-
GOSPODARSTVO I PODUZETNITVO U ANTIKO DOBA
- ATENA U RAZDOBLJU DEMOKRACIJE
Dr. sc. Zrinka Erent-Sunko * UDK: 338(38) Izvorni znanstveni
rad
Primljeno: studeni 2007.
Ovaj rad propituje ekonomsko ponaanje i djelovanje ekonomske
logike u anti-koj Ateni koju, ponajvie zbog djelovanja
predstavnikih tijela, tj. demokratskog ureenja, najlake usporeujemo
sa suvremenim dravama. Gospodarstvo i poduzetnitvo danas su esta
tema, no za rjeenje problema kojih se ona dotie rijetko se rjeenja
pronalaze u povijesti. Mjere koje su dravni organi u gospodarstvu
proveli (npr. Solonove promjene) i (Ksenofontov) plan gospodarske
obnove koji je ukljuivao i spregu drave i poduzetnika u Ateni
svojom zauujuom modernou ne samo da ine povijesni most ve, ini se,
mogu potvrditi tezu ovog rada da su ve tada ljudi razmiljali u
skladu s ekonomskim zakonitostima te da je djelovala ekonomska
logika u ponaanju ljudi, drave i ekonomije u cjelini.
Kljune rijei: gospodarstvo, poljoprivreda, obrt, trgovina,
dualna ekonomija, protekcionizam, poduzetnitvo, javno-privatno
partnerstvo
UVOD
U razmatranjima koja se odnose na gospodarstvo i poduzetnitvo i
utjecaje koje ono moe imati na politika zbivanja (tj. ire drutvene
tokove) antika Atena u svom demokratskom razdoblju moe biti
zanimljiv primjer. Naime, drutvena kretanja i njihova
isprepletenost kao i ovisnost o stanju u gospodar-stvu otvaraju
pitanje je li ve tada djelovala svijest o ekonomskim zakonitostima
te, ako jest, na koji nain, odnosno je li ve u antiko doba
djelovala ekonomska logika u ponaanju ljudi, drave i ekonomije u
cjelini. Nepravedno zanemareno
* Dr. sc. Zrinka Erent-Sunko, via asistentica Pravnog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu, Trg marala Tita 14
-
Zrinka Erent-Sunko: Gospodarstvo i poduzetnitvo u antiko doba -
Atena u razdoblju demokracije1006
u znanstvenom bavljenju materijalno-duhovnim dosezima Atene1 ovo
polje bavljenja njome ba uime traenja odgovora na navedeno pitanje
zasluuje panju suvremene ekonomske misli.
Vrijedna ostavtina grke, posebice atenske drave, suvremenoj
ekonomskoj i pravnopolitikoj misli (dakako i praksi) jest nunost
vezivanja (i razumijevanja) drutvenih promjena za gospodarsku mo
odnosno utjecaj politikih struktura na gospodarske tokove, i
obratno.2 Iako se istie da u to vrijeme ekonomska znanost kao
zasebna disciplina nije postojala,3 tadanji lozo , prije svih
Platon (427.-347. g. pr. n. e.) i Aristotel (384.-322. g. pr. n.
e.) pisali su o privreivanju i ekonomskim fenomenima, iako tek kao
o iniocima koji utjeu na organizaciju drave i oblik vlasti.4 Za
razliku od njih Ksenofont se (430.-355. g. pr. n. e.) bavi voenjem
domainstva te nainima unapreenja atenske privrede. Iako se i on tim
temama bavi prije svega imajui u vidu ponovnu izgradnju ugleda i
politiku prevlast Atene na meunarodnom planu (dakle cilj je i opet
politiki - atenska hegemonija u grkom svijetu odnosno njezino
uspostavljanje na drugaiji nain), njegovi savjeti za rjeavanje
problema siromatva te jaanje atenskog gospodarstva nisu beznaajni
za iznalaenje odgovora na pitanje koje postavlja ovaj rad.
1 To zanemarivanje vjerojatno je posljedica toga to su, za
razliku od dostignua u mate-matici ili npr. astronomiji, o odnosima
u gospodarstvu pisali lozo pa njihova eko-nomika, kako pie i
Schumpeter, nije postigla nezavisni status, pa ak ni odvojeno ime.
Vidi Schumpeter, J.A., Povijest ekonomske misli, Zagreb, 1975.,
str. 45. Ekonom-ska analiza, tada samo kao dio lozofskih
promiljanja, najee o idealnoj dravi, ostala je za autora tek
znanstveno iverje grke ekonomske misli.
2 Vidal-Naquet u predgovoru djela koje se bavi starom i novom
historiogra jom dri, uz jo neke navedene osobe (npr. Finleyja), da
u grkom gradu politika struktura oblikuje i zasniva ekonomsku tako
to je ukljuuje ili iskljuuje. Primjer su robovi i trgovci koji nisu
Atenjani, ve ono drugdje demokracije, drugost koja je ini moguom.
Vidi Vidal--Nake, P., Grka demokracija u historiji, Beograd, 1990.,
str. 12.
3 Tako Vranjican, S., Politika ekonomija, Zagreb, 2005., str.
22, te Herak, E., Drevne seobe, prapovijest i stari vijek, Zagreb,
2005. Valja navesti da se nepostojanje ekonom-ske znanosti, kako je
to naglasio Vranjican, odnosi na njezino nepostojanje kao zasebne
discipline, a ne openito.
4 Dakako da ni djela drugih lozofa (npr. Tukidida) ne moemo za
ovu temu smatrati beznaajnim. Prilike u drutvu i drutveno okruenje
nuno podrazumijevaju bavljenje privreivanjem i odreenim stupnjem
materijalnog razvoja ili ga barem otkrivaju. Osim toga, mnoga od
tih djela, iako posve nerelevantna za ekonomsku analizu, svoj
utjecaj na ekonomsku misao izvrila su posredno.
-
Zbornik PFZ, 57, (6) 1005-1027 (2007) 1007
A. STAJALITE O EKONOMSKIM PITANJIMA U ANTIKOJ GRKOJ
Stajalita koja su u traenju najboljeg i najpravednijeg drutvenog
ureenja iznosili navedeni grki lozo u ovom su nam sluaju manje vani
no injenica da su nastali u vrijeme ( lozo djeluju u vrijeme u
kojem Atena nije vie na vrhuncu, Periklo je strateg do 429. g. pr.
n. e., 404. g. pr. n. e. Atena je porae-na u Peloponekom ratu, a
338. g. pr. n. e. u bitci kod Heroneje) u kojem su trgovina i obrt
ve zauzeli znaajno mjesto u razvoju atenskog gospodarstva, dok se
poljoprivredom jo uvijek bavio najvei broj atenskog stanovnitva.
Unato razvoju trgovine i obrta koji je utjecao na uspostavljanje
demokratskog ureenja u Ateni, ili ba zbog njega, neki e lozo
(protivnici demokracije) zagovarati razvoj i zatitu poljoprivrede
te biti protivni ili barem nepovjerljivi prema obrtu, trgovini i
novarstvu, dok e se drugi zalagati ba za razvoj tih djelatnosti.
Njihova opredjeljenja potvruju pretpostavku o postojanju dvaju
privrednih sektora i dviju interesnih grupa.
Za Platona je podjela rada prirodno stanje to se odraava i
opravdava vlast u dravi. U polisu se dogaa prirodna podjela rada i
polis je pravedan ba stoga to svatko obavlja svoj posao.5 Poznato
je Platonovo negativno stajalite prema privatnom vlasnitvu6 (koje
moe imati samo trei stale) kao i prema obrtu kojim se uope ne smiju
baviti Atenjani.7 Sva gospodarska i negospodarska djelatnost treba
biti ureena zakonima, a meu njima Platon posebno mjesto daje tzv.
zemljoradnikim zakonima ime otkriva vanost poljoprivrede kao glavne
i nune privredne djelatnosti, dok trgovinu na malo radi novane
dobiti zabranjuje.8 Uvoz radi ratnih potreba opravdan je, no pri
tome treba paziti i na izvoz, o emu imaju biti doneseni zakoni.9
Unato tome to je svoja stajalita u kasnijoj fazi ublaio, Platonov
je rad, a time su i stajalita koja se odnose na privreivanje i
gospodarstvo, daleko od mogueg. Stoga nam je bliska tvrdnja da je
njegov bijeg u virtualnu sferu vjerojatno reakcija na devijacije
realnog ivota - negativne gospodarske i politike procese drutva u
kojem je ivio.10
5 Vidi Platon, Drava, druga knjiga, Zagreb, 2001. 6 Kasnije je
ublaio i promijenio stajalita u Zakonima.7 Vidi Platon, Zakoni,
Zagreb, 1957., VIII. knjiga, 12., str. 260. Ta se zabrana odnosi i
na
atenske robove.8 Ibid., str. 261.9 Ibid., str. 261.10 Cit. S.
Vranjican. Op. cit. u bilj. 3, str. 22. Autor takoer navodi da se
iz pisanih izvora
o gospodarskim prilikama starog vijeka moe zakljuiti da su
sustavi privreivanja u razliitim robovlasnikim drutvima bili
razliiti.
-
Zrinka Erent-Sunko: Gospodarstvo i poduzetnitvo u antiko doba -
Atena u razdoblju demokracije1008
Za razliku od Platona, za njegova uenika Aristotela moemo rei da
je realniji ne samo u poimanju drutva ve i u sagledavanju
ekonomskih pitanja (Aristotel je kritizirao Platonovo idealistiko
shvaanje svijeta). U nasljee je ekonomskoj znanosti ostavio
Nikomahovu etiku te Politiku. On nije protivnik privatnog
vlasnitva, a u svom radu uvia i vanost analize nekih ekonomskih
fenomena, pa se bavi i pitanjem razmjene robe11 kao i uloge novca.
Aristotel razlikuje dva naina stjecanja dobara - prirodan i
neprirodan. Ako ne slui razmjeni upotrebnih vrijednosti, ve zaradi,
trgovina je neprirodan nain stje-canja dobara. Novac je nenaravna
zamjena robe.12 Iako Aristotel shvaa nje-govu funkciju, jo ga
uvijek poima kroz naturalnu privredu. Umijee stjecanja i bogatstvo
koji su prema naravi pripadaju umijeu gospodarstva.13 Aristotel o
imovini promilja kao o oruu koje slui ivotu14 te povezujui imovinu
s dravnim ureenjem navodi Solona kao uzor: Stoga da izjednaenost
imovine ima nekakvog utjecaja na graansku zajednicu, ini se kako su
spoznali i neki od starih kao to je npr. Solon ozakonio...15
Iako su Platonova i Aristotelova djela nesporno neizbjena u
radovima koji se odnose na dravu i pravo staroga vijeka, ini nam se
da se uz spomen njihovih imena neopravdano zaboravljaju
Ksenofontove zasluge, posebice kod radova bliskih temi ovog rada.
Ako se Ksenofontovo djelo i spomene u kontekstu za-sluga u
povijesti ekonomske znanosti, ono uglavnom zavri na Memorabilia te
Oeconomicus i citiranju razgovora Sokrata i Izomaha o voenju
domainstva i kvalitetama koje bi trebao imati onaj koji upravlja
kuanstvom. Iako se uprav-ljanje domainstvom zapravo odnosi na
upravljanje dravom (to se vidi ve na samom poetku iz razgovora
Sokrata i Kritobula), pa nas Ksenofontovi savjeti o stjecanju,
ouvanju i koritenju dobara u domainstvu zapravo uvode u nunost
poznavanja ekonomije jedne drave za njezino uspjeno voenje, mi emo
u ovom radu istaknuti jedno manje poznato, ali nikako manje vano
djelo. Naime, pred sam kraj ivota Ksenofont je napisao djelo u
kojem uz svoja vienja daje i savjete za unapreenje atenskog
gospodarstva. Taj ekonomski spis poznat pod nazivom Poroi h peri
prosodwn, u prijevodu Naini i sredstva
11 Vidi Aristotel, Politika, Zagreb, 1992., 1257a, str.15.12
Ibid., 1256b, str. 14, 15.13 Ibid., 1257b, str. 17.14 Ibid., 1253b,
str. 6. 15 Ibid., 1266b, str. 43.
-
Zbornik PFZ, 57, (6) 1005-1027 (2007) 1009
ili Prihodi ili o dohocima,16 nudi zanimljiva rjeenja17 za
atensko gospodarstvo (i dotie se poduzetnitva) kako bi Atena ponovo
uspostavila svoju prevlast, no taj put bez politikog i ekonomskog
pritiska na saveznike. Iako relativ-no kratak, taj spis predstavlja
strategiju gospodarskog razvoja18 u antikom razdoblju i na primjeru
drave koja je, to nije naodmet dodati, ostala primjer praktine
demokracije.19
B. TRADICIONALNO (POLJOPRIVREDNO) GOSPODARSTVO U ATENI DO SOLONA
I DUALNA EKONOMIJA
Osnova vlasti prije Solona bila je eupatridska, dok su druge
dvije skupine u drutvu, podijeljenom prema zanimanjima na geomore
ili zemljoradnike i demiurge ili obrtnike, bile bez prava na
sudjelovanje u vlasti. Ta je podjela naglaavala razlike u drutvu
koje je (jo) u hijerarhiji plemenskog odluivanja trebalo potovati.
U uvjetima u kojima trgovina, novarstvo i pomorstvo jo nisu
razvijene gospodarske grane mogunost zadravanja ratnih zarobljenika
kao robova pruit e i mogunost stjecanja dodatnih dobara, tj.
bogaenja. Dakako, vei broj robova znait e i veu mogunost stjecanja
bogatstava i vie ulaganja u neproizvoaka zanimanja, to je Solon
ocijenio negativnim. Njegove se politike promjene zasnivaju na
sveobuhvatnom zadiranju u po-druje gospodarstva.
Za stanovnitvo Atike poljoprivreda je bila najvanije zanimanje20
i u samim poecima (ahajsko razdoblje, kraj 11. do 8. st.pr.n.e.)
ona zbog nu-
16 Z. Baleti preveo je taj naziv kao Naini i sredstva, a ima i
drugih prijevoda jer rije moe znaiti i sredstvo i dohodak.
17 Plan se esto kritizirao, to se navodi i u predgovoru
Ksenofontove Grke povijesti, Zagreb, 2001., str. 10.
18 Tako vidi tekst i prijevod: Baleti, Z., Ksenofont: Naini i
sredstva, Jedna antika strate-gija gospodarskog razvoja, u:
Hrvatska gospodarska revija, XLV, br. 10., Zagreb, 1996., str.
1311-1319.
19 Ne treba pri tome zaboraviti da je Ksenofont, iako Atenjanin,
bio iz aristokratske obitelji sklone Sparti te da se sam prikljuio
spartanskoj vojsci, pa se ak s kraljem Agesilejem i borio protiv
Atene 394.g.pr.n.e.
20 Prve drave na prostoru zapadno od prednje Azije nastale su
puno kasnije nego u Mezo-potamiji, tj. tek u 2. tisuljeu pr. n. e.,
jer krta zemlja i nepovoljni uvjeti proizvodnje zbog manjkavih
izvora za ivot nunih proizvoda nisu trajnije zadravali stanovnitvo
na tom prostoru. Bolja proizvodnja, odnosno vii stupanj proizvodnje
pruit e uvjete za trajno naseljivanje.
-
Zrinka Erent-Sunko: Gospodarstvo i poduzetnitvo u antiko doba -
Atena u razdoblju demokracije1010
nosti ispomaganja ima oblik zajednikog rada. Naime, zahtjevno
tlo iziskuje krenje, uobliavanje u terase te navodnjavanje.
Zanimljivo je napomenuti da je Lorkovi ocijenio tadanje stanje u
gospodarstvu kao primitivno zbog toga to obrtnosti nema jo nikakve,
trgovine malo, i ta se kree tromo.21 Iako se, uz poljoprivredu,
stanovnitvo na tom prostoru u manjem broju bavilo i obrtom, on je u
zaecima. Poljoprivreda se zbog krnog i suhog tla zasniva na
vinarstvu i maslinarstvu, a zbog manjka nekih proizvoda, npr.
itarica, ili obilja drugih (npr. vino, kamen, glina) u razvitku je
trgovina. Grci su hvalili i potovali one koji ih hrane (seljake)
vie no trgovce (koji su uglavnom bili stranci) te su ih usporeivali
s vojnicima. Zemlja i ono to ona daje potie na obranu od
neprijatelja.22 Usporedivi ratarstvo s vojnom vjetinom Ksenofont je
ustvrdio da se i na neprijatelja ide s ljudima kao to se njima i
zemlja obrauje.23 Takva usporedba proizlazi iz vojnog ustrojstva
koje ovisi o pripadnosti odreenom razredu (prema prirodu sa zemlje)
odnosno moi naoruanja, pa se za konjanike biraju graani iz prvih
dvaju razreda, teko naoruani su zeugiti, a thetes su lako naoruani
vojnici pjeaci, veslai i dr. Sva ostala umijea, tj. obrti, prema
Ksenofontu ovise o razvijenosti ratarstva, ono je njihova majka i
hraniteljica, S neobraenom, tj. pustom zemljom, navodi Oeconomicus,
zamiru sva umijea (obrti) i na kopnu i na moru.24
Ipak, rat i pljaka bili su jo stalna i vjerojatno najunosnija
privredna ak-tivnost.25
Utvrenje polisa26 uz razvijeniju poljoprivredu i mirniji suivot
plemena inili su imovinu trajnijom i sigurnijom do te mjere da je
ona postala mjerilo vrijednosti. Potomci e naslijediti ime predaka,
njihove zasluge i njihovu imo-vinu i istaknuti se kao aristoi ili
eupatrides, tj. oni dobroga roda. Poljoprivreda je pak ostala
najznaajnija djelatnost Atenjana unato jaanju trgovine, koja jo ni
poetkom 5. st. pr. n. e. nije bila na takvom stupnju da moe
ugroziti Korint. No u tom jaanju ona e utjecati na pomorstvo27 i
brodogradnju razvoj kojih je
21 Vidi Lorkovi, B., Politika ekonomija, prema predavanjima Blaa
Lorkovia zabiljeio Josip ilovi, Zagreb, 1995., str. 69.
22 Tako Xenophon, Oeconomicus, V, trans. Marchant, E. C., Todd,
O. J., Cambridge, Mas-sachusetts, London, 2002., 9., str. 403.
23 Ibid., 14-16, str. 405.24 Ibid., 17, str. 405.25 Pljakaki su
pohodi od 8. st. pr. n. e. osnova stvaranja novih
naseobina-kolonija.26 U poetku trgovite i svetite, Atena je tijekom
8. st. pr. n. e. postala grad-drava.27 Razvoj pomorstva i
kolonizacije ve je prije potaknula i kolonizacija. Ali, taj
utjecaj
-
Zbornik PFZ, 57, (6) 1005-1027 (2007) 1011
potaknula perzijska opasnost. Trgovina koja se odvijala morem te
razvoj pomor-stva i brodogradnje dali su mogunost zapoljavanja
osiromaenim seljacima i svim onima koji su ivjeli od iznajmljivanja
svoga rada, a taj dio stanovnitva najbrojniji je dio atenskog
drutva. More kao prirodno bogatstvo neminovno je Atenjanima
otvorilo vrata, oni su na neki nain bili njime odreeni i toliko
razliiti od Sparte. Koliko je atenska mo poivala na moru i
mogunosti da se preko njega otisne, pribavi hranu, trguje, ratuje,
toliko je spartanska mo poivala na kopnenom poloaju i vojnoj
organizaciji. U nemogunosti ko-munikacije morskim putem, dakle
trgovinom, lei siromatvo i ratobornost spartanske kulture. ini se
da su Perzijanci na neki nain uinili uslugu Ateni izazvavi svojim
nasrtajima razvoj njezine brodogradnje i pomorstva. Uz plan izvoza
i uvoza otvorena su vrata i razvoju trgovine.
Promatrajui poljoprivredu i sitni obrt s jedne strane te uvjete
kojima je stvoren ekonomski poticaj privreivanju, tj. razvoj
trgovine, pomorstva i brodogradnje, u Ateni s druge, kao i
mogunosti zapoljavanja koje taj sektor daje siromanom seljaku ili
onome koji je na bilo koji nain ostao bez zemlje (migracije
selo-grad!), ini se da ve ovdje moemo uoiti model koji britanski
ekonomist Arthur Lewis28 opisuje kod tzv. dualnih ekonomija
karakteristinih za poetne faze ekonomskog razvoja. Naime, Lewisov
model bavi se razvoj-nom politikom primjerenom zemljama na poetku
njihova razvoja pri emu se u ranoj fazi razvoja gospodarstva
nerazvijena zemlja oslanja na dva sektora - tradicionalni i
kapitalistiki (industrijski). Tradicionalni sektor je
poljoprivre-
moemo pratiti i u suprotnom smjeru. Naime, Atena je, kako navode
neki autori, razvila pomorstvo i neke pravne institute vezane uz
njega (npr. zajam) da bi nancirala long distance trade. Ta se
trgovina u prvom redu odnosila na itarice i o njoj je Atena bila
ovisna ne samo ekonomski ve i politiki. Vidi Hornblower, S.,
Spawforth, A. (ed.), The Oxford Companion to Classical
Civilization, Oxford, New York, 1998., str. 730.
28 Lewis, William Arthur (1915.-1991.) bio je sveuilini
professor u Manchesteru, savjet-nik UN-a za ekonomski razvoj i
druge gospodarske probleme Azije i Afrike te dobitnik Nobelove
nagrade za ekonomiju 1979. za istraivanje potreba i siromatva u
svijetu te traenje humanitarnih rjeenja za izlaz iz nedovoljne
ekonomske razvijenosti. Znaajnija su mu djela Overhead Coasts,
1949., The Theory of Economic Growth, 1955., The Evo-lution of the
International Economic Order, 1977. Model nezaposlenosti uveo je
1955. uz nadopunu J. C. H. Fei i G. Ranis pa se naziva
Lewis-Fei-Ranisov model. Taj se model odnosi na dualnu ili
dvosektorsku ekonomiju (industrija i poljoprivreda) i analizira
kre-tanja rada izmeu njih. Iako se model temelji na pretpostavkama
koje nisu realne, ipak je pridonio isticanju problema selo-grad te
problema transfera rada iz seoskog u industrijski sektor.
-
Zrinka Erent-Sunko: Gospodarstvo i poduzetnitvo u antiko doba -
Atena u razdoblju demokracije1012
dni, seoski, u njemu radi veina stanovnika koja proizvodi
uglavnom za svoje potrebe, dok kapitalistiki odnosno industrijski
sektor koristi reprodukcijski kapital, a proizvodnost mu je vea
zbog koritenja tehnologije. U drugom sek-toru koristi se rad
radnika uz vee nadnice te proizvodi za trite proizvode cijena kojih
donosi pro t. Veze meu tim sektorima su slabe, osim ljudskog
faktora koji dolazi iz tradicionalnog sektora i prelazi u
industrijski. Po Lewisu, smisao razvoja u dualistikom modelu je taj
da tradicionalni sektor tijekom odreenog vremena preputa
proizvodnju kapitalistikom. Iako taj Nobelovom nagradom nagraeni
ekonomist nije svoju dvosektorsku teoriju primijenio na primjeru
starog vijeka, neke su slinosti odmah uoljive. To su preteno seosko
stanovnitvo, proizvodnja uglavnom za vlastite potrebe, prelazak
osiromaenog seljatva u gradove te zapoljavanje u gradskoj
industriji (npr. brodogradnja, proizvodnja oruja). Lewisov model,
koji su poslije razvili J.C.H. Fei i G. Ranis, temeljio se na
pretpostavkama koje za svoje vrijeme nisu bile realne29 (pa otuda i
njegove kritike). No, nedostaci njegova modela ne umanjuju bar
djelominu njegovu primjenjivost30 na sluaj Atene. Dovoljno je da
nam dualna ili dvo-sektorska ekonomija otkriva prirodu odnosa izmeu
onih koji imaju koristi od poljoprivrednog sektora - aristoi (i
zadravanja dotadanjeg ureenja) i onih koji su, osiromaeni, nuno
upueni na zapoljavanje u gradu. Ako bi nam se Lewisova podjela na
tradicionalni i industrijski ili komercijalni sektor inila
presuvremenim modelom za primjer Atene, treba znati da je bilo
autora koji su (pretjerano) razdoblje od 5. st. u Ateni ak nazivali
kapitalizmom pa i onih koji spominju da je Atenu u taj kapitalizam
uveo industrijski razvoj.31
Lewisov nam je model koristan i kao objanjenje previranja u
atenskoj pri-vredi zbog razvoja poduzetnikog sektora.
Poetkom razvoja prekomorske trgovine, pomorstva i brodogradnje
na istoj su se strani (nezadovoljni) zajedno nali trgovci,
obrtnici, brodograditelji, nova-ri, ali i teti - najamni radnici,
mornari, siromani seljaci i sirotinja, no svatko je
29 Vidi vie Cypher, J. M., Dietz, J. L., The process of Economic
Development, London, New York, 2005., str. 148.
30 Danas se problem dualne ekonomije promatra i u odnosu prema
trgovakoj politici. Pa, iako se u nekim ogledima istie da nema tone
de nicije dualne ekonomije, naglaava se i da je to jedna od onih u
kojoj na jednoj strani imamo moderni sektor, a na drugoj ostatak
ekonomije. Tako npr. Krugman, P. R., Obstfeld, M., International
Economics, Boston, San Francisco, New York, 2003., str. 263.
31 Njih spominju Struve i Kalistov. Vidi Struve, V. V.,
Kalistov, D. P., Stara Grka, Sarajevo, 1959., str. 242.
-
Zbornik PFZ, 57, (6) 1005-1027 (2007) 1013
od njih nezadovoljan drutvenim ureenjem iz svojih razloga -
novoobogaeni Atenjani jer vlast imaju samo eupatridi (od kojih su
mnogi takoer osiromaili odnosno slabijeg su imovinskog stanja od
npr. trgovaca), a atiki seljak jer je bespotednu utrku u trgovini i
proizvodnji gubio te zbog velikih zakupnina (od prinosa koji su
esto bili mali kao zakupnina vlasnicima se davalo 6-8%) i zajmova
padao u duniko ropstvo. Rjeenje drutvene krize dao je 595./4. god.
pr. n. e. Solon koji je, iako eupatrid, i sam ivio od trgovine pa
je mogao razumjeti potrebe i elje novoobogaenog sloja. No njegove
mjere usmjerene na jaanje tradicionalnog (poljoprivrednog) sektora
imale su itekako politikog smisla. Oito je da je pri tome ostao
svjestan cjelokupne gospodarske situacije i kao pjesnik zadrao
senzibilitet za ljude32 od kojih su mnogi pali u duniko ropstvo.
Neki bi autori raspravljajui o vlasnitvu nazvali Solonovo vrijeme
tranzicijskim,33 dok za druge on moe biti politiar s demokratskim
senzibili-tetom koji je spoznao opasnost od masovnog
nezadovoljstva. No, bez obzira na gledita ili prigovore koje je
trpjela njegova politika (ve tada su se pojavile glasine da je
namjeru stresanja tereta iznio svojim prijateljima i tako im
omo-guio bogaenje34), ona je ipak u izvjesnom smislu i
socijalna.35
Atensko drutvo koje je ivjelo po obiajima i potovalo navade
predaka, unato prodornom upinjanju novog sloja koje se zasnivalo na
gospodarskim uspjesima i moi, nije jo bilo spremno za
revolucionarne promjene, to je Solon na vrijeme i pravilno uoio.
Ali to ne znai da su Solonove reforme zaprijeile daljnji razvoj
poduzetnitva, ve naprotiv. Uinivi njegov razvoj ovisnim o dravnim
odredbama, usmjerile su ga pravcem koji daje mogunosti. Trgovina,
obrt, pomorstvo i brodogradnja te bankarstvo oznaili su novo
vrijeme i velikim dijelom odredili novo drutveno ureenje.
32 ini se da su ekonomska uinkovitost i socijalna pravda i na
poetku ovog stoljea ostale dva razdvojena svijeta. Cit. Dujin, U.
Vidi Dujin, U., Pogled u svijet, Znanst-venici i biznismeni,
Zagreb, 2007., str. 140.
33 Vidi Guirand, P., La propriet foncire en Grece, Paris, 1893.,
str. 46-63.34 Vidi Aristotel, Ustav atenski, Zagreb, 1948.,
str.15.35 Tako i Kurtovi zbog ukidanja dunikog ropstva i zabrane
osobnog jamstva naziva
drutvo od Solona do 4. st. pr. n. e. socijalnim (i
socijalistikim). Vidi Kurtovi, ., Rasputanje parlamenta, neposredna
demokracija i njene zlouporabe, Zbornik PF, 51 (2), 307-329,
Zagreb, 2001., str. 328.
-
Zrinka Erent-Sunko: Gospodarstvo i poduzetnitvo u antiko doba -
Atena u razdoblju demokracije1014
C. PODUZETNITVO STRANACA - METEKA
Polis je kao prostorna, krvna, moralna, duhovna, ali i
gospodarska zajednica u 7. st. pr. n. e. ponajvie zbog trgovine
mogao privui i strance - meteke koji su se njome bavili vrlo
uspjeno. esto se radilo ne samo o trgovini na malo i veliko ve i o
uvozu i trgovinskom posredovanju. Uz trgovinu stranci su se bavili
i graevinskim poduzetnitvom (npr. graditelj Pireja Hipodam iz
Mileta) te obrtom, kao to je npr. prerada koe, tkanje, lonarstvo i
obrada metala za koju neki tvrde da su u njoj stranci ak drali
monopol.36 Platon i Aristotel su kao ljudi svoga vremena vjerojatno
ne samo izrazili svoje negativno stajalite prema zaradi u trgovini,
novarskim poslovima i kamatama ve i stajalite svih Atenjana kojih
se nadmo gradila stoljeima. Dakle, stranci na takvim poslovi-ma
nisu sluajnost. Dolazak u Atenu za strance je pak znaio i mogunost
da u gospodarskom centru nau trite i mogunost da se u njoj sklone
od opasnosti koje su zbog politikih prevrata na njih vrebale u
mjestima iz kojih su doli. Od osobite je vanosti da su bankarski
poslovi, tj. novarstvo, koje se - ini se - pojavilo u 5. st. pr. n.
e., veinom bili u rukama meteka, tj. stranaca.37 U poetku se
vjerojatno radilo samo o pohrani novca i beskamatnim zajmovima, dok
se posudba novca uz kamate javlja kasnije kad je, kako neki kau,
rast privrednih djelatnosti uvjetovao potrebu za investicijama.38
Odgovor na pitanje zbog ega su Atenjani prepustili bankarske
poslove i zaradu na kamatama strancima lei u injenici da ni kamate,
ni zarada radi nje same nisu dio opegrke osobnosti ba kao ni bilo
koji plaeni rad uz kojeg se ne mogu razvijati vrline. To potvruju i
Platonovo negativno stajalite prema bogaenju i kamatama te
Aristotelovo vienje novca kao neega to nije po prirodi te
izjednaivanje kamata s lihva-renjem. Vjerojatno je da drava u
poetku nije ograniavala kamate, a one su iznosile 10% (ako su bile
povoljne), 12% te 20% i vie kod lihvara.39
Atenski su bankari radili individualno pa se posebno istie da
nema dokaza o bankarskom sustavu kakav je postojao npr. u Egiptu.40
Iako su mnogi stranci
36 Tako Flacelire, R., Grka u doba Perikla, Zagreb, 1959., str.
51. Autor u prilog tvrdnji spominje Sirakuanina Kefala kojeg
spominje Platon u Dravi kao upravitelja jedne aten-ske radionice
oruja.
37 Vidi djelo u bilj. 27, str. 110. Autori navode da su od 4.
st. pr. n. e. poznata imena dvade-setorice bankara.
38 Cit. Flacelire, R. Vidi Flacelire, R., op.cit. u bilj. 36,
str. 133-134.39 Ibid., str. 134.40 Tako Hornblower, S., Spawforth,
A., op. cit. u bilj. 27, str.111.
-
Zbornik PFZ, 57, (6) 1005-1027 (2007) 1015
bili lijenici (npr. Hipokrat), govornici (Lizija) ili umjetnici
(npr. Polignot) pa je njihov rad utkan u sjaj Atene, znaajniji je
njihov doprinos atenskoj ekonomskoj moi u poduzetnitvu kojeg su
bili nositelji. injenica da kao stranci nisu mogli biti lanovi
Skuptine odnosno sudjelovati u radu organa vlasti i gubiti vrijeme
na sudjelovanju u radu buleuta i helijasta pridonijela je da
privreivanju pri-stupe s dodatnim elanom pa su esto bili vrlo
bogati, to je moglo omoguiti dobro kolovanje njihovim sinovima i
otvoriti im mnoga vrata. Poznato je da se krug ljudi kojima se
okruio Periklo (biran za stratega od 443. do 429. g. pr. n. e.)
velikim dijelom sastojao od uglednih i poznatih stranaca. Ne treba
nikako smetnuti s uma da Atena za razliku od Sparte, unato svojoj
otvorenosti prema strancima41 koji su imali obvezu plaanja posebnog
poreza - metoikona te sluenja vojske, nije zbog stranih ulaganja
doputala strancima mogunost stjecanja nekretnina, ve je ograniila
vlasnitvo meteka na kuu i okunicu. Takvo ogranienje razumljivo je
ako se uzme u obzir da je u vrijeme Perikla u Ateni bilo 40 000
Atenjana42 (ukupno oko 300 000 stanovnika) te da je ondje boravilo
oko 20 000 stranaca.43 Ba zbog njihova broja ine se vjerojatnima
navodi prema kojima trgovci-stranci u 4. st. pr. n. e. nisu bili
diskriminirani (iako su u to vrijeme Atenjani mnogim mjerama
nastojali odrati gospodarsku mo kako bi kompenzirali gubitak vojne
moi).44
41 Neki autori naglaavaju da je Platon traio da se ogranie
djelatnosti stranaca, dok se Ksenofont zalagao za olakice
strancima. Vidi Flacelire, R., op. cit. u bilj. 36, str. 53.
42 Misli se na slobodne, punoljetne mukarce.43 Te podatke navodi
prajc, I., Pravni poloaj stranaca u starom vijeku, Vladavina
prava,
god. I, br. 4.-5.-6., Zagreb, 1997., str. 26. Tako i Flacelire,
R., op.cit. u bilj. 36, str. 61.44 Tako Hornblower, S., Spawforth,
A., op. cit. u bilj. 27, str. 730.
-
Zrinka Erent-Sunko: Gospodarstvo i poduzetnitvo u antiko doba -
Atena u razdoblju demokracije1016
D. SOLONOVE REFORME - JAANJE TRADICIONALNOG SEKTORA45 I AGRARNI
PROTEKCIONIZAM
Pravilno uoivi slabosti atenskog gospodarstva,46 od kojih je
jedna i nemo-gunost natjecanja atenskih proizvoda s jeftinim
uvoznim proizvodima s Istoka, Solon je politika prava uinio ovisnim
o prirodu sa zemlje dajui tako primat onima koji su najvie
proizvodili47 i nastojei na taj nain potaknuti ulaganje u
poljoprivredu. Osim toga, iako sam i nije bio poljoprivrednik,
krenuo je od rjeavanja problema ljudi koji su inili veinu
stanovnitva (70-80% tadanjeg stanovnita je poljoprivredno) i koji
su proizvodili ono to je krta zemlja teko i malo davala - hranu.48
Veinom su najvie proizvodili oni koji su imali najvie zemlje, no
nije zanemariva ni uloga sitnih proizvoaa. Za razumijevanje
tadanjih prilika u poljoprivredi i gospodarstvu posebice je znaajna
injenica da je vrijednost uvoza penice nadmaivala izvoz proizvoda
koje je Atena mogla ponuditi, a to su masline, vino i smokve.49
Ulaganjem u poljoprivredu narasla je vrijednost zemlje i za neko je
vrijeme zaustavljen rast trgovine i novarstva (!). Potonje treba
promatrati kroz prizmu atenskog, ali i drugog trita koje se ne moe
usporeivati s npr. tritem u mnogo kasnijem kapitalistikom drutvu.
Naglaavajui da je jedino trite u to vrijeme postojalo za urbanu
elitu, neki navode da se trina ekonomija, koju poznajemo u
kapitalistikom drutvu,
45 Zanimljivo je vienje Landesa, D. S., u djelu: Bogatstvo i
siromatvo naroda, Zagreb, 2003., u kojem se autor bavi razlozima
zbog kojih su neke zemlje bogate, a neke siromane kreui od starih
Grka i njihove demokracije.
46 Pojam za ekonomiju u dananjem znaenju prema Finleyjevu
miljenju nije postojao, iako su se Grci, kao i Rimljani, bavili
mnogim gospodarskim aktivnostima. Vidi Finley, M., Politics in the
ancient world, Cambridge, 1991., str. 21. Pojam oikonomikoV kod
Ksenofonta pak, podrazumijevao je, kako navodi isti autor, iroku
lepezu kreposti i djelotvornosti u odnosu na dobar ivot, pravilno
troenje bogatstva, odgoj i uzdra-vanje robova, odgoj ena i enske
vrline, gospodarenje zemljom itd.
47 Drugaije stajalite zauzeo je Z. Baleti prema kojem Solon ne
samo da je isticao vanost trgovine ve ju je stavio na prvo mjesto
(ispred poljoprivrede, obrta, prosvjete, prorotva i medicine). Vidi
Baleti, Z., op. cit. u bilj. 18, str. 1312.
48 Ne treba zaboraviti da je 80% helenskog prostora gorje.49 Od
nabrojenih proizvoda najvanije su masline, koje su odlazile do
Crnog mora pa su
Grci orujem uvali rutu kojom bi one do tamo trebale stii. Drugi
najvaniji izvozni proizvod bilo je vino, o emu govore mnogi
dokumenti, kako tvrdi i Chamoux, F., Hel-lenistic Civilization,
Malden, Oxford, Melbourne, Berlin, 2003., str. 311. Uz te
poljo-privredne proizvode Atena izvozi i lonariju.
-
Zbornik PFZ, 57, (6) 1005-1027 (2007) 1017
nije odnosila na seosko stanovnitvo kao ni na antiki
Mediteran.50 Pa ipak, razmjena je ve postojala tisuama godina i kao
takva i u Ateni stvarala novi sloj stanovnitva, onaj kojeg je posao
i nain ivota nuno vezan za grad bez obzira ivi li ondje ili onamo
povremeno dolazi.
Prema prirodu sa zemljita slobodni su stanovnici podijeljeni na
pentako-siomedimne, tj. one koji proizvode preko 500 medimni ita,
ulja ili vina, hipeis koji imaju prirod vei od 300 medimni, zeugite
koji imaju prirod vie od 200 medimni i tetes koji imaju manje od
200 medimni priroda ili ga uope nemaju. Prema tom prirodu ovisilo
je sudjelovanje u organima vlasti i sluenje vojske, a ne, kao to je
bilo do tada, o veliini zemljita odnosno pripadnosti
eupatridima.
Za gospodarstvo Atene velik je uinak imala devalvacija izvrena
za Solona (eginski talant od 36 kg zamijenjen je eubejskim od 26,2
kg) koja je uz ukinue hipoteke pomogla siromanom stanovnitvu.
Ponitenje dugova51 koje je izvrio Solon snano se odrazilo na
gospodarstvo i bilo mu poticajna injekcija za iz-gradnju platforme
demokratske organizacije. Ponitenje dugova Musi naziva
trgovako-politikom mjerom budui da se po njoj u trgovini Atena
odbila od zavidnih i neprijateljskih susjednih gradova Egine i
Megare te otvorila svojoj trgovini put u halkidske i korintske
kolonije u Italiji i na Siciliji.52 ini se da je Solon, ako se
priklonimo tom stajalitu, iako je uinio politika prava
50 Tako Oslington, P., Economics and Religion, Vol. I,
Chelknham, Northampton, 2003., str. 36.
Preuzetno je ipak spominjati pojmove kao to je urbana elita u
kontekstu starog vijeka, a ini se i da danas trita ba nisu
jedinstvena. Pa ako se trite i nije odnosilo na seosko stanovnitvo,
ono je bilo starovjekovno trite na odreenom prostoru i nema potrebe
promatrati ga kao trinu ekonomiju u kapitalistikom drutvu. Na taj
mu nain, u kraj-njem sluaju, odriemo sadraj negirajui vrijeme, pa i
prostor u kojem ga promatramo kao realne kategorije. Drugaije trite
vide Hornblower, S., Spawforth, A., op. cit. u bilj. 27, str.
445.
51 Nejasno je da li je Solon ponitio sve dugove ili samo one za
koje se jamilo vlastitom slobodom. Vjerojatnije je da je rije samo
o potonjem. Ovdje dolazi u pitanje i vlasnitvo siromanog,
posljednjeg razreda u atenskom drutvu. Vidi vie Cssola, F., Solone,
La terra e gli ectemori, u: Scritti di storia antica, Instruzione e
politica, Napoli, Paris, 1993., str. 159-181. Meutim postoje
tvrdnje, koje je Aristotel smatrao neistinitima, da je So-lon iznio
svoju namjeru stresanja tereta - sisahtiju svojim prijateljima koji
su digli zaj-move i pokupovali zemlju da bi se zatim zajmovi
ukinuli. Vidi Aristotel, Ustav atenski, Zagreb, 1948., str. 15.
52 Cit. Musi, A., Nacrt grkih i rimskih starina, Zagreb, 1942.,
str. 10.
-
Zrinka Erent-Sunko: Gospodarstvo i poduzetnitvo u antiko doba -
Atena u razdoblju demokracije1018
ovisnim o prirodu sa zemlje da bi potaknuo ulaganja trgovaca i
novara u poljo-privredu, tom mjerom uz pomaganje zaduenima ipak
posredno pogodovao i trgovini.53 Izvjesno je da je Solon poticao
izvoz maslinovog ulja pa je u tu svrhu donio i propise koji odreuju
sadnju maslina te kopanje i koritenje bunara.54 ini se vjerojatnim
da je poticanje izvoza maslina prouzroio manjak itarica odnosno da
je izvoz maslina bio u zamjenu za uvoz ita. Na taj se nain ideja
samodostatnosti morala prevladati.55 Ipak, ini se da uvoz hrane i
sirovina u Grku (a time i u Atenu) nije bio velik,56 dok je izvoz
ita Solon zabranio. Ta mjera zavrjeuje panju jer je moemo smatrati
jednom od pretea dananjih protekcionistikih mjera.57 Takav
protekcionizam u cilju razvoja poljoprivrede58 zagovarali su i
Platon i Aristotel, a s obzirom na to da se odnosi na
poljopriv-redne proizvode, danas bismo ga nazivali agrarnim.
Uz unapreenje poljoprivrede Solon je promicao i obrtnitvo pa je
u tu svrhu donio propise prema kojima se sin oslobaa obveze
uzdravanja oca (obrtnika) ako ga ovaj nije poduio nekom zanatu.
Takoer je poticao useljenje obrtnika u Atenu nudei im status
atenskog graanina ako se zajedno sa svojom obitelji nasele za
stalno.59
53 Zvonimir Baleti istie da se Grci do Solona nisu sramili
nikakva posla te da je Solon posebno isticao vanost trgovine. Vidi
op. cit. u bilj. 18, str. 1312.
54 Tako Struve,V. V., Kalistov, op. cit. u bilj. 31, str. 148.
Prema istom izvoru ini se da je sadnju maslina poticao i
kontrolirao i Pizistrat.
55 Usp. Backhouse, R. E., The Penguin History of Economics,
London, New York, 2002., str. 14.
56 Dapae, dolazilo je povremeno i do manjka proizvoda koji su se
inae trebali uvoziti. Vidi Rostovtzeff, M., The Social &
Economic History of Hellenistic World, Vol. I., Oxford, 1952., str.
92. Autor razmatra uvjete i razloge ekonomskog razvoja Grke.
Drugaije Struve, V. V., Kalistov, D. P., op. cit. u bilj. 31, str.
244. Autori navode da nema podataka o uvozu ita u 5. st. pr. n. e.
te da je u 4. st. pr. n. e. u luku Pirej stizalo godinje oko 800
tisua medimni ita, dok se u cijeloj Atici proizvodilo tek oko 427
tisua medimni.
57 Protekcionizam je ekonomska politika kojoj je svrha zatita
domae industrije ili poljo-privredne proizvodnje od strane
konkurencije. Vidi Dragievi, A., Dragievi, D., Lek-sikon ekonomije
i informatike, Zagreb, 1999., str. 548.
58 Ibid. Autori navode da protekcionistika ogranienja donose ve
robovlasnike drave da sprijee propadanje domae proizvodnje. Neki
raniji izvori, iako spominju razvoj pro-tekcionizma, ne vide
njegove zaetke u tako ranom razdoblju. Tako npr. W. M. Corden, u:
International Encyclopedia of the Social Sciences, ed. Sills, D.
L., Vol. 7, New York, London, 1972.
59 Tako vidi Pomeroy, S. B., Burstein, S. M., Donlan, W.,
Roberts, J. T., A Brief History of Ancient Greece, New York,
Oxford, 2004., str. 114-115.
-
Zbornik PFZ, 57, (6) 1005-1027 (2007) 1019
Tvrdnja da se svako ljudsko drutvo od plemena do napredne
industrijske nacije suoava s tri temeljna ekonomska problema u vidu
pitanja ekonomske organizacije o tome to e se, kako i za koga
proizvoditi kao da je nala svoju potvrdu u Solonovu nainu
odluivanja.60
Iako smo Solonovu politiku ve nazvali i socijalnom, zauuje
sveobuhvat-nost i raznolikost mjera koje je donio i koje se odnose
na sve slojeve u drutvu. Stoga je posve jasno da je bio motiviran i
oitim politikim razlozima o kojima je u izgradnji atenske
demokracije bilo i nuno voditi rauna.
E. ATENSKA MO I KRIZA GOSPODARSTVA PRED KRAJ 4. st. pr.n.e.
Pizistratovo vrijeme (od 560.-527. g. pr. n. e., sinovi do 510.
g. pr. n. e.) ka-rakterizira gospodarski i kulturni procvat, a
atenski poloaj meu saveznicama osigurat e Ateni mo koja je dosegla
vrhunac za Perikla.61 To je vrijeme kada se Atena spominje kao
komercijalni centar sloenih ekonomskih aktivnosti.62 Mnogi ne
proputaju naglasiti da su prihodi od imperije za E jalta, tj.
Kimonove operacije poetkom ezdesetih godina 5. st. pr. n. e.
omoguili da se 462. g. pr. n. e. izvre demokratske promjene.63
Gospodarstvo je, uz savezniku blagajnu dakako, neposredno ili
posredno (u obliku liturgija koje su plaali bogati graani)
podnosilo velik teret izgradnje i sjaja Atene. Polis je kontrolirao
trite preko dravnih slubenika, ali osim zahtjeva za osiguranjem
prehrambenih proizvoda, izgleda da nije imao previe razloga za
intervenciju.64 Pobjeda nad Perzijancima
60 Vidi Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., Ekonomija, 2005.,
str. 7. Autori navode da su to kljuna pitanja danas kao to su to
bila i u osvit civilizacije.
61 U vrijeme Peloponekog rata phoros se troio kako na vojnu tako
i na ureenje Atene, ali Atena je imala i rezerve koje je Periklo
uvao u riznici Ateninog hrama. Kad vie nije bilo dovoljno
sredstava, Atena je poveala iznose koji su saveznice trebale davati
u zajed-niku blagajnu. Nakon poraza na Siciliji Ateni je ipak
uzmanjkalo sredstava, to vie to je prestalo vaenje srebra iz
laurijskih rudnika (nakon to je Peloponeki savez zadobio poloaje na
Atici).
62 Vidi Backhouse, R. E., The Penguin History of Economics,
London, 2002., str. 14. Back-house navodi kao izvor: Gordon, B. F.,
Economic Analysis before Adam Smith: Hesion to Lessius, London,
1975., str. 11.
63 Tako The Oxford history of Greece and the Hellenistic World,
Oxford, 1988.64 Tako Hornblower, S., Spawforth, A., op. cit. u
bilj. 27, str. 445. Interesantan je podatak
koji navode ti autori o postojanju mjesta na kojima se odvijala
trgovina u gradu. Naime, trgovina se odvijala na trgu, dok su
svjedoenja o prvim graenim trgovinama, prema
-
Zrinka Erent-Sunko: Gospodarstvo i poduzetnitvo u antiko doba -
Atena u razdoblju demokracije1020
kod Salamine 480. g. pr. n. e. omoguila je razvoj Pireja kao
vojne i trgovake luke. Ali s ekonomskog stajalita znaajnija je
injenica da je Atena zahvaljujui trijerama mogla ozbiljno suzbiti
piratstvo koje je bilo velika prijetnja i smetnja trgovini te
usmjeriti trgovinu prema toj luci. Golema snaga ljudstva
organizirana u prvom redu u vojnoj organizaciji, a moemo rei i u
gospodarstvu65 (politika mo prema prirodu sa zemljita, ali i drugoj
materijalnoj osnovi), nadahnuta demokratskom atmosferom u atenskom
je usponu i pobjedama nala svoje (i materijalno) zadovoljstvo.
Tijekom Peloponekog rata Atena je dravama lani-cama nametnula ne
samo svoje mjere ve i svoj monetarni sustav, no to vrijeme ne
poznaje zajedniku novanu jedinicu koju bi izdavalo neko meunarodno
tijelo (zajedniko tijelo, zajedniki organ vlasti), a ne drava.66
Kakva je pak, i kolika bila brodogradnja u Ateni, otkriva nam
podatak (ak i ako ga uzmemo s rezervom zbog mogueg pretjerivanja)
da su Atenjani u pohodu na Siciliju 413. g. pr. n. e. izgubili
preko 200 brodova.67
Iako je teko tono rei koliko i koje je sve ekonomske koristi
imala Atena od svog hegemonistikog poloaja (za ozbiljniju analizu
treba vie od podataka koliko su phorosa plaali saveznici - tj. 600
talanata), sasvim je sigurno da su bile vie no znatne. Stoga je
teko i rei kakvo bi bilo stanje atenskog gospodarstva da Atena nije
imala poloaj koji joj je omoguio prisvajanje tih koristi. Treba
napomenuti da je uz koristi koje joj je omoguio njezin poloaj, tj.
rat, imala i znatne izdatke za vojne pohode. Navodno je opsada
Samosa kotala Atenu preko 1 200 talanata, a neslavni pohod na
Siciliju najmanje 5 000 talanata.68
tom djelu, iz 500. g. pr. n. e., da bi Aristofan u enama u
skuptini spomenuo prvu javnu graevinu za potrebe trgovine.
Povremeni sajmovi dogaali su se ne samo kao dio vjer-skih
svetkovina i festivala ve i u sluajevima poveanja uvoznih ili
izvoznih proizvoda, za to autori navode primjer Delosa.
65 Danas govorimo o menadmentu ljudskih potencijala. Vidi o tome
vie u: Bahtijarevi--iber, F., Management ljudskih potencijala,
Zagreb, 1999. Menadment ljudskih po-tencijala danas je, kako
autorica kae, jedna od najvanijih menaderskih i poslovnih funkcija.
Za snagu Atene, prije svega njezin meunarodni poloaj, ljudski je
potencijal bio od presudne vanosti. Takoer vidi Weihrich, H.,
Koontz, H., Menedment, Zagreb, 1998.
66 Tek oko 338. g. pr. n. e. pojavljuje se am ktionska moneta
kao pokuaj monetarnog zajednitva, no bez veeg uspjeha.
67 Tako Struve, V. V., Kalistov, D. P., op. cit. u bilj. 31,
str. 322.68 Ibid., str. 274. Izvor tih podataka je Tukidid.
-
Zbornik PFZ, 57, (6) 1005-1027 (2007) 1021
Unato gospodarskom razvoju, sjaju i bogatstvu Atene, velik broj
graana Atene bio je siromaan. Prema nekim izvorima,69 480. g. pr.
n. e. od 30 000 graana najsiromanijem etvrtom razredu graana
pripadalo je 20 000 Atenja-na, da bi se tek 430. g. pr. n. e. taj
omjer promijenio u korist teta (od 42 000 graana 20 000 teta), tj.
onih koji nemaju sredstava za ivot.
Prema izvorima i saznanjima o Ateni, proizlazi da ju je
gospodarska kriza zahvatila pred kraj 4. st., dok je u 5. st. pr.
n. e. nije bilo. Moemo li stoga po-vezati gospodarsku krizu sa
slabljenjem demokracije? Ratni gubitci uzrokovali su i materijalne
gubitke te omoguili preostalim saveznicima (koji su i do tada teko
plaali namete) da Ateni okrenu lea. Novcima iz Helenske blagajne
plaao se demos koji je sudjelovao u radu demokratskih organa.
Dravni je apa-rat troio, a cijelo drutvo postalo pogon koji nisu
mogli izdravati dotadanji porezi. S druge strane, poveanje poreza
nosilo je sa sobom, kao i poslije, rizik nezadovoljstva i pobune
demosa. Dugotrajni ratovi te atensko nametanje (a to je i
nadmetanje u snazi, tj. ratovi) na helenskom podruju nisu
ostavljali dovoljno prostora proizvodnji, trgovini i zanatstvu.
Kako i bi kad je glavnina stanovnitva neprestano u pripravnosti na
odmazdu neprijatelju ili savezniku? ini se primjerenim razloge
krize ne traiti samo u umornoj demokraciji. Oni koji atenskoj
povijesti pristupaju s pozicija ekonomskih strunjaka krizu
gospo-darstva u kasnom periodu 4. st. vide u trendu ekonomske
evolucije u antikom svijetu, dok se povoljni gospodarski uvjeti
mogu objasniti ravnoteom izmeu proizvodnje i ponude te vrstim
tritem.70 To stajalite moda previe gubi iz vida niz drutvenih
inilaca i uzroka koji su ugraeni kako u razvoj atenskog
gospodarstva tako i u njegovo slabljenje. Imajui ba njih na umu,
Ksenofont je drutvu predlagao gospodarske mjere za ponovno
uzdizanje Atene unutar granica i na meunarodnom planu. Pri tome je
smatrao da je bitna uspostava mira u dravi za kojom e tada svi
imati potrebu. Na vrhu liste, iz ega se vidi njihova vanost, bit e
tada brodovlasnici i trgovci.71
69 Npr. Ellul, J., Histoire des institutiones de lantiquit,
Paris, 1961., str. 84. Nakon ratova pao je broj teta (dakako i
ukupan broj stanovnika) pa ih je prema istom izvoru bilo oko 12
000.
70 Tako Rostovtzeff, M., op. cit. u bilj. 56, str. 99.71 Vidi
Ksenofont, Naini i sredstva, u prijevodu i s biljekama Z. Baletia,
op. cit. u bilj.
18, str. 1318.
-
Zrinka Erent-Sunko: Gospodarstvo i poduzetnitvo u antiko doba -
Atena u razdoblju demokracije1022
F. KSENOFONTOV PLAN PREVLADAVANJA DRUTVENE KRIZE, OSNIVANJE
KAPITALNOG FONDA TE JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO72
Ksenofontova strategija gospodarskog razvoja i vie je od plana
gospodar-skog osnaenja ne samo u politikom smislu. Ona je
pokazatelj preostalog drutvenog optimizma i vjere u vlastite
sposobnosti u trenutcima kada se Ate-na ve prilino egmatino preputa
depresiji. U njoj je Ksenofont trezveno prebirui po moguim
imbenicima gospodarskog razvoja predloio naine poveanja gospodarske
moi i izlaz iz krize. Svjestan stanja u Ateni, ali i od-nosa s
polisima oko nje, Ksenofont polazi od onog to je mogue uvaavajui
dotadanju drutvenu strukturu i podjelu na graane, robove i strance.
Prihodi ili o sredstvima (Naini i sredstva) ekonomski je esej
zadivljujuih rjeenja, ali i zaprepaujue slinosti s problematikom
koja se i danas javlja u gospodarskim krizama nekih zemalja.73
Ksenofont polazi od pitanja o dobivanju hrane s vlastitog
zemljita74 te mogunost proizvodnje vidi u prirodnim bogatstvima
Atene (ne manje plodno tlo od zemljita je more oko njezinih
obala75), klimatskom blagostanju (iako nema previe plodna tla, tu
rastu neke biljke koje u mnogim zemljama ne bi rasle76) te
geografskom poloaju. Svjestan bogatstava u rukama stranaca kao i
snage njihova poduzetnikog doprinosa atenskom gospodarstvu, on
predlae bolju integraciju stranaca u drutvo (sluenje vojske i u
konjanitvu, ukidanje dotadanjih ogranienja u stjecanju vlasnitva) i
promicanje njihova useljenja (putem povlastica koje bi imali
zatitnici s najveim brojem useljenika). Kse-nofont je izriit u
podupiranju useljenja te pravima stranaca. To je poveanje atenskih
prihoda. Sljedea mjera je podupiranje trgovine pa u tu svrhu i
davanje povlatenog poloaja trgovcima i brodovlasnicima uz povremena
gostoprimstva
72 Za analizu Ksenofontova ekonomskog eseja o izlasku Atene iz
krize koristimo se nave-denim prijevodom i tekstom Z. Baletia, op.
cit. u bilj. 18, str. 1314-1319.
73 Komentirajui Ksenofontov spis, Z. Baleti naglaava njegovu
aktualnost. Op. cit. u bilj. 18, str. 1314.
74 Davanje primarnog mjesta poljoprivredi u promiljanju razvoja
gospodarstva nije sluajnost. U jednom izlaganju pod naslovom
Urgentni zadaci pred hrvatskom agrarnom politikom prije pristupa u
Europsku uniju V. Stipeti (Zagreb, 2005.) naveo je da nam povijesno
iskustvo govori kako je dinamiki razvoj bilo koje ekonomije bio
popraen i podstican brzim razvojem poljoprivrede (cit.).
75 Cit., op. cit. u bilj. 18, I., str. 1314.76 Cit., ibid.
-
Zbornik PFZ, 57, (6) 1005-1027 (2007) 1023
s poastima za najbolje od njih. Ve tada je Ksenofont uoio vanost
dobrog funkcioniranja pravosua u rjeavanju trgovinskih sporova
odnosno razvoju gospodarstva i podupiranju poduzetnitva pa kae da
bi kod pravednog i brzog rjeavanja sporova koji ne bi odgaao
odlazak brodova vei broj trgovaca trgo-vao s Atenom i s veim
zadovoljstvom.77 Iako za pojedine mjere nisu potrebni izdatci, ve
samo dobro zakonodavstvo i kontrola, za veinu se zahtijevao
kapital, ega je Ksenofont bio svjestan te je kao najvee iznenaenje
tog plana predloio osnivanje posebnog kapitalnog fonda. Krenuvi od
fonda u koji bi graani dobrovoljno davali priloge i plaali namete
(takoer i poveane trine i luke pristojbe), a iz kojih bi se
isplaivale pomoi siromanima,78 Ksenofon-tova je ideja prerasla u
fond u koji bi investirali i stranci, druge drave pa ak i kraljevi,
despoti i istonjaki guverneri (!).
Fondom bi upravljala drava te prikupljena sredstva investirala u
razne objekte, od stambenih za brodovlasnike i trgovce (blizu luke
i mjesta za trgo-vanje), do hotela i izgradnje jake ote trgovakih
brodova. Te bi objekte Fond uz osiguranje iznajmljivao pojedincima.
Dakako da je i do tada atensko ratno brodovlje, u kojem autor vidi
uzor, imalo znaajnu ulogu u atenskoj ekonomiji. Prije svega
osiguravalo je put za uvoz ita. No, ovaj put Ksenofont nije raunao
samo na doprinose razvijene trgovine, ve i na sredstva koja bi
drava dobivala od iznajmljivanja brodova u svom vlasnitvu privatnim
brodarima.79 Tako je Ksenofont razmiljajui o nainima namicanja
sredstava, tj. kapitala kojim bi drava opet dalje nancirala neke
akcije i pomo siromanim graanima, ve tada osmislio model
javno-privatnog partnerstva. Takvo njegovo promiljanje, kad se zna
da je model nanciranja i ugovaranja javne infrastrukture, tzv.
jav-no-privatno partnerstvo vrlo aktualan (tek) danas, ne samo
zadivljuje ve i potvruje tezu ovog rada. Dok Velika Britanija ima
najdue i najvee iskustvo u primjeni javno-privatnog partnerstva,80
u dravama Europske unije model
77 Ibid., str. 1315.78 Navodno je Eubul 354. g. pr. n. e. bio
glavni povjerenik fonda za pomo siromanima
u koji se prema zakonu koji je donesen za njegova mandata
automatski slijevao viak prihoda. Baleti istie da se ne radi
sluajno o slinosti s Ksenofontovim prijedlogom o zamrzavanju
izdataka Atene na predratnoj razini i upuivanju vika u kapitalni
fond koji se ipak ograniio samo na pomo siromanima. Vidi op. cit. u
bilj. 18, str. 1314.
79 Ibid., III., str. 1316. 80 Tako Marenjak, S., Javno-privatno
partnerstvo u RH - zaduenje ili obveze javnog sek-
tora, XLI. simpozij: Financijsko restrukturiranje pro tnog i
nepro tnog sektora u Hrvat-skoj, Pula, lipanj 2006. Autor je kao
izvore naveo: Davies, P., Eustice, K., Delivering the
-
Zrinka Erent-Sunko: Gospodarstvo i poduzetnitvo u antiko doba -
Atena u razdoblju demokracije1024
nanciranja i ugovaranja javne infrastrukture pod nazivom
javno-privatno partnerstvo sve se ee primjenjuje, a potreba za tim
modelom radi poveanja uinkovitosti i usluga javnog sektora sve je
vea i u Republici Hrvatskoj.81 Iako se smatra da javno-privatno
partnerstvo datira iz 18. st.,82 ne moemo ne naglasiti Ksenofontovu
ulogu davno prije tog vremena. Uvaavajui miljenje strunjaka za to
podruje da JPP u svojoj temeljnoj ideji nosi i bru integra-ciju
novih tehnologija, to proizlazi iz injenice da je privatni sektor
skloniji upotrebi noviteta nego to je to sluaj u javnom sektoru,83
moemo lako doi do zakljuka o Ksenofontovoj ideji poticanja duha
poduzetnitva i kreativnos ti kako to navodi Z. Baleti u svom
komentaru tog zanemarenog Ksenofontova djela.84
Posebnu je panju Ksenofont posvetio iskoritavanju rudnika srebra
u Lau-riumu u kojima bi drava sama ili uz davanje neke vrste
koncesije85 na njih osigurala znatna sredstva jer, kako kae (a ne
moemo ne zamijetiti da bi i na naim prostorima takvo razmiljanje
bilo pozdravljeno):
Ono to doista moe izazvati uenje je to da drava, svjesna da
mnogi privatni pojedinci zarauju na njoj novac, sama ih ne
slijedi.86
Iako Ksenofont nije siguran bi li se njegovim prijedlozima
osiguralo dovoljno sredstava da bi svaki Atenjanin mogao dobiti
uzdravanje na javni troak, on je spreman prihvatiti rizik
djelominog neuspjeha jer plan bi trebao dovesti do pozitivnih
rezultata i ako se ne provede u potpunosti. Valja uzeti u obzir da
provedba plana daje bolje rezultate ako je postupna, prije svega i
stoga to e
PPP promise - A review of PPP issues and activitiy, Price
Waterhouse Coopers, Novem-ber 2005.
81 Tako Marenjak, S., Skendrovi, V., Vukmir, B., engija, J.,
Javno-privatno partnerstvo i njegova primjena u Hrvatskoj,
Graevinar, 59 (2007), 7, str. 598.
82 Ibid.83 Cit. ibid., str. 604.84 Vidi op. cit. u bilj. 18,
str. 1313.85 Danas tzv. koncesijski model uz Private Finance
Initiative spada u iskljuivo ugovorni
oblik javno-privatnog partnerstva (JPP). Zelena knjiga o
javno-privatnom partnerstvu Europske unije o javnim ugovorima i
koncesijama analizira pojavu JPP-a te klasi ci-ra ugovore o JPP-u.
Prema njoj, cilj svih oblika ugovora o JPP-u je suradnja izmeu
dravnih tijela i privatnih poduzetnika radi osiguranja nanciranja,
izgradnje, obnove, upravljanja ili odravanja infrastrukture ili
pruanja usluga. Cit. Vidi op. cit. u bilj. 80, str. 598.
86 Cit., op. cit. u bilj. 18, IV., str. 1316.
-
Zbornik PFZ, 57, (6) 1005-1027 (2007) 1025
sredstva koja trebaju biti prikupljena u fondu pritjecati
postupno. Ulaganje u jedno (kue, brodove ili robove) omoguit e
dohodak koji se moe upotrije-biti za drugo. Za provedbu plana i
razvoj zagovara odranje mira, a cilj mu je ponovo uspostaviti
blagostanje i bogatstvo atenskog drutva.
ZAKLJUAK
Gospodarsku sliku Atene odredio je niz faktora (kolonizacija,
osvajanje, prenoenje blagajne Atiko-delskog saveza...), od kojih se
ine najvanijima promiljene, realne te vremenu i drutvu u tom trenu
primjerene gospodarske i politike mjere njezinih voa. Dakako,
prirodno bogatstvo Atene (laurijsko srebro, more)87 i sredstva
njezinih saveznica (u novcu ili brodovlju) uz rat i pljaku bili su
solidna baza za ostvarivanje tih mjera.
Iako je atenska demokracija ostala iskustveni uzor kojem e se
Europa u 18. st. vratiti, a utjecaj odreenih gospodarskih grana i
subjekata na nastanak i razvoj demokratskih institucija i promjenu
dravnog ureenja bio od goleme vanosti, protek vremena od 2 500
godina moe se na prvi pogled initi nepre-mostivim. Pri tome valja
uzeti u obzir i miljenja prema kojima se zakonitosti gospodarskog
razvitka i faktora koji su na njih utjecali u starom vijeku ne mogu
ili mogu tek uvjetno spoznati koritenjem suvremenih ekonomskih
pojmova i primjenom istih analiza.88 Unato tome, ovim smo radom
zauzeli drugaije stajalite i pozitivno odgovorili na uvodno
pitanje.
Naime, iz saznanja o dogaajima koji su neposredno utjecali na
razvoj de-mokracije u Ateni, kao i svih onih koji su dijelom
atenske povijesti u razdoblju od 6. do 4. st. pr. n. e., proizlazi
da su se sudionici tadanjeg drutvenog i eko-nomskog ivota ponaali
prema osnovnoj ekonomskoj logici. U prilog takvom stajalitu govore
zakljuci do kojih smo doli:
1. Atena je imala dualnu ekonomiju slinu onoj kakvu je opisao A.
Lewis za dananje nerazvijene zemlje, pri emu ovdje nerazvijenost
potjee prven-stveno iz tehnoloke zaostalosti.
87 Ksenofont e kasnije naglaavati prirodne osobine Atike kao
prednosti i rjeenje krize. Vidi Baleti, Z., op. cit. u bilj. 18,
str. 1314-1315.
88 Vidi Herak, E., op. cit. u bilj. 3, str. 286. Autor smatra da
se zakonitosti gospodarskog razvitka i faktori koji su na njih
utjecali uope ne mogu spoznati kroz suvremene poj-move i
analize.
-
Zrinka Erent-Sunko: Gospodarstvo i poduzetnitvo u antiko doba -
Atena u razdoblju demokracije1026
2. Koliko god je opasna primjena suvremenih shvaanja o ekonomiji
na atenski protokapitalizam, vidi se da je temeljna logika
poduzetnikog ponaanja u tom vremenu i prostoru zapanjujue slina
dananjoj.
3. Logika politikog ponaanja pod utjecajem je odnosa politike i
ekonomije. Demokracija u kojoj toliki broj gradske sirotinje ima
politika prava nuno vodi do potrebe voenja socijalne politike.
Otuda i neke mjere Solona, Kli-stena ili Perikla, pa i Ksenofontov
prijedlog za poseban fond iz kojeg bi se nancirali siromani graani.
Veliki dravni izdatci navodili su na agresiju i pljaku. Vojna mo
Ateni je i vie od demokratskog ureenja garantirala privredni
razvoj. Pojedine drutvene grupe ponaale su se pak, u skladu sa
svojim ekonomskim interesima, a prostor njihova djelovanja
osiguravala je politika mo.
A ako i uz navedeno postoji dvojba o tome jesu li se ve u antiko
doba ispoljavale ekonomske zakonitosti i na koji nain, treba se
samo prisjetiti iznenaujue modernih Ksenofontovih prijedloga u
pogledu sprege drave i poduzetnika odnosno osnivanja kapitalnih
fondova za zadovoljavanje javnih potreba. Njima se moe uspjeno
premostiti vrijeme od 2 500 godina.
Summary
Zrinka Erent-Sunko *
ECONOMY AND ENTREPRENEURSHIP IN THE CLASSICAL PERIOD ATHENS IN
THE PERIOD OF DEMOCRACY
The article explores the economic behavior and operation of
economic logic in Classical Athens which can easily be compared to
modern states mostly because of the operation of its representative
bodies and its democratic organization of government. Economy and
entrepreneurship are often discussed today, but solutions to
related problems are seldom found in history. With their surprising
modernity, economic measures undertaken by state institutions (e.g.
Solons reforms) and Xenophons plan of economic reform entail-
* Zrinka Erent-Sunko, Ph. D., Higher Assistant, Faculty of Law,
University of Zagreb, Trg marala Tita 14, Zagreb
-
Zbornik PFZ, 57, (6) 1005-1027 (2007) 1027
ing alliance between the state and entrepreneurs in Athens, not
only provide a historical bridge, but can also con rm the authors
hypothesis that economic laws were followed at the time, and that
economic logic was operative in the actions of people, state and
economy as a whole.
Key words: economy, agriculture, crafts, trade, dual economy,
protectionism, entre-preneurship, public-private partnership
Zusammenfassung
Zrinka Erent-Sunko **
WIRTSCHAFT UND UNTERNEHMERTUM IN DER ANTIKE- ATHEN IM ZEITRAUM
DER DEMOKRATIE
Diese Arbeit untersucht wirtschaftliches Handeln und konomische
Logik im an-tiken Athen, das vor allem aufgrund des Wirkens der
reprsentativen Organe, d.h. der demokratischen Ordnung am
leichtesten mit den modernen Staaten zu vergleichen ist. Wirtschaft
und Unternehmertum sind heutzutage ein prominentes Thema, doch fr
die damit verbundenen Probleme hat die Geschichte selten Lsungen
anzubieten. Die von staatlichen Behrden in der Wirtschaft
durchgefhrten Manahmen (etwa die Reformen Solons) und der Plan der
wirtschaftlichen Erneuerung (Xenophon), der in Athen auch die
Verkoppelung von Staat und Unternehmer vorsah, bilden mit ihrer
erstaunlichen Modernitt nicht nur eine historische Brcke, sondern
knnen wohl auch die These dieser Arbeit sttzen, dass nmlich die
Denkweise der Menschen schon damals im Einklang mit konomischen
Gesetzmigkeiten stand und dass in der Ttigkeit von Mensch, Staat
und Wirtschaft die konomische Logik ihre Wirkung entfaltete.
Schlsselwrter: Wirtschaft, Landwirtschaft, Handwerk, Handel,
duale konomie, Protektionismus, Unternehmertum, ffentlich-private
Partnerschaft
** Dr. Zrinka Erent-Sunko, Ober-Assistentin an der Juristischen
Fakultt in Zagreb, Trg marala Tita 14, Zagreb
-
Zrinka Erent-Sunko: Gospodarstvo i poduzetnitvo u antiko doba -
Atena u razdoblju demokracije1028