Aristotelova etika.pptx

7/27/2019 Aristotelova etika.pptx

http://slidepdf.com/reader/full/aristotelova-etikapptx 1/12

 Aristotelova etika

VELJAN ADNAN

ODSJEK SOCIOLOGIJA

7/27/2019 Aristotelova etika.pptx

http://slidepdf.com/reader/full/aristotelova-etikapptx 2/12

 Aristotelova etika je izrazito

teleološka. 

 Aristotela zanima ono djelovanje kojevodi ka čovjekovom dobru, a ne onokoje je ispravno po sebi bez obzira na

sve ostalo. Ono što pospješuje postizanje

čovjekovog dobra ili ljudske svrhe

 Aristotel naziva »valjanim«djelovanjem, a djelovanje

suprotstavljeno postizanju istinskog

dobra jeste » rđavo«  djelovanje.

7/27/2019 Aristotelova etika.pptx

http://slidepdf.com/reader/full/aristotelova-etikapptx 3/12

 Aristotel ističe, da ako postoji neki cilj,koji želimo radi njega samoga i radi

kojeg želimo sve druge podređeneciljeve i dobra, onda će to krajnje dobrobiti ono najbolje dobro, u stvari samodobro.

 Aristotel je nastojao da otkrije kakvo je todobro i kakvo je znanje koje muodgovara.

Kada je riječ o ovom drugom pitanju, Aristotel utvrđuje da je politika ili nauka odruštvu ta koja proučava ono što jedobro za čovjeka, isto dobro je i za

pojedinca i za državu, mada je svakodobro veće i lemeniti e ako se nalazi u

7/27/2019 Aristotelova etika.pptx

http://slidepdf.com/reader/full/aristotelova-etikapptx 4/12

Etiku, dakle, Aristotel shvaća kao granunauke o politici ili društvu, čiji predmet

 jeste ljudsko djelovanje. Ljudsko djelovanje, se ne može

određivati matematičkom tačnošću, pasamim tim na pitanje:‟‟Šta je dobro?‟‟ne

može se odgovoriti sa onom tačnošću,sa kojom se može odgovoriti na jedanmatematički problem. 

Djelovanje svojstveno čovjeku, prema Aristotelu jeste djelovanje u skladu saumom, a to je djelovanje vrline, jer je Aristotel osim moralnih vrlina razlikovao iintelektualne vrline.

7/27/2019 Aristotelova etika.pptx

http://slidepdf.com/reader/full/aristotelova-etikapptx 5/12

Pravednost prema Aristotelu

U petoj knjizi Nikomahove etike, Aristotel raspravlja o pravednosti.

Pod pravdom on podrazumijeva:

a) Ono što je zakonito,b) Ono što je pošteno i jednako. o  Prva vrsta pravde, tzv. “opća”

pravda se praktično izjednačava sagostovanjem zakona, naime, on je

ubijeđen u pozitivnu i vaspitnu

funkciju države. 

7/27/2019 Aristotelova etika.pptx

http://slidepdf.com/reader/full/aristotelova-etikapptx 6/12

“Pojedinačna‟‟ pravda se dijeli na: - Distributivnu pravdu- prema kojoj

država raspodjeljuje dobra svojimgrađanima prema zasluzi,

- Korektivnu pravdu-popravljačka

pravda, dijeli se na: građanski i krivičnizakon.

- Pravda je, prema Aristotelu, sredina

između vršenja i trpljenja nepravde. 

7/27/2019 Aristotelova etika.pptx

http://slidepdf.com/reader/full/aristotelova-etikapptx 7/12

Vrlina za Aristotela

Vrlina-(u vezi sa pojmom entelehije),nije ni afekat, ni moć, nego načinponašanja kojim čovjek postaje dobar 

i kojim će svoje djelo dobro izvršiti;  U podjeli vrlina, Aristotel polazi od

podjele duše na 2 oblasti: 

- nerazumska i- razumska

7/27/2019 Aristotelova etika.pptx

http://slidepdf.com/reader/full/aristotelova-etikapptx 8/12

U nerazumskoj oblasti jedan je dio

svim stvorenjima zajednički, i njime sesva stvorenja razvijaju (onaj dio koji je

uzrok ishrani i rastenju)-porivi izvan

kontrole razuma;

Razumska oblast-obuhvaćapromatrački i rasudbeni dio-

rasuđivački dio. 

Vrline rasuđivačkog dijela duše jesuτέχνη ili umijeće, „‟stvaralačkasposobnost prema istinskom razumu;

te praktična mudrost ili razboritost-

7/27/2019 Aristotelova etika.pptx

http://slidepdf.com/reader/full/aristotelova-etikapptx 9/12

Praktična mudrost(fronesis) se daljedijeli, prema predmetu primjene.

 Ako se bavi dobrom pojedinca, onda je to praktična mudrost u užem smisluili razboritost ;

Ukoliko se bavi porodicom, vođenjemdomaćinstva, praktična mudrost senaziva ekonomija, domostroiteljstvo

( οικονομία ); Ukoliko se bavi državom, naziva se

političkom naukom u širem smislu. 

7/27/2019 Aristotelova etika.pptx

http://slidepdf.com/reader/full/aristotelova-etikapptx 10/12

Politička nauka u širem smislu, dalje sedijeli na:

a) Ustavotvornu ili zakonodavnu (politiku uužem smislu),

b) Rukovodstvenu ili upravljačkusposobnost.

-  A ova posljednja se dijeli nasavjetodavnu i pravosudnu djelatnost.

- Uprkos svim ovim podjelama,važno je

zapaziti da je to, ustvari, uvijek istavrlina koja se,ako je usmjerena napojedinca, naziva praktičnommudrošću, a politikom ako se bavi

dobrom države. 

7/27/2019 Aristotelova etika.pptx

http://slidepdf.com/reader/full/aristotelova-etikapptx 11/12

Intelektualne vrline spoznajnesposobnosti jesu επιςτήμη (episteme),

znanstvena sposobnost dokazivanja,

pomoću koje dajemo dokaze iνουσ (nous)

ili intuitivni um, kojim na osnovuiskustava shvaćamo neku opću istinuo određenom broju pojedinačnih

slučajeva, a zatim tu istinu ili načelosagledavamo kao nešto očevidno. 

Jedinstvo uma i znanja daje teorijsku

mudrost - ςοφία(sofia).

7/27/2019 Aristotelova etika.pptx

http://slidepdf.com/reader/full/aristotelova-etikapptx 12/12

Razmatrajući intelektualne vrline, Aristotel ih dijeli prema dvije umne

sposobnosti:

1) Sposobnost saznavanja, kojom

uočavamo ono što je nužno i što ne

podliježe nikakvoj slučajnosti, 2) Sposobnost prosuđivanja,

sposobnost donošenja sudova, koja

se bavi onim što nije izvjesno.