J.U. Srednja kola poljoprivrede, prehrane, veterine i uslunih
djelatnosti
Aquaponics sistem Maturski rad
ProjekatUenici:Mentori:- Enis Bajrovi Prof. Ranka Pejii- Elmina
Bandi Prof. Amira erimagi- Sanela Dedovi- Stevo Lugonja- Ilda
Marevac- Almedina Meki
Sarajevo, 2014 Uvod U dananjici, veoma je popularan i prihvaen
uzgoj organskih proizvoda. Za organski uzgoj, vrlo je vano da se
kako ivotinje, tako i biljke ne tretiraju raznim medikamentima, ve
da se pri uzgoju koriste to prirodnije merode. U sistemu
akvaponiksa je to mogue. Vektori zaraze od razliitih bolesti su
svedeni na minimum. Akvaponiks, kao sistem, uklapa se u dananju
sferu ekoloke planete Zemlje. U sistemu akvaponiks, ne dolazi do
naruavanja ekosistema voda. Poto je akvaponiks neto novo u naoj
regiji, i nije dovoljno ispitan princip rada, na cilj je da vam
pokaemo princip rada akvaponiksa, kao i da ga uporedimo sa
standardnim uzgojem ribe. Ovo nije samo industrijski sistem, ve moe
funkcionisati i kao porodini, koji bi se poslije mogao pretvoriti u
veliki industrijski korak. Ovim projektom, takoer moe elimo
pokazati prednosti i mane, u odnosu na standardni sistem uzgoja
ribe. Uvod u standardni sistem uzgoja
Postoje tri osnovna naina gajenja riba :
Ekstenzivan
Poluintezivan i
Intezivan
Kod nas se praktikuju dva posljednja. U poluintezivnom gajenju
koriste se ribnjaci velike povrine , od nekoliko desetina do
nekoliko stotina hektara, a u intezivnom manji zemljani ili
betonski bazeni povrsine nekoliko stotina kvadratnih metara ,
silosi ili pak kavezi.
U poluintezivnoj tehnologiji najvei dio proteinske komponente u
ishrani riba, koja je i najskuplja, obezbjeuje se iz prirodnih
izvora samog ribnjaka, tako da dodatna hrana, najveim dijelom
itarice, predstavlja relativno mali izdatak. S druge strane, pri
takvom nainu gajenja vrlo su velika ulaganja u same objekte i
njihovo tekue odravanje, kao i prateu neophodnu opremu, tako da oni
ine najvei dio cijene krajnjeg proizvoda.
Tehnoloka kontrola, praenje fiziolokog i zdravstvenog stanja i
kondicije riba takoe su znatno tee izvodljivi i skopani sa veim
izdacima.
U intezivnom gajenju ribe se hrane kompletnim peletiranim
smjesama i prirodna hrana ini zanemarljivo mali dio ukupno unijete
hrane.
U intezivnoj prozvodnji ribe se gaje na tri principijelno
razliita naina:
U vrstim objektima uz veliki protok vode ili intezivnu aeraciju
i poveanje moi samopreiavanja;
U silosima ili drugaijim vrstim objektima uz primjenu
recirkulacije i preiavanju vode;
U kavezima koji se postavljaju u pogodne vodotoke ili
akumulacije.
S obzirom na visinu potrebnih poetnih sredstava i brzi obrt
uloenog novca nesumnjivo je da kavezni nain gajenja zasluuje punu
panju.
Uspjeh svake akvakulture zavisi u velikoj mjeri od vrste i nivoa
primjenjene tehnologije, kao i stepena njenog provoenja. Dobra
tehnologija treba, prije svega, da obezbjedi optimalne uslove
sredine za odreenu vrstu riba. Pri tome se oslanja na konstantno
praenje relevantnih parametara i odgovarajue tehnoloke postupke
kojima se kvalitet vode odrava u zahtijevanim granicama.
Pravilan izbor hrane i visina dnevnog obroka od podjednake su
vanosti. Oni ne samo da odreuju visinu prirasta i cijenu
proizvedene ribe nego i znaajno utiu na kvalitet vode.Provoenje
svih potrebnih zoohigijenskih mjera mora se potovati u potpunosti,
a takoer je neophodno redovno praenje fiziolokog i zdravstvenog
stanja riba , jer od toga u mnogome zavisi uspjeh proizvodnje.
Ako se svi navedeni uslovi potuju dobiva se dnevni prirast od 1
do 1,5% ( kalifornijska pastrmka ) ili 1.5-2.0% ( aran i neke
toplovodne vrste ), te se u jednom proizvodnom ciklusu od 5-6
mjeseci poetna masa riba uvea 6-15 puta.
U salmonidnoj proizvodnji riba postoje, svakako i rizici. Jedan
od najveih jeste velika gustina nasada koja moe da rezultira
porastom koncetracije krajnjih produkata metabolizma to se
negativno odraava na opte fizioloko stanje i proizvodnju riba.
U gustom nasadu vea je brzina irenja invazionih i infektivnih
bolesti ukoliko do njih doe. Otuda ovakav intezivan nain gajenja
namee potrebu permanentne kontrole fiziolokog i zdravstvenog stanja
riba, kako bi se na vrijeme uoilo svako odstupanje od normalnih
vrijednosti i reagovalo adekvatnim tehnolokim i zdravstvenim
mjerama. Ukoliko se ovaj preduslov ispuni, salmonida akvakultura ne
podlijee veim rizicima. ak je i u prednosti, jer je redovna
kontrola lako izvodljiva i znatno jeftinija.
U BiH se trenutno nalazi 18 kaveznih i 28 betonskih ribnjaka za
pastrmku, 5 bazena za arane, 2 jezera morske kulture, te mnoga
postrojenja za preradu.
Intenzivni uzgoj kakav se sprovodim u Norvekoj, Engleskoj,
Italiji i drugim zemljama Zapadne Erope podrazumeva kvalitetan rad
sa ribom u svim fazama uzgoja: mrest, intenzivni rov, prerada i
pakovanje, transport.
Uz intenzivno snabdevanje i obogaivanje vode kiseonikom,
kvalitetne filtracije vode, dobre selekcije i izbacivanje
subjektivnog faktora iz procesa hranjenja ribe, proizvodnju ribe na
naim ribnjacima mogue je poveati 3 - 5 puta uz drastino smanjenje
koeficijenta prirasta (utroka hrane po kilogramu proizvedene
ribe).
Izgled standardnog sistema uzgoja ribe
UZGOJ PASTRMKE
1. Formiranje i odravanje matinog jataU industrijskom uzgoju
pastrmki proizvodni proces poinje formiranjem i izborom matica.
Ovaj izbor je neophodan jer omoguuje trajno obezbjeenje potrebnog
nasadnog materijala sa genetskim svojstvima mlai optimalnih
kvaliteta. Poto su pastrmke podlone morfolokim i bilokim
promjenama, selektivnim putem vri se odabir onih enki, koje e sa
gledita eksterijernih odlika dati najbolje potomstvo ( boja , forma
tijela , odnois duine i irine , odnos duine i mase ).Matino jato
kalifornijske pastrmke i potone pastrmke sastoji se od enki dobi
3-7 godina i mase 1-5kg u muijaka izmeu 2-4 godine i mase 0,5-2kg.
Odnos enki i muijaka je 3:1. Nasad matica je 18 komada na m2.
Ishrana matinjaka se prekida 10-15 dana pred mrijest.
2. Mrijetenje i oplodnjaZa poslove mrijesta ribe vre se posebne
pripreme objekata i radne snage , te nabavka neophodne opreme,
sitnog invertara, ribarskog pribora i dovoljnih koliina
dezinfekcionih sredstava.Polna zrelost je u naim uslovima obino u
periodu novembar-februar. Mrijest se obavlja u inkubacionoj sali u
kojoj postoje potrebni ureaji za smjetaj priplodne ribe. Postupak
mrijetenja se svodi na to da se iz prirunog bazena, u kojem su
smjetene, polno zrele enke pomou saka uzimaju. Runim masiranjem
trbuha, jaja spolno zrelih matica u velikoj koliini izlaze i padaju
u za to spremnu posudu. U posudu sa ikrom se istim postupkom
istisne mlije ( sperma ) jednog muijaka, zatim se sipa voda i mijea
se. U vodi opna ikre pone bubriti, spermatozoidi se aktiviraju i
udaraju u opnu ikre da bi tek po jedan od njih uao kroz otvor, ime
je oplodnja i zavrena.
3. Valjanje ikreOploena ikra se polae u lenice, kroz koje protie
voda, uz pomo plastine posude. U toku valjanja uz pomo pincete
odstranjuje se neplodna ikra i registrira se uginue ikre. Taj
proces se obavlja do momenta kada liinka naputa ikru. Taj proces
traje od 28-35 dana u zavisnosti od kvaliteta ikre i vode.4.
Prilikom prijema ikre odreuje se i kontrolni broj za svaku poiljku
riblje ikre. Kontrolni broj prati tok uzgoja do veliine konzumne
ribe odnosno do prerade ribe i isporuke kupcima. Dotok vode u kade
sa lenicama, u kojima se nalazi ikra, regulirana je sistemom za
protok vode ukljuujui filter za preiavanje vode.
Tokom valjanja, ikra mora biti u zatamnjenom prostoru, pokrivena
stiropornim ploama. U objektu mrijestilita instalirano je vjetako
osvjetljenje, a jaina i nivo osvjetljenja se regulira prema
potrebi.U mrijestilitu vae posebne higijneske i tehnoloke mjere
procesa rada. Prije svakog zaprimanja ikre, izvri se kompletna
dezinfekcija mrijestilita i instalirane opreme u objektu. U objekt
mrijestilita dozvoljen je ulaz radnicima koje ovlasti ef riblje
farme.
5. Uzgoj liinkiKada liinka izgubi umananu kesu prebacuje se uz
pomo sitke s gustom mreom i plastinom kantom u plastine kade
bazene, koji se nalaze u mrijestilitu. U ovoj fazi proizvodnje
poinje ishrana liinki. Prvih nekoliko dana hrana za ribe se daje
runo, malom hranilicom, svakih 15 minuta, a poslije toga se liinka
hrani uz pomo hranilica sa satnim mehanizmom. Hranjenje liinki se
usklauje sa njenim apetitom za hranu i tablicom hranjenja,
propisanom od strane proizvoaa riblje hrane, razmjerno teini ribe.
Liinke se hrane tijekom cijelog dana. U tom procesu svakodnevno se
vri odvajanje ive liinke od uginule i istovremeno isti pod plastine
kade-bazena od uginulih liinki i taloga pomou plastinog crijeva i
lenice. Kroz plastino crijevo se sa dna kade-bazena usisava manja
koliina vode sa liinkama i talogom i na pripremljenu lenicu se
prosipa sadraj iz crijeva. U lenici ostaje talog, a sa reetke se
odvaja iva liinka i vraa u kadu-bazen. Uginula liinka, koja ostaje
na reetki lenice, se broji ili vae i to uginue se registrira u
dokumentu. Uzgoj liinki u plastinim kadama-bazenima traje oko 1
mjesec do teine od 0.3 do 0.5 grama.
6. Uzgoj riblje mlai predkozumne ribeUz pomo plastinih posuda
liinke se prebacuju u plastine kade-bazene na otvorenom prostoru
riblje farme. U ovom procesu svakodnevno se vri odvajanje ive
riblje mlai i taloga pomou plastinog crijeva i lenice. Kroz
plastino crijevo se sa dna kade-bazena usisava manja koliina vode
sa ribljom mlai i talogom i na pripremljenu lenicu se prosipa
sadraj iz crijeva. Ulenici ostaje talog, a sa reetke se odvaja iva
riblja mla i vraa u kadu-bazen. Uginula riblja mla koja ostaje na
reetki lenice se broji ili vae i to uginue se registrira u
dokumentu.Uzgoj riblje mlai u plastinim kadama-bazenima na
otvorenom prostoru riblje farme traje dok riblja mla dostigne teinu
od 2-3 grama, nakon ega se uz pomo plastinih kanti i sakova
prebacuje u otvorene betonske bazene na ribljoj farmi, koji su
prethodno dezinficirani. Kada riblja mla dostigne teinu od oko 10
grama vri se prvo sortiranje riblje mlai pomou sortir aparata i
senzora za brojanje riblje mlai. Sortiranjem se riblja mla izdvaja
u tri klase i razvrstava u odvojene betonske bazene.
Dotok vode u betonske bazene, u kojima se nalazi riblja mla,
reguliran je sistemom za protok vode ukljuujui i filtere za
razbijanje kisika.Hranjenje riblje mlai se vri runo i uz pomo
poluautomatskih hranilica tokom cijelog dana. Veliina riblje hrane
kojom se hrani riblja mla zavisi od teine riblje mlai, a broj
obroka ishrane zavisi od temperature vode i apetita ribe. U ovom
periodu vre se periodini pregledi riblje mlai, te se na osnovu
pregleda po potrebi vri tretiranje riblje mlai u omnisanskim ili
formalinskim kupkama. U bazen ili kadu za uzgoj ribljem mlau se
zatvori dotok i odvod vode. Izmjeri se kubikaa vode u bazenu ili
kadi, pripremi kupka od omnisana i to u omjeru 0,5 decilitara na 1
m3. Iz plastine kante se sa lijevkom rasprskava pripremljena kupka
po itavoj duini bazena ili kade za uzgoj riblje mlai. Zatim se vri
mijeanje kupke sa vodom u bazenu ili kadi i ostavi da djeluje kupka
od omnisana u trajanju od 40 minuta do 1 sat, a formalinska kupka u
trajanju od 30-40 minuta u zavisnosti od zdravstvenog stanja i
kondicije ribe to se procjenjuju vizualno na licu mjesta.
ienje betonskih bazena se vri uz pomo alata predvienog za ienje
bazena.U ovom procesu svakodnevno se vri skupljanje uginule riblje
mlai i ribljeg otpada u plastine kante, odnosno u plastini
spremnik. Uginula riblja mla i riblji otpad se odvozi i tretira na
komunalnoj deponiji. Broj uginule riblje mlai se registrira u
dokumentu.
Uzgoj i rast riblje mlai prati se svakodnevno kroz odgovarajue
pisane dokumente i sheme ili u raunaru.
UZGOJ KONZUMNE RIBE
BAZENI
Kada riba dostigne teinu od oko 250 grama, zavisno od potrebe
trita, vrise drugo sortiranje ribe pomou sortir aparata i senzora
za brojanje ribe. Sortiranjem se riba izdvaja u dvije teinske grupe
i razvrstava u odvojene betonske bazene. Sortirana riba koja je
dostigla odreenu teinu transportira se u objekte za preradu ribe,
odnosno plasira se kupcima.
Ostatak ribe se zadrava u ribljoj farmi i hrani dok ne dostigne
odreenu teinu.
Dotok vode u betonske bazene u kojima se nalazi riba reguliran
je sistemom za protok vode, ukljuujui i filtere za razbijanje
kisika.
ienje betonskih bazena vri se uz pomo alata predvienog za ienje
bazena.
U ovom procesu svakodnevno se vri skupljanje uginule riblje mlai
i ribljeg otpada u plastine kante, odnosno u plastini spremnik.
Uginula riblja mla i riblji otpad se odvozi i tretira na komunalnoj
deponiji. Broj uginule riblje mlai se registrira u dokumentu.
Uzgoj i rast riblje mlai prati se svakodnevno kroz odgovarajue
pisane dokumente i sheme ili u raunaru.
Tokom uzgoja i proizvodnje riblje mlai i konzumne ribe vri se
periodino uzorkovanje riblje mlai, ribe i vode i razliite vrste
laboratorijskih analiza: fiziko-kemijska i mikrobioloka analiza
vode, mikrobioloka analiza ribe, mikrobioloka analiza riblje hrane
prilikom svakog uvoza iste.
Provodi se dravni program nadzora i kontrole bolesti salmonidnih
vrsta ribe, te program nadzora i kontrole bakterijskih i parazitnih
bolesti salmonidnih vrsta ribe. KAVEZI
Riblja mla uzrasne kategorije od 25-80 g se rasporeuje po
kavezima.
Riblja mla se hrani do veliine od 270-300 gr i sortira se u
dvije klase. Sortiranje se vri uz pomo sortir aparata, koji ima
mogunost sortiranja ribe u 3 veliine odnosno uzrasne kategorije.
Ispumpavanje ribe iz kaveza u sortir aparat se vri runo ili sa
pumpom za izvlaenje ribe. Prilikom sortiranja ribe vri se i
brojanje ribe pomou senzora instaliranim na sortir aparatu.
7
Poslije sortiranja riba odgovarajue teine se odvozi u objekte za
preradu ribe ili se plasira kupcima. Riba, koja nije dostigla
odgovarajuu teinu, ostaje u kavezima gdje se dohranjuje do odreene
gramae od 300-350 gr (do eljene teine). Nakon dostizanja ove gramae
i ova riba se odvozi u objekte za preradu ribe odnosno plasira se
kupcima.
Svaka od ovih generacija ribe ima identifikacioni broj bez
obzira da li se odvozi u preradu ili plasira kupcima.
Proizvodnja konzumne ribe se odvija u turnusima u zavisnosti od
godinjeg plana. Proizvodnja je intenzivnija u proljetnom i jesenjem
periodu, dok je ljeti i zimi, zbog niskih odnosno visokih
temperatura vode, proizvodnja znatno manja.
U ljetnom periodu zbog izuzetno visokih temperatura, kako zraka
tako i vode,dolazi do taloenja alga po kaveznim mreama, te se vri
ienje mrea pranjem pod visokim pritiskom sa ureajem WAP. U ovom
periodu zbog visokih temperatura i mogunosti stresa i utjecaja na
zdravstveno stanje i izgled ribe, izbjegavaju se bilo kakve
aktivnosti tj. prebacivanje, sortiranje ribe. U zimskom periodu
zbog niskih temperatura vode odnosno zbog slabog prirasta nevri se
naseljavanje riblje farme ribljom mlai, osim izuzetnih prilika.
Svakodnevno se vri skupljanje uginule riblje mlai i ribljeg
otpada u plastine kante, odnosno u plastini spremnik. Uginula
riblja mla i riblji otpad se odvozi i tretira na komunalnoj
deponiji. Broj uginule riblje mlai se registrira u dokumentu.
Uzgoj i rast riblje mlai prati se svakodnevno kroz odgovarajue
pisane dokumente i sheme ili u raunaru. Tokom uzgoja konzumne ribe
vri se periodino uzorkovanje riblje mlai, ribe i vode i razliite
vrste laboratorijskih analiza: fiziko kemijska i mikrobioloka
analiza vode i ribe.
Provodi se dravni program nadzora i kontrole bolesti salmonidnih
vrsta ribe, te program nadzora i kontrole bakterijskih i
parazitarnih bolesti salmonidnih vrsta ribe.
Zbog zahtjeva trita, meso pastrmke se boji u ruiasto-crvenu
boju.
Pastrmka za filet i pastrmka za dimljenje se uzgaja po naprijed
opisanim postupcima samo se u nijhovu ishranu dodaje astaksantin
kao dodatak hrani, ali ne od poetka nego 8-12 nedjelja prije
planiranog klanja (ubijanja). Astaksantin je karotenoid (pigment)
tj. prirodan spoj koji vou i povru daje narandastu, utu i crvenu
boju. Pastrmka nije u stanju da sintetizuje ovaj pigment i zbog
toga se on dodaje u hrani. Astaksantin se apsorbuje i taloi u
miiima ribe i to 7-10% od ukupno unijetog. Dio se apsorbuje u koi,
a dio se apsorbuje od strane jetre, a dio se izbacuje van putem
fekalnih materija. Veoma vano za ovaj projekat je to da astaksantin
koji se koristi u hrani se izdvaja iz8
morskih algi (potpuno prirodna supstanca), i vai za jedno od
najjaih antioksidanasa u prirodi koji povoljno djeluje na kou i na
oi (nije tetan po prirodu i po ovjeka). PLUTAJUI KAVEZI
Kruta konstrukcija plutajueg kaveza optimalna u odnosu na
prethodna istraivanja kao i iznesene zahtjeve treba da je izraena
od osam greda duine 5.1 m i debljine 10 x 10 cm ili 8 x 10 cm.
Prostor izmeu njih treba biti ispunjen daskama tako da se na kavezu
moe komotno raditi. Krutu konstrukciju kaveza nosi 8 stiropor bova
dimenzije promjera 500 mm i duine 1000m presvuenih PVC materijalom
od 3 mm. Privravanje bova za krutu konstrukciju vri se pomou
sintetskog konopa promjera 6 -8 mm. Sintetska jednovorna mrea treba
da je veliine 4 x 4 x 4 m, veliine oka od 6 20 mm dena 210/8 do
210/3 x 8 i pletena u kvadrat. Svi rubovi mrea trebaju biti pojaani
s pletenicom promjera 6 8 mm. Mrea se prije upotrebe, a najmanje
jednom godinje bitumenizira. Kao opereiva treba koristiti okvir od
vodovodne pocinane cijevi od pola cola, koji se privrava s vanjske
strane mree. Radi lakeg izvlaenja mrea kod transporta ribe,
pokusnog ribolova i izlova sva etiri ugla optereivaa su vezana
pomou pletenice, promjera 8 10 mm, za krutu plutajuu konstrukciju.
Kaveze je potrebno pokriti, zatitnom mreom zbog ptica i neovlatenog
otuivanja s mogunou stavljanja sajle i lokota.
9
Na osnovu svih ovih istraivanja dolo se do zakljuka da osnovna
koncepcija kod izrade kaveza treba biti :
Upotreba drvenog dostupnog domaeg materijala,
Mogunost kune izrade i
Dobivanje svrsishodnog, ali to jeftinijeg kaveza.
10
HRANJENJE SALMONIDNIH RIBA
Hranidba salomonidnih riba moe biti ciklina i stalna ili
kontinuirana. Od ciklinih metoda najrairenija je runa hranidba. Ova
metoda se uglavnom koristi u ekstenzivnom ili poluintenzivnom nainu
uzgoja. Prednost runog hranjenja je neposredan kontakt uzgajivaa sa
ribom, odnosno mogunost nadzora prijema hrane. Takoer se za
hranjenje salmonidnih vrsta na ribogojilitima u Bosni i Hercegovini
koriste i poluautomatske ili automatske hranilice (stalna
hranidba), koje rade na razliitim principima.
Prednost ovakvog naina hranjenja je mogunost reguliranja tane
dnevne koliine hrane. Veliina riblje hrane kojom se hrani riba
zavisi od teine ribe, a broj obroka ishrane zavisi od temperature
vode i apetita ribe.IZLOV
Izlov konzumne ribe iz betonskih bazena vri se skupljanjem ribe
uz pomo metalnih reetki, kojima se riba sabija u manji prostor
bazena, pazei da ne doe do oteenja ribe. Nakon toga se uz pomo
sakova, predvienih za konzumnu ribu, riba runo vadi iz bazena, vae
i prenosi u plastinim kofama u cisterne sa vodom i kisikom,
instaliranim na kamionu za transport ribe. IZBOR LOKACIJE
RIBOGOJILITA
Odabir lokacije za postrojenje za akvakulturu je esto
najznaajnije pitanje koje je povezano sa zdravljem i sigurnosti
okolia. Kriteriji za odabir lokacije ukljuuju zalihe vode i njen
kvalitet; zatitu od prirodnih rizika; kao i dostupnost unosa,
ukljuujui trite i radnu snagu.
Postrojenje za akvakulturu zahtjeva stalne zalihe vode u
dovoljnim koliinama u toku cijele godine. Zalihe vode ne smiju biti
zagaene i moraju imati stabilnu i podesnu pH vrijednost, adekvatno
rastvoren kisik, i mali turbiditet. Neki proizvoai mogu tretirati
ulaznu vodu kako bi se uklonile neeljene supstance, na primjer,
koritenje filtera za uklanjanje, potencijalnih predatora. Nadalje,
farme akvakulture ne trebaju biti locirane blizu jedna drugoj, jer
ovo moe poveati rizik od prijenosa bolesti i moe imati negativne
efekte na kvalitet vode koja se unosi u sistem. Lokacija treba
imati tlo podesno za planiranu strukturu (npr., glinovito ilovasto,
ili pjeano glinovito tlo za bazene, i vrsti mulj na dnu za vre)
kako bi se omoguilo da struktura bude postavljena duboko u supstrat
radi bolje podrke. Postrojenje za akvakulturu treba biti zatieno od
snanih vjetrova, valova, i plime; intenzivnog dolaska olujnih voda;
predatora; i drugih prirodnih rizika. Umjerena plima, meutim, moe
pomoi da se osigura adekvatna razmjena vode u bazenima, vrama, i
kavezima. Aquaponics sistem
Aquaponics ( akvaponiks ) je savremeni sistem, koji je nastao
kombinovanjem dva uzgoja:
Uzgoj ribe;
Uzgoj biljaka.
U akvaponiks sistemu, biljke iz vode uklanjaju azot i fosfor
koji nastaju kao nusprodukti ribljeg metabolizma. Ribe u uzgoju
tako proizvode hranjive materije potrebne za rast i razvoj biljaka,
a njihovi ekskrementi se recikliraju. Ovim principom smanjuje se
zagaenje vode uzrokovano intenzivnom proizvodnjom riba to je jedan
od ograniavajuih faktora prilikom irenja novih ribogojilita. Ovakav
sistem moe, dakle funkcionisati kao zatvoreni krug, a uz to se i
sva voda reciklira.
Sistem akvaponiks se najee temelji na nekoliko podsistema:
Uzgojni bazeni za rast i razmnoavanje riba;
Sistem za uklanjanje nepojedene hrane;
Biofilter gdje rastu nutrifikacijske bakterije koje preoblikuju
amonijak u nitrite i nitrate;
Hidroponski podsistem za uzgoj bilja bez upotrebe tla.
Voda se vraa nazad ribama, proiena od otpadnih produkata i
obogaena kisikom. U ovakav sistem je potrebno dodavati oko 10-30 l
svjee vode sedmino, zbog isparavanja.
PRINCIP RADA SISTEMA AKVAPONIKSBiljke se uzgajaju na poplavnom
principu;
voda se uzdie do odreenog nivoa,
donosi nutrijente biljkama,
nakon toga se nivo vode sputa kako bi korijenje dobilo
kisik.
Za uzgojni dio akvarijuma koriste se sitni kamenii ili ljunak.
Ovi materijali se koriste kao potporni mehanizam za biljke i jo kao
filter i odlino mjesto za uzgajanje bakterija.
Biljke nije potrebno zalijevati jer imaju stalni dotok vode i
zbog toga rastu i do 4 puta bre.Ovo je mogue zbog autosifona koji
kontrolie nivo vode, te vodene pumpe koja cijelo vrijeme radi.
Kako radi autosifon?
Prilikom punjenja sistema, sistem se napuni do odreene take i
ako pree tu taku voda e poeti da se odlijeva.
Ako jednostavno koristimo odvodne cijevi one bi napunile i
ispraznile sistem u istom tempu.
Autosifoni se koriste za nakupljanje atmosferskog pritiska , za
stvaranje vakuma koji ce omoguiti naem uzgojnom dijelu da se
isprazni prije nego to se napuni.
TIPOVI AKVAPONIKS SISTEMAPorodini sistem
Mali komercijalno edukacijski sistem
Aerogarden sistem
PREDNOSTI AKVAPONIKS SISTEMA
1) Kod ovog sistema, manja je potronja vode. Troi se 10 %
volumena vode koji se potroi na zalijevanje standardnog vrta za
biljke
2) Vri se cijelogodinja proizvodnja biljaka, koje se uzgajaju na
manjem prostoru
3) Biljke daju vie plodova i do 4 puta vie, u znatno kraem
vremenskom periodu
4) Potpuno bez pesticida koji su otrovni za ribe
5) Nema isputanja tetnih otpadnih tvari u okoli
6) Odravanje sistema je veoma lahko
7) Pripremni radovi za sadnju biljaka su puno laki i jeftiniji
od klasine pripreme vrta za biljke
8) Potpuna eliminacija svih bolesti vezanih uz tlo
9) Nema zalijevanja biljaka
Ono o emu se treba voditi najvie rauna u ovakvom sistemu
jeste:
Nivo vode u sistemu
Temperatura vode optimalna temperatura za veinu organizama u
sistemu je 20 C Optimalna pH vrijednost 7.8
Dovoljna koliina kisika u sistemu
Hranjenje riba - u poetku izmeu 1-3% ukupne mase svih riba po
danu (3 kg riba =30-90 g/dan ) IZBOR RIBE ZA SISTEMPrilikom izbora
ribe za akvaponiks, najprije moramo sagledati uvjete u kojima ce
biti na sistem, a zatim nai ribu kojoj e odgovarati ti uvjeti. Ako
znamo da e temperatura vode biti visoka, onda pastrmka nije
prikladna. Ako e temperatura vode biti preniska, onda moramo
ugraditi grijae. Zatim, moramo sagledati izvore hrane, ta nam je od
hrane dostupno, i povezati ribu sa tim izvorom hrane.
Ako ne elimo jesti ribu, nego nas zanimaju ukrasne ribice, onda
trebamo izabrati zlatne ribice koje su veoma tolerantne, pojesti e
skoro bilo ta, te se o njima vrlo lahko brinuti.
Ako nas zanimaju ribe za jelo ( konzumne ribe ), postoji niz
faktora o kojima moramo povesti rauna. Najbitnije je ustanoviti
uvjete ivotne sredine ribe. Nakon toga, ustanoviti kakvu vrstu
hrane imamo na raspolaganju, da li emo koristiti komercijalnu hranu
ili neku drugu vrstu hrane. Ovisno o uvjetima ivotne sredine, moemo
uzgajati, somove, koj, pastrmke, tilapije.
Zlatna ribica
Zlatna ribicaje slatkovodnaribaizporodicearana(Cyprinidae) i
jedna od prvih domestificiranih riba, koje su jo i danas popularne
meu akvaristima. Zlatna ribica proizvodi dosta otpada, to je za
akvaponiks dobro. Meutim zbog njene male veliine, nedostatka
proteina i sklonost ka oboljevanju od parazita, one nisu
preporuljive za ishranu, i koriste se kao ukrasne ribice.
Tilapija
Tilapija (Tilapia) je vrsta tropske ribe. Ekstremno je popularna
u akvaponiks sistemu. Koristi se kao konzumna riba. Pogodna je za
sistem akvaponiks iz vie razloga: jer brzo raste, lahko se jede,
moe da boravi u loim uvijetima vode, ne zahtjeva posebnu ishranu,
jako ukusna za jelo.Jedina loa stvar jeste to to za svoj razvoj
zahtjeva toplu vodu a mi nismo u mogunosti da to obezbijedimo. U
toj situaciji se moraju koristiti grijai za sistem.
PastrmkaPastrmka je odlina riba za akvaponiks sistem. Koristi se
takoer kao konzumna riba. Pastrmka preferira temperaturu izmedju 10
C do 20 C. Ona ekstremno brzo raste. Koristi se u ishrani i jako je
ukusna.
aran
aran(Cyprinus carpio)ribaje iz porodiceCyprinidae. Ima dobre
reproduktivne sposobnosti. Lahko se adaptira u razliitim
okruenjima. aran je specifina slatkovodna riba. Veoma je popularan
u rekreativnom ribolovu. Tijekom cijeloga ivota, arani se
hraneliinkama,kukcima,mekucima, ali i razliitim raslinjem kao to su
biljne mladice,sjemenke,korijenje. Koristi se kao konzumna
riba.
Smu
Smu jeribaiz porodice Percidae.Riba koja se koristi u ishrani,
esto kao dijetalna. Razlikujemo zlatnog i srebrnog smua. Ima najvei
postotak omega tri ulja od bilo koje ribe na svijetu. Smu za svoj
razvoj zahtjeva toplu vodu.
Tipovi uzgojnih sistema:
Porodini sistem
Mali komercijalni sistem
Aerogarden sistem
Porodini sistem
Porodini sistem je odlian za poetak ovakvim tipom uzgoja .
Dovoljno je velik da maloj porodici prui obilje svjee salate i
zalihe do 3.5 kg ribe, a istovremeno dovoljno malen da stane u
manji vrt, staklenik ili ak u stan.Kompaktan i lagan za koritenje
idelan je za uzgoj mlai ili kao dio veeg sistema. Sisitem je nizak
to ga ini pristupanim i jednostavnim za upotrebu.Zbog kompaktnog
dizajna uzgojni tank za ribe i tank za bilje moe proi kroz obina
vrata.Porodini sistem funkcionie na temelju podizanja i sputanja
razine vode sa automatskim sifonom, to ga ini uinkovitim i laganim
za odravanje.Ovakav nain uzgoja Vam omoguava uzgoj svjee ribe i
povra bez pesticida i u kontroliranom podruju, i to u urbanom
okruenju ili ak unutar stana ili kue.
Potrebno je voditi rauna o:
1. Razini vode u sistemu (o zavisnosti od veliine sistema).
Redovno se mora ubacivati svjea voda u sistem.
2. Temperatura- optimalna temperatura iznosi oko 20C.
3. pH vrijednost vode- treba isnositi oko 7, a optimalna pH je
7,8.
4. Koliini kisika u sistemu
5. Hranjenje ribe- u poetku izmedju 1-3% ukupne mase svih riba
po danu (3kg riba=30-90g/dan) Djelovi porodinog sistema:
Tank Poklopac (reetka)
Automatski sifon Pumpa i cijevi
Zrana pumpa BojlerKomercijalni sistem
U povrtlarstvu iz ovih sistema se moe dnevno ubrati dovoljno
biljaka da bi se zadovoljila potranja na tritu. Ovaj sistem je
dizajniran za kontinuiranu proizvodnju povra, 365 dana u godini.
Ukoliko uzgajate tilapiu to znai da e se berba vriti svakih 4 do 6
nedjelja.
Rast usjevaRast usjeva ovisi o vrsti ribe i o vrsti povra, koje
planiramo uzgajati. U akvaponiksu odlino uspjevaju krastavice,
grah, graak, pradajz, paprika, kukuruz, rotkvice, repa, kupus,
zelena salata, zelje, brokuli i dr.
U sklopu komercijalnog sistema postoje i jo neki djelovi:
Flow Aquaponics sistem prua puno ribe i povra za proizvodnju
kune hrane, obrazovanja i demonstracije sistema. Poinje sa F5 (
Fantastinom, zabavnom i svjeom fabrikom hrane). Za ovaj sistem je
potrebno dosta prostora, ulaganja i truda. Ovaj sistem osigurava
zdravu hranu bez pesticida, hemikalija, antibiotika i hormona. Ovaj
sistem je ist i uredan, zahvaljujui biolokom filteru, voda je svjea
i mirisna.
Vrt - Vrt e popuniti zalihe svoje porodice, preko 90kg ribe i
1,350-2,160 glavica salate. Ovo je odlian izbor sistema za porodicu
koja eli zapoeti akvaponiks uzgoj.
Family Plus - Velika proizvodnja kune hrane, dovoljno velika da
ete vjerovatno morati dodatno podjeliti s prijateljima ili
porodicom. Kao to je vrt, Family Plus je splav akvaponiks sistema.
On ima 4 bazena ribe, ali to je dvostruko vee od od vrta. Godinje
moe proizvesti 208kg ribe i 2,700-4,860 glavica salate.
Family Farm Market- Najvei proizvodni sistem kune hrane,
sposoban godinje proizvesti 390kg ribe i 6,900-11,500 glavica
salate. Trini sistem ovog sistema je veliki.Aerogarden sistem
Ovaj izvanredan AeroGrow kuhinjski vrt e napraviti sve za vas.
Sve to trebate napraviti je ubaciti sjeme u stroj i ukljuiti ga. On
vam sam kae koliko vode trebate dodati, kada staviti hranjive tvari
(sve ukljueno), a mikroprocesor kontrolie sve ostalo, ak i koliinu
svjetla potrebnu biljkama.
Vae e biljke rasti tri puta bre nego u tradicionalnom vrtu.
Moete kupiti i dodatne komplete i saditi chilli, mini paradajze te
ostalo zainsko bilje s lakoom u malo vremena. Imajte vlastiti
kuhinjski vrt zaista u vaoj kuhinji uz minimum odravanja.
Ishrana riba u akvaponiksu
Hranjenje treba da bude svedeno na minimum tjekom prvih 1-2
mjeseca. Riba se hrani 5 minuta, ono to pojede u toku tih 5 minuta,
to je sve. Ne vie od 1 kaike na 20 riba dnevno. Ribe mogu preivjeti
nedjeljama bez hrane.
Voda e nakon nekoliko nedjelja postati zelena, to je uredu.
Nakon to voda u sistemu postane jasna, moete postepeno poveati nivo
hranjenja, obraajui panju na to da riba jede samo 5 minuta.
Hranjenje se moe poeti, hranjenjem ribe dva do tri puta dnevno.
Isharana riba ovisi o tome da li su:
Mesojedi ( pastrmka, smu..)
Svatojedi ( ukrasni aran, som, tilapia)
Mesojedi zahtjevaju hranu koja sadri visok nivo proteina
(45-50%), a svatojedi zahtjavaju hranu sa niim procentom proteina
(32%). Mlaa riba zahtjeva vie proteina nego zrela riba.
F5 je fantastian sistem za poetnik ili bilo koga ko eli
postaviti mali, ali visoko produktivni aquaponics sistema. F5 moe
godinje proizvesti 46,5 kg ribe ribe i 900-1440 glavica salate,
drugih lisnatih usjeva ili raznog povra kao to su rajice, graha,
krastavaca i vie.
F5 je odlian sistem za poetnika i ini se idealnom uionicom
akvaponiks sistema.Mae li se riba staviti odmah u sistem?Da.
Da li akvaponiks sistem ima miris?Ne, akvaponiks ne posjeduje
nikakav miris.
Koliko ribe moe rasti u akvaponiks sistemu?Dobro pravilo je da
se zalihe oko 0,45 kila od akvaponiks ribe, dre u 20-40 litara vode
ili 1-2 ribe po 40 litara vode. Voda u sistemu
U akvaristici, najbitniji faktor je voda. Voda ima svoja fizika
(temperatura, boja...) i hemijska (kiselost, tvrdoa, koliina
otopljenih plinova) svojstva. Osvrnuti emo se na hemijska svojstva
vode poto se ona ne mogu ocijeniti pogledom i mirisom ve je za
njihovo mjerenje potrebno imati posebne testere (digitalne ili
analogne listie).
pH vrijednostpH vrijednost nije nita drugo nego koncetracija
otopljenih jona vodika H+ (predznak p znai negativni logaritam
koncetracije onoga to slijedi nakon p ? pH, pOH, p[neto]). pH skala
je izmiljena radi lakeg oitanja. pH skala je logaritamska, to znai
da voda od pH 9 ima 10 puta vie otopljenih 1+ jona od vode s pH
8.
pH skala ima raspon od 0 do 14. pH 7 oznaava neutralnu vodu. Sve
manje od pH 7 se smatra kiselom vodom, a vee od pH 7 lunatom.
Uglavnom sve slatkovodne tropske ribe se najbolje osjeaju kod pH
vrijednosti izmeu 6 i 8.
Nagle promjene pH vrijednosti vode utjeu na zdravlje riba, te
one ubrzo ugibaju. Problem nastaje i kod dugotrajnog izlaganja
povienom pH (iznad 8.5) jer su u takvim vodama puno opasniji duini
spojevi (nitriti).
Kako je pH vrijednost vode je izravno povezana s koncetracijom
ugljen dioksida (CO2) i karbonatnom tvrdoom (KH), pH moemo smanjiti
dodavanjem CO2, dodavanjem hemijskih sredstava (pH-) ili
filtriranjem vode.Poveanje pH moemo napraviti poveanom aeracijom,
koja e istisnuti CO2iz vode ili dodavanjem kemijskih sredstava
(pH+).
KHMeu hemijska svojstva vode spada i tvrdoa. Tu razlikujemo
"dvije tvrdoe": ukupnu (GH - General Hardness) i promjenjivu ili
karbonatnu (KH - Carbonate Hardness).
Ukupna tvrdoa oznaava koliinu otopljenih soli i minerala
potrebnih za ivot organizama u vodi. Izraava se u dH (1dH = 17.8
ppm CaCO3). to je manja vrijednost dH to je voda meka. Da bi se
tvrda voda omekala moe se nadolijevati destilirana voda ija je
tvrdoa 0dH. (Npr elite li od 100 l vode tvrdoe 20dH napraviti 10dH
potrebno je 50 l vode izvaditi i zamijeniti destiliranom vodom)
U akvaristici nam je zanimljivija karbonatna tvrdoa, poto
njezina vrijednost direktno utjee na pH vode. Visoka vrijednost KH
(izraava se u KH) djeluje kao zatita u promjeni pH vrijednosti vode
(to svojstvo zove se puferski kapacitet). to je vei KH, vei je
puferski kapacitet i tee je promijeniti pH. Za akvarijsku vodu je
najbolje da je KH vea od 4KH koja osigurava stabilno stanje pH.KH
smanjujemo dodavanjem CO2, sputanjem pH ili filtriranjem vode kroz
treset, a moemo je poveati pojaanom aeracijom vode koja istiskuje
CO2ili dodavanjem NaHCO3 (soda bikarbone).CO2Koliina otopljenog
CO2u vodi nam je zanimljiva u akvaristici jer je CO2potreban za
rast biljaka. No, ako je prevelika koncetracija CO2dolazi do
velikog pada pH vrijednosti (ispod 5), te ribe umiru. Premala
koncetracija CO2uzrokuje propadanje biljaka i mogue poveanje pH
vrijednosti preko granice od 9 to takoer dovodi do smrti
riba..Formula djelovanja CO2u reakciji s vodom:CO2+ H2O ->
H2CO3(karbonatna kiselina koja zakiseljuje vodu, te pada pH)
CO2takoer ima znaajnu ulogu u kruenju azota i odravanju
puferskog kapaciteta.
Koliina CO2vea od 50g/l izaziva guenje riba i smrt, a manja od
10g/l nije dovoljna za rast biljaka.
Poto CO2ne moemo izravno mjeriti, njegovu koncetraciju moemo
izraunati prema tablici mjerenjem pH i KH:
Iz tablice se da zakljuiti da bi za optimalnu koliinu CO2trebalo
pH drati izmeu 7 i 7.2, a karbonatnu tvrdou izmeu 4 i 10KH.
Zdravlje riba u akvaponiksu
Najbolja stvar koju moete uiniti da bi vae ribe u akvaponiksu
bile zdrave, jeste da ih hranite hranom visokog kvaliteta i da ih
drite u okolini bez stresa. Postoje tri vrste uticaja stresa na
zdravlje riba: fiziki, hemijski i bioloki.
Dodavanje urina u sistem Urin sadri ureu i urea razgrauje
amonijak, amonijak moe biti koristan izvor hrane za korisne
bakterije populacije. Ako uzimate bilo koju vrstu lijekova to ne
preporuuje da pokuate ovu metodu. Pored ovoga, postoji i druga
metoda tj. Stavljanje gotovog urea gnojiva kojim se uspostavlja
ravnotea da bi se stabilizovalo djelovanje bakterija.
Kada pokreemo novi akvaponiks sistem moramo se pobrinuti o
ciklusu nitrogenima. To je ustvari pretvaranje ribljeg otpada u
materiju koja se moe odstraniti ili je sesitem moe iskoristiti, ali
u sluaju akvaponiksa elimo da riblji otpad postane ubrivo za nae
biljke i elimo da nae biljke oiste riblji otpad, tako da e riblja
voda ostati ista.
CIKLUS NITROGENARibe daju amonijak i to je glavni nus produkt
riba. Dolazi djelimino od njihovih krga, i djelimino od njihovog
normalnog odlaganja vrstog i tenog otpada, i to je uglavnom
amonijak. U akvarijumu i dijelu za rast postoje dobre bakterije,
koje se prirodno pojavljuju. Postoje dvije osnovne grupe tipova
bakterija:
Prva grupa bakerija koja vri pretvaranje amonijaka u
nitrite,
Druga grupa bakterija koja pretvara nitrite u nitrate.
Te nitrate koriste biljke. Jednostavno reeno, riblji otpad biva
pretvoren u nitrate, i onda biljke iskoriste nitrate, a riblja voda
se u akvarijum vraa potpuno ista. Zakonska regulativa
Bosna i Hercegovina (BiH) ima vie od stoljea dugu tradiciju
uzgoja salmonidnih i ciprinidnih vrsta. U Bosni i Hercegovini
postoji 41 ribogojilita slatkovodne i morske ribe registriranih u
Ureduza Veterinarstvo BiH.
Postojei kapaciteti u akvakulturi danas su iskoriteni oko 75%, a
jedan broj kvalitetnih ribogojilita, zbog devastiranosti, oskudnih
materijalnih sredstava i problema oko imovinskih prava i
privatizacije koriste svega 35% kapaciteta. Proizvodi akvakulture u
BiH su konkurentni svjetskom tritu, a izgraeni preraivaki
kapaciteti omoguavaju jo kvalitetnije proizvode. Zbog kvalitetnih
hidroresursa, proizvodnih objekata, preraivakih kapaciteta,
dugogodinje tradicije (preko 100 godina) i educiranosti kadrova, a
uz pomo drave, mogue je vrlo uspjeno razvijati ovu granu
poljoprivrede.
Osim zahtjeva u pogledu zatite okolia, postoje i druge zakonske
obaveze i ogranienja koji se moraju uzeti u obzir kod predlaganja
najboljih raspoloivih tehnika u sektoru prerade ribe. Svi pogoni
moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu higijenske ispravnosti
proizvoda. Ovo moe imati znaajan utjecaj na okolini aspekt, kao to
su esta ienja, koritenje tople vode i deterdenata.
Posebna panja je posveena kako nita u ovom dokumentu ne bi bilo
u suprotnosti sa relevantnom zakonskom regulativom iz oblasti
sigurnosti prehrambenih proizvoda. Ribogojilita mogu biti uzrokom
zagaivanja ili smanjenja kvalitete vode kojom se opskrbljuju. Sva
ribogojilita u Bosni i Hercegovini isputaju iskoritenu vodu bez
bilo kakvog prethodnog tretmana. Mogui uticaji otpadnih voda od
uzgoja ribe ukl juuju kontaminaciju podzemnih voda i povrinskih
voda usljed isputanja efluenata ili veze sa dolaznim vodama iz
rezervoara za skladitenje. Elektrina energija uglavnom koristi u
svrhu rasvjete, te u pojedinim sluajevima za rad rashladne opreme u
kojoj se pohranjuje riblji otpad. Na taj nain potronja energije je
skoro nula po kilogramu uzgojene ribe.
Otpad se prikuplja i stavlja u transportni kontejner koji se
prazni prema ugovorenoj obavezi komunalne organizacije. Uklanjanje
otpada koji eventualno dospije u vode ribnjake, kanale, nasip,
puteve i ostala mjesta koja pripadaju ribnjaku vre uglavnom
zaposlenih koji rade na ribnjaku.
Najznaajnije riblje vrste u sektoru akvakulture u BiH su:
Salmonidne vrste: kalifornijska pastrmka (Oncorhynchus mykiss),
potona pastrmka (Salmo trutta fario ) i potona zlatovica
(Salvelinus fontinalis)
Ciprinidne vrste: aran (Cyprimus carpio), amur (Ctenopharyngodon
idella), bijeli glava-tolstolobik (Hypophthalmichthys molitrix)
Morske vrste: lubin (Dicentrarchus labrax), orada (Sparus
aurata) i zubatac (Dentex dentex) .
Najvie uzgajane riblje vrste u BiH su kalifornijska pastrmka i
aran.
S obzirom da se riblja hrana u cijelosti uvozi postoji
veterinarsko zdravstveni uvjeti za uvoz hrane u Bosni i
Hercegovini, a propisani su od strane Ureda za vetrerinarstvo BiH ,
a to su :
Da je hrana termiki obraena
Da hrana potie iz podruja slobodnih od zaraznih bolesti ivotinja
koje se ovom poiljkom mogu prenjeti
Da je proces proizvodnje pod stalnim veterinasrskim nadzorom
Da hrana ne sadri tetne ili nepoeljne tvari
Da je gore opisana hrana mikrobioloki ispravna
Da hrana u poiljci ne sadri tetne supstanici u koliinama veim od
dozvoljenih u Bosni i Hercegovini
Svi pogoni uzgoja ribe, ali i drugi iz prehrambenog sektora, bez
obzira na svoju veliinu, geografski poloaj ili proizvodni proces
moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu sigurnosti prehrambenih
proizvoda. Zakonska regulativa iz oblasti sigurnosti prehrambeni
proizvoda moe imati znaajan utjecaj na okoline uinke pogona za
uzgoj ribe, ali i drugih iz prehrambenog sektora. Na primjer,
zahtjevi u pogledu sigurnosti prehrambenih proizvoda i higijene
mogu uticati na zahtjeve u pogledu upotrebe vode za ienje opreme i
pogona, nameui u upotrebu vrue vode, tako da se pojavljuje problem
upotrebe energije za zagrijavanje vode. Sa druge strane, otpadna
voda je zagaena supstanicama koje se koriste u higijenske svrhe, za
ienje i sterilizaciju. Ova pitanja se kod identificiranja najboljih
raspoloivih tehnika moraju uzeti u obzir kako bi se osiguralo da su
zadovoljeni higijenski standardi, ali takoer uzimajui u obzir
kontrolu upotrebe vode, energije, te deterdenata i sredstava za
sterilizaciju.
Proizvoai ribe koriste usluge poljoprivrednih instituta i
razliitih lokanih veterinarskih stanica, kako bi odrali visok
kvalitet i zdravstvenu ispravnost svojih prouzvoda. Do sada nije
bilo izvjetaja o pojavi bolesti veeg razmjera. ista, ne zagaena
voda obezbjeuje dobru osnovu za uzgoj ribe visokog kvaliteta.
Strunjaci izvana su jedinstveni u miljenju da domaa proizvedena
riba ve zadovoljava standarde Evropske unije u pogledu kvaliteta.
Domaa proizvedena riba se, prema svojoj veliini, djeli na pet
kategorija, dok stanovnici BiH radije kupuju ribu manje
veliine.
U Bosni i Hercegovini su imenovane ovlatene veterinarske
laboratorije: Veterinarski fakultet Sarajevo, Veterinarski zavodi i
instituti u Mostaru, Banja Luci, Zenici,Tuzli, Laboratorija
veterinarskog fakulteta je imenovana referentnom laboratorijom za
virusne bolesti riba. Trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoji
zadovoljavajua opremljenost ovlatenih i referentnih laboratorija,
tako da nije mogue prema vaeim evropskim propisima, primijeniti
odgovarajue metode niti izvriti odgovarajue analize proizvoda
animalnog porijekla i prehrambenih namirnica. Kao posljedica toga,
kvalitet uvezene ribe je upitan i openito se smatra da je veoma
nizak to su faktori koje, ponovo da napomenemo, domai proizvoai
smatraju neravnopravnom konkurencijom.
BOLESTI
GLJIVINA OBOLJENJA, PLIJESAN, BAKTERIJSKE INFEKCIJE Gljivina
oboljenja su uglavnom neposredna posljedica bakterijskih infekcija
i jakog pada imuniteta s kombinacijom loe kvalitete vode te
nedovoljne filtracije. Columnaris Simptomi: - pamuaste naslage,
najee na ustima, poput vate, ire se na ostatak tijela - riba gubi
apetit i postaje letargina
Fin rot / raspadanje peraja
Rezultat je loih uvjeta u akvariju, loe filtracije i nedovoljne
cirkulacije vode. Simptomi: - raspadanje i nestajanje peraja,
vrhovi su tamni - kako se infekcija iri dolazi do korijena peraja
te na taj nain dolazi do samog tijela ribe i tada lijeenje postaje
neto tee i due Pop eye / ispupeno oko Rezultat je loih uvjeta i
nedostatka njege u akvariju. Simptomi: - nateeno ispupeno oko,
nerijetko i mutno
Dropsy / Trbuna vodenica
Ovo je infekcija koju je gotovo nemogue izlijeiti jer kad ju
primjetimo uglavnom je ve prekasno. Simptomi: - letarginost ribe -
gubljenje apetita - napuhnutost - nakostrijeene ljuskice po tijelu
- ovo oboljenje je esto popraeno ostalim bakterijskim oboljenjima
poput Columnarisa
Riblja tuberkuloza (Mycobacterium)
Ovo je bakterijsko oboljenje uzrokovano patogenom bakterijom
roda Mycobacterium, vrsta Marinum (bakterija koja uzrokuje
tuberkulozu kod ovjeka je iz istog roda samo druge vrste -
Tuberculosis). Ovo su zoonoze koje mogu zaraziti i ovjeka stoga je
izrazito bitno zatititi se od zaraze koristei zatitne rukavice.
Ukoliko se prenese na ovjeka nee napasti plua nego kou uzokujui
bolne ekceme koe koji ponekad mogu dovesti do amputacije odreenog
dijela zaraenog tijela, npr.prst i slino. Tee posljedice su
izrazito rijetke ali ne i nemogue. Poto je ovo unutarnja
bakterijska infekcija obino simptome uoimo prekasno. Osim promjena
na unutarnjim organima koja se oituju sivim flekama za ovo
oboljenje su karakteristini sljedei Uzroci ove bolesti su isti kao
i kod ljudske tuberkuloze a to su neodgovarajui uvjeti u akvariju,
pad imuniteta ribe, nedovoljna filtracija, jako bitno je napomenuti
i neodgovarajuu prehranu. Simptomi: - mravost same ribe, uvuen
trbuh, a ponekad suprotno razvije se trbuna vodenica pa je riba
napuhnuta, a ljuskice su joj nakostrijeene - gubitak apetita i
nemogunost gutanja hrane, beivotnost - specifino za ovu bolest su
irevi po koi ribe koji pucaju i za sobom ostavljaju otvorene i
inficirane rane najee na glavi i bokovima - promjena pigmenta ribe
- upala oiju i Pop eye.
Proljetna viremija arana
To je akutna kontagiozna zarazna bolest arana i nekih drugih
toplovodnih riba. Uzrokuje ju virus Rhabdovirus carpio. Ta je
zaraza izdvojena iz kompleksa bolesti obuhvaenog nazivom zarazna
vodena bolest arana. U naim krajevima se naee pojavljuje u oujku,
travnju i svibnju, ali postoji I mogunost pojave u drugim
mjesecima. Izvori infekcije su bolesne i uginule ribe, a bolest u
organizam dolazi putem krga. Od ove bolesti mogu oboljeti ribe bilo
koje dobi.
Simptomi bolesti
Inkubacija traje od nekoliko dana pa sve do nekoliko desetaka
dana i ovisi o temperaturi vode.Dua je pri niim temperaturama.
Bolesni arani se skupljaju kod dotoka svjee vode, miruju pri dnu
ili uz povrinu vode.Tamni su, imaju upaljen anus, proirenu trbunu
upljinu, egzoftalmus i blijede krge. Prilikom obdukcije mogu se
vidjeti krvarenja u koi, krgama, miiju, plivaem mjehuru i drugim
unutarnjim organima, zatim enteritis (upala ceijeva) i
peritonitis(upala potrbuice) koji mogu biti razlicitih karaktera
serozni, gnojni, krvavi.
Kontrola ispravnosti namjernica ribljeg porijekla
Cilj veterinarske medicine nije samo lijeenje ivotinja ve prije
svega zatita ljudi,zato vrimo kontrolu namjernica ivotinskog
porijekla koja ide u javnu upotrebu. Da nebi dolo do oboljevanja
ljudi od bolesti koje se prenose sa ivotinja na ljude to jest
zoonoze ili tetnim materijama koje se nalaze u namjernicama
ivotinjskog porijekla.
Riblje meso koje se koristi kao namjernica potie od morske ili
rijene ribe.Predstavlja cjenjenu namernicu, prije svega to je lako
svarljiva.Riba dolazi na trite u ivom ili mrtvom stanju.U ovom
drugom sluaju riblje meso je ohladjeno,smrznuto,sueno ili
soljeno.Riblje meso se pojavljuje na tritu I u konzervama ;
pasterizovanim , naj ee pod nazivom riblje marinade , I
sterilizovanim (trajnim) konzervama, od kojih je na naem tritu
najpopularnija sardine.
Riblje meso je lako kvarljiva namjernica najee ga izivaju
bakterije , od kojih neke vrste mogu izazvati kvarenje I na niim
temperaturama .Pored kvarenja I prisustvo parazita je znak za
higijensku neispravnost mesa.Paraziti u ribljem mesu su najee
ANISAKIS I MIXOSPORIDIA. Od bakteriskih toksina koje moemo nai u
ribljem mesu,naj znaajniji je onaj koji stvara bakteriska vrsta pod
imenom CLOSTRIDIUM BOTULINUM. Moemo nai uzronike
KOLERE,SALMONELE,LISTERIJE.
Od toksogenih metala koji se mogu nai u ribljem mesu naj
znaajnija je iva(Hg).Koja se putem industriskih odvoda isputa u
rijeke, jezera itd.,
Sljedei dio teksta smo uradili na osnovu intervjua sa mr. sc.
Sanin Tankovi dr. vet. med.(Ministarstvo vanjske trgovine I
ekonomskih odnosa,Ured za veterinarstvo Bosne I
Hercegovine)Kontrola ribe u Bosni I Hercegovini se vri na osnovu
plana praenja rezidua na godinjem nivou koji se dostavi do 31 marta
.EU odluuje o odobravanju plana.
Kontrolu ispravnosti namjernica ribljeg porijekla vrimo tako sto
uzimamo uzorke koji idu na razlicite labaratoriske analize.
Postoje dvije vrste uzoraka:
1) Slubeni uzorak
2) Vlastiti (vlasniki ) uzorak
Slubeni uzorak uzima veterinarska inspekcija.Broj I uestalost
uzimanja uzoraka je tano odredjen ili se donosi na osnovu plana
praenja rezidua .
Vlasniki uzorak vri se na hemiski sastav vode I 2x godinje alje
dio ribe na mikrobiolosku pretragu koju vlasnik arhivira.
Labaratoriska ispitivanja se vre u akreditovanim labaratorijama
koje ispunjavaju ISO-standard.
*Ispitivanje aspekata koji mogu dovesti do oboljenja ribe ili do
higijenske neispravnosti ribe za ljucku upotrebu :
-Mikrobioloko ispitivanje (uzimanje uzoraka vode,uzimanje
briseva povrsina u kontaktu sa ribom)
-Hemisko ispitivanje (hemikalije koritene za dezifekciju
,tretirana voda)
-Ispitivanje tekih metala (uzimanje uzoraka vode)
-Ispitivanje na prisustvo hormona ,antibiotika,promoter
rasta,boja I mikotoksina(hrana za ribe)
*Ispitivanje uzoraka ribe (dio muskulature tkiva ):
-Organoleptiko ispitivanje
-Mikrobiolosko ispitivanje
-radioaktivno ispitivanje
-prisustvo soli
-prisustvo tekih metala
-prisustvo biolokih ostataka
*Ispitivanje trajnih ili polutrajnih proizvoda od ribe
-Mikrobiolosko ispitivanje
U pocetku uspostave aquaponiks sistema veterinarska kontrola
bila ista kao i u komercijalnim uzgojima, medjutim kako bi vrijeme
odmicalo i ukoliko bi se utrdilo da ne postoji velika opasnost od
sirenja zaraznih bolesti te inspekcije bi se mogle reducirati.
Ovdje bi bilo dobro koristiti iskustva iz zemalja koja vec imaju
uhodan sistem i na osnovu tih informacija praviti analizu rizika i
smanjivati obim inspekcijarganolepticko ispitivanje
Ekonomska ulaganja I dobit izmedju akvaponije I standardnih
sistemaNajmanje ekonomsko ulaganje zahtjevaju otvoreni ribnjaci to
jeste iznajmljivanje ili kupovina bara najee za aranski uzgoj .Te
bare su nastale vjetakim ili prirodnim putem , najee se nalaze u
niziskim uslovima.U baru se stavljaju mladj teine 100 g gdije za
godinu se vri izlov primjeraka od 1000g.Da bi bili ekonomski
opravdani aranski ribnjaci treba da su povrine najmanje 0.30 ha.
Prema naim klimatskim uslovima lociraju se u ravniarskim podrujima
na nadmorskoj visini do 500 m. Za planiranje proizvodnje daje se
primer za aranski ribnjak povrine 9.5 ha i sportsko-rekreativni
ribnjak povrine 1.66 ha . Poribljavanje se vri aranskom mlai teine
75 - 150 g, odnosno, 100 g/komadu kao srednja teina mlai.Za ribnjak
treba planirati 15.000 komada aranske mlai po hektaru, odnosno,
15.000 x 9.5 = 142.500 komada ili 15.000 x 0.1 x 9.5 = 14.250 kg
mlai.Produkcija konzumnog arana koji se uzgaja do 1000 g/komadu,
iznosi sa gubicima 15.000 x 1 kg x 9.5 ha x 0.98 = 139.650 kg
godinje mla 100 g utovljeni aran za 1 godinu 1000 g ukupan prinos
1000 - 100 = 900 g prinos (hranjeni + iz biomase) = 139.650 kom. x
0.9 = 125.685 kg. prinos arana iz biomase 125.685 kg x 0.25 =
31.421 kg. prinos hranjenog arana 125.685 kg - 31.421 kg = 94.264
kg. hranidbeni koeficijent 2.70 kg hrane po kg prinosa arana ukupno
utroena hrana 94.264 kg x 2.7 = 254.513 kg.
Sastav hrane: 40% kukuruza = 101.805 kg 15% penica = 38.177 kg
20% soje = 50.903 kg 5% ribljeg brana = 12.726 kg 20% jema = 50.903
kg
Istraivanja kvaliteta vode su pokazala da je 92% rijeka i potoka
u BiH visokog kvaliteta i istoe. Ukupna duina rijeka je oko 10.000
km.
Najvei evropski izvori vode nalaze se u Bosni i Hercegovini.
Strunjaci procjenjuju da su kvalitet i temperatura odreenih tokova
idealni za proizvodnju pastrmke. Uzgoj pastrmke u rijenim tokovima
je jedan od skupljih ulaganja ali dugotrajniji I izdrljiviji .On se
gradi od betonskih ploa I reetaka kroz koje struji tekua voda ovaj
sistem ima jos jednu veliku dispoziciju u prodaji ribe. Zbog
strujanja vode riba je primorana na stalno pokretanje miia to daje
bolji ukus kozumnoj ribi. to se tie prinosa kaliformiske pastrmke
podaci su sljedei:
-50 kom. na 1 metar kvadratni
-7-8g mladzi za 6-8 dobije se 250 do 300gto se tie uzgoja ribe
kaveznim tipom on oprilike iziskuje naj manje ulaganja ali je zato
naj riziniji .Materijal od kojeg se prave kavezi nije dugog vijeka
pa se desavaju velike tete pri pucanju mreze koja su esta . Takodje
poplave prave veliku tetu ovim ribnjacima.
Akvaponija je u zlatnoj sredini sto se tie ekonomskog ulaganja.
vrstoa materijala je takodje u sredini na osnovu predhodnih sistema
.Stalni ekonomski gubitak jeste rad pumpe koja kontrolie
cirkulaciju vode unutar sistema I uvek mora biti prikljuena na
agregat zbog mogueg nestanka elektrine energije .Veliku ekonomsku
dobit ostvaruju biljke koje imaju ubrzan rast .Ovo je samo kratak
obazir na ekonomsko stanje I ulaganje u ove sisteme .Nismo vas
htijeli zamarati ciframa pa smo ekonomsko stanje iskazali u
sutini.
Prednosti i mane sistemaStandardni sistemAquaponics sistem
Uzgoj ribadada
Ugoj biljakaneda
Utjecaj mikroorganizama iz vanjske sredine na ribudane
Utjecaj hemijskih fakrota na ribudane
Utjecaj termikih faktora na rubudane
Kontaminacija mikroorganizmimadane
Potrebne vee koliine vodedane
ZakljuakNadamo se dasmo vam objasnili primjenu I rad akvaponiks
sistema.Nama e sutra biti jako drago ako se neko od vas pone baviti
ovim tipom uzgoja ribe I povra to nam jeste I krajni cij.Ovaj nain
proizvodnje po veini miljenja napravljen za sune prijedele mi se
nebi sa tim slozili u potpunosti zbog uzgoja biljak iji je razvoj
ubrzan ,ouvanja ivotne sredine .Naa draga Bosna I Hercegovina se
nalazi na takom geografskom polozaju da na nju utiu vie klima.Pri
umjereno kontinentalnoj klimi u zimsko doba je mogu klasian uzgoj
pod plastenicima nemoramo ribu smjestiti u zimovnike kao kod
standardnih sistema.Akvaponiks je nenadmaivo pozitivniji sistem za
razliku od standardnog prije svega zbog ekonomske dobiti koja je
mnogo vea ,data nam je iroka mogunost izabira lokacije .Akvaponiks
pruza veliku perspektivu u buducem sveckom privrednom I ekoloskom
razvoju.
Komentar:
______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________.
Komisija:_______________________
_______________________
_______________________
Ocjena:
1