ASTMA Nauc.sor.d-r.Biljana Shirgoska
ASTMA
Nauc.sor.d-r.Biljana Shirgoska
• hornicno zaboluvanje
• pretstavuva rizik za smrtnost
Vazno:
• Da se prepoznae i tretira egzacerbacijata
• Da se prevenira kardiorespiratorniot arest
ASTMA
Astmata e hronicna inflamatorna bolest na disnite
patista, vo cija patogeneza igraat uloga mast kletkite,
eozinofilite i T-limfocitite.
DEFINICIJA
se bazira na objektiviziranje i merenje na:
• epizodite na opstrukcii na disnite patista
• reverzibilnosta na istite ili
• odgovor na dadeni stimulusi
DIJAGNOZA
• Domasna prasina
• Studen vozduh
• Polen i spori na muvla
• Virusni infekcii
• Zivotinsko krzno i perduvi
• Psiholoski faktori (stres, emocii)
• Hrana
• Lekovi: aspirin, β blokeri
• Profesionalna astma
• Fizicka aktivnost
Triger faktori kaj astma:
• Аlergeni:
– Domasna prasina
– Polen i spori na muvla
– Zivotinsko krzno i perduvi
– Hrana
– Profesionalna astma
• epizodni napadi na dispnea (osobeno vo nokni i utrinski casovi)
• perzistentna hronicna kaslica, cesto neproduktivna (se vlosuva vo
nokni i utrinski casovi ili vo prisustvo na triger faktori)
• povtoruvacki epizodi na "wheezing", vo noknite casovi
• " glad za vozduh “
• Tegobite se podobruvaat po primena na terapija za astma
KLINICKA SLIKA
• Tahipnea
• hiperinflacija na belite drobovi,so zgolemen A-R dijametar na
gradniot kos
• oslabeno vezikularno disenje
• tahikardija
• prodolzen ekspirium
• aktiviranje na pomosnata respiratorna muskulatura
• suvi (strugavi i piskavi) bronhiticni krkori obostrano, difuzno
Fizikalen naod
• Spored etiologijata
- EKSTRINZICNA BRONHIJALNA ASTMA
- INTRINZICNA BRONHIJALNA ASTMA
• Kako posebni formi na astma se izdvojuvaat
- ASTMA PREDIZVIKANA SO CANDIDA ALBICANS
- PROFESIONALNA ASTMA
KLASIFIKACIJA
a. preventiven tretman :
- ekspoziciona profilaksa
- preventiven medikamentozen tretman
kontinuirano, redovno, bez prekini, so cel:
da se suprimira postoeckata inflamacija
da se postigne i odrzi kontrola na bolesta
TERAPIJA NA ASTMA
• anti-inflamatorni lekarstva = kontroleri :
• kortikosteroidi za inhalacija
• dolgodeluvacki β2 agonisti
• Kromolini
• Teofilin
• modificiraci na leukotrieni
• sistemski kortikosteroidi
• anti IgE
PRICINI ZA CARDIAC ARREST KAJ
ASTMA:
44H:
HIPOOKSIJA
HIPOVOLEMIJA
HIPO/HIPER K+
HIPOTERMIJA
4T:
TENZIONEN PNEUMOTORAX
SRCEVA TAMPONADA
TOKSINI
TROMBOZA
(KORONARNA ILI PULMONALNA)
SILEN BRONHOSPAZAM VODI DO
ASFIKSIJA
SRCEVI ARITMII
ELEKTROLITNI ABNORMALNOSTI
DINAMICKA HIPERINFLACIJA
(GAS – TRAPPING)
TENZIONEN PNEUMOTORAX
2 1
• A (Airway)
• B (Breathing – weezing)
• C (Circulation)
• D (Disability) AVPU – alert, vocal stimuli, painful stimuli,
unresponsive
• E (exposure) pregled na celo telo,
vitalni znaci, terapija, laboratorija, Rtg pulmonum
TRETMAN NA CA
DIFERENCIJALNA Dg:
ANAFILAKSA
STRANO TELO
SUBGLOTICNI TUMORI
1
PULMONALEN
EMBOLIZAM
BRONHIEKTAZII
PULMONALEN EDEM
COPD
PNEUMONIA
3 2
• O2, za da SpO2 bide >,= 92%
• Ventolin (5mg vo nebulizator, se povtoruva na 15-20min)
• Kortikosteroidi
Urbazon 30-40mg p.o. + hydrocortizon 200mg i.v.
• Antiholinesterazni sredstva:
Ipratropium 0.5mg 4-6h, efektot e bronhodilatacija,
posebno kaj onie koi ne reagiraat na β agonisti
TRETMAN
• MgSO4 (2g i.v. sporo = 8 mmol)
• Ventolin 250mg i.v. sporo (3-20µg vo infuzija)
• Aminophilin 5mg/kg; 20-30min; 500-700µg/h vo infuzija
• Mehanicka ventilacija (ako raste PaCO2 i inflaciskiot p)
• BLS
• Endotrahealna intubacija
• Preporacana RR = 10/min
TRETMAN NA CA:
• Ako se somnevame za dinamicka hiperinflacija za vreme
na CPR, ke nastane gas-traping
• Dinamicka hiperinflacija ja zgolemuva transtorakalnata
impedanca
• Kaj VF potrebni se pogolemi energii za defibrilacija
• Se baraat reverzibilni pricini za 4H i 4T
• Tenzionen pneumotorax tesko se Dg kaj CA
• Pri CA kaj astmaticari moze da postoi bilateralen
pneumotorax
• Se koristi permisivna hiperkapnija, so lesna
hipoventilacija; SpO2 = 90%
• Se sedira pacientot i se stava na kontrolirana ventilacija
POSTRESUSCITACISKA GRIZA
THANK YOU!