-
1
Apsolutno zdravlje
SAVRENO ZDRAVLJE I DUG IVOT
Kako da pomognemo sebi i drugima?
PREDGOVOR Zaista je zauujue koliko se fundamentalnih odgovora
moe nai kada pokuavate da reite zagonetku dugog ivota i produene
mladosti. Prilikom svojih istraivanja otkrio sam u svemu to je
stvoreno jedan jednostavan plan kako se stvarno moe dostii taj
naoko nedostini cilj. Mi ljudi se nalazimo u jednom zaista zavidnom
poloaju. Mi stvarno moemo da ostanemo mladi veoma dugo i stvarno
imamo i mogunost da se podmladimo. Na alost, tu mogunost prepoznaje
i koristi veoma malo ljudi. Ovaj materijal treba zato da poslui
svima koji se usuuju da zamisle taj cilj; koji se usuuju da sanjaju
san o zdravlju i mladosti. Ona treba da poslui da jedan san postane
stvarnost. Veoma potujem ljude koji se usuuju da bace pogled preko
ivice svoga tanjira da bi videli da li se ono, to se svakome ini
normalno i svakodnevno moe uskladiti s njihovim iskustvom i
injenicama.Zar, onda, ne bi bilo dobro kada biste se i vi, dragi
itaoci, duboko i ozbiljno zamislili nad temom dugotrajne mladosti i
pitanjem kako bi se proces starenja stvarno mogao usporiti i ivot
produiti.
-
2
Iako ljudi vrlo brzo proiruju podruje svoga znanja, zaista
zauuje injenica da samo povrno, ali i sa tako malo stvarnog uspeha,
razmiljaju upravo o ovoj temi. Meutim, kao da se ispod povrine nae
prividne nezainteresovanosti ipak krije i neki strah, prikriveni
strah od starenja i prestanka ivota. Zar nije istina da taj strah i
s njime povezana beznadenost imaju i svoje opravdanje? Nomalno
starenje nije naime ba tako normalno kao to emo videti. Samo zato
to se to svakome dogaa i to niko ne uspeva da se toga oslobodi,
nije i dokaz da to zaista tako mora da bude! Zato emo na stranicama
ove knjige upoznati ljude i saznati njihove tajne, ljude koji su
uprkos svojoj dubokoj starosti stvarno ostali mladi i koji e to jo
dugo i ostati. Na temelju dananjeg stanja nauke jedna dugotrajna
mladost je postala veoma dostina. Da li ste se ve zapitali zato se
proces starenja tako istrajno, skoro nezapaeno i s tako zastraujuim
automatizmom odvija? Ne? Zato ne? Verovatno zato to ste se na taj
proces i sami ve navikli. Ali, postoji li neki opravdani razlog da
se moramo naviknuti na neto tako neugodno i neprihvatljivo? Svakako
da ne postoji ukoliko oveku stoji na raspolaganju neka alternativa,
zar ne? Zato su samo retki uspeli da raskinu okove te opteusvojene
navike u razmiljanju? Sasvim jednostavno, zato to niko ne moe
uspeno sauvati mladost i snagu ukoliko ne prihvati i ne primenjuje
odreena pravila i zakonitosti ovog naeg davno stvorenog sveta! Pred
oima nam stoji istina, koju veina ljudi previa. To je istina o
jednom posebnom sistemu ivota koji, ako se pravilno primeni, moe da
dovede do stvarnosti jednog istinskog podmlaivanja. Kada nas je Bog
u poetku stvorio, predvideo nam je veni ivot. Iako posle pada u
greh nemamo vie pristup drvetu ivota, ipak moemo uz potovanje
prirodnih zakona, koje je Bog proglasio, osigurati sebi jednu
dugotrajnu mladost. U treem delu ovog materijala baviu se mnogo
podrobnije pitanjem kako da svoje znanje sasvim jednostavno
ugradimo u svoj ivot i kako da sve to smo saznali praktino
primenimo.
-
3
Vano: pravo podmlaivanje, istinski antiaging, ne mora da
prouzrokuje visoke trokove da bi bilo uspeno. Prirodno podmlaivanje
trai samo malo razmljanja, usvajanja novih navika i iznad svega,
spremnosti na uenje. Kako bi, onda, bilo kada biste i vi, bez
obzira u kojim se godinama upravo nalazite, prihvatili priliku da
sve do svog vrlo dalekog ivotnog cilja ostanete stvarno mladi i
vrsti? Ili, naravno, da to ponovo postanete? Vi ete imati priliku
da vidite kako se taj cilj moe zauujue uspeno istvariti. Zamislite
samo sebi da nee biti ni teko ni nelogino da se ta zamisao korak po
korak i ostvari. Prilikom istraivanja za ovaj materijal dodatno sam
pregledao mnotvo spisa i informacija, ali sam ugradio svoja
vlastita iskustva sa ovom temom. Naravno, izvestiu vas i o
najnovijim, najsenzacionalnijim antiaging saznanjima savremene
nauke. O spektakularnim gentehnikim utopijama i hormonskim
manipulacijama i o tome koje nove vitamine, ivotne namirnice i
vrste sportova predstavljaju trend u bulevardskim medijima da bi se
sauvala mladost, govoriu takoe. Sve to je sada postalo jedno
ogromno trite. ovek bi mogao da stekne utisak da se neki uspesi na
podruju odravanja mladosti i zdravlja mogu postii jedino uz
ulaganje velikih materijalnih sredstava. Zar ta sredstva zasta mogu
da zaustave proces starenja? Ima dovoljno dobrih saveta i ima
dovoljno pametnih rei, ali jednostavno nedovoljno informacija kako
da se ova tema prirodno i praktino prenese u ivot. eleo bih ipak da
naglasim da ivimo u jednom veoma zagaenom svetu i da smo izloeni
velikom stresu tako da kod nekih ljudi uprkos najboljem nanu ivota
mogu da se pojave poneke opasne bolesti. Time samo elim da naglasim
da se ne moemo osloniti samo na svoja nastojanja, ve da nam je
potrebno da gajimo duboko poverenje u Boga i u Njegovu mo da nam
pomogne u borbi protiv bolesti i slabosti. Poto nas je Bog u Novom
zavetu pozvao da uvamo svoje telo kao svojevrsni hram Svetoga Duha,
treba taj poziv da shvatimo kao potvrdu da treba da usvojimo i nain
ivota u skladu
-
4
s pravilima zdravog i moralnog sistema ponaanja. Zato elim da
vam u ovoj knjizi prikaem kako da dostignemo taj apsolutno zdravi
nain ivota i ponaanja. Prof. Dr. Valter Fajt (Walter Veith) nam je
kao psiholog, geolog i zoolog putem svoje serije zdravstvenih
predavanja Zadivljujua otkria , koja postoji i na disketama, u
kojoj navodi savrene naune dokaze, prikazao koje su prednosti
zdrave ishrane i koje mane ima uobiajena ishrana i pokrenuo me je
da navedem i rezultate njegovih istraivanja koja nam mogu pruiti
savrene smernice. Svakome bih preporuio ta predavanja, jer nam
pruaju mogunost da saznamo mnoge vane podatke i nauna objanjenja,
koja se ne mogu nai u naruenim i izmanipulisanim istraivanjima,
koja u sadanje vreme preplavljuju trite. UVOD ovek prema starenju
ima jedan veoma udan odnos. Kao dete eli da veoma brzo odraste i
sazri, ali u poodmakloj dobi veina ljudi bi dala sve to ima da se
vrati u godine mladosti ili ak detinjstva. Kako je s vama? Sada ste
verovatno 30-40-50-60 godina stari. Moda se stekli i prve sede
vlasi, moda vam se u koa polako oputa, ulo vida slabi, pa niste
sprenni da se s time pomirite ili jednostavno elite da to due
zadrite sveinu svoje mladosti. Zar nam nisu oduvek govorili da ve
poetkom dvadesetih godina, dakle, kada smo tek potpuno odrasli,
poinje nae starenje? Ali, zato mora da bude tako? Dobro pitanje! Ne
postoji uistinu nijedan prirodni uzrok, osim masivnog nepoznavanja
tog podruja, kojim bi se mogla opravdati ta pojava! Pod uslovom da
prihvatimo odreena saznanja, sve ove pojave se mogu bez hemije i
hirurkog noa vratiti na poetnu taku. To je nova poruka i saznanje
koje vam nudi ova knjiga! Da, vae telo je sposobno za obnavljanje!
Proces starenja je u stvari mogue preokrenuti! Postoje dokazani
sluajevi ezdesetgodnjaka,
-
5
bez kose na glavi, kojima je kosa ponovo narasla, zahvaljujui
podmlaivanju koe na glavi. Naizgled nemogue se dogodilo: skoro
etrdeset godina stara ela bila je korak po korak popunjena novom
kosom. To u stvari dokazuje samo jedno, naime, da se ta stara koa
na glavi vratila u stanje koje je imala u dvadesetim godinama
ivota, da se podmladila! Da se vratila u doba kada je to nezadrivo
ispadanje kose i zapoelo! Vi ete u ovom materijalu doiveti i stvari
koje e uiniti da se promeni vaa slika sveta, koju ste godinama
stvarali. I to i jeste moja namera! U najmanju ruku mora se
reformisati potpuna slika procesa starenja koji ste sebi zamislili.
Dosta ve s nepotrvenim naklapanjima o starenju i bolestima! Istina
o tome nas podmlauje i upravo ono to stvarno deluje i podmlauje u
krajnjoj liniji je ono to i treba uzimati u obzir. to ranije
zaponete primenjivati metodu (trei deo), to ste neoptereeniji u tom
trenutku, to ete bre postii uspehe i to e vam biti potrebno manje
strpljenja. Ve prema tome koliko ste sebe prisilili da se upustite
u ovaj proces podmlaivanja, bie vam potrebno vie li manje
istrajnosti i volje da sebe zadrite na putu novog naina ivota i
sticanja nove mladosti. Ako ovek duboko pronikne u ovu temu, brzo e
ustanoviti da je uprkos mnogostukim podrujima na koja se ona
odnosi, ona genijalno jednostavna, iako zahteva prelaenje kroz
mnogobrojne uzastopne faze. Upravo zato je ovaj materijal zbog
preglednosti podeljen na tri potpuno odeljena dela i nivoa. Prvi
deo obrauje problem starenja i sam njegov proces. To je deo koji
razjanjava i degenerativni karakter savremenog naina ivota. Drugi
deo prilazi temi s mentalne strane, ali prikazuje i prirodne zakone
mladosti. Ovaj deo e vam pomoi da istrajete u prouavanju i da
sauvate zdravu motivaciju.
-
6
Trei deo se posveuje praktinoj primeni. To je deo koji nam je
najpotrebniji i o kojemu u stvari i najradije piem. Ovde knjiga
menja i svoj karakter, od knjige koja razjanjava postaje praktino
uputstvo koje vas vodi napred korak po korak. Drugim reima, prvi
deo se obraa mozgu, drugi je namenjen srcu, a trei sjedinjuje oba
prethodna u praksu proseca podmlaivanja. Posle itanja celog
materijala dobijate u ruke sva ljudima dostupna sredstva da
postignete svoj cilj. Upoznaete povezanosti i ne samo da ete ih
upoznati, ve ete imati u rukama podatke kako da na najlaki nain sve
to ste saznati prenesete u svoj praktini ivot. Informacije dovode
stvari u eljeni oblik. Ova infomacija dovodi i vas u va idealni
oblik i u idealnu sliku. Mogu da vam obeam da e se tu nai poneto za
svaki tip oveka, za svaki eljeni rezultat i svaku eljenu brzinu.
eleo bih jo jednom da naglasim da je unutranje zdravlje ije se
izraavanje vidi spolja na telu, najvanije i da ovek te spoljanje
manifestacije treba da koristi jedino zato da nadgleda i da
proverava svoje telesno zdravlje. Dogovor Jedan dogovor ipak moram
da postignem sa svakim od vas. To je u izvesnom smislu, ipak neka
vrsta uslova: Poneto od onoga to ete itati bie vam novo i
nepoznato, strano. Upravo zato vam pozivam da ono to sledi,
propustite kroz filtere svog zdravog razuma. Moda e biti neophodno
da neto od onoga to znate odbacite, da prepoznate nove slojeve
znanja koji su se daleko bolje pokazali u praktinom ivotu. Nema u
stvarnom smslu te rei nita stvarno novo da se naui. Morate samo
prepoznati kao staro ono to vam se prua kao novo, jer sve to zaista
morate da nauite i nije stvarno novo. Na alost, ove nove- stare
istine se esto potiskuju ili ismejavaju, jer mi iznad sebe imamo
podruja moi koja se iz svojih vlastitih interesa
-
7
trude da oveanstvo sazna to je mogue manje o zakonima zdravlja
da se ne bi tako brzo umnoavalo i da bi krugovi kojima pripada
farmaceutska industrija mogli da umnoavaju svoja bogatstva. Zato
njihovi medikamenti priguuju neke simptome, ali zato stvaraju nove
bolesti , tako da farmaceutska industrija moe da prouzvodi sve nove
nove lekove i stvara sve vei dohodak. U ovoj knjizi radi se samo o
tome da se ljudima pomogne da pravilnim nainom ivota postignu ili
sauvaju zdravlje i da naue na ive u okviru zdravog sistema ivota.
OBJANJENJE: TA ZNAI STARENJE? Mladost se sama odrava ukoliko joj
sam ovek ne stavlja na put nikakve prepreke! ovek je uspeo u skoro
svemu to je sebi postavio kao cilj, samo jedno nije uspeo da rei:
problem starenja koji ga titi. Taj jedan jedini oajniki teret i
jedino strahovanje ljudskog roda. Zato teret? Zato to su starost i
njegove posledice tako neugodne! Jedno, na alost, nismo ni u koli
uspeli da nauimo: sveopti zakon uzroka i posledice. Taj jedan
jedini zakon ini da ljudi stare, jer to ovek seje to mora na kraju
i da poanje. Na alost mnogi ne znaju ta e ponjeti, jer ne znaju ni
ta seju. Sa druge strane, upravo taj zakon, kada se pravilno
primeni, moe nas i podmladiti. Stariji ljudi slabije vide, slabije
uju, ulo mirisa poputa, sve je nekako maglovitije oko nas, ak se
ini da je i naa drutvena vrednost u opadanju. Kao da ljudi oveka
vie ne uzimaju tako ozbiljno kao nekada. Osim toga, nekako kao da
nas sve boli. Svakako da to nisu nikakvi privlani izgledi. Nismo
tako ni planirali da bude. Star i lomljiv da bude, nije nikakva ala
prirode, ne, to je krenje prirodnih zdravstvenih zakona! Nesvesno i
nenamerno
-
8
krenje! Sve to ivi u skladu s prirodom ne doivljava probleme
starenja i propadanja u takvoj meri i na takav nain! Sva stvorenja
u slobodnoj divljoj prirodi ive sve do kraja svog ivota kao
sposobna i zdrava bia, u stvari niko nje u stanju da prepozna
starost mnogih divljih ivotinja jednostavno zato to se ona i ne
primeuje. Ponekad se pomaemo time da im brojimo zube ili neto
slino. Ili, da li ste ve videli neku irafu koja hoda sa tapom ili
elavog lava koji nosi naoare? Da li sre videli gorilu koji pati od
hemoroida i medveda koji ima astmu? Ne, bolesne ivotinje se mogu
videti samo u zoolokom vrtu ili tamo gde zajedno sa ovekom dele
istu ivotnu sredinu. Kada ivotinje dostignu svoju najdublju
starost, tada sve se sve dogaa vrlo brzo i one odlaze. Samo jedno
ne ine: ne propadaju polako kao ovek. Kod njih to ide brzo, jer ive
u skladu s redom stvaranja, koji se veoma razlikuje od sistema po
kojem ive takozvani civilizovani ljudi. ovek je dodir sa zdravljem
i poznavanje zdravlja rtvovao svom intelektu umesto da ivi u
savrenom skladu s njegovim zakonima. ivot je postao polagano
samoubistvo. Kako je to mogue i otkada se do dogaa? Objanjenje ta
je starenje? ta se tu stvarno dogaa? ta se stvarno s nama dogodilo?
Mi smo se jednostavno samo civilizovali i ta civilizacija nam je
postala pravo prokletstvo. Ona je uinila da smo iskljuili sve svoje
prirodne instinkte. Instinkt je u stvari isto to i zdrava
intuicija, prepoznavanje svega to je prirodno i u skladu s
prirodom. Civilizacija je sa svoje strane vetaka i strana prirodi,
skoro uvek suprotna prirodi. Prirodne potrebe su zamenjene vetakim
potrebama, koje kao posledicu imaju trajno samounitavanje. To je
jedna vrsta kolektivnog samoubistva.
-
9
U meuvremenu ljudi su otkrili da je sve to jedna vrsta bolesti.
Tu bolest strunjaci pravilno nazivaju civilatoza. Civilatoza je
stvarno opis jedne savremene bolesti, bolesti koju su ljudi sami
nesvesno i nenamerno izazvali, bolesti koja spreava ljude da
dostignu svoj cilj da ive kao zdrava i mladolika bia. Civilatoza je
jedan opti pojam za oko 250 raznih smrtonosnih bolesti od kojih
ljudi umiru. Meutim, moe se navesti oko etrdeset hiljada raznih
bolesti od kojih ljudi mogu da obole, ali od kojih ne umiru. Divlje
ivotinje i divlji ljudi poznaju samo pet bolesti. Meutim, kasnije
emo vie o tome govoriti. PRVI DEO Civilizacija nije nita drugo nego
jedan tanki nanos boje, koji prva kia moe da spere! (August Rodin,
francuski umetnik) Pre nego to se pozabavimo prirodnim, biolokim i
pravim programom antiaginga, vano je da shvatimo kako stvarno
izgleda proces starenja. Zapravo nam posmatranje samog problema nee
mnogo pomoi, ali nam je neophodno da bismo shvatili njegovu
problematiku. Mi u stvari tragamo da reenjem problema starenja, al
moramo zapoeti svoje istraivanje na pravom mestu. Kakav je to
proces koji nas od ivahnog mladia i devojke pretvara u oronulog
starca i nemonu starcu? Prvo da navedemo simptome te bolesti, da je
tako nazovemo, jer sve to se u procesu starenja odigrava veoma
slino simptomima neke bolesti. Evo jednog malog prikaza:
Arterioskleroza, tromboza, alergija, rak, reumatizam, djabetes,
artroza, prostatitis, hemoroidi, parkinson, alchajmer, gljivina
oboljenja, paraziti, smetnje u krvotoku, ispadanje zuba, ispadanje
kose, seda kosa, bore, visok krvni pritisak, osteoporoza,
krivljenje
-
10
kime, problemi sa meuprljenovima, karijes, proirene vene,
lomljivi nokti, umanjeni libido .... Nema nikakvog smisla sve te
probleme navoditi po imenu, poto ja i vi nikada neemo doi u dodir s
njima ukoliko budemo potovali naela koja e biti predstavljena u
ovoj knjizi. Za nas e sve postati vrlo jednostavno, jer emo nauiti
da sve posmatramo potpuno drugim oima. Simptomi starenja su, dakle,
isti kao i simptomi ovih bolesti. Slabosti se jednostavno gomilaju
jedna na drugu. A onda, kada telo vie ne moe da izdri, kada iscrpi
sve svoje izvore, struja se jednostavno iskljuuje. Zato? Zato to
neko nije platio raun! Kakav raun? Ne znamo ni za kakve raune!
Bore, jetrene mrlje, opadanje kose, loi zubi, sve je to
predstavljalo znake upozorenja. Da bi sve te raune mogao da plati,
ovek mora da zna kako da se unapred pripremi i osigura. Veoma je
vano znati kako ovek treba da se ponaa, koje zakontosti se iza
svega kriju. Onaj koji bez znanja i bezbrino prolazi kroz ivot,
vrlo brzo e isprazniti svoj ivotni konto. Meutim, onaj koj eli da
postane zdravstveni milionar mora na vreme, unapred, da svoje
ivotne godine uloi uz velike kamate. Uprkos svem napretku nauke
starenje je postalo bre, iako se proseno oekivanje ivota povealo.
Meutim, takav dui ivot i nije neko naroito dostgnue, jer znai samo
due i polaganije propadanje i slabljenje u toku vetaki odravanog
ivota. Takvo vetako odravanje ivota u nekom pretrpanom starakom
domu i s njime povezano mazohistiko posmatranje svakodnevnog
vlastitog starenja svakako da nije neto emu bismo se mogli
radovati. Iz godine u godinu sve vie milijardi gotovog novca se
ulae u medikamente, samo da bi se taj proces obuzdao. Meutim, time
se uklanjaju, bar prividno, samo simptomi, a ne i njihovi dublji
uzroci. Samo kada se prepoznaju i proue uzroci neto e se stvarno
moi uiniti. Ali, kakve veze sve to ima s naom temom? Tano uzevi,
sve to ne osigurava totalno zdravlje i blistavu mladost predstavlja
samo
-
11
odugovlaenje i produavanje procesa starenja. ovek se raa zdrav i
ist, ali samo onda ako je majka u toku trudnoe ivela na odgovarajui
nain. U toku daljeg toka ivota, ovek se truje svakim zalogajem,
udisajem vazduha, ali i svakom zatrovanom milju. Zato? Zato to ga
niko nije obavestio ta treba da ini i kako da se ponaa! Na
televiziji se reklamiraju proizvodi, a ne zdravlje. Apoteke ive od
toga isto onako kao i lekari. Veina ljudi nema ni pojma ta se s
njima vrlo sporo dogaa i upravo to je tragino. A sve zajedno je u
naelu tako jednostavno i lako shvatljivo. Svako bi mogao da bude
savreno zdrav. Sve poinje, kao i sve ostalo u ivotu, pravilnim
razmiljanjem. Na temelju pravilnog razmiljanja usvajaju se nove
navike. Na temelju navika odreuje se sudbina. Jer sve to se ikada
uini ima svoj poetak u mislima. I upravo to je tematika drugog dela
ove knjige. Dananja medicina ini sve to je u njenoj moi, ali to
jednostavno nije dovoljno. Ona mora suvie esto da doivljava
neuspehe i poraze, zato to suvie komplikuje ono to je samo po sebi
tako jednostavno (nazvano kolska medicina). Medicina je tehniki
raskona, ali neto vie od ograniavanja tete beli mantil na alost
esto ne moe da postigne. Lekari pokuavaju da neto konzerviraju, ali
ne mogu da mu uliju ivot. Trebalo bi da i oni uzmu u svoje ruke
svoj telesni ivot i da ga zdravim sistemom ponaanja i uz Boju pomo
spasu od propasti. Bilo bi savreno kada bi ovek iveo gledajui
dovoljno unapred da nikada ne mora da zatrai lekarsku pomo. Kao to
je ve bilo reeno, nai lekari troe bezbrojne prekobrojne sate na
svoje pacijente. Oni sami spadaju u grupu koja ima najmanje ivotno
oekivanje (proseno 58 godina) i na alost esto ne mogu da pomognu.
Osim toga, alosno je to se samo bolesti prouavaju, iako bi bilo
loginije da se izuava i istrauje zdravlje. Naravno da morate
potraiti pomo lekara kada doe do telesnih problema. Ali, niste
obavezni da mu sve poverujete. Posluite se jednostavno svojim
zdravim razumom!
-
12
Naravno da i lekari imaju svoje asno mesto u naem svetu. ta
biste inae inili posle nekog tekog saobraajnog udesa bez hirurga?
Ipak, ovek mora da kae da medicinari, iako raspolau jednim visokim
akademskim obrazovanjem i irokim znanjem, nisu stekli u toku
kolovanja i sposobnost da prepoznaju ta je dobro za nae srednjerono
i dugorono zdravlje. kolska medcina, na mnogim podrujima potpuno
zastarela, polazi od pretpostavke da je prirodno da ovek bude
bolestan i da je u samoj njegovoj prirodi da stari. Meutim, moram
da kaem da je prirodno i normalno da ovek bude potpuno zdrav i u
blistavom mladalakom obliku. Postavite se jednom na neku raskrsnicu
i posmatrajte ljude koji prolaze. Tekim koracima i uronjeni u svoju
alosnu ogranienost idu svojim putem. A reenje naih telesnih
problema uopte ne bi bilo teko kada tu odgovornost ne bismo tako
olako prebacivali na ve preopretereene lekare umesto da se sami
potrudimo da steknemo neophodno znanje. Nita ne donosi i dalje
iveti normalno i civilizovano. Vi i ja se moramo postarati da sve
bude dobro, moramo preduzeti neto sa svoje strane. Mi se moramo
postarati za nove uzroke koji e dovesti do novih posledica, naime,
da izgledamo mladi da dugo ivimo. To je pravi proces antaginga. Vae
telo je jedna udesne i prekrasna maina, koja je potpuno obnovljiva
koja sama sebe podmlauje sama sebi pomae. Samo treba znati kako i
koje poluge treba pokrenuti da bi se to dogodilo. Tee postaje samo
u sluaju kada su organi neopozivo uniteni, ali ak i tada esto moe
doi do poboljanja. Sluajte sada paljvo ono to e vas intuitivno
pokrenuti i uiniti da u praksi primenite ono to ste nauili.
Eksperment
-
13
Pre nekoliko godina u dravi Arizona u Americi proveden je jedan
nauni eksperiment. U eksperment su bila ukljuena tri brana para.
Dve godine su iveli u jednoj vrsti biosfere, koja se savreno sama
obnavljala. Udisali su proieni, jonizovani vazduh i hranili se samo
biljkama koje su sami sadili. Sve je bilo savreno regulisano, pa su
imali mogunost da ive onako kako je to Bog od samog poetka
predvideo. Gerontolozi, strunjaci za prouavanje starenja,
medicinskog fakulteta u Los Angelesu su nakon toga pregledali sva
tri para i ustanovili da bi imali ivotno oekivanje od najmanje 160
godina kada bi nastavili da ive u ovoj istoj biosferi (dr Jack
Stockwell). Od stvaranja na dalje nema ni jednog jedinog razloga
zato bi ovek posle izvesnog broja godina morao da ostari telesno i
duhovno. Samo pad u greh i uskraivanje pristupa drvetu ivota su
uinili da nam je trenutno veni ivot nedostupan. Bog eli da nam tu
mogunost ponovo stavi na raspolaganje i to e se i dogoditi prilikom
Hristovog drugog dolaska onima koji su se u sva protekla vremena
odluili da stanu na Njegovu stranu. Meutim, ni sada smrt ne mora da
doe tako brzo, kao to se to mnogima sada dogaa. Ako sada ve
odmahujete glavom, mislim da ete jo mnogo puta i jo odlunije to
isto initi dok budete itali sledee stranice. Ve je 1915. godine
nosilac Nobelove nagrade dr Alexis Carrel dokazao da je sama elija
izvorno nanjena da veno postoji. Samo se tenost u kojoj pliva
degenerie. Ovaj genijalni istraiva odravao je jedno kokoije srce 28
godina u ivotu tako to mu je svakoga dana menjao hranljivu otopinu
u kojoj se srce nalazilo. Ova otopina je imala skoro isti mineralni
sastav kao i krv. Srce se savreno hranilo i rezultati razmene
materija su svakoga dana savreno uklanjani. Tek kada je dr Carrel
prestao da otopinu redovno menja srce je uginulo.
-
14
Ovo otkrie zaista ima veliko znaenje. Jer ono znai: kada se neka
elija savreno hrani i kada se rezultati razmene materija i otrovi
potpuno uklanjaju, elija ima izgleda na veoma dug ivot: Ne samo 67
godina kao kod mukarca i 76 godina kao kod ena u zapadnoj Evropi.
Ovde se nalazi klju problema i ova jedna reenica me oduevljava:
Savreno ishranjene elije i savreno uklonjeni otrovi i otpadne
materije znae veoma dug ivot! I ljudske elije su u stvari bile
besmrtne, kao to je objanjeno u smislu pada u greh. Meutim, bez
otpadnih materija i otrova i celo ljudsko telo moe veoma dugo da
ivi! Poznato je da su nae matine i polne elije praktino besmrtne.
Kako dolazi do toga? Jednostavno tako to telo ono to mu je
najvanije najpaljivije titi od otrova. Kada bi i ostale elije bile
na isti nain tiene, i one bi ivele nezamislivo dugo. ovek koji se
na savren i svojoj vrsti primeren nain hrani, svakako da bi imao
mogunost (naravno ne u potpunosti, jer se mora uzeti u obzir
genetsko naslee i zagaena okolina) da doivi biblijsku starost. Kada
bismo imali mogunost i kada bismo zaista uspeli da sve taloge koje
smo u toku godina nakupili uklonimo iz tela, bili bismo ponovo
mladi. Samo kako da to postgnemo? Hajde da idemo dalje i da svoje
oduevljenje bar za trenutak malo priguimo! Svaka bolest ostavlja
oveka u bar neto dubljoj starosti, u stvari ini da ovek stari. Lake
se moe razumeti ta je bolest i kako nastaje u odnosu na proces
starenja, ako bacimo pogled na ono to se dogaa bljkama.
-
15
Biljke rastu brzo i prirodno ako imaju na raspolaganju dobru
zemlju, mnogo svetlosti i dovoljno vode. Kvalitet ova tri faktora
ima neposredan uticaj na zdravlje i robusnost biljke. To su tri
esencijalna ivotna sredstva biljke, koja joj se moraju osigurati.
Isto je tako s nama ljudima. Telo je jedna visokorazvijena maina
kojoj je potrebno visokorazvijeno gorivo. Samo ne u tom smislu da
ovek mora da tri u apoteku i da kupuje veliku kolinu vitamina i
drugih dodataka. Tako neto nee nam doneti mnogo uspeha, ve i zato
to resorpcija tih materija zahteva postojanje zdravih creva. A njih
u stvarnosti malo ko od nas ima. Prvo se celi sistem mora
osloboditi tetnih naslaga. Normalni ovek je esto jo od roenja tako
zagaen otrovima i drugim tetnim naslagama, drugim reima tako je pun
ljake da vie nije u stanju da je se oslobodi. ta je to ljaka? ljaka
su hemijski spojevi nastali od nekada kiselih, a sada
neutralizovanih soli, koji su se nataloili u telu i u njemu
obavljaju svoj tetni posao. To znai, kada bilo ta unesete u sebe to
nije predvieno kao ljudska hrana, telo mora da uloi napor da se na
bilo koji nain oslobodi otpadnih materija. To je u prvom redu
zadatak bubrega i jetre. Meutim, ako ima suvie kiselina i otrova,
tada su i tkiva ugroena nagrianjem. Kao zatita od toga postoji u
telu takozvana ph-blokada, koja proputa samo kiseline od maksimalno
4,4. do 5,8 ph. Nai organi za izluivanje nisu u stanju da prerade
otpadne materije zakiseljene preko tog stepena. Nepreraene kiseline
moraju zato smesta da budu uinjene nekodljvima. One moraju da budu
neutralizovane, jer bi inae nagrizle tkiva (otkazivanje bubrega).
Telo mora u tu svrhu da rtvuje bazine minerale, odnosno osnovne
telesne materije, koje izvlai iz raznih tkiva. Poznato je da se
dogaaju snane hemijske reakcije kada se meaju kiseline i
alkalno-bazine luine. Tada dolazi do nastajanja mehuria i kljuanja,
a na kraju reakcije dobijamo razliite soli, u skladu sa
-
16
poetnom kiselinom i bazom. Naravno da takve materije nemaju ta
da trae u naem telu. ta se onda dogaa? Ovaj otrovni mulj oteuje
elije. Svakako da se seate gore spomenutih dugovenih, nezagaenih
elija. teta se izraava tako to te elije izumiru i to se javljaju
nove putem elijskog deljenja. Taj proces se zove mitoza. Naravno,
do sada je sve jo bilo u redu. Kada bi to predstavljalo kraj prie,
moglo bi se podneti. Jedna elija umire i druga dolazi na njeno
mesto. Meutim, problem je u tome to se elije ne mogu bezgranino
mnogo puta deliti i to se ee dele to je celi proces polaganiji i
obnova tee sporije. Kada se onda elija vie ne moe deliti ili se
deli suvie polako tako da se novi dotok zagaenja u celularnu tenost
vie ne moe podneti, tada je zauvek izgubljena. Ukratko reeno,
starenje je sasvim jednostravno hemijsko zaguenje. Hemisko zaguenje
na temelju zanemarenog, nesvesnog trovanja, koje se pokazuje u
obliku nebrojenih bolesti. Svaka takozvana bolest (potencijal
starenja) je kriza trovanjem (toksinemija); to znai da su se u krvi
nakupili toksini, otrovi, iznad prihvatljive granice; a kriza,
takozvana bolest (lokalno starenje) zamenjuje izluivanje. Prehlada
se pretvara u hronini katar; gripa dovodi do zapaljenja plua, a
zapaljenje plua moe dovesti do opasnog kraja, ako se izluivanje
zakoi putem medikamenata: (dr I. H. Tilden) Na koji nain ovi otrovi
izazivaju troenje elija i kako one stare? Koji su to u stvari
otrovi? Telomeri - tapin smrti Usmerimo prvo svoj pogled na
tehniko-fiziki proces starenja.
-
17
U unutranjosti elije postoji mehanzam, takozvani telomeri, koji
se zbog uticaja toksina vremenom troe i tako pretvaraju u
tehniko-genetske faktore starenja. Telomeri (grki telos kraj i
meras deo) su male zatitne kapice na poetku i na kraju hromozomskog
lanca. Ovi telomeri se nalaze u svakoj eliji unutar elijskog jezgra
i tite nasledno dobro. Posebno je vana, strunjaci su to tek nedavno
otkrli, funkcja ovih malih kapica. Oni su slini tapinu ili upaljau
na nekoj bombi i u toku godina se zbog istroenosti skrauju. On tako
postaju tapini starenja i smrti. Telomeri su delovi koji uvaju
eliju od izroavanja, izopaavanja. Meutm, svaki put kada se elija
zbog ljake ili istroenosti mora deliti, telomeri se skrauju. U
nekom izvesnom trenutku bomba eksplodira i elija umire. I ljaka
skrauje telomere. to su kapice telomera krae, to je krai i ivot
elije, a time i ivot celog organizma, celog tela. Svi mi smo u onoj
meri zdravi i mladi koliko su zdrave mlade nae elije. Ovaj proces
se najbolje moe uporediti s radom aparata za kopiranje. Kada elite
da kopirate neki dokument, sa svakim novim primerkom kopija postaje
sve blea i neitkija, sve manje lii na original. Nasledne
informacije u eliji isto tako postaju sve neitkije i loije sa
svakim novim deljenjem elije i mladost prolazi. Mlade elije se
mnogo ee i bre dele od starijih, a one su sa svoje strane ipak bre
od vrlo starih zagaenih elija. Meutim, na sreu postoji u naem telu
i jedan enzim koji se zove telomeraza. To je upravo enzim koji
prilikom svakog deljenja elije ponovo izgrauje kapice telomera i
ini da one ponovo rastu. Telomeraza je ujedno enzim koji ini da
elije raka i polne elije postaju dugovene. Dodavanjem telomeraze se
moe postii da se ivotni vek jednoelijskih organizama skoro
udvostrui. Meutim, to nije tako senzacionalno, jer se dogaa samo u
laboratoriji i to jedino kod crva
-
18
Meutim, elim da kaem da se biopostojea telomeraza, dakle,
telomeraza koja se proizvodi u jednom zdravom telu koje ivi u
skladu sa zakonima prirode, stalno umnoava i ima je dovoljno za
blistavu mladost organizma. Samo vlastita, prirodna telomeraza moe
nas na tom putu odrati mladima i sveima. Ovde se odigrava jedna
meuigra koju telo po svojoj mudrosti igra samo sa sobom i koja se
ne moe vetaki i isto tehniki imitirati. Meutim, moemo ipak
unaprediti zalihe i proizvodnju telomeraze u telu na sasvim
prirodan nain. Telo slobodno od ljake proizvodi vie telomeraze i
tako unapreuje svoju mladost. ta spreava proces podmlaivanja?
Gentehnika, hormoni rastenja (HGH), melationin i antioksidanti koji
nisu prirodnog porekla ne predstavljaju stvarne izvore mladosti.
Oni mogu samo neto osveiti fasadu, ali zaista nas ne mogu iznutra
podmladiti na elijskom nivou. Prema tome, ne moemo se osloniti na
tehniku i na nauku. One ne mogu da spee prolaznost mladosti. Jedini
raspoloivi put je da se osvestimo i da svoje telo oistimo i odrimo
istim. Zajedno s produenim ivotnim vekom oveka dolazi i do
civilizacijski uslovljenih sve veih oteenja i strukturalnih promena
najvanijih biomolekula:
peroksidacija masnoa oksidacija aminokiselina
umreavanje proteina (krstasto povezivanje)
Stvaranje eerno-proteinskih spojeva (saharizacija)
-
19
Umanjivanje aktivnosti enzima
Umanjivanje elijskog kapaciteta za uklanjanje otrova
Nagomilavanje elijskog mulja
Poveavanje oteenja DNA
Smanjena aktivnost reparaturnog DNA enzima telomeraze
Smetnje u sintezi proteina
Poveano stvaranje auto-antitela.
DNA u elijama trpi svakoga dana oko 55 hiljada pojedinanih
kidanja lanca, koji se moraju ponovo popravljati. Telomerasa veoma
uspeno titi nae DNA. Metodom koja se objanjava u ovoj knjizi sada
je mogue ponovo veoma uspeno zaustaviti propadanje elija. ta sada
moemo uiniti da svakoga dana sve vie i vie stranih materija ne
ugroavaju nae zdravlje? Kako bi se moglo spreiti zagaivanje elija
naeg organizma? Dokle god se budemo hranili i dokle god budemo
disali onako kako to sada inimo iie i dalje onako kako sada ide!
Ili, da se tanije izrazimo: sve dok ovek i dalje bude u tolikoj
meri uzimao neprirodnu hranu i dokle god bude nepravilno udisao
zagaeni vazduh, sve e i dalje ii kao to sada ide! ljake nastaju
tako to ovek uzima u sebe i ono to bi bolje bilo da uote ne uzima.
Poneke ivotne namirnice su toliko dobitno orijentisane, toliko
usklaene s obiajima potroakog drutva da vie ni same bakterije ne
ele da imaju posla s njima. A to sigurno neto znai. Pre nekog
vremena sam proitao neto veoma udno i neobino o problemima s kojima
se suoavaju
-
20
pogrebnici. Naime, posle pogreba se nekada moralo ekati
dvadesetak godina da bi se u isti grob mogao jo neko sahraniti.
Godinama s time nije bilo nkakvih problema. Danas vie nije tako
jednostavno, jer oni koji su nekada bili sahranjeni ne vraaju se
vie tako brzo u prah iz kojega su izali. Treba da prou mnoge i
mnoge godine dok se prah zaista vrati prahu i zemlja zemlji. Razlog
se krije u injenici da ni same bakterije ne pokazuju vie nikakvog
interesovanja prema telima koja su u tolikoj meri zagaena otrovima,
hemijom i medikamentima. Telo je svakodnevnim uzimanjem otrova
postalo iznenaujue dugotrajno odrivo, skoro mumificirano.
Zdravstvena svest prosenog potroaa, otrovna ljaka, u prvom redu
nastala kao posledica uzimanja medikamenata i otrova u namirnicama
kao da ponitavaju rad tih mikroskopskih delatnika i to ak i u
zemljama za koje smatramo da spadaju u zdravije. Mislim da nas to
mora pokrenuti na razmiljanje. Osim toga, veina ljudi jede suvie
mnogo i suvie gurmanski, to ponovo namee problem poveane
proizvodnje loih proizvoda razmene materija. Ljudi znaju na temelju
eksperimenata s pacovima, koji su morali da poste ili da manje
jedu, da su oni zbog smanjene proizvodnje proizvoda razmene
materija i otrova koji su s njome povezani iveli skoro dvostruko
due od proseka ili od onih koji su se obilato hranili. ovek je
stvarno putem reklama ili potroake groznice koju podgrejavaju
mediji postao duboko osvedoen da mu je potrebno mnogo da bi mogao
mnogo da stekne, ali nije tako u stvarnosti! Sasvm suprotno tome.
Onome koji se pravilno hrani, potrebno je manje i ima mnogo mnogo,
mnogo manje problema s time. Da bismo to jo jednom pregledno
objasnili: bez ljake i konzumnih otrova nema ni neprirodnog
starenja. I sasvim usputno, mi smo zaista za neto mnogo vie
stvoreni nego to je kratkotrajna potronja! Sada je vano za nas da
prepoznamo kako da uspeno spreimo zub vremena da nam ne izgricka
duinu naeg ivota.
-
21
Protivnik mladosti Protivnici te toliko eljene mladosti se brzo
mogu pronai. To su materije u naoj ishrani koje su neprilagoene
naim ljudskim potrebama, otrovne materije koje imaju ili mogu da
imaju negativno delovanje na elije naeg organizma. To mogu da budu,
na primer, i otrovne materije u nekoj biljci. Mi ih znamo, poevi od
oksalne kiseline (troi i neutralizuje kalcijum, ali je u presnom
stanju dobra za peristaltiku creva) u rabarbari i u cvekli (bolje
je umereno troiti) pa sve do otrovne cijanidne kiseline u gorkim
bademima i u manioku. Jedan mali primer delovanja cijanidne
kiseline: cijanidna kiselina se u telu asimlacijom i vezivanjem s
kalijumom pretvara u soni cijanid, tanije u kalijumcijanid, u
trgovini pozmat pod imenom cijankalijum. To je samo jedna od sonih
ljaka, koju inae nikako ne podnosimo. Ipak, biljni svet sainjava
jedan mnogo bolji deo ishrane od svih drugih takozvanih ivotnih
namirnica. Osim toga imamo i ve spomenute proizvode razmene
materija i otrove nastale razmenom materija, koji u telu stvaraju
neeljene naslage ljake kiselihsoli. ljake nastaju civilizovanim i
pogrenim navikama u ishrani. Svaki od nas se s njima suoava, na
primer, u naim supermarketima s njihovom preobilnom ponudom robe
svake vrste. To su totalna iskuenja za nae jadno ulo ukusa, zar ne?
Naa sredstva masovne komunkacije stalno pokuavaju da nam putem
reklame nametnu svoja pravila o tome ta treba da jedemo i ta da
pijemo. I ponovo iskuenje za nae ulo ukusa! I upravo zahvaljujui
reklami jezik vie stvarno ne zna ta je pravilna ishrana i ta nije.
Mozak se skoro hipnotiki hvata za reklamne predloge industrije i
trgovine i ruke kupuju ne razmiljajui. I ta preostaje osim
nekontrolisanog uzimanja velikih koliina hrane i istovremenog
izgladnjivanja kraj punih lonaca! alosno, zar ne? Da se slobodno
izrazimo, ovek se prejeda do smrti (stari) dok istovremeno pati od
velikih nedostataka u ishrani! Osea veliki nedostatak ivotno vanih
materija, nastalih i zbog zakiseljanja tla, iz kojega biljke vie
nisu u stanju da izvuku hranljive materije u neophodnoj koliini.
Hranljive materije, koje su, osim toga, prilikom uzimanja zagaene
svim otpacima razmene materija u ljudskom telu. Osim toga, ljudska
koa
-
22
u toku starenja postaje suvlja i tanja, slina papiru, zato to
anorganske (kisele) materije u vodi iz vodovoda, iz loe mneralne
vode i lanih dodataka mineralnih materija ne uspevaju da vodu unesu
i veu uz vezivno tkivo u organizmu. Obratimo se sada jo jednom
ukratko dobrim organskim materijama koje sniavaju nivo kiselosti u
organizmu. Organske, bioloke mineralne materije su samo materije
izvuene iz biljnih izvora. Anorganski minerali kao to su fosfor,
hlor, fluor i sumpor podiu kiselost organizma, dok organski
minerali kao to su kalijum, natrijum i kalcijum podu bazinost tela.
Telu je potrebno i jedno i drugo, ali putem sadanjeg naina ivota
teite potronje se nedvosmisleno prebacilo na najizrazitiji oblik
podizanja kiselosti. Posebno u biljkama minerali se pojavljuju u
organskom i koloidalnom, odnosno u monoatomalnom obliku. Dakle, u
bioprihvatljivom obliku! Mi, na primer, vidimo da se samo dobri
minerali mogu potpuno rastvoriti u vodi, dok se mrtvi minerali
taloe na dnu posude. Uzmite au soka od povra ili voa i ostavite je
da stoji. On e i posle dugo vremena ostati ravnomerno rasporeen.
Oni imaju i jedan elektriki, ivi, jonizirajui naboj, a on
polarizuje ono to je kolodialno. Meutim, rastopite neki mineralni
dodatak kao to je, na primer, umea tableta magnezijuma, u ai punoj
vode. ta se dogaa? S gornje strane, umi zapenueno, a s donje se
bioloki neprihvatljiv sloj taloi na dnu ae. Tano to isto se dogaa i
u telu. Mineral stoji neupotrebljen negde u tkivima. Kada se neki
viak anorganskih minerala deponuje u telu, tada se popujavaju mesta
na kojima bi se mogli deponovati ivotno vani minerali. Ali to nije
i jedini problem. Navodim vam sada jednu drugu sliku da bismo
osvetlili problematku denaturizacije. Prilikom jedne male etnje
sreo sam se na ulici s nekom starom gospoom. Imala je neto preko 70
godina i ispriala mi je neto to mi je ponovo potvrdilo da postoji
ova nezgoda. Ispriala mi je da je jo pre 30 godina, dok je vodila u
etnju svoje pse, primetila da kukuruz na njivama ima samo po jedan
klip. Sada je veoma uznemiruje injenica da danas svaka biljka ima
po dva li ak po tri klipa. Osim toga, razmak izmeu dve biljke je
sada smanjen
-
23
skoro na polovinu. Kada mi je jo kazala da je na mnogim
klipovima primetila izrasline sline raku, i ja sam bio uznemiren.
Biljka koja boluje od raka? Svakako da se nije moglo raditi o
pravom raku, od kojega se razbolevaju ljudi, ali je sigurno
pokazivalo u kakvom stanju se nalazi danas naa civilizacija. Biljke
se vetaki ubre i preubruju da bi se dobilo vie roda na manjem
prostoru. Posledica je da biljke postaju izloene parazitima.
injenica je da biljkama nje potrebna skoro nikakva hemijska zatita
kada se gaje na prirodnom, zdravom tlu, koje je bogato prirodnim
mineralima. Umesto toga, uvodi se genska tehnika i na taj nain
stvaraju novi, veoma teki problemi; igra se surova, nepotedna igra
s prirodom koja mora da ima svoje teke, dugotrajne posledice. I sam
ovek se hrani praznim namirnicama i zato postaje na isti nain
osetljiv prema bolestima. Osoba koja uiva prirodno zdrave namirnice
je mnogo otpornija od nenih izdanaka nae prenapregnute
civilizacije. Ona je sposobnja da postigne uspehe u radu, ona je
budnija, psihiki i fiziki stablnija. Koju starost bi ovek stvarno
mogao da postigne? Na poetku Biblije stoje napisane u 1. Mojsijevoj
6,3 esto pogreno shvaene rei da oveku stoji na raspolaganju samo
sto dvadeset godina ivota. Meutim, prilikom paljivijeg razmatranja
vrlo se brzo moe ustanoviti da je to bila samo jedna gorka Boja
konstatacija. Bila je to samo jedno s ljubavlju izreeno upozorenje
da danas tako sveopte prhvaeni nain ivota moe doneti samo
skraivanje duine ivota. Trebalo je, naime, tako kae Biblija, da
ljudi toga vremena ive do hiljadu godina. Biblija kao napisana Boja
Re ne stoji s tim tvrenjem usamljena i nepotvrena. U skoro svim
poznatim starim spisima nalazimo izvetaje da je postojalo jedno
vreme kada su ljudi dugo, veoma dugo iveli. I to zato, izmeu
ostaloga, to nisu bili u toj meri svatojedi kao
-
24
mi danas, ve su iveli u skladu s prirodom. Ti ljudi su bili u
daleko veoj meri povezani s Bogom i s prirodom nego mi danas, to im
je i donelo tako dobre rezultate. To je bilo, tako kau stare
knjige, zlatno doba oveanstva. Uprkos svemu i danas ima ljudi koji
ive u skladu s prirodom i zajedno s prirodom. I to utie sasvim
jasno i odreeno na duinu njihovog ivota. Postoje i celi narodi koji
u svom jeziku nemaju nijednu re kojom bi oznaavali starost, jer svi
njegovi pripadnici, bez obzira na starost, izgledaju mladi i svei.
Oni jednostavno ne pokazuju nikakve karakteristike starenja.
Nijedno stvorenje na zemlji nije tako alosno bolesno kao savremenii
ovek. I nijedno stvorenje ne kri toliko zakone svoje vlastite
prirode kao civilizovani ovek. I stvarno, poznajemo mnoge kulture u
istoriji overanstva koje su dostizale normalnu, zdravu starost od
minimalno stotinjak godina do 240 godina, na primer, Rusi u
Gruziji, neke plemenske grupe u Azerbejdanu, pleme Aksarka na
severnom Uralu, mali narod Hunza na istoku Pakistana, ili poneki
ljudi na planini Himalaja i u Tibetu, jedno indijansko pleme u
Ekvadoru, jedno malo selo na Siciliji, Titikake u junom, Peruu,
stanovnici ostrva Okinava i naravno Jermeni. Jednog slubeno
najstarijeg oveka otkrili su istraivai na jermenskom Kavkazu. irali
Muslimov je prema svojim dokumentima, rodnom listu, krtenici,
vojnoj knjiici i rodnim listovima njegove dece bio 167 godina star.
Umro je u 168. godini ivota. Jedan drugi dobro dokumentovani sluaj
je bio i sluaj dr Lee, koji je roen 1677. godine na kineskoj strani
planine Karakorum. Kada je napunio 150 godina dobio je dokument od
kineske vlade, kojim mu je ona estitala na tako dubokoj starosti.
Kada je dostigao dve stotine godina ivota, dobio je jo jednu
estitku. Posle toga je iveo jo novih 56 godina. O njegovoj smrti
1933. godine izvestile su sve svetske novine, meu njima i londonski
Tajms i njujorki Tajms. Na planini Himalaja, tanije u Tibetu, ima
monaha koji svi izgledaju kao mladii od 25 godina, bez obzira na
svoju stvarnu starost.
-
25
Meutim, to se sigurno ne moe pripisati njihovoj religiji, ve pre
svega injenici da ive na jedan poseban nain, da jedu malo, ali
pravilno, da sami uzgajaju svoje namirnice, i da znaju tajnu ivotne
snage. U pravilu, dorukuju kau od itarica, ruaju zrelo voe i
veeraju neto malo povra. Ne meaju meusobno razne namirnice, ve sve
jedu posebno. Izgleda da im sve to veoma dobro prija. Od vas niko
ne trai sada neto to vam se na kraju krajeva nee dopasti. Nadam se
da sve to treba da uinite nee biti teko. Pravila igre zaista nee
biti teka. Svakako da ulo ukusa nee biti niim uskraeno. Osim toga,
oseaete se vrlo brzo mnogo bolje u svom telu. Meutim, ni nain ivota
ovih prirodnih naroda nije potpuno savren. Ipak su ili su bili
beskrajno blie pravom cilju od takozvanih civilizovanih naroda. To
se moe videti i po injenici da ne poznaju takve pojave kao to je,
na primer, opadanje kose. Opadanje kose i elava glava zapaa se samo
u savremenoj civilizaciji. Prema tome, uopte nije istina kao to se
tvrdi da se takozvane nasledne bolesti mogu naslediti. Nasleuje se
samo sklonost prema stvaranju otrovnih nataloenih slojeva u telu.
Indijanci, Kinezi i svi ostali narodi poznaju ili nasleuju ove
karakteristike starenja samo zajednikim ivljenjem s belim ljudima u
naoj grandioznoj civilizaciji. Ljudi koji ive prirodnim nainom
ivota nemaju ove i sline probleme. ljake u telu, sada to ve znamo,
su stabilne nataloene neutralne soli, koje nastaju prilikom razmene
materija od odreenih prehrambenih sredstava. Ove nekadanje kiseline
moraju pre toga da budu neutralizovane alkalnim mineralima iz
kostiju, zuba i tako dalje. Odreene kiseline, koje nastaju od
odreenih prehrambenih materija, kao to su, na primer, sona
kiselina, neutraliu se preko kalcijuma u kostima i zubima, to kao
posledicu moe da ima osteoporozu i oteenje zuba. Odreene kiseline
gutaju sada jednostavno cink ili bakar tako da moe da se pojavi
elavost.
-
26
Ako jo uzmemo u obzir da se ljudsko telo od 30 do 35% sastoji od
najsitnijih minerala u koloidalnom obliku (atoma), onda se moe
shvatiti koliki je ovde potencijal neprimeen koji bi mogao da
uestvuje u nautralizovanju ljake. Ali, to jo ne znai da one mogu da
poslue samo kao dobra zatita od kiselina, ve i da se dragoceni
depoi minerala stalno izmova zamenjuju depoima ljake, koji ine da
telo postaje staro i ukoeno. Ovaj proces se odvija skoro nezapaeno.
Tek kada se posuda prepuni, ili na takozvanoj taki bufurkacije,
nastaje iznenada primetljiva bolest. To je takozvana toksika kriza,
drugi naziv za polaganu smrt, za bolest i starenje. Odreene
mineralne naslage bivaju tada unitene i to mpostaje vidljivo u
obliku negativnih simptoma. Dva faktora odreuju te simptome, to
jest, lokano odvijanje procesa starenja:
stepen nastalih naslaga ljake razliit sastav ljake
Bolest je lokalno starenje. Time je ona i super jasan dokaz
starenja ali i veoma znaajan faktor starenja. Zato se ljudi ale na
tako razliite smetnje, ve prema organu koji je napadnut, i koje se
mogu ukloniti samo u skladu s veliinom naslednih svojstava i
debljinom naslaga ljake. Sve to dovodi do takozvanog oteenja elija.
Ja sam ustanovio da, kada se govori o naslednim bolestima, da se
uopte ili veoma malo govori o nasleenim svojstvima od roditelja ili
ak daljih predaka. Nasleene bolesti su u stvari nasleene sklonosti
da se toksini i ljake lageruju u odreenbim podrujima tela. Na tim
podrujima nastaje onda jedno hemijsko oteenje, bolest. Ili, bolje
reeno, jedan lokalni proces starenja. Bazine naslage ili spremita
minerala su:
-
27
koa kosa krvni sudovi nokti tetive hrskavica zglobne kapsule
kosti zubi
Nestajanje mineralnih spremita je jedan drugi naziv za
nestajanje mladosti. Drski (za sada) slobodni radikali Slobodni
ragikali su izuzetno opasni proizvodi razmene materija u organizmu,
sposobni da brzo reaguju na prisutnost drugih materija i da se
spajaju s njima. Oni ubrzavaju proces starenja i propadanja
organizma. Imaju potencijal da nasledne osobine veoma oteuju tako
to direktno presecaju veze baza u DNK lancima. Ovaj radikalni oblik
kiseonika naziva se hiperoksid ili hidroksil. On ima sklonost da
privlai druge molekule i atomske elektrone. Ovaj proces je slian
ranju automobila. To dovodi do drugih problema i do preranog
umiranja. Kratko reeno, ove pojave su, osim ljaka, stvarni
protivnici mladosti i mogu oveku zaista da zagore ivot, ako nije
stanju da neto preduzme protiv njih. Meutim, mi smo sada zaista u
mogunosti da neto preduzmemo!
-
28
U obinim sluajevima se za reenje problema slobodnih radikala
preporuuju lovci slobodnih radikala kao to su vitamin E (i OPC,
vitamin B17). I to je dobro. Meutim, dolaze li te materije u
poslednje vreme tamo gde su poslane ili se gube u dungli civilatoze
negde na drugom mestu u telu? Koji su to, dakle, faktori koji ine
da prehrambene materije zaista postaju u pravoj meri upotrebljive i
korisne, dakle, bioraspoloive? Neko moe da guta velike koliine
vetakih vitamina, ali e oni najveim delom biti kao neupotrebljeni
ponovo izbaeni iz tela. Uz to, neki od njih mogu usputno delovati i
kao kancerogeni elementi u telu umesto kao lek. ivotinje u slobodi
nemaju potrebe za njima. Amerikanci imaju najviu konzumaciju
vetakih vitamina u svetu. Ipak, stoje tek na 25 mestu naroda s
najviim oekivanim ivotnim vekom. Istovremeno, pojaavaju slobodni
radikali i kisele ljake oksidativno jedni druge i tako nastaje
zaista snaan potencijal starenja. Oba faktora starenja nastaju u
odreenom smislu odvojeno jedan od drugoga, ali se meusobno
pojaavaju. Oni se ne zbiraju meusobno, ve umnoavaju. Kada se onda i
teki metali pojave na pozornici, postaje opasno. Naravno, sada nam
se postavlja i pitanje kako bi ovek najbolje, ali ne i najskuplje,
svakoga dana nabavljao dovoljno idealnih i prirodnih lovaca na
slobodne radikale, i kako da se pre toga oslobodi ljaka i otrova,
tako da ti prehrambeni proizvodi postignu najbolje rezultate?
Kiseli? Da li ste kiseli? Tako pitaju nekoga koji izgleda
obeshrabren. I zaista prezakiseljenost organizma veoma snano deluje
na raspoloenje i na psihu. Prezakiseljeni ljudi su esto depresivni
i suvie ozbiljni. Moda je upravo to i razlog da junjaci i ljudi
koji se preteno hrane bazama izgledaju veselije i vedrije od veine
severnjaka.
-
29
I vi svakako znate razliku izmeu nekog smirenog i ozbiljnog
severnoevropljanina i jednog temperamentnog junjaka, to se tie
slobodno izraene ivotne radosti, iako bismo samo mogli da
preporuimo disciplinu i red severnjaka. U svakom sluaju, ozbiljno i
natmureno lice ini oveka bar optiki starijim. Onaj koji se vie
smeje, jednostavno je zdraviji i ostaje due mlad. Kiselina ini
starim i natmurenim, to je dokazano. Sama re acidoza, bolesna
prezakiseljenost organizma, dolazi od latinske rei acidus kiseo.
Osim toga, elim da naglasim da kiseline u stvari ne smatram u
svakom sluaju tetnima (na primer, desno obrtanu mlenu kiselinu).
Meutim, one se u naem nainu ivota preesto pojavljuju, na ta
stavljam odluujui naglasak. Oko 85% nae hrane treba da deluje
bazino na nae telo, tako da bi se uspeno odrao mladalaki izgled.
Meutim, ipak se na naim tanjirima nae skoro 90% hrane koja deluje
kiselo. Odakle da znam da li sam i ja prezakiseljen u prepunjen
ljake? Postoji jedna brza i jednostavna metoda da bi se to
ustanovilo. Izbrojte svoje udisaje, koliko puta u jednom minutu
udahnete i izdahnete. Ako je u mirnom stanju ee od od 5 do 12 puta
u minuti (idealna vrednost), onda ste verovatno veoma civilizovani.
To sve zavisi od toga to telo ugljendioksid upotrebljava za
regulisanje pH-vrednosti. Kada je telo prezakiseljeno, onda mozak
zapoveda bre disanje, tako da se kiseli ugljendioksid bre izbaci iz
plua, poto upravo kod prezakiseljenosti i ukusnih obroka, bogatih
ugljenim hidratima, dolazi do njegovog poveanog pojavljivanja. To
je, osim toga, i jedan od dodatnih faktora zato se kod bavljenja
sportom bre die. Telu je neophodno vie kiseonika (i azota) i zato
mora istovremeno bre disati da bi se reilo toksinog ugljendioksida.
Dalji znaci su: sve, to se ne oseamo kao apsolutnu lepotu, istou,
sposobnost i mladost. Na isti nain i preesto pojavljivanje garavice
moe da nam poslui kao znak. U stvari, najvei broj takozvanih
-
30
telesnih neredovnosti moe se povezati s prezakiseljenou
celokupnog organizma. Prezakiseljenost ima, na temelju svih
posmatranja, sve generacije i sve drutvene slojeve u svojoj vlasti.
S izuzetkom nekih naroda! Ve dugo se zna da stanovnici ostrva
Krita, Okinave i June Italije stoje na elu liste bazinih naroda. Na
Kritu se ljudi u takvoj meri hrane uravnoteeno i u skladu sa svojom
vrstom, da skoro uopte ne doivljavaju sluajeve modanog udara,
sranih bolesti i raka. To i nije toliko zadivljujue, jer ti isti
mudri Kriani, kao i ve spomenuti Japanci i Italijani, hrane se
skoro iskljuivo namirnicama koje grade baze, uz dodatak veoma malo
onih koji stvaraju kiseline. Veoma primerno, zar ne? Kiseline
nastaju zbog:
upotrebe eera upotrebe kafe jedenja mesa (pomama za
belanevinama) upotrebe opojnih sredstava nadimanja zbog truljenja i
vrenja nedovoljnog vakanja i natapanja pljuvakom proizvoda od belog
brana stresa nemira zbog straha, ljutine, vike, depresije,
neraspoloenja pogreno primenjenog sporta industijski rafinirane
soli brze hrane pritiska
Ukratko: zbog udaljavanja od prirode! Pozitivni uzronici
nastajanja baza su:
uzimanje povra (osim prokolice)
-
31
uzimanje zrelog voa uzimanje presne hrane uzimanjhe salata
biljne belanevine ajevi biljni, ne crni ili zeleni biljni sokovi
semenje i oraasti plodovi ivopt bez urbe umereno, pravilno
bavljenje sportom, kretanje ljubav svei vazduh i svetlost prirodni
dodaci hrani
Ukratko: prirodnost vraanje prirodi! Kiseline pojedinano:
mokrana kiselina nastaje uzimanjem ivotinjskih belanevina i
propadanjem elija
azotna kiselina uzimanjem sira i turije Siretnba kiselina
nastaje uzimanjem slatkia i loih masnoa Sumporna kiselina nastaje
uzimanjem svinjskog mesa Taninska kiselina i hlorogena kiselina
uzimanjem crnog aja i
kafe Acetilsalicilna kiselina nastaje uzimanjem lekova protiv
bolova Oksalna kiselina nastaje uzimanjem rabarbare, spanaa
(umerena koliina bezopasna), kakaoa Mlena kiselina nastaje
telesnim prenaprezanjem Sona kiselina nastaje zbog ljutine, straha,
briga i stresa
Otrovi pojedinano:
nikotin
-
32
kofein boje sredstva za ienje kozmetika vetake arome sredstva za
konzervisanje zubni otrovi, amalgam teki metali razreivai
insekticidi, herbicidi, pesticidi, fungicidi ukupno ovek dolazi u
dodir sa preko 40 hiljada otrova
Ono to bubrezi i beika ne uspeju da izlue, to mora crevo da
izlui, Ono to oni ne mogu da izlue, moraju plua da izlue, Ono to
plua ne mogu da izlue, mora da izae preko koe, Ono to koa ne uspe
da izlui, vodi u smrt. (Iz kineske medicine) Razmislite o tome da
konana acidoza, odnosno prezakieljenje, znai unitavanje elija i
time i polagano izumiranje mladosti. Dovoljan razlog za nastojanje
da se taj proces uspeno zaustavi i da se preokrene. Mora se jo
napomenuti zbog jasnoe da nije ni svaka baza zdrava. Cijankalijum
je veoma bazian, ali i veoma otrovan. Isto tako nisu ni sve
kiseline loe; neke vone kiseline i desnoobrtana mlena kiselina su
veoma vane. udesna sredstva Postoji li zaista neko udesno sredstvo?
Zar ne bi bilo lepo kada bi zaista postojala neka udesna vodica
koja bi mogla da rei sve te probleme! Moda stvarno i postoji tako
neto, ovo ili ono prirodno sredstvo. Upravo to emo i uzeti u
razmatranje. Stalno se pojavljuju novi zdravi sokovi i ajevi, a oni
koji su stvarno zdravi imaju jedno zajedniko: svi su bazni i deluju
nasuprot
-
33
prezakiseljenju. Slino kao i bakina starodrevna domaa apoteka,
sa oblozima, kupusnim listovima i tinkturama. Te stvari su bogate
mineralima, bazine, esto bogate enzimima, i izvlae iz tela uz pomo
osmoze kiseline i daju zauzvrat upotrebljive minerale. Na taj nain
te dragocene stvari oslobaaju telo ljake. Meutim, to traje ponekad
suvie dugo, zato to je stanje akutno, i zato treba za proces
podmlaivanja upotrebiti bolje usmerena sredstva koja imaju vie
probojne snage. Pravo podmlaivanje deluje samo zajedno sa pravilnom
sistematikom i uzrono-posledinom vezom. Lako je shvatiti da
vitamini, enzimi i retki elementi, pored minerala i sekundarnih
biljnih materija, nalaze svoje mesto u telu jedino kada je to mesto
ve unapred pripremljeno za odgovarajue ienje, oslobaanje od ljake.
To je isto kao i kod preuzimanja kue. Ako stari, stanari ne
oslobode mesto, ne moe se niko novi useliti u kuu, odnosno u telo.
Zato je izuzetno vano, da se telo prvo temeljito oslobodi ljake,
jer e inae veliki deo vaih skupo plaenih dodataka ishrani zavriti u
toaletu umesto u vaim telesnim spremitima. Sa druge strane,
potpomau te lekarije, ali samo kada su nainjene u skladu s
prirodom, prirodno oslobaanje od ljake. Ipak danas i ja vidim da se
one nainom na koji se reklamiraju na tritu suvie jednostrano hvale.
Moramo biti veoma paljivi da te dragocene lekarije ne uzimamo samo
zato da zaepimo pukotine u staroj tali. Mnogo je uspenije, kada se
pre toga naini jedno temeljito proleno spremanje i ienje. Tada i
prehrambene materije mnogo bolje dolaze do izraaja. Uzmite, na
primer, kou, koja u normalnom sluaju, to bivamo zreliji i stariji,
postaje suvlja, odmaenija, i na povrini grublja i ispucanija.
Debljina koe se smanjuje i elastini sudovi degeneriu, a naboranost
koe postaje sve vea. Vezivno tkivo izgleda kao da se oputa.
Dvostruki podbradak, oputena koa i visei uglovi usana. Zamislite
sada sledee! Uzmete gips i meate ga s mnogo vode, tako da lepo
ostane tean. Uzmite sada jednu elastinu krpu i namoite je u teni
gips. Priekajte da se osui. ta se dogodilo? Krpa vie nije
-
34
posebno elastina. Da li je tako? Ali to nije nikakav problem
kada se radi o koi. Uzmete jednostavno neto preskupe antiaging
kreme koja se reklamira, namaete kou i priekate da deluje. Uskoro
sve izgleda mnogo glatkije. Ima u kremi dovoljno glicerina (on
isprva ini kou glatkijom, ali onda i suvljom i zavisnom od kreme)
da ak i suvu etiopsku zemlju izgladi. U najboljem sluaju sve te
kreme ine glatkijom povrinu koe, dok njena osnova ostaje suva kao
barut. Jedino to puca malo manje. Bolje je da temeljito operete kou
i da je oistite od grube neistoe. Tek tada mogu nekoliko kapi
hranljive rastopine da stignu na svoje pravo mesto i da uine da sve
postane zaista glatko i mekano. Onako kako i treba da izgleda.
Hranljiva tenost ne bi mnogo mogla da postigne da je bila
primenjena pre pranja i ienja koe. Mladalaka lepota dolazi i
iznutra i spolja Naravno da ja nemam nita protiv prirodnih biljnih
vitaminskih preparata i krema. Sve to ima svoje pravo opravdanje.
Meutim, vrlo esto se dogaa da svi oni udaraju samo u zidine tvrdih
blokada ljake. Prvo se moraju ukloniti blokade ljake, tako da se
istinska lepota iznutra moe pokazati i na povrini. Sve to je bilo
poznato jo starim Grcima i Rimljanimaq, Egipanima, u stvari svim
starim narodima hiljadama godina. Upravo zato su se oni negovali
iskljuivo baznim preparatima za negu koe, a ne kao danas kiselim
preparatima. Sredstva za negovanje, koja su u stanju da izjedu
nerajui elik na posudi za sapun, i te kako mogu da nakode i koi. Mi
emo kasnije malo tanije istraiti zato je pravilna spoljna nega tako
vana u procesu podmlaivanja iznutra. Nefretete, Kleopatra i najlepe
ene antike prale su kosu sokovima bobiastog voa i zemlje za pranje.
Nisu upotrebljavale nikakve kreme, jer im nisu ni bile potrebne. Te
ene nisu imale nikakvog drugog posla osim da izgledaju lepo i
negovano. To im je izgleda veoma uspevalo, ako se veruje njihovim
savremenicima.
-
35
Celokupna nega tela bila je orijentisana na baze i prema tome
prirodna i u skladu s prirodom. ak i ve spomenuti sokovi bobiastog
voa: naime, njihove organske kiseline su se pretvarale u baze izvan
tela i u telu. Kao primer: limunov sok je u ustima neverovatno
kiseo, ali u telu deluje visoko bazino, jer je bogat mineralima i
raspolae prirodnim, organskim vonim kiselinama. Sve te prekrasne i
udesne materije su ve tada spolja pomagale da se telo oslobodi
ljake, tako da postrane mnogo spremnije da prihvati tu pravu lepotu
koja dolazi iznutra. Jedna savremena telesna nega sa losionom za
tuiranje i amponom sadri uglavnom sodijum-lauret-sulfat (to je
obino sredstvo za ienje podova garaa iz 6o-tih godina devetnaestog
veka). Danas ono ima uglavnom kiselu pH-vrednost od 5,8. ponekad i
manje od 5,0 i potiskuje kisele telesne izluevine natrag u telo,
umesto da ih uklanja. To nije nikakva prava telesna nega. Osim
toga, ovek se mora mnogo ee tuirati i kupati, jer jednostavno nije
u stanju da se pravilno i prirodno opere. U prvom trenutku, takvo
sredstvo ini da koa spolja izgleda ista, ali da u daljem toku
postaje zavisna od takvih proizvoda. Da li je to sluajno? Osim
toga, i toliko esto spominjani zatitni kiseli telesni sloj je samo
zaostatak iz nenaunih izvora. Roen neposredno iz bubnjanja reklamne
mainerije koja eli da nam proda svoje nepotrebne i nekorisne
proizvode. Taj toliko hvaljeni kiseli zatitni sloj uopte ne
postoji. Ova pojava ima jednostavno svoj temelj u tome da telo
pokuava da se rei kiselina preko koe. Jadno telo uopte ne pokuava
da se preko kiselog sloja zatiti od uticaja svoje okoline. U
stvarnosti eli samo da se oslobodi kiselog otpada. To je samo
njegov pokuaj da se na svoj nain oslobodi onoga to mu smeta. Telo
upada u paniku zbog prezakiseljenosti, eli da sprei nagrizanje
tkiva, a sve to industrija ima da mu ponudi je da svojim sredstvima
za negovanje koe ponovo natera kiseline natrag u telo, umesto da
pomogne telu da se oslobodi kiselog otpada.
-
36
Da li ste znali da sve ide tako daleko da se prilikom izrade
sapuna iz sapunske luine vadi prirodni glicerin da bi se kasnije
upotrebio u kozmetici i u industriji. Sapunu se onda dodaje vetaki,
denaturisani glicerin koji je u stanju da kou uasno osui. Ako to
nije glupo, ta je onda? to se tie opasne kozmetike, treba ozbiljno
upozoriti na upotrebu mineralnih ulja iz nafte u obliku parafina,
parabena i vazelina (petrolatum) prilikom izrade krema. Sve se to
moe saznati na temelju itanja liste sastojaka. Oni su neverovatno
nezdravi i utiskuju se duboko u donje slojeve koe, tako i posle
mnogo godina posle upotrebe ostaju u telu. Ove hemikalije ine da
koa postane suva i oputena, unitavaju enzime, veoma su otrovni i
nagomilavaju se u jetri, koja zbog toga trpi osetna oteenja. Osim
toga, izazivai bolesti i gljivice uivaju neizrecivo u
civilizovanoj, kiseloj sredini savremenog potroakog drutva. Bebe
nemaju nikakav kiseli zatitni sloj i priroda ve zna zato. To je i
razlog zato naoare, satovi i nakit bivaju oteeni kiselinama koje
izlaze na kou, ve prema tome koliko se u neijem telu nagomilalo
ljake i otrova. Pravilna nega je uvek bazino orijentisana. Samo
takva prirodna nega ini da koa postaje lepa, mlada i zategnuta.
Ljudi antike nisu bili glupi. Danas vie niko nije u stanju da
piramide sagradi na isti nain. Ja bih ak rekao da je ovek u ta
davna vremena daleko vie znao ta je zaista dobro za oveka
pojedinca, u najmanju ruku u smislu ishrane. Danas, meutim,
obavetavaju nas nesebini mediji ta treba da jedemo i pijemo, kako
treba da se negujemo, i to sve prema uputstvima proizvoaa koji su
pre svega zainteresovani za profit. I to sve na nau tetu! Zatim,
ovek se ne nalazi u procesu razvitka, evolucije, ve izrazite
degeneracije. Kada onda u telu neto ne stigne tamo gde je trebalo
da doe, zato to se ve u tom delu tela nagomilao sloj otpada i
-
37
ljake, ili kada se ono to je telu neophodno nije ni unelo putem
ishrane, nastaje manjak, nedostatak. Ako nedostaje bakra, ili ako
on ne moe zbog ljake da se probije do svog mesta, nastaju sede kose
i bolovi u zglobovima. Ako nedostaje cinka ili on ne uspava da se
probije do svog mesta, ispada kosa, umanjuje se libido i sposobnost
zaea (sklonost koja se vrlo pojaava). Cink osim toga ima vanu ulogu
u deljenju celija, nastajanju DNA lanaca i u proizvodnji preko 300
enzima. Ako nedostaju fosfor, kalcijum i silicijum, stradaju u
odreenim okolnostima gustina kostiju i vezivna tkiva. Ako nedostaje
gvoa ili ono ne uspeva da se probije, tada moe doi do malokrvnosti
i slino. Meutim, kada se telo na odgovarajui nain oslobodi kiselina
i ljake, potrebna nam je jedna mnogo manja koliina tih prehrambenih
elemenata da bismo se snabdeli. To znai, to se telo bolje
oslobodilo ljake i to je istije, to se manje namirnica mora
doturati spolja da bi ovek ostao zdrav. To ujedno znai da e se sve
manje tetnih i otrovnih materija unositi u organizam putem hrane.
Tada bismo mogli da jedemo manje i da s tim u vezi uivamo u mnogo
boljim i primerenijim namirnicama boljeg kvaliteta. Bolje je
nasititi se manjom koliinom bolje hrane nego se hvaliti obiljem
pogrene i manje kvalitetne. Haos u preporuivanju prehrambene
vrednosti namirnica Preporuke o prehrambenoj vrednosti koju sadanja
nauka daje za vitamine, retke elemente i minerale veoma se
razlikuju, ponekad uz faktor 120 u onome to svaki ovek navodno
treba da uzima svakoga dana. Svakodnevno neophodna koliina vitamina
C je, na primer, jednom propisana kao 75 miligrama, dok je drugi
strunjaci podiu ak i na 1000 ili vie miligrama. Razlog je u tome to
uopte nije lako odrediti pravu koliinu, jer je svaki ovek fizioloki
toliko razliit i upravo zato toliko razliito reaguje da je svako
odreivanje prave dnevne doze stvarno nemogue. Nemogue zbog
razliitog stanja tkiva i popunjenosti spremita hranljivih materija.
Isto tako nemogue i zbog stepena zasienosti ljakom svakog organa i
svake pojedinane lezde. Vidimo, dakle, da nam preporuka ne moe
-
38
mnogo pomoi kada se trudimo da otkrijemo kakve su nae potrebe.
Meutim, kada budemo uzimali dovoljno onoga to nam priroda nudi,
neemo vie biti primorani da sebi postavljamo to pitanje. Priroda je
prebogato nama na raspolaganju i ona svakome od nas prua pravo
obilje hranljivih namirnica, tako da ne moramo uopte pitati koliko
i ega btreba da uzimamo. Jo neto: ukoliko je neka od naih lezda
prezasiena ljakom, dolazi do manjka hormona i pogrenog delovanja
organa. Kada je, na primer, pankreas zbog nedostatka hormona ometen
u svojoj funkciji, verovatno e vrlo brzo doi do pojave dijabetesa
ili starakog dijabetesa. To se moe dogoditi sa i svakom drugom
lezdom sa unutranjim luenjem. Takvim ljudima je potrebna jedna
sasvim druga mera i jedna sasvim druga preporuka dnevne koliine
vitamina i minerala newgo zdravim osobama. I upravo zato su te
preporuke nesigurne i prema mom miljenju potpuno nepotrebne,
posebno kada se uzme u obzir da nam se u rukama nalazi pravo
sredstvo, a to je znanje kako da uspostavimo pravu ravnoteu razmene
materija u svom organizmu. DALJI FAKTORI Otrovi koji razaraju elije
Kiseline i njihove ljake su najgori otrovi koji unitavaju elije.
Otrovi, kao to su teki metali i petrohemijski rastvarai unitavaju
enzime, koji su nam neophodni da bismo uopte mogli da preraujemo
vitamine. Bez enzima nema ni upotrebljivih vitamina i hranljivih
materija. Osim toga, vetaka svetlost unitava dragocene hranljive
materije na isti nain kao i elektrosmog, zraenje mobilnog telefona,
mikrotalasnih pei i stotine drugih aparata. Meutim, zdravo, isto
telo prepauje sve to vrlo dobro. Prema tome, ne treba troiti mnogo
vremena na razmiljanju o svim tim faktorima iz nae ivotne sredine.
Upravo zato to je takvo razmiljanje nepotrebno, nije ni predmet
prouavanja ove knjige.
-
39
Uopte ne bi bilo teko da se sve ovo provede u delo u ovo nae
moderno vreme. Meutim, problem je u tome to nam suvie malo pravih
informacija stoji na raspolaganju. Znaenje koloidalnih rastopina za
bioloki sistem Da li ste znali da velika veina preparata koje
kupujete u apotekama nema nikakvog stvarnog delovanja? To se dogaa
zato to organizam u koji se ponaa prema prirodnim zakovima moe da
prihvati i preradi samo minerale organsko-biljnog porekla i to samo
u koloidalnom obliku. Koloidalno znai da nam materije stoje na
raspolaganju u veliini atoma ili atomskog grozda i da imaju
elektriki aktivan naboj. Samo u tom obliku su zaista biopodnoljivi
i bioupotrebljivi. Koloidi u ivim tenostima su nerastopljive
najmanje estice minerala i metala ili sloenijih molekula, koje se
zbog svojih negativnih elektrinih naboja meusobno odbijaju i koje
se zato ne mogu nagomilavati u vee delie. to su sitniji ti delii
koloidi to je vea delatna povrina (povezana s veliinom
delia-koloida) i u njima sadrana energija. Sredina u kojoj se
odvija ivot naziva se koloidalna sredina. Danas ve znamo da su svi
ivi organizmi sastavljeni od visokostruktuisanih koloida ili tekuih
kristala i da je to temelj jednog snanog koloidalnog biokompjutera.
Tako nastale strukture tekuih kristala ureuju elijsku tenost, to
znai da suavaju entropiju raspadanje elijske tenosti i da oslobaaju
i uvaju energiju. Nauka o koloidima je mlada i malo se zna o tim
molekulima koji su nabijeni energijom. Kod svakog zdravog bia su
pojedinani korpuskularni delii krvi odvojeni. Oni se ne lepe ni
meusobno ni na zidove arterija i krvnih sudova. Ako se ugrozi
stabilnost tog sistema, odnosno, ako se umanji naboj tih
koloidalnih elemenata, nastaje opasnost po celokupni sistem. Ako
nestabilnost potraje, nastaju razliite bolesti.
-
40
Stabilnost sistema se naruava ishranom, uzimanjem mineralnih
soli i raznim vrstama stresa, na primer, izlaganjem
elektromagnetskim poljima svetiljki, televizora, kompjutera i tako
dalje. Anorganski minerali u otopljenom stanju pojavljuju se u
tekoj vodi za pie. Telo ne moe da upotrebi minerale u tom obliku i
oni se najveim delom ponovo izbacuju. Ostatak se ipak skladiti i
akumulira u telu. Zakreavanje u uznapredovanom stepenu je posledica
tog procesa. Proseni ovek uzima u toku svog ivota dovoljno
anorganskih minerala da bi se od njih mogla podii njegova kamena
statua u originalnoj veliini. (P. Flanagan) Za mnoge telesne
funkcije vani minerali moraju se, dakle, uzimati u organskom,
koloidalnom obliku, najbolje iz sveeg voa i povra. Kratko
objanjenje pojmova:
makroestini minerali su minerali u esticama koje su vee od
koloida. Oni se taloe u vodi ili zamuuju vodu kada se ona uzburka.
elije ih ne mogu upotrebiti bez nekog velikog napora, jer su suvie
velike. One su anorganske tj. nisu bioupotrebljive.
Organski upotrebljivi minerali su rastopljeni ili koloidalni
minerali.
Rastvoreni minerali su pojedinani ioni ili atomi, koji su
rastopljeni u vodi i koji se kao delii ne vide. Oni mogu da budu
anorganski ili organski.
Koloidalni minerali su veoma sitni delii materije s prenikom
manjim od jednog desetmilionitog dela milimetra. Koloidalni delii
se ne nagomilavaju u grozdove i rastapaju se u pojedinane atome ili
molekule sve dok su stabilni.
TonkaHighlight
-
41
Naa tkiva (70-90% od vode, kod starijih ljudi jo samo 50-55%
vode) sastoje se zajedno s belanevinama od sledeih minerala:
kalijuma, silicijuma, kalcijuma, natrijuma, magnezijuma, i fosfora.
To su materije od kojih se satroji nae elije u tkivima, enzimi i
hormoni. Osim toga, tu su i elementi u tragovima: hrom, mangan,
cink, gvoe, jod, sumpor, molibden i selen. Razlika izmeu minerala i
elemenata u tragovima je samo u tome to su ovi drugi potrebni relu
samo u malim koliinama. Sve ove materije moraju biti u
bioupotrebljivom obliku, u pravilnoj konstelaciji i nastale
prirodnim putem. Isto se to dogaa i sa vetaki izolovanim
vitaminskim preparatima. Oni ne mogu da deluju onako kako bi
trebalo, jer u tim komercijalnim proizvodima sekundarne biljne
materije, flavonoidi, vitaminoidi, enzimi i druge nisu sadrane. Oni
nisu potpuni i zato nemaju snage. Verovatno imaju i ti proizvodi u
sebi potencijal za stvaranje ljake. Jedna jabuka sadri u sebi vie
od 400 vitalnih materija. Naa civilizacija sa svojom najveim delom
prodanom naukom, nije u stanju da naini nita to bi bar liilo na
prirodni plod. Druge naune studije su ustanovile da davanje
spomenutih vetakih materija vie pogoduje nastanku raka nego to se
bori protiv njega. U stvarnosti to ovako izgleda: ako telo vie nije
u stanju da samo sebi pomogne, dozvoljava parazitima, gljivicama i
raku da te stvari obaviju kapsulama ili da ih prerade u toku
razmene materija putem stranih organizama, tako da postanu
potroljive ili bar nekodljive. Normalne, zdrave elije koje iznenada
ni zbog ega polude i ponu se nekontrolisano deliti, postoje stvarno
samo u bajkama. Da znate, upravo sam prodrmao jedno nauno osinje
gnezdo kada sam izjavio da rak jednostavno nije jedna ni iz ega
nastala nekontrolisana izraslina. Na alost, upravo tako glasi
pogreno miljenje dananje patoloke kolske medicine. Njime se ljudi
iz oiglednih i finansijskih razloga dre u strahu i neznanju. Neto
za vae lino ohrabrenje:
-
42
Rak nigde i nikada ne moe nastati u jednoj telesnoj sredini koja
ima pH- vrednost veu od 6,5. Ukoliko budemo potovali ove
zdravstvene predloge ova tema nee biti vredna razmatranja. Rak je
uvek jedna od opcija tela kada ono vie nije u stanju da se izbori s
otrovima i kiselou. To je jednostavno poziv u pomo. Danas znamo da
je tkivo raka uvek kiselo. ak i vie od toga. Naunici su ustanovili
da se odreene bakterije, virusi i gljivice na tim mestima
razmnoavaju i time prouzrokuju izrasline raka. Rak, prema tome, kao
svoj prvi uzrok ima prezakiseljenje. Ono onda lokalno izaziva
toksinu krizu, koja dovodi do bakterijskog napada i onda dalje do
nama ve poznate izrasline koju nazivamo rak. Rak je samo deponija
otpadaka. Ako nema prezakiseljnosti nema ni raka! Neeljeni
podstanari Ljudi jedva da u to veruju, ali nisu samo nae domae
ivotinje podlone napadima parazita. I sam gospodar dovoljno esto i
redovno dobija jedan broj parazita. Nisu to samo dosadne ui u kosi,
koje su se nekada pojavljivale u mnogim dejim vrtiima. Paraziti se
u ljudskom telu najee pojavljuju u crevima i ostaju dugo
neprimeeni. Dramatino je ovo stanje samo zato to je crevo tako vano
po nae zdravlje. Ukoliko je crevo optereeno ljakom, imaemo skoro
uvek potencijalni problem s parazitima. Najvei broj parazita u
crevima opstaje samo u kiseloj sredini. Naglaavamo da je tanko
crevo lako bazino i da je debelo crevo lako kiselo. Ako je crevna
flora uglavnom suvie kisela, dolazi do problema s parazitina,
gljivicama, loim crevnim bakterijama i ponekad s crvima. To se
dogaa mnogo ee nego to se misli (oko 50-80% stanovnitva je izloeno
bar najezdi gljivica). Ovi podstanari ine da u crevima dolazi do
jakog vrenja. Tako nastaju manje ili vee povrede, koje ni najmanje
ne unapreuju zdravlje iako se i to ponekad uje. Objasniu zato se to
tako odvija.
TonkaHighlight
-
43
Kada nastaju gasovi i kada se dugo vremena zadravaju, tada se
mogu u vlanoj sredini creva vrlo brzo pretvoriti u nagrizajuce
kiseline. To smo jo u koli nauili. Gasovi plus pritisak plus vlaga
jednako kiselina. Osim toga, ostavljaju te gljivice (Candida
albicans) svoje gadne otrove kao proizvod svoje razmene materija.
Acetaldehid i aflatoksini nastaju neposredno u ljudskom crevu. I
tako se ti toksini ubrajaju u vae vlastite prirodne otrove nastale
razmnenom materija, osim onih koji nastaju delovanjem miliona i
miliona gljivica. Zaista mi je ao, ako ete veeras loe spavati. Ali,
im budete proitali ovu knjiicu, im budete imali na raspolaganju
jednostavna sredstva i im ih budete primenili, tada ete mnogo bolje
i mirnije spavati nego ikada pre toga. Tada ete znati da se sve to
vie nikada nee vama dogaati. Lepo, zar ne! Prezakiseljenost izaziva
nedostatak minerala, to sa svoje strane ponovo podupire
prezakiseljenost, koja dovodi do pojave parazita, i do otrovnih
proizvoda razmene materija, kojima se telo posle toga jo jae
prezakiseljuje i truje. ivotno vane enzimske reakcije su na temelju
svega toga ugroene i prekinute. Svaka pojedinana taka se pojaava
pod delovanjem drugih, i sve to nije nita drugo ve trajno i
nezaustavljivo starenje. Moglo bi se zato kazati da se
civilizacijski faktori na mnogo naina meusobno pojaavaju. Isto to
vredi i za bakterije i viruse. Bakterije i virusi nikada nisu u
stanju da napadnu zdrava tkiva. One se mogu umnoavati samo u
bolesnim tkivima. Ovi najmanji od svih strvojeda mogu da nau svoju
hranu iskljuivo u bolesnom, ostarelom i ljakom zagaenom tkivu.
Medicinari Paster i Bernard su upravo zbog toga jo u devetnaestom
stoleu vodili otre bitke, koje su dugo vremena ostajale nereene.
Paster je bio osvedoen da su klice odgovorne za nastajanje bolesti.
Meutim, Bernard je mislio da su odgovorna prema bolestima neotporna
tkiva. Sukob ove dvojice medicinara se produavao godinama i tek je
na svojoj samrtnikoj postelji Paster priznao da je Bernard u
pravu.
-
44
Na alost na tom podruju medicina i dalje sledi Pastera, iako je
i on sam priznao svoju veliku zabludu. Gde se u telu okupljaju ti
razbojnici? Naravno da za ljake postoje omiljena podruja na kojima
se nagomilavaju i taloe. Mesta na kojima se te materije taloe i
nagomilavaju su vrlo razliita i zavise od nasleenih sklonosti
roditelja i drugih predaka. Da jo jednom ponovimo: nasledne bolesti
su nasleene sklonosti da se u odreenim delovima tela nagomilavaju
toksini. Upravo zato lie slike bolesti potomaka vrlo esto na slike
njihovih dedova i roditelja. To je i razlog to ljudi danas na
kolskomedicinski nain pokuavaju da unapred predvide i izraunaju
bolesti u porodici tako to e prouavati bolesti otaca. To se klasino
pokuava, na primer, kod raka. Jedan drugi primer! Deda je imao
velianstvenu elu, koja je zapoela da se pojavljuje jo u prvim
dvadesetim godinama njegovog ivota. Ista ta sklonost pokazala se
jednu generaciju dalje kod oca. Meutim, da je oatac imao bar malo
sree morao se taj simptom s majine strane genetski promeniti ili
bar oslabiti, prebaciti na sledeu generaciju ili ak pojaati. U
takvom sluaju mogao se sin ili unuk ve unapred radovati ranom
opadanju kose. Svi to znamo. Bilo koja telesna karakteristika se
dalje moe naslediti. Mama onda kae da su slatke ui naslee od bake,
a okice od tate. Meutim, ne nasleuju se samo spoljanje
karakteristike, ve i one unutranje. Na temelju toga nastaju onda
sklonosti prema odreenim simptomima. Simptomima kao to su opadanje
kose, loi zubi, slaba i oputena vezivna tkiva, alergije i mnogo
toga. Osim toga, to se moe pripisati i injenici da se, osim
opteproirene sklonosti prema nainu ivota koji pogoduje nastajanju
acidoze, u porodicama s generaciju na generaciju prenosi i sklonost
prema
TonkaHighlight
-
45
odreenim prehrambenim artiklima i nainu kuvanja koji postaje
prava porodina tradicija pothranjenosti, nedostajanja nekih
prehrambenih materija. To je sigurno jo jedan faktor u nastajanju
odreenih naslednih sklonosti. Mnogo je ipak vanija gentehnika
mustra nasleena od predaka, naime, sklonost prema lokalnom
nastajanju naslaga kisele ljake. U samim genima ne postoji program
nekog unapred oblikovanog procesa starenja, ve mu je uvek neophodan
neki podsticaj spolja. (dr Hartmuth Heine) Mukarac i ena se veoma
razlikuju u svom metabolizmu kiselih materija. Osim toga, ove treba
dodati i injenicu da se mukarci uopte bitno loije, muki, hrane. Kod
mukaraca je esto jo od malih nogu usaeno shvatanje kako treba da
izgleda ishrana, svojstvena mukarcu. Radi se o namirnicima koje,
tako se misli, daju mnogo snage. Meutim, upravo je to pogreno!
Snagu daje ono to prilikom varenja ne troi mnogo energije, ve
proizvodi i dodaje novu energiju. Mi emo se u treem delu ove knjige
posvetiti tim pravim, snanim i podmlaujuim hranljivim materijama.
Ali, da se vratimo razlikama u stvaranju naslaga ljake kod mukaraca
i kod ena! Mukarac po jednoj odreenoj shemi skladiti otpad razmene
materija tamo gde se nalaze najvei bazini mineralni potencijali. To
su na alost esto njegovo vlasite na glavi ili vezivna tkiva, ve
prema nasleenom tipu ljake. Zatim, u unutranje organe, pa u krvne
sudove i naravno, veoma esto u crevo. Onda dolazi do ispadanja
kose, do smetnji u sranom krvotoku, do debelih kobasiastih prstiju,
do podbuhlosti. I natekline su uvek siguran znak kisele
zatrovanosti. Telo panino pokuava da otrove u tkivima razvodni
nagomilavanjem tenosti. Na taj nain nastaju edemi, natekline. Neki
ljudi prerauju ljake potpuno nevidljivo u unutranjosti tela u
kamenje u organima (kamen u bubrezima i u ui), u bolove u krstima
(demineralizacija meuprljenova) i tako dalje.
-
46
Kamenac u zubima je jedna tvrda i spolja vidljiva ljaka bazine
pljuvake i kiselog jela. Sluajno sam posmatranjem ustanovio da se
odreeni tipovi ljake kod mukarca posle 25 godine ivota mogu ovako
podeliti: Tip 1 ima snanu kosu, najee manju kosmatost tela,
sklonost prema debelim prstima i manje nenim vezivnim tkivima, kao
i veu debljinu koe. Tip 2 se prepoznaje po opadanju kose i jasnijim
i otrijim konturama koe. Tip 3 ima manje primetljive spoljanje
karakteristike, meutim, prerauje nevidljivo svoje ljake u
unutranjosti tela u bolove u krstima, u probleme s krvnim sudovima,
u kamenje i tako dalje. Ova podela nije uvek potpuno jasna, jer ima
i mnogo meovitih tipova, ali je skoro uvek vidljiva. Ja sam je
nazvao tipovima civilatoze kod mukaraca. Kod ene, kod, dakle, lepeg
pola, ova podela ne funkcionie tako jednostavno zbog njenog stalnog
izbacivanja kiselina putem mesenog ciklusa. Treba dodati da neki
mukarci pate od esto nekontrolisane, nagonske sklonost prema
ejakulaciji, od takozvane prerane ejakulacije. I mukarac se, dakle,
oslobaa otrova, iako u manjoj meri, putem elakulacije. Pri kraju
treeg dela ove knjige ponovo emo se pozabaviti raznim tipovima
ljake i njihovim odlaganjem. Razliitosti u procesu starenja kod
mukaraca i ena Polovi imaju neto vremenski razliit proces starenja,
pa emo ga neto blie razmotriti.
-
47
Dok mukarac mora permanentno da izbacuje kiseline i da viak
skladiti, ena ima prednost da jednom meseno putem mesenog ciklusa
izbacuje ljake koje su se u meuvremenu nakupile u materici. Upravo
zato, bar statistiki, ene ive devet godina due od mukaraca. Upravo
je to i razlog da kod nekih ena dolazi do velikih kiselih
menstruacionih problema. ene su sklone da kiseline skladite u
svojoj mineralima veoma bogatoj sluzokoi materice. Ovaj kiseli bol
moe da bude veoma neugodan i predstavlja poziv u pomo eninog tela.
Zato treba biti veoma paljiv kada menstruacije postanu neredovne,
duge ili obilne. Telo time eli da upozori da su njegovi zatitni
kapaciteti iscrpljeni. Inae je sasvim prirodno da vezivna tkiva
slue kao meuskladita kiselina. Jedna od posledica je celulit.
Celulit nije nita drugo nego maleno neugodno skladite ljake koje
ovek ni sportom, iako se to esto pogreno tvrdi, nikako ne moe
ukloniti. ak ta vie, ako se suvie i na pogrean nain bavite sportom,
nastaje velika koliina mlene kiseline koja jo vie zakiseljuje telo
i pogorava stanje. Ipak postoji jedna vrlo uspena mogunost kako se
moemo suprotstaviti tom problemu, naime, takozvanim bazinim
kupkama. U treem delu knjige emo videti kako se to ini. Zgrene vene
se ne mogu izleiti, tako se bar govori. Meutim, i to su
civilizacijski uslovljene estetske mane, koje se mogu veoma brzo
savladati i to bez potpuno nepotrebnog i opasnog hirurkog noa.
Govorili smo o sluzokoi materice kao o zatiti od kiselina i kao o
skladitu kiselina. Moda se ovde moe potraiti objanjenje za mnoge
male i velike bolesti novoroenadi i dece, koje su oigledno dobili
ve prilikom roenja? Kod oba pola se moe zapaziti jedna oigledna
zajednika hijerarhija taloenja mineralnog otpada. Ono poinje u
krvi, zatim u masnim tkivima, zatim slede vezivna tkiva, hrskavica,
zatim miii, zidovi krvnih sudova, i na poslednjem mestu unutranji
organi, kod kojih srce i mozak poslednji dolaze na red. To se dogaa
paralelno s otapanjem i pranjenjem skladita hranljivih materija i
minerala zbog neutralizacije kiselina u vlasitu, vilicama,
hrskavici i kostima.
TonkaHighlight
-
48
CIVILATOZA Posledice svega toga se zovu jednim imenom
civilatoza. To je pokuaj dananje opte zdravstvene nauke da zlu koje
smo sami sebi prouzrokovali da neko ime. U ovoj shemi se veoma lako
zapaa hijerarhija u procesu taloenja ljake u tkivima. Setite se
samo kiselih kia koje padaju na drvee u naim umama. Potpuno isto to
se dogaa i u elijama ljudskog organizma, koje dobijaju suvie
namirnica iz kojih nastaju kiseline. Kisela kia spira mineralne
soli iz tla i neutralizuje ih. Stabla u umi ostaju bez donjih grana
i umiru. To je isto tako vetako meanje u savreno delo stvaranja kao
i starenje elija. Dozvolite nam da ovaj proces unitavanja ivotne
sredine vratimo unazad. NASLEENO ZLO Upravo smo se zapitali zato se
u celom svetu raa sve vie beba s neurodermitisom, ekcemima,
alergijama i oslabljenim organima. Svako tree dete se danas u
industrijski razvijenim zemljama raa obolelo od neurodermitisa.
Bolesti, kao to smo ve videli, ne nastaju jednostavno ni iz ega.
One najveim deloim imaju svoje uzroke u nekom prethodnom dogaanju i
u civilizacijski prouzrokovanom tovljenju. Meutim, kako bi jedna
neduna beba mogla da tako neto uasno donese sa sobom? Kada jedna
ena zatrudni, tada se oploeno jajace ugnezdi u sluzokoi materice.
Ali, ta se dogaa kada je sluzokoa materice zbog upotrebe sasvim
normalnih namirnica potpuno zagaena ljakom i dete koje raste u
majinoj utrobi mora devet meseci da raste u tako zagaenoj sredini?
Embrion, odnosno beba mora da strada zbog toga. Ne postoji nikakva
takozvana barijera placente. Otrovi se jednostavno s majke prenose
na dete. Nema protiv toga nikakve zatite, jer u prirodi takvi
sluajevi
-
49
industrijskog zagaenja ne postoje pa zato nema ni bilo kakvog
prirodnog izluivanja otrova ni zatitnog mehanizma. Jedna ena je u
mladim godinama, sve do svoje dvadesete, bolovala od zapaljenja
bubrega. Lekar, koji ju je leio, doao je zakljuka da e sve tekoe
nestati zajedno s prvim detetom koje e dobiti. I tako je i bilo.
Meutim, dete koje je donela na svet, sve do svoje 21. godine ivota
imalo je problema s mokrenjem, a kasnije su se tekoe neto umanjile.
Ta patnja, veroivatno posledica nekog toksinog procesa taloenja
ljake, verovatno se prenela nasleem. esto ujem da neka ena ne
dozvoljava sebi da u toku trudnoe pije alkohol ili da pui i9 to je
dobro. Meutim, smee od 20,30, ili vie godina upotrebe ivotnih
namirnica budue dete e preuzeti usput, nesvesno onoga to ini. To
svakako da nijedna majka ne eli. Ali, ko e joj to ispriati, ko e je
obavestiti!? Oigledno niko .... Kada elite da dobijete decu, ureite
sebi u seanje sve to stoji u ovoj knjizi. Ne moete svojim potomcima
nita bolje ostaviti nego poruku da svoj ivot provedu onako zdravi i
neoptereeni koliko je to god vie mogue! Ako decu ve imate, svakako
da e vam biti jo mnogo lake da svojim tienicima ostavite u naslee
veoma uspenu kuru za mravljenje, kuru za podmlaivanje. To bi bila
kola za ivot, a deca bi usput nauila da ne moraju da ine sve to
drugi ine. Lozinka: izgradnja karaktera. I to nazivam pravom
roditeljskom ljubavlju. Ovde se krije i razlog zato je trudnoa u
neto vioj starosti pomalo rizina. to je ena starija, to postoji i
vie prenosivog nataloenog otrovnog materijala koji bi majka mogla
da prenese na svoje neroeno dete. Meutim, uz pravilnu ishranu i
nain ivota ona moe sigurno ak i u mnogo kasnijoj starosti da bez
opasnosti donese svoje dete na svet.
TonkaHighlight
-
50
Zanimljivo je gledati da dete u majinoj utrobi (plodna voda) i
dugo posle raanja ima pH- vrednost od 8-8,5. ivot, dakle, nastaje u
bazinoj sredini. BRZA HRANA PRAZNA HRANA Kada ujete re brza hrana
svakako da odmah pomislite na hamburger i prene krompirie. U toku
jedne godine normalni ovek pojede 60 kilograma eera, 30 kilograma
masnoe, 50 kilograma belog brana, 8 kilograma rie, 12 kilograma
krompira, 2,5 kilograma sladoleda. Sve to ovek pojede, ostavlja
tragove ljake u njegovom telu. Pre svega ako se normalno hrani.
Domaica ulae svaki mogui trud da skuva neto ukusno za celu
porodicu. Svakako da je to pohvalno nastojanje. Ipak, ne elim da tu
privlanu sliku o njoj na bilo koji nain naruim. Meutim, veoma je
sigurno da se tu krije mnotvo onoga to nije nameravala da uini ili
da prui svojim ukuanima. Svakako da svaka domaica priprema hranu da
bi njena porodica bila pravilno i dobro nahranjena i zdrava. Ali,
ta se dogaa kada dobra kuharica nema pojma o skrivenim otrovima u
svakodnevnom hlebu? Hoete li stvarno da saznate ta e se dogoditi?
Nalazite se u opasnosti da ustanovite da neto od te hrane neete
eleti da uzimate zato da biste osigurali sebi zdraviji, mladalakiji
ivot. Zato nam sada prestoji posao objanjavanja i otkrivanja. ovek
je jedino bie na ovoj planeti koje svoju hranu prvo ubije kuhanjem
ili peenjem, zatim je soli i tek onda jede. Jedino bie koje, iako
je odraslo, i dalje pije mleko. Kada ovek tako ivi nasuprot svome
zdravlju, nije nikakvo udo da umire pre vremena. Osim toga, ima meu
nama onih koji fanatino ele da utede neto vremena, koji zato samo
raspakuju gotovu hranu i ukljue mikrotalasnu penicu. To nije
nikakvo stvarno uvanje vremena, jer e vas na kraju krajeva sigurno
kotati jednog dela vaeg ivota. Ima sigurno jo mnotvo varijacija
ovog istog procesa. Meutim, sve to sigurno ve znate zahvaljui
reklamama na televiziji, zar ne? Ali, da li
TonkaHighlight
TonkaHighlight
-
51
vam je ve neko pokazao ta se dogaa sa sasvim obinim namirnicama
i njihovim sastojcima poto smo ih pripremili? Hrana za pse je
bolja! Deca s uroenim telesnim nedostacima se danas jedva mogu
prebrojati. Svetska zdravstvena organizacija je pre nekoliko
godinba izdala jednu studiju o 33 industrijski najrazvijenijih
zemalja u svetu i o nekoliko zadravstvenih kategorija. to se tie
duine oekivanog ivota Sjedinujene Amerike Drave su zauzele 25
mesto. U 24 zemlje na svetu ljudi, dakle, ive due nego u
Sjedinjenim Dravama. to se tie procenra dece koja su preivela prvu
godinu ivota, Amerika se nalazi na 23. mestu. Dvadeset i dve zemlje
na svetu omoguuju svojim novoroenim bebama bolje mogunosti