OŠ dr. Franjo Tuđman Š A R E N G R A D BAPSKE, MOHOVA I ŠARENGRADA Projekt u nastavi hrvatskoga jezika učenika od 5. do 8. razreda u suradnji sa školskom knjižnicom Voditeljica projekta: Jasna Kovač, učiteljica hrvatskoga jezika Školska knjižničarka: Sanja Kovač, dipl. knjižničar
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
OŠ dr. Franjo Tuđman Š A R E N G R A D
BAPSKE, MOHOVA I ŠARENGRADA
Projekt u nastavi hrvatskoga jezika učenika od 5. do 8. razredau suradnji sa školskom knjižnicom
Projekt u nastavi hrvatskoga jezika učenika od 5. do 8. razredau suradnji sa školskom knjižnicom
U pokušaju inoviranja1 nastave hrvatskoga jezika u OŠ dr. Franjo
Tuđman u Šarengradu učenici od petog do osmog razreda u školskoj godini
2011./2012., u dogovoru sa učiteljicom hrvatskoga jezika, Jasnom Kovač,
odabrali su provesti projekt pod nazivom Arhaizmi Bapske, Mohova i
Šarengrada. Učenici su upoznali značajke projekta i projektne nastave.
Stečeno znanje učenici su primijenili radeći na projektu.
Provedeno je samostalno učeničko istraživanje: prikupljanje arhaizama,
frazema i fraza, odabir i sistematiziranje građe, analiza cjelokupnoga tijeka
rada na projektu i prezentacija od strane učenika u školi. Sakupljena su 1023
arhaizma u Bapskoj, Mohovu i Šarengradu metodom intervjua.
Budući da i sama riječ arhaizam govori da se radi o onome što je
zastarjelo, preuzeto iz starine, nesuvremeno (Hrvatska enciklopedija,
Brozović, Dalibor, Zagreb, 1999.), učenici su prikupljali zastarjele riječi koje
se više ne koriste u standardnom hrvatskom jeziku.
Pokazalo se da arhaizmi stranoga podrijetla etimološki pripadaju trima
kulturama koje su slijedom povijesnih zbivanja došle u kontakt s ovim
krajem. Riječ je o posuđenicama iz turskoga, njemačkoga i mađarskoga
jezika.
Došli smo i do saznanja da sva tri mjesta imaju većinom iste arhaizme,
tek u nekim mjestima dolazi do odstupanja.
Naslovnu stranicu su izradili učenici petoga razreda koji su skupili
najviše stranih riječi.
Obzirom da je rad na projektu osmišljen drugačije od uobičajenoga,
tradicionalnoga načina stjecanja i primjene znanja u školi, učenicima je
nastava hrvatskoga jezika, u suradnji sa školskom knjižničarkom, bila puno
zanimljivija.
ARHAIZMI – BAPSKA
1 Crnković-Nosić, Vesna, Projekt u nastavi hrvatskoga jezika, Osijek, 2007.
hrcak.srce.hr/file/33027
2
A
abort - zahodadvokat - odvjetnikaeroplan - zrakoplovafenger - vješalicaajziban - vlakala - zahodaljkav – nije točan u posluam - dio opreme za konjaambar – spremište za pšenicu ili kukuruzambrelo - kišobranamelj – smećeamper - kabaoandrmolje – nepotrebne stvarianfor – natkriveni ulaz u kućuapoteka – ljekarnaarambaša – svađalicaarenda – zakupasfalt – cesta astal - stolašikovati – udvarati se, voljeti ašov – štijačaauspuh – ispušna cijev na voziluavan - usitnjivač šećeraavlija - dvorišteavto – auto
B
babaroga – opasna žena iz maštebadava – besplatnobađa - prednji i zadnji zid na krovubaglama - šarkabaja - stariji bratbajbok – zatvorbarjak – zastavabašća - vrtbekrija – veseljakbelaj – nezgodabirtija - gostionicablago – stokabluza – ženska košuljabogarati – psovatibostan – polje lubenica ili dinjabrus - oštrač kose za travubundeva – tikvica
ganak – hodnikglancati – čistiti do velikog sjajaglib – blato
4
gljista – glistagravidna – trudnagrecati – skidati grebanjemgubica – usnaguja – zmijaguka - čvorguvno – mjesto za sijenogužvara – savijača od oraha
H
hapiti – ukrastihauba – poklopac motorahaustor - ulazna natkrivena vrataheknodla – igla za heklanjehoklica – mala stolicahozntregeri – hlače sa naramenicama
I
iskati – tražiti nešto od nekogaispalac – posuda kojom se izbacuje voda iz čamcaisplaziti – pokazati jezikitati se - gađati seizdrndano – staro, pokvareno
J
jauzna – međuobrok obično oko deset satijedaret – jednomjedek -konopac za vješanje rubljajediti se – živcirati sejorgan – pernati pokrivač
K
kablić - posuda za vodukaca – drveno burekačara – spremište za buradkadica – plastična posudakaiš – remenkajmak - kiselo vrhnjekalić – posuda za cvijećekanđija – bičkantar – vagakapara – predujam
macola – veliki čekićmačuva - maćehamakaze – škaremalter – žbukamamaljuge - puramanila – vrsta vezivamantati – vrtjeti se u glavimarisati – žestoko tući ili puno jestimarva - stokamašina - strojmator – starmaune – mahunemerak – guštmerdevine - ljestvemeredov – pecaroški alatmetiti – stavitiminđuša - naušnicamisir - vrsta ukrasnog bijelog platnamleko – mlijekomoler - soboslikarmrviti – sitnitimustra - stil izrade ručnoga rada
N
naboj – zid od zemlje za kućenajero / nahero – ukrivonakaradno – neprirodnonamiguša – laka ženskanamiriti – nahranitinanule - sklizaljkenasaditi – staviti kvočku na jajanatanane - polakonatkasl – noćni ormarićnatruntati se – debelo se obući
nauditi – učiniti nešto lošenavazdan – stalnonavilak - gomila nečeganena - starija sestranokšir - posuda za mokrenjenoža - nož
O
obarina – kuhane svinjske iznutriceobojčić - sjedalicaočale - naočaleočuv - očuhodcapariti – odrezatiodjedared – odjednomoduvati – puhnutiodžačar - dimnjačarodžak – dimnjakofirati – ljubovatiogledalo – zrcalooklagija – valjak za tijestoopanci - dio muške obućeopasati se - zavezati si pojasopaučiti – udaritiopićen – lud, udarenoplećak - gornji dio narodne nošnjeopleviti – obraditioras – orahoroz - pijetaootarak - stoljnjakotoman - ležajožeže – udari
rakiđinica - soba za pečenje rakijeram – okvir za slikuraspelo - križrekla – muški sakorem – vješala za svinjererna – pećnicariktati - grditirisati - pisatirizanci – rezancirocanjge – kliješta za stezanjerondati – pretraživatirošule – koturaljkerubina – skute, košuljarusvaj – nered
S
salaš – kuća na njivamasapeti – zavezatisatara – mesarska sjekiraseja - prijateljicasekirati se – brinuti sesenjak - prostor za sijenosermija – veliko imanjesic – sjedalosigrati – igrati
šalukatre – drveni prozoršamlica - mala stolicašanac – kanalšaraf – vijakšaraglje – zadnja stranica od drvenih kolašerpa-lonacšifoner – ormaršilo – veća metalna igla sa drškomšinter – sakupljač uginulih životinjaširajzl – žaračškatulja - kutijašlajbok – novčanikšlauf - crijevo za vodušlog – moždani udaršmucati – skitati,lutatišofer – vozačšoljica - šalicašor – ulicašpaga – konop, užešpahtla - alat kod zidanjašpajz – ostavašpediter - mala prikolicašporet – štednjakšpricer – vino i mineralna vodašrafciger – odvijačštacija - stanicaštagalj – spremište za sjenošteker – prekidač
7
štokrlja – stolicaštopl – zatvaračštrangla – lanac za vučuštrimfle – čarapešubara – pokrivalo za glavušupa – prostor za alatešušanj – lišćešuška – komušina
T
tačke – kolicataljige - kola bez stranicatancati – plesatitanjur – tanjirtaraba – ograda od dasakatašci – vrsta jelatašna – ženska torbicatavan – potkrovljeteka – bilježnicatentati - dosađivatitestera – ručna pilatikače – vunena obućatindilica – dječja haljinica na tregeretintara – glavatočak - kotačtraljav – neuredantrčkalica – proljevtrem - hodniktrenica – ribežtrifrtalja – petnaest dotrniti – gasititrotoar - pločniktufnice – točkice
U
učkur - špagaučo – učiteljudeniti – uvući konac u igluuflekati se – uprljati seujo – ujakular – povodacušorati se – upiškiti seutrnuti – ugasiti
V
vajat – ostavavangla - dio posuđavarjača - kuhačavašar – sajamvatati - hvatativekerica - satveranda – otvoreni dio kućeveš - rubljeveš mašina - perilica rubljaveškorpa - korpa za drvavezenka - dio narodne nošnjevijati – loviti trčećivikler – uvijač za kosuviksa – krema za cipeleviljuška - vilicavinkl – pravi kutvitlati – lovitivitrina – stakleni ormarvoz – vlakvrcati – sabirati med
Z
zakerati – prigovaratizaperak – suvišna grana na biljkamazaprega – kola sa konjimazbigecati se – dotjerati sezdila - zdjelazepe – vunena obućazericu - maloziherica – kopča za razna platnazjakati – hodati bez ciljazobnica – posuda za zobzviznuti – udariti
Ž
žagra – koprivažarač – metalno pomagalo za poticanje vatrežbica – žica na kotaču biciklažicati – prositiživica – ograda od grmljaživina – peradžmira – igre skrivačažvale – dio konjske opreme
8
ARHAIZMI – MOHOVO
A
afenger - vješalicaambar - spremište za pšenicu ili kukuruzambrelo - kišobranamper – kabaoapuljavo – prljavoastal – stolavlija – dvorište
B
bala- slinabašća – vrt
Č
čekić – batčoha - vrsta platnačorapa -čarapačunak – stroj za motanje konca
Ć
ćebe – dekaćiviluk - vješalicaćumez - soba s nepotrebnim stvarimaćup – posuda za kiseljenje povrćaćuprija - mostćurka – purica
D
dado - otacdida – djeddivan - razgovordrum – kamena cestadućan - trgovinadunja - jorgan od perjaduvar – zid
DŽ
džak – vrećadžemper – puloverdžezva – posuda za kuhanje kave
tačke – kolicatanjir - tanjurtaraba - ogradatašna – torbateka – bilježnicatrijem - predsobljetrpeza - stoltude – ovdje
U
učkur - špagaudica – pecaljka
V
vangla - posudavarjača - kuhačavazda - stalno
vedro – kabaovelim - govorimveranda – natkriveni dio kućeveš mašina – perilica za rubljeviljuška – vilicavitrina – ormar
Z
zipka – kolijevka
Ž
žagra - koprivaživad - peradživica - ograda
11
ARHAIZMI – ŠARENGRAD
A
ada – riječni otokafenger - vješalicaajduk - hajdukajmpren – vrsta juheakov - bačva od sto litaraalaliti - zaboravitialas - ribaralov – velika ribarska mrežaaljkavo - trapavoambar – spremište za pšenicu ili kukuruzambrelo - kišobranamo – ovamoamper – vjedro za vodu
anfor - natkriveni ulaz u kućuantlogor - pomoćnikarambaša - buntovnikarenda - zakupastal – stolašikovati - udvarati se, voljetiašov – poljoprivredni alatatar - njiveatljav - nespretanavlija – dvorišteavto – auto
B
babinje - obilazak porodiljebadava - besplatnobadcimer – kupaonicabadža – prednji i zadnji zid na krovubaglama - šarkabain - obalabakandže – glomazne cipelebakšiš - napojnicabala-slinabale - slamabalega - životinjski izmetbaljezgati - pričati glupostibandera – stupbangav - šepavbanuti - iznenada ućibašća - vrtbećar - mangupbedevija - starija i mršava kobila
begenisano - odabrano, koje se svidjelobegenisati - svidjeti sebekrija - lolabelaj – nevoljabent – nasipbeštek – pribor za jelobeštija – loša osobabezecirati - rezerviratibircuz - gostionicabišage - tkane duple torbe za sedlo ili samarblago - stoka, domaće životinjeblebetati - govoriti nepovezano
Hhapiti - zgrabiti, ukrastihartija - papirhauba - poklopac za motorheknodla – igla za heklanjehobla – alat za stolarijuhoklica – mala stolicahornodla – kopča za kosu
I
iće – jeloiskati - tražitiiskipiti - pokipiti nešto kada se kuhaisplaziti - pokazati jezikiščašiti – povrijediti zglobizbuljiti – začuđeno pogledatiizdevetati – istući
J
jendek - kanaljoguniti - buniti se, iznenaditi sejorgan – pokrivač od perja
14
K
kaca - drveno burekačara - ostavakadgod - nekadkaiš – remenkajmak – kiselo vrhnjekaljuža - blatokapric - inatkašika - žlicakecelja - pregačaker – paskerefeke - štos, šalakesa – vrećicakinderbet – dječji krevetićkinuti - kihnutikištra - gajba, sandukklepac - alat kojim se otkriva (klepa) kosaklipa - komad drvetakljuse - slabiji konjkmeziti se - plakati bez razlogaknap - tamankomadati - dijeliti na manje dijelovekomšija - susjedkomšiluk - susjedstvokožu - prsluk od janjeće kožekredenac – ormar za posuđekrmelja - nečistoća iz okakumiti – molitikunjati - drijemati ili spavatikurjak - vukkušati – probati
Biti bogin. – Umrijeti Biti fro. – Biti zadovoljan, sretan Biti osim svita. – Biti iznimka Biti pizmen. – Biti zavidan, mrziti Cerila se od uva do uva. – Jako se smijala. Divani ni sebi ni svome – Govori lijeno, besmisleno Doće gica na kolica. – Platit ćeš ti to jednom. Dotero je cara do duvara. – Konačno je u gubitku. Faljen Is! – Hvaljen Isus! (ženski pozdrav) Faljen Bog! – Hvaljen Bog! (muški pozdrav) Gleda ko tele u šarena vrata – Bulji, začuđeno gleda Ići radi sebe. – Vršiti nuždu Idi do batine! – Idi k vragu! Koga nema ni tala mu nema. – Koga nema ne dobije ništa. Kom obojci kom opanci. – Konačna odluka Makaršta divaniš. – Govoriš koješta. Mani me se. – Ostavi me na miru. Nema ni kuće ni kućišta. – Veliki siromah Oda ko posran golub. – Šetka se amo - tamo. Otegnio papke. – Umro Šora u nokšir. – Piški u noćnu posudu
19
Zatrkalo mi se. – Zastalo mu u grlu. Žuti žutuju, a crveni putuju. – Naoko bolesni ostaju, a zdravi
umiru.
*FRAZA je lingvistična jezična jedinica kojoj je oblik ustaljen stalnom uporabom.
*FRAZEMI
Ajd u tralje!
Askurđela ti tvog!
Ćaća te prokarto!
Deder se najeri!
Idi do batine!
Idi s milim Bogom!
Idi u prkno!
Kec kume, izgori ti kesa!
Neblaka ti tvoga!
Majku mu poljubim!
Od volje ti k'o Šokcu post!
Sunce ti kalaisano!
Sumpora ti!
Ubi Bože…
Bogliša ti tvoga!
* Frazemi su izrazi prenesenoga značenja koji su ustaljeni u govoru i pisanju kao cjeline.
20
Nekoliko riječi za kraj…
Budući je najveća vrijednost projektne nastave što je učenik u samom
središtu, a uloga učitelja je da vodi i usmjerava projekt te da se primjenjuje
metoda učenja na temelju vlastitoga iskustva, učenici su bili zainteresirani za
rad, marljivi, odgovorni i znatiželjni.
Nastava hrvatskoga jezika je na taj način bila inovirana i unaprijeđena
na obostrano zadovoljstvo učenika i učiteljice hrvatskoga jezika.
LITERATURA:
1. Jakšić, Martin, Divanimo po slavonski, Zagreb, 2003.
21
2. Brozović, Dalibor, Hrvatska enciklopedija, Zagreb, 1999.
3. Anić, Vladimir, Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb, 1998.
4. Anić, Vladimir, Rječnik stranih riječi, Zagreb, 2000.
5. Kordić, Ljubica, Refleksija socijalno-političkih promjena na govor vukovarskoga kraja, Osijek, 2006. bib.irb.hr/datoteka/339353.dmy_documentsKordicHDPL.2006.doc
6. Crnković-Nosić, Vesna, Projekt u nastavi hrvatskoga jezika,
Osijek, 2007. hrcak.srce.hr/file/33027
7. Kovač, Slavica, Hrvatska krijesnica 8, udžbenik hrvatskoga