalorije:
74broj porcija: 1
Odlina salata koja se moe poneti i na posao!
Sastojci:
1 paradajz, iseen na kolutove olje svee mocarele 1 kaika
maslinovog ulja 2 kaike seckanog sveeg bosiljka so i biber po
ukusu
Uputstvo:
1. Paradajz isei na kolutove. Umesto toga, moe se uzeti 10 do 15
komada mini-paradajza.2. Isei mocarelu na listove veliine kolutova
paradajza.3. Preliti uljem i posuti bosiljkom, solju i biberom.4.
Ne meati, ve samo blago protresti posudu.
VEERA: Peene ufte s karfiolom
ufte:
Vrednosti po porciji:UH neto: 2 gramaUH ukupno: 2 gramavlakna: 0
gramaproteini: 45 gramamasnoe: 32 gramakalorije: 495broj porcija:
4
Peene ufte tede vreme za spremanje. Ove se mogu jesti i u
varijanti sa paradajz sosom.
Sastojci:
1 kaika maslinovog ulja 1/2 glavice sitno seckanog crnog luka 3
usitnjena ena belog luka 450 g mlevene teletine, junetine ili
svinjetine (za manje kalorija i holesterola, odaberite teletinu ili
junetinu) 1/2 olje rendanog parmezana 2 jajeta so i biber
Uputstvo:
1. Zagrejte rernu. Proprite luk u tiganju, na jakoj vatri (oko 5
minuta), da omekne; dodajte beli luk i prite jo minut. Prespite u
iniju i pomeajte s mlevenim mesom, jajima, solju i biberom.
2. Napravite lopte od oko 4 cm u preniku i poreajte ih u pleh.
Pecite 20-25 minuta, dok ne postanu smee.
Karfiol:
Vrednosti po porciji:UH neto: 3 gramaUH ukupno: 8 gramavlakna: 5
gramaproteini: 3 gramamasnoe: 7 gramakalorije: 97broj porcija:
6
Sastojci:
1 glavica karfiola, razdvojena u ruice i obarena 1 velika peena
crvena paprika, oceena od vode 10 kalamata maslina, oienih od
kotica i iseckanih 2 kaike maslinovog ulja 2 kaike seckanog peruna
so i biber
Sve blago izmeati kao salatu. Crvena paprika ovde nije samo zbog
boje i ukusa, ve i zbog beta-karotena, koji je snaan
antioksidans!
ILI:
1 DAN DORUCAK 100gr tikvica (pola srednje, 1 solja za vecu kafu)
sa 3 jaja - umucena u kajganu paradajza 9.2 + 5,1 + 4.8 = 19.1
TOTAL
70g punomasnog sira Zelena salata RUCAK Peceno meso svinjsko
paradajza Zelena salata
VECERA Oslic sto vise baren ili dinstan na ulju 100g spanaca 1
cen belog luka Malo djumbira
krastavca
2 dan-
DORUCAK 2 jaja Kobasica krastavca Zelena salata2.0 + 9.6 +
5.7+2.0 = 19.3 TOTAL
RUCAK Piletina 100 g Boranije paradajza Zelena salata
VECERA Mleveno meso sa 80 g pecurki paradajz Malo djumbira
UZINE1 krastavac manji
3 dan-
DORUCAK 3 jaja 100g Patlidzan krastavca Zelena salata7.6 + 4.8 +
5.8+2.0 = 18.00 TOTAL
RUCAK Piletina pecena 100 g Pecurki Krastavca Zelena salata
VECERA Peceno meso 200g Spargli Malo limuna
4 danDORUCAK Tuna3.00 + 9.2+7.00 = 19.2 TOTAL
Limunov sok Zelena salata RUCAK Paprika punjena sa Mesom
mlevenim ili iseckanim I proprzenim sa zacinima I djumbirom
paradajza
VECERA Riba sto vise baren ili dinstan na ulju 100g Brokolija 1
cen belog luka Zacini (person)
5 dan
DORUCAK Tuna paradajza4.1+7.2+7.5 = 18.8 TOTAL
Sok od Limuna RUCAK Peceno meso 100 g Brokolija 100g Karfiola
Zelena salata
VECERA Seckana curetina sa zacinima i 1 paprika Malo djumbira
paradajza
6 dan
DORUCAK Tuna Limun sok3.0+12.8+2.8 = 18.6 TOTAL
Salata zelena RUCAK Peceno meso Supa od 100g Karfiola,
Brokolija, Spargle Sa soljice crnog luka VECERA Riba 100g Spanaca
Cen belog luka Zacini
NEKA NAJEA PITANJA U VEZI S DRUGOM FAZOM (preuzeto sa
http://www.atkins.com)
Koliko grama UH smem dnevno da unosim u ovoj fazi?
U fazi indukcije unosili ste 20 g UH dnevno. Sa ulaskom u drugu
fazu preli ste na 25 g dnevno. Od tog trenutka, kao to je sluaj i
sa mnogim drugim aspektima Atkinsove dijete, izbor namirnica moete
lake prilagoavati svojim potrebama i ukusu. To znai da ete
napredovati vlastitim tempom, poveavajui unos za po 5 g UH nedeljno
sve dok ne dosegnete lini balans maksimalni unos UH pri kojem i
dalje slabite. Dok budete postepeno poveavali unos UH, istraiete
koliko grama UH dnevno smete i nadalje unositi u ovoj fazi. Kod
veine ljudi, usporavanje mravljenja na manje od 900 g nedeljno
obino znai da se blie tom pragu. U ovoj fazi e se dnevna koliina
obino kretati od 25-30 do 60 g UH dnevno, pa ak i vie.
U indukciji sam slabio brzo, ali sada, u drugoj fazi, gubim
svega kilogram kilogram i po nedeljno. ta nije u redu?
Prirodno je da se tempo mravljenja uspori u drugoj fazi. To je
namerno, i vano da bi gubitak teine bio trajan. Upamtite da pravi
cilj nije brzo mravljenje, ve skidanje vika zauvek. Ukoliko mravite
kilogram ili malo vie nedeljno, to je savreno. to su vam realnija
oekivanja, lake ete postii cilj.
Takoe, nemojte se opsednuto meriti svakoga dana. Umesto toga,
merite teinu i obime jednom nedeljno, ili pak raunajte prosene
vrednosti* jer e vam one dati jo realistiniju sliku o napretku.
*Prosene vrednosti piu se tako to se odrede periodi (npr.
trodrevni ili nedeljni) i rauna se prosena teina za svaki takav
period.
ta je uunjavanje UH i kako da ga izbegnem?
Kad nakon prelaska iz indukcije u ovu sve manje restriktivnu
fazu Atkinsa krenete da poveavate unos UH, moe se dogoditi da
ponete gubiti oseaj koliko grama UH zaista unosite. Ukoliko se to
dogodi, vrlo verovatno ete poeti da vraate skinute kilograme. Zbog
toga je vano da se dnevni unos poveava samo za 5 g nedeljno (ili na
nekoliko nedelja), te da se uvodi namirnica po namirnica. Na taj
nain ete smesta primetiti i da li vam neka nova namirnica izaziva
glad koja vodi ka prejedanju. Naravno, i dalje ete morati da
brojite UH umesto da ih samo otprilike raunate. Jedan od naina da
se ostane pod kontrolom jeste i pisanje dnevnika ishrane, tako da
ete moi da uoite problematine namirnice pre nego to vas ubace u
fazu gladi i prejedanja. Na primer, ukoliko ustanovite da nakon
oraastih plodova brzo ogladnite, prekinite s njima na neko vreme i
utvrdite da li se pojaana glad i dalje pojavljuje.
Smem li u drugoj fazi da konzumiram alkohol?
Da, ali imajte na umu da telo koristi alkohol kao gorivo pre
nego to e iskoristiti masnoe; dakle, kad popijete au vina ili aicu
estokog pia, vae telo prestaje da sagoreva masnoe. To ne prekida
proces mravljenja, ali ga naprosto odlae. Kako se alkohol ne
deponuje kao to se deponuju UH, vraate se na sagorevanje masnoa im
se alkohol istroi. Takoe je pametno priekati i alkoholna pia dodati
tek nakon uvoenja oraastih i bobiastih plodova. Ukoliko vam ne
usporava mravljenje, povremena aa vina je dozvoljena nakon
indukcije, dokle god njene UH ubrajate u dnevni unos. Dozvoljena su
pia kao viski, votka i din, ali ne metajte ih s prirodnim sokovima,
tonikom ili nedijetalnim gaziranim piima. Ukoliko ste u reim dijete
uveli alkohol i naglo prestali da mravite, izbacite ga iz
upotrebe.*
Napomena: u posebnom odeljku Atkinsa naglaava se vanost opreza
sa alkoholom. U njemu je takoe data sledea tabela:
pivo, svetlo..............................0,33
l.....................7,0 (g UH) pivo sa snienim %
UH..............0,33 l.....................4,8
burbon....................................30
ml.....................0,0
ampanjac...............................120 ml...................4,7
din........................................30
ml.....................0,0
rum........................................30
ml.....................0,0
viski.......................................30
ml......................0,0 draj
eri..................................60 ml.....................2,0
votka......................................30
ml.....................0,0 vino, desertno, suvo.................110
ml....................4,0 vino,
crno................................110 ml...................2,0
vino, belo................................110
ml...................1,0
Zato mi se teina zakucala?
Razliiti ljudi razliito reaguju na Atkinsovu dijetu. Moda ete
teinu gubiti ravnomerno, moda pak u naletima. Moe se desiti i da
slabite ravnomerno, pa da onda mravljenje zakoi. Proite jo jednom
kroz sve smernice za drugu fazu kako biste bili sigurni da sve
radite kako treba, u ta spada i provera unosa UH moda ih unosite
vie nego to mislite. Ukoliko procenjujete odoka umesto da merite i
brojite UH, vrlo verovatno ste preterali s njima. Ako ste jo u
prvim nedeljama ili mesecima i treba da skinete jo mnogo kilograma,
moe biti da ste prebrzo poveavali dnevni unos UH. Smanjite ga za 5
grama; ukoliko ni to ne upali nakon nedelju dana, smanjite ga za jo
5 g. Postoji jo jedna mogunost, da ste prekoraili prag odravanja
teine i pre vremena upali u zonu balansa, kad se teina stabilizuje.
U tom sluaju ete smanjiti dnevni unos za 10 g (verovatno i vie)
kako biste iznova podstakli mravljenje. I najzad, moda vam
organizam zadrava tenost ili vam se pak poveava miina masa dok se
masnoe tope to je dobra stvar.
Ukoliko se ne moete nai ni u jednom od nabrojanih objanjenja,
imajte na umu da je pravo zakucavanje kad na teini i na obimima ne
gubite najmanje etiri nedelje, uprkos tome to se drite Atkinsa do u
slovce. To moe izazvati ogorenje, ali savreno je prirodno da vae
telo odlui da malo predahne od mravljenja. Kako biste utvrdili da
li ste se zaista zakucali ili su vam pak potrebne neke promene u
cilju ponovnog pokretanja slabljenja, proverite se jo jednom.
Ukoliko se to zaista dogodilo, naprosto nastavite dijetu drei se
pravila i budite strljivi koliko god to bilo teko i u nekom
trenutku poeete ponovo da mravite.
Neko vreme mi je druga faza lepo ila, ali sad doslovno eznem za
nekim jelima, i ukoliko pojedem ak i najmanju koliinu, zavrim
prejedajui se. Kako da ponovo uspostavim kontrolu nad apetitom?
Postoje takozvane namirnice-okidai, i u njih spada sve gde
gubite umerenost kad jedete. Ukoliko ste podloni takvim napadama,
verovatno prebacujete prag UH s kojim slabite. ak i ako mravite i
nadalje, takvi napadi gladi znae da morate malo da snizite unos UH
i postignete takozvanu granicu, koja e vam pomoi da se reite
nastupa jedenja.*
*O tome na koji nain Atkinsova dijeta regulie glad, vidi:
http://www.atkins.com/Program/ProgramOv ... sEdge.aspx. Praktini
saveti za obuzdavanje pri jelu mogu se nai na:
http://www.atkins.com/Program/Phase2/Tr ... Binge.aspx.
Napomena: Pitanje Koje proizvode sa snienim procentom UH smem
jesti u drugoj fazi? kod nas je neprimenljivo, poto se proizvodi
Atkinsovog lanca jo ne uvoze. Mogu se nai pojedini dijetalni
proizvodi, ali kako smanjen procenat UH esto znai neke izuzetno
nezdrave zamene, bolje je ne eksperimentisati. ak i ukoliko smo
100% sigurni da neki dijetalni slatki ne sadri takve tetne
sastojke, vetaki sladak ukus moe izazvati lanu uzbunu u organizmu i
izazvati napad gladi.