Top Banner
Astronomska inflacija Milan Milošević Departman za fiziku, Prirodno-matematički fakultet www.svetnauke.org Festival “Nauk nije bauke 5”, Niš, 30. mart 2013
33

Astronomska inflacija

Dec 12, 2014

Download

Documents

Predavanje održano 30. marta 2013. godine na festivalu "Nauk nije bauk" u Nišu
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: Astronomska inflacija

Astronomska inflacijaMilan Milošević

Departman za fiziku, Prirodno-matematički fakultet

www.svetnauke.org

Festival “Nauk nije bauke 5”, Niš, 30. mart 2013

Page 2: Astronomska inflacija

Inflacija?Godišnja inflacija u Srbiji 9%

Ekonomski institut (EI) iz Beograda ocenio je da će inflacija u Srbiji u ovoj godinu biti devet odsto.

NBS: Februarska inflacija iznad gornje graniceInflacija u Srbiji u februaru bila je 12,6 odsto u

odnosu na isti mesec prošle godine, što je iznad gornje granice cilja Narodne banke Srbije, koji za februar iznosi 5,8 plus minus 1,9 odsto, objavila je danas centralna banka.

Vesti, 2011. godina

Page 3: Astronomska inflacija

Šta je to inflacija?Reč iz latinskog jezika, i u bukvalnom

prevodu znači naduvati se, nateći.Hiperinflacija:

Nemačka, 1923: 3,25 miliona % mesečno (cene duplirale na dva dana) Novembar 1923: 1.000.000.000.000 starih za jednu novu

markuMađarska, 1946: 1,16x1016 % mesečno (cene

duplirale na 15h) Avgust 1946: 4×1029 starih za jednu novu forintu

Sribija, 1993: 5x1015 % od oktobra do januara (cene duplirale na 16h) Januar 1994: jedan novi dinar = 1 × 1027 starih

Page 4: Astronomska inflacija

Bilo je to ovako...

Page 5: Astronomska inflacija

www.svetnauke.org

Page 6: Astronomska inflacija

Kako je sve počelo?Ne tako davno, pre nekoliko godina,

tačnije....

Pre ~ 14 milijardi godina!

“Veliki prasak”Ž. Lemetre (ideja), Dž. Gamov (model)

Page 7: Astronomska inflacija
Page 8: Astronomska inflacija

Fridmanove jednačineAleksandar Fridman (1888-

1925)

Jednačine koje opisuju dinamiku širenja homogenog i izotropnog svemira

Page 9: Astronomska inflacija

Kosmološki principSvemir je homogen i izotropanU bilo kom trenutku, svemir izgleda isto iz

svake tačke prostora i u svim pravcimaVaži na velikim rastojanjima!

izotropan homogen

Page 10: Astronomska inflacija

Fridmanovi modeli

Page 11: Astronomska inflacija

Posmatrački parametriU jednačinama parametri od kojih zavisi

evolucija svemira i njegova budućnost

Parametri se određuju na osnovu posmatranjaBrzina širenja, H0

Parametar gustine,

Parametar usporavanja, q0

Page 12: Astronomska inflacija

Brzina širenja, H0Hablova konstantaLako meri, važna ulogaHablova merenja, 1929. godineLinearna veza brzine i rastojanja, v=H0rMerenje rastojanja

Page 13: Astronomska inflacija

Parametar gustine, Kritična gustina – odgovara ravnoj

geometriji svemira (k = 0)

Zavisi od Hablove konstante => funkcija vremena

Trenutna vrednost:Jedna galaksija po megaparseku

Parametar gustine

Page 14: Astronomska inflacija

Parametar usporavanja, q0Hablov parametar, i brzina širenja, menja

tokom vremenaParametar usporavanja opisuje brzinu

promene Hablove konstanteNije nezavistan od H0 i ali veza zavisi

od vrste materije; određuje merenjemPoslednja decenija XX veka - q0 < 0 ! ! !Svemir se širi ubrzano!

www.svetnauke.org

Page 15: Astronomska inflacija
Page 16: Astronomska inflacija
Page 17: Astronomska inflacija

Zašto inflacija?

Problem ravne geometrije

Problem horizonta

Problem velikih kosmičkih struktura

www.svetnauke.org

Page 18: Astronomska inflacija

Problem ravne geometrije

Najnoviji podaci pokazuju da je vrednost ukupne gustine približna kritičnoj, tj. svemir je skoro ravan

Model – ako postoji mala zakrivljenost prostora ona tokom vremena raste!

Neophodno “fino” podešavanje

Page 19: Astronomska inflacija

Problem horizonta

Jedan od najvažnijih nedostataka

(ne)mogućnost komunikacije između udaljenih delova svemira

Svetlost prelazi konačno rastojanje => vidljiv svemir

Page 20: Astronomska inflacija

Kosmičko mikrotalasno pozadinsko zračenje (CMB)Nastalo kada je svemir bio star 400000 god.Temperatura 2,27K, fluktuacije 10-4–10-5KOd fluktuacija su nastale galaksije

Page 21: Astronomska inflacija

CMB zračenje nastalo u vreme kad je svetlost mogla da prelazi još kraća rastojanja

Delovi koji su na rastojanju većem od 1-2 lučnog stepena ne mogu da komuniciraju!

Problem velikih struktura: Kako su nastale galaksije ako je svemir homogne?

Kako je nastala termodinamička ravnoteža?

“Signal” stiže iz suprotnih pravaca, koji nisu mogli da komuniciraju

Page 22: Astronomska inflacija

www.svetnauke.org

a(t) ~ eHt

Page 23: Astronomska inflacija

Malo istorijeAjnštajn (1915) – Opšta teorija relativnostiFridman (1922) – rešenja Ajnštajnovih jednačinaHabl(1929) – crveni pomak, svemir se širiGamov (1946) – osnova modela Velikog praskaPenzias i Vilson (1965) – otkriće CMB zračenjaGut i Sato (1981) – “stara” inflacijaLinde, Albreht, Štajnhard (1982) – “nova”

inflacijaLinde (1983) – haotična inflacija

Page 24: Astronomska inflacija

InflacijaRavna geometrija

Uslov inflacije primoravaukupnu gustinu da sepribliži jedinici

HorizontSvemir se širi ali ne menjaju se karakteristične

dimenzije, mali deo svemira poraste do višestruko većih dimenzija od vidljivog svemira

Page 25: Astronomska inflacija

Inflacija

Velike strukturePredviđanja modela

odgovaraju fluktuacijamau CMB zračenju

Page 26: Astronomska inflacija

ModeliPrvi modeli pre 30 godina

Danas veliki broj odgovarajućih modela

Proces nije potpuno objašnjen

Energija – daleko od današnjih akceleratora

Teorijski model nastaje postuliranjem, rezultati upoređuju sa posmatranjima

Page 27: Astronomska inflacija

Najjednostavniji modelKosmološka konstanta

Kraj inflacije – energija prelazi u običnu materiju

U periodu ranog svemira, 10-34 sekunde, energija ~1016 GeV

Dimenzije povećaju 1060 puta

Page 28: Astronomska inflacija

Inflacija (ni)je...

Nije konačna i kompletna teorija

Jeste matematički model, koji sa velikom tačnošću opisuje ono što vidimo i merimo

www.svetnauke.org

Page 29: Astronomska inflacija

Tamna strana svemira?

Tamna energija slična je inflaciji, ali energija je mnogo manja ~10-12 GeV

Page 30: Astronomska inflacija

Planck – mart 2013

Page 31: Astronomska inflacija

Rezultati:Starost svemira: 13,8 milijardi godina

Hablova konstanta: 67.15 km/s/Mpc

Struktura:Tamna materija 26.8%Tamna energija 68,3%Materija 4,9%

www.svetnauke.org

Page 32: Astronomska inflacija

Kraj... ?Odgovori se nalaze u fizici čestica i visokih

energijaPrvi put možemo da testiramo teorijske

modele ranog svemiraKosmologija i inflacija ulaze u “porodicu”

egzaktnih naukaDaleko smo od pravog modela, ali nalazimo

se na dobrom putu

Page 33: Astronomska inflacija

Milan Miloševićwww.svetnauke.org

[email protected]/univerzum