7/23/2019 ''ANTIKA'' Duci Simonović http://slidepdf.com/reader/full/antika-duci-simonovic 1/73 100 Izvod iz knjige „Filozofski aspekti modernog olimpizma“, autor Ljubodrag Simonović, „Lorka“, Beograd, 2001. MODERNI I ANTIČKI OLIMPIZAM Kuberten je imao isti onaj odnos rema !e"enskoj #ivi"iza#iji koji su evroski ko"onija"ni zavojeva$i ima"i rema drevnim #ivi"iza#ijama. %itajući njegove rasrave o anti$kom svetu sti$e se utisak da se radi o "ja$ka&u koji revrće o anti$kim iskoinama ne bi "i rona&ao ne&to &to će mu doneti dobit. 'a raz"iku od oni! vr"i! redstavnika (evroske #ivi"iza#ije( koji su "ja$ka"i materija"na bogatstva, Kuberten je "ja$kao anti$ko du!ovno b"ago, koje ima svoju ravu vrednost samo u okviru #ivi"iza#ije u kojoj je nasta"o, da bi ga beso&tedno kasaio i rekrajao u nastojanju da od njega stvori sredstvo za obra$un s eman#iatorskim nas"e)em modernog dru&tva. Sama uotreba izraza (o"imijske igre( skrnav"jenje je anti$ke tradi#ije. Kuberten koristi taj izraz ne zato &to je bio insirisan anti$kim du!ovnim nas"e)em, već zato &to mu je izg"eda"o da on ima (sve$arski karakter(, &to zna$i da je u njemu video svojevrsni dekor za me)unarodna sortska takmi$enja koja je nastojao da organizuje i institu#iona"izuje. *jegova o"iti$ka kon#e#ija k"ju$ je za razumevanje njegove o"imijske ideje, a samim tim i njegovog odnosa rema anti#i. Kuberten ne te+i (obnav"janju anti$ki! o"imijski! igara( zbog razvoja sorta, već da bi dorineo (razvoju na#iona"ne snage( ran#uske i njenoj ko"onija"noj eksanziji. -o je rvobitna rizma kroz koju Kuberten sag"edava (anti$ko nas"e)e( i kriterijum o kome vr&i odabir onoga &to je (ri!vat"jivo( za moderno doba. e"enska du!ovnost nema za Kubertena ku"turnu, već rakti$no/o"iti$ku vrednost on je ne sag"edava u kontekstu du!ovnog razvoja modernog dru&tva, već u kontekstu ostvarivanja neku"turni! i antiku"turni! o"iti$ki! i ekonomski! #i"jeva v"adajuće bur+oaske (e"ite(. ti"itarizam $ini o"azi&te, a ozitivizam misaonu rizmu kroz koju Kuberten sag"edava anti$ku r$ku. "Obnavljanje antičkih olimpijkih i!aa" -eza da moderne o"imijske igre redstav"jaju (obnav"janje anti$ki! o"imijski! igara( zauzima #entra"no mesto u modernoj o"imijskoj mito"ogiji. S!odno njoj, Kuberten je dobio titu"u (obnovite"ja( 3"Le Rénovateur"4. 5o 6imovoms!vatanju, Kuberten je od samog o$etka ostavio za!tev da moderne o"imijske igre treba da odgovaraju vremenu u kome nastaju. 7n (nije +e"eo da izgradi muzejsku ruinu( koja će biti (koija antike(. -o ne zna$i da anti$ke o"imijske igre, kao i anti$ko dru&tvo, nisu bi"e insira#ija za Kubertena. Iz antike, te (visoke ku"ture $ove$anstva(, Kuberten će, o 6imu,
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Izvod iz knjige „Filozofski aspekti modernog olimpizma“, autorLjubodrag Simonović, „Lorka“, Beograd, 2001.
MODERNI I ANTIČKI OLIMPIZAM
Kuberten je imao isti onaj odnos rema !e"enskoj #ivi"iza#iji koji
su evroski ko"onija"ni zavojeva$i ima"i rema drevnim #ivi"iza#ijama.%itajući njegove rasrave o anti$kom svetu sti$e se utisak da se radi o"ja$ka&u koji revrće o anti$kim iskoinama ne bi "i rona&ao ne&to&to će mu doneti dobit. 'a raz"iku od oni! vr"i! redstavnika (evroske#ivi"iza#ije( koji su "ja$ka"i materija"na bogatstva, Kuberten je "ja$kaoanti$ko du!ovno b"ago, koje ima svoju ravu vrednost samo u okviru#ivi"iza#ije u kojoj je nasta"o, da bi ga beso&tedno kasaio i rekrajao unastojanju da od njega stvori sredstvo za obra$un s eman#iatorskimnas"e)em modernog dru&tva. Sama uotreba izraza (o"imijske igre(skrnav"jenje je anti$ke tradi#ije. Kuberten koristi taj izraz ne zato &to jebio insirisan anti$kim du!ovnim nas"e)em, već zato &to mu jeizg"eda"o da on ima (sve$arski karakter(, &to zna$i da je u njemu videosvojevrsni dekor za me)unarodna sortska takmi$enja koja je nastojaoda organizuje i institu#iona"izuje. *jegova o"iti$ka kon#e#ija k"ju$ jeza razumevanje njegove o"imijske ideje, a samim tim i njegovogodnosa rema anti#i. Kuberten ne te+i (obnav"janju anti$ki! o"imijski!igara( zbog razvoja sorta, već da bi dorineo (razvoju na#iona"nesnage( ran#uske i njenoj ko"onija"noj eksanziji. -o je rvobitna rizma
kroz koju Kuberten sag"edava (anti$ko nas"e)e( i kriterijum o komevr&i odabir onoga &to je (ri!vat"jivo( za moderno doba. e"enskadu!ovnost nema za Kubertena ku"turnu, već rakti$no/o"iti$kuvrednost on je ne sag"edava u kontekstu du!ovnog razvoja modernogdru&tva, već u kontekstu ostvarivanja neku"turni! i antiku"turni!o"iti$ki! i ekonomski! #i"jeva v"adajuće bur+oaske (e"ite(. ti"itarizam$ini o"azi&te, a ozitivizam misaonu rizmu kroz koju Kubertensag"edava anti$ku r$ku.
"Obnavljanje antičkih olimpijkih i!aa"
-eza da moderne o"imijske igre redstav"jaju (obnav"janje
anti$ki! o"imijski! igara( zauzima #entra"no mesto u modernojo"imijskoj mito"ogiji. S!odno njoj, Kuberten je dobio titu"u (obnovite"ja(3"Le Rénovateur"4. 5o 6imovom s!vatanju, Kuberten je od samogo$etka ostavio za!tev da moderne o"imijske igre treba daodgovaraju vremenu u kome nastaju. 7n (nije +e"eo da izgradimuzejsku ruinu( koja će biti (koija antike(. -o ne zna$i da anti$keo"imijske igre, kao i anti$ko dru&tvo, nisu bi"e insira#ija za Kubertena.Iz antike, te (visoke ku"ture $ove$anstva(, Kuberten će, o 6imu,
reuzeti s"edeće (o"imijske ideje( 8 (s"av"jenje raznika u znaku mira,osvećivanje idea"izmu i zadatak da se dosegne "judsko savr&enstvo(.9to se ti$e sadr+aja igara, on je treba"o da bude (moderan(, &to zna$ida bude izraz vremena u kome nastaje, da njemu s"u+i i da se menjazajedno sa njim.#$% Budući da je za Kubertena ro&"ost neistori$na, on
ne (obnav"ja( anti$ko o"imijsko nas"e)e, već uzima iz (ro&"osti(, kojamu je na do!vat ruke, ono &to je (korisno( za obezbe)ivanjenesmetanog razvoja (rogresa( i istovremeno odba#uje ono &to taj(rogres( ometa. 9to se ti$e :a"terove interreta#ije Kubertenovogodnosa rema anti$kom o"imizmu,#&% 5rokoova s ravom tvrdi da je:a"ter ogre&no razumeo Kubertena 8 njegov #i"j nije bio (restaura#ijak"asi$ne o"imijske ideje(, već ostizanje odre)enog vasitnog e;ektareuzimanjem (formalnih elemenata( starogr$kog o"imizma. #'% <adise o o"iti$kom instrumenta"izovanju anti$kog o"imizma, a ne ooku&aju obnav"janja !e"enskog du!ovnog nas"e)a. Kuberten idea"izujeantiku da bi njenu idea"izovanu s"iku iskoristio za stvaranjeodgovarajućeg du!ovnog za"e)a za ribav"janje modernom o"imizmuoreo"a (ku"turnog( i za obra$un s eman#iatorskim nas"e)em !e"enske#ivi"iza#ije, koje je utkano u gra)ansko dru&tvo, i kao eman#iatorskonas"e)e $ove$anstva redstav"ja conditio sine qua non njegovograzvoja. Istovremeno, Kuberten nastoji da, out -ena, !e"enskodru&tvo rika+e kao (idea"ni svet( kome treba stremiti u odnosu rema(sivi"u( svakodnevnog +ivota,#(% &to zna$i da stvori du!ovno ribe+i&tekoje treba da reduredi $oveka da se u te+nji za bo"jim svetom okreneka budućnosti. Idea"izovani anti$ki svet reuzima u"ogu (drugog sveta(koji, out uizingovog srednjeg veka, ostaje nerikosnoveni i
nedosti+ni uzor modernom svetu.Kuberten se nerestano oziva na izvorne anti$ke tradi#ije ive"i$a nji!ov (besmrtni du!(, a"i je to bio rasisti$ki du! s"obodni!e"ena, a ne (interna#iona"isti$ki( 3ko"onija"ni4 du! monoo"isti$kogkaita"izma. =nti$ke o"imijske igre bi"e su ob"ik du!ovne integra#ijee"ena i demonstra#ija rasne (sueriornosti( i rasne eksk"uzivnosti uodnosu rema (varvarskim( narodima. *a anti$kim o"imijskim igramamog"i su da u$estvuju samo ($istokrvni( e"eni od us"ovom da nisuosu)ivani i da nisu uvredi"i bogove. =nti$ki o"imizam nije te+iog"oba"izmu, niti je bio ob"ik du!ovnog orob"javanja drugi! naroda, već je bio ov"a$enje grani#e izme)u (#ivi"izovanog( sveta i (varvara(.
:oderni o"imizam nastoji da bude sveobu!vatni i g"oba"an du!ovniokret, i u tome je s"ed !ri&ćanske doktrine kao univerza"isti$keideo"ogije iz $ega roisti$e (o"imijsko misionarstvo( jezuitisti$kog tia.7n je nastao kao kruna ideo"ogije 3ko"onija"nog4 bur+oaskog(interna#iona"izma( i kao takav je sredstvo za ostizanje odre)eni!g"oba"ni! o"iti$ki! i ekonomski! #i"jeva. >eć su rve zvani$ne7"imijske igre, koje su 1?@A. godine odr+ane u =tini, oganizovane ouzoru na romanizovane o"imijske igre koje redstav"jaju obra$un sizvornim re"igioznim i rasisti$kim du!om o"imijski! igara, &to zna$i da je otuna besmis"i#a ozivati se, i sa tog asekta, na (izvornu $istotu(anti$kog o"imizma i o"azeći od takvi! tradi#ija stvarati, u modernom
dobu, (#rkvu( u kojoj će se (besmrtnom du!u antike( / (k"anjati svinarodi(.#)%
5o modernoj o"imijskoj doktrini !e"enski svet nema dinamikusvog razvoja i na"azi se u istoj vremenskoj ravni kao, uosta"om, i $itavaro&"ost $ove$anstva. Kuberten o otrebi uzima iz tog sveta ono &to
mis"i da mo+e da mu koristi za njegovu o"imijsku ideju ne vodećira$una o konkretnom istorijskom trenutku u kome je ojava, o kojoj jere$, nasta"a / bez $ega se ne mo+e razumeti njena riroda. Sve ono &tosmatra da je uotreb"jivo za njegovu kon#e#iju Kuberten di+e na nivomita i reba#uje u moderno doba, ne obraćajući a+nju na istorijskudistan#u koja nas de"i od antike. 7n govori o (obnav"janju anti$ki!o"imijski! igara( u +e"ji da oka+e da ostoji neosredna du!ovna vezaizme)u anti$kog o"imijskog du!a i moderni! o"imijski! igara.(*adistorijski( karakter (anti$kog o"imizma( izraz je nastojanja da semodernom o"imizmu ribavi mitski karakter i na taj na$in mu seobezbedi ve$nost. 6r+eći se neistorijskog ristua anti#i Kuberten je(revideo( da je u samom !e"enskom dru&tvu do&"o do degenera#ijeizvornog 3re"igioznog4 o"imijskog du!a, koja je zao$e"a jo& u dobaSo"ona korumiranjem igara,#*% da bi bi"a okon$ana makedonskimosvajanjem i u rimskom eriodu. (Besmrtni du! antike( uokojen je usamom anti$kom dru&tvu. >eć u njemu se (rave o"imijske igre( se"e us;eru mita koji ostaje osnov kritike usostav"jene (o"imijske(rea"nosti. omerovska e"ada, retvorena u "egendu, ravo je izvori&tervobitnog o"imijskog du!a koji će u samoj r$koj biti izvitoeren iuni&ten. 5ostajanjem r$ke rimskom rovin#ijom o"imijske igre gubesvetost i ostaju, organizovane o rin#iu panem et circences,
bana"na demonstra#ija rimskog (interna#iona"izma( i kao takvez"ouotreba !e"enskog ku"turnog nas"e)a za du!ovno integrisanje3ko"onizovanje4 okoreni! naroda u rimsku imeriju.
Kuberten je njegov odnos rema anti$kim o"imijskim igrama i!e"enskoj #ivi"iza#iji odredio stvaranju ozitivnog $oveka i ozitivnogdru&tva. tom kontekstu jedan od Kubertenovi! k"ju$ni! stavova g"asida su se stari r#i (ma"o osvećiva"i razmi&"janju, a jo& manjeknjigama(,#+% &to ostaje o"azi&te za njegov obra$un s !e"enskomdu!ovno&ću i umno&ću. *astojeći da oduzme $oveku mogućnost da sesu$e"ji s ostojećim svetom, Kuberten izba#uje iz !e"enske ku"ture /du!ovne ko"evke zaadne #ivi"iza#ije / sve ono &to usmerava $oveka da
ostavi su&tinska itanja o njegovom "judskom bivstvovanju, o svetu iodnosu rema njemu. Sto+eri anti$ke re"igije 3"ozoje4 nisu bi"i samoo"imijska i druga bori"i&ta 36e", Istam, Korint4, gimnazije i a"estre,već re svega !ramovi, sveti"i&ta, misterije, ku"tovi, akademije,ozori&ta, trgovi, redavanja sosta, re$ esnika, de"a vajara iar!itekata, omerovi eovi i akordi !ar;e... Samo u svet"u togdu!ovnog i umnog +ivota mo+e se rodreti u dubine anti$kog oimanja+ivota i o"imijske misterije. Svodeći +ivot e"ena na rimitivni te"esniagona"ni aktivizam, Kuberten nije ni mogao da u o"imijskim igramavidi najvi&i re"igiozni #eremonija" koji je redstav"jao krunu du!ovnog+ivota i "ozoje +iv"jenja anti$kog sveta i kao takvim vr!una# anti$kog
agon/a. 7 tome :i"o& Curić 8 (Der, svi ob"i#i !e"enskog rosvetnog +ivotarazvijaju se u s;eri agonske aktivnosti, kao najobi"nijeg izvori&ta s"ave8 ioezija, i muzika, i or!estika, i s"ikarstvo, i vajarstvo, i neimarstvo, i"osoja, i o"itika, te i ob"i#i mora"nog ona&anja. = svojnajkon#entrisaniji izraz na"azi"a je agonisti$ka vo"ja u ravoj agonisti#i,
tj.u stadionskim, !iodromskim i muzi$kim nadmetanjima o ve"ikimnarodnim svetkovinama.((#,% e"enski kosmos un je bogova kojisimbo"izuju ne samo bogatstvo +ivotni! ob"ika, već i kom"eksnost$oveka i bogatstvo njegovog rirodnog, emotivnog, du!ovnog iinte"ektua"nog bića. -ek u #e"okunosti !e"enskog +ivota idea"i i rin#iitog sveta dobijaju svoj uni smisao. Samo nji!ovo kriti$ko romi&"janje,o"azeći od konkretnog tota"iteta u kome su nasta"i 3dak"e kaokonkretne istorijske ojave4, mo+e da nam otkrije nji!ov !umanisti$kinaboj koji mo+e da bude insira#ija za $oveka modernog doba.Kuberten nije mogao da rimeni ovaj metod ne samo zbog toga &to bina taj na$in doveo u itanje vrednost anti$ki! mitova koje je nastojaoda iskoristi za gra)enje svog o"imizma, već &to bi, istovremeno, doveou itanje "egitimnost modernog o"imizma kao (!umanisti$kog(okreta. 5okaza"o bi se da je moderni o"imizam samo (!umanisti$ka(maska sveta koji, navodno, te+i da revazi)e. nastojanju da odmodernog o"imizma stvori kako sveobu!vatni re"igiozni og"ed nasvet, tako i sveobu!vatni na$in +iv"jenja, Kuberten je uk"onio sa 7"imasve one bogove koji dovode u itanje njegov rigidni uti"itarni og"ed nasvet i njegovog ozitivnog $oveka koji je ote"otvorenje tog sveta. -rebaimati u vidu da je rin#i (v"adati u g"avama(, to zna$i stvaranjekaraktera i svesti "oja"nog i uotreb"jivog 3ozitivnog4 gra)anina,
kori&ćenjem romantizovani! mitova i roizvo)enjem mito"o&ke svesti,najva+niji ostu"at Kubertenove (uti"itarne edagogije(. Kuberten seobra$unava s eman#iatorskim nas"e)em !e"enske #ivi"iza#ije i oduboga"jenog i oskrnav"jenog o"imijskog mita stvara o"azi&te zauob"i$avanje (istorijske redstave( o anti$kim o"imijskim igrama i!e"enskom dru&tvu. Iskonstruisana imita#ija, koja nastoji da ribavimito"o&ku dimenziju (nadvremenskim( i (ve$nim( vrednostima nakojima o$iva kaita"izam, ostaje osnov za rekonstruk#iju origina"a.
=nti$ka re"igija redstav"ja vr!una# anti$ke du!ovnosti i+ivotnosti. Bogatstvo ku"tni! radnji i nerestani agona"ni aktivizam izraz je bogatstva +ivotni! ob"ika i intenzivnog do+iv"javanja +ivota. Kuberten
$itav +ivot i samog $oveka nastoji da odredi modernom o"imizmu kaotota"itarnoj du!ovnoj si"i koja ne te+i samo da stvori ozitivno jednoum"je i da (o$isti( biće $oveka od svega "judskog &to mo+e dadovede u itanje eksanziju kaita"izma i nerikosnovenu domina#ijubur+oazije nad radnim (masama(, već nastoji da ga osakati i na tajna$in mu zauvek oduzme mogućnost da (ovrati( svoju "judskost. Kao;anati$ni 5rokrustov s"edbenik, Kuberten "i&ava $oveka Erosa, ma&te,emo#ija, uma... 7no &to je najva+nije, Kuberten je odba#io s"obodarskeimu"se !e"enske ku"ture i to ne samo rometejski mit, već i kriti$kumisao koja je dove"a u itanje osnovne odnose i vrednosti na kojima setaj svet teme"jio. *i nerikosnoveni autoritet bogova nije mogao da
sre$i da se u !e"enskom dru&tvu stvori otor neravdi i da se serazvije kriti$ka misao. :i"o& Curić navodi da se (već i u samimHomerovim pesmama bogovi podvrgavau !ivo kritici, time &to i"i7"im"jani rekoravaju jedni druge(, i"i se ("judi +a"e na nji!ovusvireost(, &to (svedo$i o s"obodoumnosti tada&njeg jonskog
dru&tva.(#-% *ajvi&i !umanisti$ki domet !e"enskog sveta je njegovasosobnost da na teme"ju eman#iatorski! mogućnosti koje su u njemustvorene iznedri misao koja dovodi u itanje sam taj svet, razotkrivajući"a+i i neravdu koje su u njemu v"ada"e, i ru+i mogućnost za njegovorevazi"a+enje. -ek na osnovu su$e"javanja stvarnosti i v"adajućeideo"ogije, s jedne strane, i mis"i koja je nastoja"a da, su$e"javajući se sostojećim svetom, os"obodi $oveka i digne ojam humanuma na vi&inivo, s druge strane, moguće je doseći do rave rirode anti$kog!umanizma. kratko, s"obodarski agon istinska je bit !e"enskog!umanizma. onome &to je ru+a"o mogućnost za revazi"a+enje!e"enskog sveta8 bu)enje svesti o univerza"nim stvara"a$kim moćima io s"obodarskom dostojanstvu $oveka / da je s"oboda najvi&a vrednostza $oveka / na"azi se ono najbo"je od !e"enske ku"ture i to je seme koje je u modernom dru&tvu rok"ija"o i da"o rave "odove. Dedan odnajva+niji! zadataka modernog o"imizma je da zauvek zatres"obodarsko seme antike i da se i na taj na$in obra$una sas"obodarskim tradi#ijama $ove$anstva i s"obodarskim dostojanstvom$oveka. Kada se oziva na (besmrtni du! antike(, Kuberten nema u vidueman#iatorske imu"se !e"enske ku"ture, već konzervativni du!anti$ki! o"imijski! igara. B"iskost izme)u izvornog anti$kog i modernog
o"imizma je u tome, &to i jedan i drugi nastoje da budu $uvariro&"osti. Kuberten je oku&ao da u modernom dru&tvu uk"onirotivre$je koje je jo& u anti#i bi"o usostav"jeno izme)u izvornogkonzervativnog du!a o"imijski! igara i eman#iatorski! tenden#ijakoje su, ogotovu sa ojavom demos/a na o"iti$koj ozorni#i e"ade,o$e"e da se razvijaju. tom smis"u mo+e biti re$i o (kontinuitetuanti$kog o"imijskog du!a( u modernom dobu8 uz omoć (besmrtnogdu!a antike( moderni o"imizam ostaje bastion mi"itantnogkonzervativizma.
Mo.eni i antički olimpijki pa!ani/am
=nti$ki o"imizam $inio je sredi&te du!ovnog kosmosa u okviru
koga se odvijao $itav +ivot polis/a u kome nije bi"o raz"ike izme)ure"igioznog i svetovnog +ivota. 7 tome iste" de Ku"an+ 8 (I tako, uvreme mira i u vreme rata, re"igija se me&a"a u sve os"ove. 7na je bi"asvuda risutna, ona je obmotava"a $oveka. 6u&a, te"o, rivatan +ivot, javan +ivot, obedi, svetkovine, sku&tina, sudovi, bitke, sve je bi"o odv"a&ću ove gradske re"igije. 7na je urav"ja"a svim radnjama $ove$jim,raso"aga"a svim trenu#ima +ivota njegova, utvr)iva"a sve njegove
obi$aje. 7na je urav"ja"a "judskim bićem sa tako aso"utnom v"a&ću, danije ni&ta ostaja"o &to bi bi"o izvan nje.(#$0% :oderni o"imizam nastajei razvija se u vremenu u kome se $ovek eman#iovao od re"igije i ukome je do&"o do razdvajanja re"igioznog od svetovnog +ivota. Kubertenoku&ava da ovrati status re"igiji kao dominirajućoj du!ovnoj si"i, a"i
ne !ri&ćanskoj, već aganskoj. tom smis"u Kuberten nastoji darearmi&e mit i ku"t koji su, zajedno sa agonskim aktivnostima,redstav"ja"i (g"avni e"emenat !e"enskog du!ovnog ostojanja( i bi"i(#entra"na odredni#a u vasitanju !e"enskog naroda i u ojav"jivanjusvi! ob"ika njegova du!ovnog izra+avanja(.#$$% :oderni o"imizamodrazumeva8 mit o anti$kim o"imijskim igrama, ku"t ostojećeg svetai agona"nu aktivnost u vidu sorta. Kao ku"t ostojećeg sveta modernio"imizam nastoji da ostane njegov sveobu!vatni i nerobojni du!ovnisvod. njegovom okri"ju nastaje ku"t mi&ićavog te"a u bori"a$komnaonu koji ostaje simbo"i$ni ojavni ob"ik ostojećeg sveta. anti#i o"imijske igre bi"e su jedan od najva+niji! sto+era re"igijekao jedine i nerikosnovene du!ovne si"e u modernom dobu one suna$in nametanja bur+oaskog og"eda na svet koji se ojav"juje uodnosu rema okretima 3idejama4 koji te+e iskoraku iz ostojećegsveta i u odnosu rema eman#iatorskim tekovinama modernogdru&tva koje ru+aju objektivne mogućnosti za taj iskorak. :odernio"imizam ostaje kamen teme"ja# nove (ozitivne( re"igije koja(revazi"azi( !ri&ćanstvo na taj na$in &to se obra$unava s njegovim!umanisti$kim idejama, ogotovu s idejom o bo"jem svetu. tomsvet"u mo+e biti re$i i o (obnav"janju besmrtnog du!a antike( koji je,onovnim organizovanjem o"imijski! igara, nanovo izbio u rvi "an da
bi sa istorijske ozorni#e otisnuo sve ono eman#iatorsko &to je ume)uvremenu stvoreno i omogućio novi o$etak u razvoju #ivi"iza#ijekoji odgovara vremenu u kome je bi"a usostav"jena nerikosnovenadomina#ija rodovske aristokratije nad demosom. Kubertenovo"imizam ostaje kana" utem koga se osakaćena !e"enska ku"tura(re"iva( u savremeno doba da bi se u njemu udavi"a ideja budućnosti. Iovom ri"ikom treba imati u vidu da je o"imizam jedan od odgovoraaristokratije i bur+oazije na mogućnosti koje radni#ima, u borbi rotivkaita"izma, ru+a eman#iatorsko nas"e)e $ove$anstva i razvojdemokratski! institu#ija. 7"imizam je rvorazredno o"iti$ko sredstvoza du!ovnu integra#iju radnika u usostav"jeni oredak. Bez obzira na
romene, "judi treba zauvek da ostanu u du!ovnom !orizontukaita"isti$kog dru&tva. *ije s"u$ajno &to rin#i (v"adati u g"avama(redstav"ja (kategori$ki imerativ( Kubertenove (uti"itarne edagogije(.5utem o"imizma treba usaditi ne samo u svest, već u biće $oveka du!koji v"ada svetom i stvoriti od njega "oja"nog i uotreb"jivog odanika. 6u!ovno jedinstvo anti$kog sveta zasniva"o se na jedinstvudr+ave i re"igije. anti#i s"av"jenje bogova istovremeno je i s"av"jenjedr+ave kao jedino mogućeg i nerikosnovenog ob"ika u kome seobezbe)uje zajedni$ki +ivot "judi. Ku"an+ 8 (*i r#i ni <im"jani nisu zna"iza one +a"osne konFikte koji su bi"i tako $esti u drugim dru&tvimaizme)u Grkve i 6r+ave. ="i to je do&"o jedino otuda, &to je u <imu, kao i
u 9arti i =tini, 6r+ava bi"a od"o+na re"igiji. -o ne zna$i, da je ikada bi"okakvo te"o sve&teni$ko, koje bi nametnu"o svoje gosodstvo. Staradr+ava nije se okorava"a kakvom sve&tenstvu, ona je bi"a od"o+nasamoj svojoj re"igiji. 7va 6r+ava i ova re"igija bi"e su otuno sme&ane jedna s drugom, tako, da je bi"o nemoguće, ne samo i omis"iti na
kakav konFikt izme)u nji!, već $ak ni raz"ikovati i! jedne od druge(.#$&% Kuberten je (razre&io( sukob izme)u dr+ave i #rkve na taj na$in,&to i! je detronizovao kao v"adajuće integrativne si"e dru&tva i nanji!ovo mesto usto"i$io zakone koji v"adaju u +ivotinjskom svetu /rog"a&avajući bur+oaziju za njene nosio#e, :7K za svetog $uvaranji!ovog ku"ta, dok njegova de"a ostaju svojevrsni (sveti sisi( kojiokazuju ut kojim $ove$anstvo treba da ide. anti#i +ivotinjski svet jesurotnost "judskoj zajedni#i i u tom smis"u je negativni osnov polisa.Kuberten rog"a&ava zakone koji va+e u +ivotinjskom svetu za vr!ovne inerikosnovene. *e "judska, već +ivotinjska zajedni#a, u kojoj jeusostav"jena ni sa $im ograni$ena domina#ija ja$i! 3bur+oazije4 nads"abijima, osnov je dru&tvene integra#ije. 7tuda Kuberten, kada govorio anti#i, ima u vidu eriod u kome jo& nije do&"o do u$vr&ćivanjainstitu#iona"ne strukture polisa i u kome je bi"a usostav"jenaneograni$ena v"ast rodovske aristokratije nad demosom. Kuberten +e"ida umesto o"iti$kog ustrojstva dru&tva, koje se zasniva nazajedni$kom egzisten#ija"nom interesu i razumu gra)ana, usostavirirodno/ravno ustrojstvo koje se zasniva na bio"o&ko reroduktivnimvezama 3orodi#a, rasa4 i na tiranskoj moći v"adajuće bogata&ke (e"ite(. anti$koj re"igiji ostoja"a su dva sveta8 "judski i bo+anski. 7tome :i!ai"o Curić 8 ( najmanju ruku, dve su osnovne ta$ke na kojima
je gr$ka re"igija naro$ito insistira"a. 3...4 5re svega, gr$ka re"igija jeok"anja"a najveću mogućnu a+nju razgrani$enju izme)u "judskog ibo+anskog sveta, ukaziva"a je na ograni$enost, ro"aznost i ni&tavnost"judske egzisten#ije u ore)enju s bo+anskom. r$ka re"igija je g"eda"ana $oveka re svega kao na smrtnika, za nju je smrtnost bi"a najdub"jaunutra&nja odredni#a "judske rirode. 'bog toga je ona to"iko oziva"ana umerenost, zbog toga je ona to"iko oominja"a $oveka da se nenadmeće s bogovima, da se dr+i svog, "judskog nivoa, da ne te+i za timda ostane 'evs. S druge strane, gr$ka re"igija je ve"i$a"a $u"no/te"esnustvarnost, bi"a je ovozema"jski usmerena, otvr)iva"a je +ivot na ovomsvetu.(#$'% Kod Kubertena nema udvajanja sveta na ovozema"jski i
onozema"jski, ogotovu ne su$e"javanja izme)u zema"jskog inadzema"jskog, ro"aznog i ve$nog, "a+nog i istinskog. 5ostoji samo jedan svet 3+ivot4 koji je istovremeno ote"otvorenje idea"a sveta kometreba te+iti. Kuberten 8 (e"enizam je iznad svega ku"t !umanosti unjegovom ostojećem +ivotu i njegovo stanje ravnote+e. I nemojmodozvo"iti da gre&imo u tome, jer to je bi"a ve"ika novost u s!vatanju svi!naroda i vremena. Svuda drugde ku"tovi se teme"je na te+nji ka bo"jem+ivotu, na ideji o nagradi nakon smrti i na stra!u od kazne za onog ko jeuvredio bogove. ="i, ovde je sada&nje ostojanje ono &to je sreća.(#$(%:oderni o"imizam redstav"ja tota"itarni i aso"utizovani ku"tostojećeg sveta. 5osredstvom o"imijske s;ere ne otvr)uje se
besmrtnost nebeskog, već besmrtnost ovozema"jskog sveta umestove"i$anja bo+anskog, do"azi do obogotvorenja ostojećeg sveta. anti$koj kosmogoniji $ovek je roizvod kosmi$ki! 3bo+anski!4si"a / koje su stvori"e +ivot na zem"ji. Svet 3+ivot, kosmos4 je moguć bezzema"jskog +ivota i $oveka koji je samo rivremeni stanovnik na "aneti
stvoren neu!vat"jivom vo"jom bogova. >e$na i svemoguća bo+ja vo"jaizvori&te je zema"jskog +ivota i osnov (ve$nog( ostojanja $oveka3du&e4. %ovek je (igra$ka bogova( 35"aton4, &to zna$i da bez obzira &ta$inio bo+ja vo"ja od"u$uje &ta će biti s njim. <adi se o okrutnoj igribogova u kojoj se iskazuje nji!ova aso"utna moć nad $ovekom injegova ni&tavnost. Bo+anski svod ostaje demonstra#ija otuneodre)enosti $oveka usostav"jenom oretku i ubijanje dostojanstva$oveka kao s"obodarskog bića i stvarao#a 3svoga4 sveta. Kubertenovakon#e#ija teme"ji se na so#ija"nom darvinizmu8 $ovek je (+ivotinja(koja nije stvorena aktom nadzema"jske vo"je, već je roizvod evo"u#ije+ivoga sveta u kome dominira borba za ostanak. 7tuda je zaKubertena besmis"eno svako nastojanje da se logos izdigne iznadostojećeg sveta i da oku&a da se odnosi rema njemu sa asektaentiteta koji su roizvod te+nje $oveka da dore do istinskog. =nti$ka#ivi"iza#ija o"o$a"a je $ovekov ut ka svetu koji se uzdi+e iznadzema"jskog Kuberten nastoji da skrene $oveka sa tog uta i zauvek gazatvori u ostojeći svet.
5o anti$koj teoriji o nastanku sveta stanje nereda je rvobitno iono od"ikuje +ivotinjski svet. 5rvi zadatak bogova 3ran4 bio je dausostave red $ime je stvorena osnovna retostavka za usostav"janjeanti$kog kosmosa. Kosmi$ki red, koji se sastoji u !armoni$nom
jedinstvu de"ova sa #e"inom, ostaje najvi&i idea" zema"jskom redu. %ak je i "judsko te"o ojavni ob"ik kosmi$kog oretka. 5o 5"atonu su bogovi(imitirajući s;eri$ni ob"ik univerzuma( do&"i do toga da g"ava $ovekanajvi&e odgovara bo+anskom i da je kao takva (gosodar svega &to je unama(.#$)% 6ominira !o"isti$ki ristu8 "eota je u !armoniji kojaostaje na$in sajanja $oveka sa bo+anskim. >ide"i smo da je i kodKubertena red osnovni egzisten#ija"ni rin#i, a"i kod njega nije3geometrijski ustrojeni4 kosmos izvori&te, okvir i idea" sveta kome $ovektreba da te+i, već +ivotinjski svet u kome v"ada (ravo ja$ega(. 'aKubertena je (!armonija sestra oretka( a estetika, koja imainstrumenta"ni i dekorativni karakter, ob"ik je sajanja $oveka sa
v"adajućim du!om. Euritmija, kao najvi&i du!ovni izraz (omirenja($oveka sa ostojećim svetom, ostaje ut ka b"a+enstvu. :e)utim,umesto na stati$nom anti$kom redu, Kuberten insistira na dinami$komredu koji odgovara rogresisti$kom du!u kaita"izma i koji se teme"ji nanerestanoj borbi za ostanak. tom kontekstu ojav"juje se i njegovamaksima mens fervida in corpore lacertoso8 nabrek"i mi&ići simbo"i$nisu izraz eksanzivne snage kaita"izma.
I ored rin#iije"ni! raz"ika, Kubertenova o"imijska ideja b"iska je rakti$no/o"iti$kom du!u anti$ke re"igije. 7 tome :i!ai"o Curić8(to"iko, ne treba se $uditi tome &to je gr$ka re"igija ridava"arvorazrednu va+nost rakti$noj strani vere u boga, &to je ku"t igrao
tako va+nu u"ogu u njoj, &to se ona gotovo oistovećiva"a s verskimobredima. Sa stanovi&ta dr+ave, to je bi"o nejotrebnije i najumesnije.9ta drugo mo+e da os"u+i kao ouzdaniji znak da su gra)ani odanidr+avi nego $injeni#a da oni uredno obav"jaju odre)ene ku"tne radnje,da rinose +rtve, $itaju mo"itve, evaju obo+ne esmeH 3...4 -ome je
mnogo dorine"o to &to gr$ka re"igija nije zna"a za dogmatiku. Iako jeima"a za sobom autoritet dr+avne v"asti, ona nije o"aga"a ravo naisk"ju$ivu nad"e+nost u itanjima vere, niti je uo&te te+i"a za tim da sedokoa "judski! du&a. staroj r$koj nije bi"o nikakvi! sveti! knjiga ukojima su svi mog"i naći autoritativan obraza# re"igioznog iskustva, niti je bi"o ma kakvi! strogo utvr)eni! u$enja koja su svi mora"i daisovedaju, koja su svi mora"i da ri!vate bez ogovora.(#$*% anti#iku"tne radnje su ob"ik iskazivanja otune okornosti v"adajućemoretku, i u tom smis"u odgovaraju Kubertenovom o"imizmu kao (ku"tuostojećeg +ivota( sa kojim se iskazuje o&tovanje (rasi( i (zastavi(.Kuberten u jednom od svoji! os"ednji! razmatranja o o"imijskoj ideji3(Filozofski osnovi modernog olimpizma(4 konstatuje8 (5rva su&tinskakarakteristika starog kao i modernog o"imizma je da je on re"igija.7b"ikujući svoje te"o ve+banjem kao &to vajar ob"ikuje ki, anti$ki at"eta je iskazivao o&tovanje bogovima. %ineći isto, moderni at"eta s"avisvoju zem"ju, svoju rasu, svoju zastavu(.#$+% 7vde se vidi da nemao&ti! vrednosti, koje simbo"izuju anti$ki bogovi, koje treba du!ovno daujedine u$esnike o"imijski! igara i kojima oni iskazuju o&tovanje, većse radi o obezdu!ov"jenoj borbi o"imija#a, svedeni! na uku te"esnost,za svoju zem"ju, rasu i zastavu. 7no &to i! (ujedinjuje( je rat, a neo&tovanje vrednosti koje nadi"aze ostojeći svet. Boreći se za obedu
na o"imijskim igrama anti$ki at"eta iskazivao je o&tovanje bogovimakoji su redstav"ja"i sto+ere rasne, ku"turne i o"iti$ke integra#ije e"enau odnosu rema (varvarima(. modernom dobu borba za obedu nasortskom o"ju ostizanjem većeg rezu"tata ostaje najvi&i ob"ik ku"tneradnje sa kojom se s"avi ostojeći svet. Kuberten s"edi Konta o kome jeokon$ana (teo"o&ka( i (metazi$ka( ;aza u razvoju $ove$anstva iusostav"jena (ozitivna( 3i kona$na4 ;aza u kojoj v"ada ozitivi um kojise zasniva na besogovornom (o&tovanju $injeni#a(. 7n ne te+istvaranju re"igioznog, nego ozitivnog $oveka ne dru&tva u kome ćedominirati teo"o&ka svest, već dru&tva koje će se zasnivati naozitivnom jednoum"ju. 7bra$unavajući se s najva+nijom inten#ijom
=rno"dove edagogije da se utem sorta i te"esnog dri"a stvore(mi&ićavi !ri&ćani(, Kuberten je okazao da njemu nije sta"o da razvije,nego da uk"oni re"igioznu svest kod bur+oaske m"ade+i da bi, outit"era, utem sorta i te"esnog dri"a dobio ($isti materija"( od kogamo+e da stvori (novog $oveka( koji se ne "a&i boga, niti imaodgovornost rema "judima. *e stvaranje re"igiozne, već aktivisti$ko/;anati$ne svesti, koja se teme"ji na ozitivnom 3izvr&i"a$kom4 karakteru,redstav"ja krajnji #i"j Kubertenove (uti"itarne edagogije( i osnovnjegovog religio athletae. *i&ta ne sme da sutava osvaja$ko/t"a$ite"jsku moć bur+uja koji se ne rukovodi verom u si"e koje nadi"azeostojeći svet i"i o&te"judskim vrednostima, već nezaja+"jivom
o!"eom koja redstav"ja ote"otvorenje ovozema"jskog v"adajućegdu!a. Kuberten se ne za"a+e za oredak koji se zasniva na obi$ajnim,re"igioznim, mora"nim i"i zakonskim normama, već za oredak koji sezasniva na (ravu ja$ega( i rirodnoj se"ek#iji. 7"imizam ostaje nesamo najvi&a re"igiozna sve$anost osvećena ve"i$anju ku"ta ostojećeg
sveta, i kao takva najvi&a integrativna (du!ovna( si"a ostojećeg sveta,kao &to je to bi"o u anti#i, već sredstvo za uk"anjanje svi! drugi!du!ovni! ob"ika koji mogu da ograni$e samovo"ju v"adajuće k"ase8 onostaje ozitivisti$ki ku"t koji ro+dire svu du!ovnost. 7$istiti svet odnas"aga teo"o&kog i metazi$kog, kao i kriti$kog uma i ideje budućnosti,to je jedan od najva+niji! za!teva Kubertenovog o"imizma.
smerenost ka idea"izovanoj ro&"osti kao izvori&tu (ravi!vrednosti( i otuna odre)enost $oveka usostav"jenom oretkuredstav"ja jednu od najva+niji! sona koja saja antiku i Kubertenovo"imizam. anti$koj r$koj nije ostoja"a ideja rogresa ni novogsveta. Izraz prokop# ozna$ava dobro obav"jeni osao. (Budućnost( sesvodi na redstojeće 3neminovne4 doga)aje koji u "inearnom nizu s"ede jedni za drugima i koji redstav"jaju u$vr&ćivanje veza sa ro&"o&ću injeno g"orikovanje. 7no &to je bitno već se odavno odigra"o isvakodnevni +ivot svojevrsna je koija tog de&avanja. 5rib"i+iti koijuorigina"u, &to zna$i nastojati da svakodnevni +ivot &to vi&e "i$i namito"ogizovani idea" nekada&njeg (ravog( +ivota, najvi&i je izazov zagra)anina. %ovek se ne odnosi rema svetu, niti sebe s!vata kaonjegovog stvarao#a. Svet se zbiva o neu!vat"jivoj 3samo4vo"ji bogova,a +ivot je nerestano su$e"javanje $oveka sa sostvenom bezvredno&ćui ro"azno&ću u odnosu rema ve$nom kosmi$kom oretku $ija je
de"otvorna moć ote"otvorena u o"imijskim bogovima. 7"imijske igresu jedna od obogotvoreni! niti koje unose red u !aosu zbivanja svetaodvijajući se u sen#i Kronosovog brda koje je simbo" trajanja u zadatomi ve$nom 3o"imijskom4 vremenu u kome nema budućnosti. (Svetiritam( odvijanja o"imijada ne ozna$ava razvoj dru&tva ni vremenskitok, već neumitni s"ed doga)aja koji revazi"aze #ik"us ra)anja iumiranja obi$ni! smrtnika i redstav"ja ritmi$no u"siranje besmrtnogbo+anskog bi"a koje uda!njuje svetu +ivot i odre)uje kontinuitet+ivotnog toka. strogoj 3ritua"noj4 ;ormi o"imijski! igara og"eda sebeznade+no nastojanje $oveka da sre$i uda"javanje "judskog sveta odnjegovog bo+anskog izvori&ta i njegovo rib"i+avanje neumitnom kraju.
Sta"nost ;orme ostaje otvrda du!ovnog kontinuiteta i o$uvanje vezesa kosmi$kim +ivotnim vre"om, out (svete vatre( u !ramovima.(Sveti ritam( odr+avanja o"imijski! igara ojav"juje se kao nerekinutiegzisten#ija"ni i du!ovni "ana# koji ovezuje sada&njost sa ro&"o&ću /bez budućnosti. Istovremeno, igre su ob"ik otku"jivanja bogova sa$im se ne sti&ava samo nji!ov gnev i obezbe)uje nji!ovab"agonak"onost, već se odr+ava nji!ova zainteresovanost za ostanak"judskog sveta. 5"atonov stav da je ($ovek igra$ka bogova( zna$i da subogovi zainteresovani za ostanak "judskog sveta sve dot"e, dok i! "judizabav"jaju i dok to godi nji!ovoj ta&tini. *e izazivaj bogove / to jesu&tina anti$kog gnothi seauton. Isku&avati vo"ju bogova, koji imaju
"judske od"ike me)u kojima dominira sujeta i osveto"jubivost, zna$idovesti u itanje ostanak zajedni#e. 7dnos moćni! rema demos/u,ogotovu rema robovima, ostaje rizma kroz koju se sag"edavaodnos bogova rema "judima. Istovremeno, stra! od nestanka / ri$emu g"ad, bo"esti, rirodne katak"izme i neogode imaju karakter
simbo"i$ni! ojava koje redskazuju uni&tenje / nagoni $oveka dasta"no iskazuje okornost bogovima. I Kuberten insistira na o$uvanju(svetog ritma( odvijanja moderni! o"imijski! igara, a"i on nije vezan niza rirodni, ni za re"igiozni oredak. :oderni o"imizam je ku"tostojećeg +ivota i kao takav "i&en je svake rirodnosti i svetosti. 7n jebez/sadr+ajni i samim tim astraktni ritam u"siranja egzisten#ija"nogbi"a kaita"izma u g"avama "judi, &to zna$i nametnuti oku&aj uvo)enjareda u du!ovni !aos koji stvara kaita"izam sta"nim obra$unom sumom i eman#iatorskim nas"e)em modernog dru&tva. tomkontekstu (sveti o"imijski ritam( nosi"a# je kontinuiteta jednoum"ja ina$in stvaranja jednoobraznog karaktera / umesto tradi#iona"ni!re"igija. 7"imijske igre su (;estiva" ro"eća( i (m"adosti(, &to zna$ionovno ra)anje +ivotne snage kaita"izma, a nji!ov (sveti ritam(simbo"i$ni je izraz neraskidivog "an#a umiranja i ra)anja8 smrt $ovekaostaje osnovni us"ov ostanka oretka. Kuberten nagove&tava ovudija"ektiku u njegovom 3emitovanom4 govoru na zatvaranju na#isti$ki!7"imijski! igara, kada govori o o"imijskim igrama kao (razumevanju(koje je (sna+nije nego sama smrt(.#$,% 5oredak je ve$an / $ovek jero"azan i njegov +ivot ima smis"a jedino uko"iko je dorineo razvojuneminovnog (rogresa(. 7tuda Kuberten daje takav zna$ajosvećenosti $oveka de"u koje ve"i$a v"adajući du!8 ono ostaje na$in
da se $ovek soji sa (bo+anskim(. 9to se ti$e mita o ro&"osti, on imainstrumenta"ni karakter i s"u+i Kubertenu da se obra$una s idejombudućnosti. 5o !e"enskom s!vatanju sveta sama egzisten#ija dru&tva imarivremeni karakter8 dru&tvo se out bio"o&kog organizma razvija iroada. Smrtnost $oveka i ro"aznost $ove$anstva osnovni je us"ovbesmrtnosti bogova i nero"aznosti kosmi$kog oretka. %ovek je;ata"no odre)en bo+anskim 3kosmi$kim4 zakonima iz $ega roisti$eegzisten#ija"ni esimizam. erak"itovo panta rei svojevrsni je usud, jer je budućnost neizvesna. 7no uućuje na ro"aznost i njenu tragiku, daono &to ro)e ne mo+e vi&e da se vrati, da je rou&teno zauvek
izgub"jeno. <adi se o rotoku zbivanja u kome se $ovek na"azi i kome jeodre)en. Starenje, kao gub"jenje +ivotne snage &to vodi u smrt,najva+niji je emirijski osnov za s!vatanje menjanja 3romene4.7s"anjajući se na (neuni&tivi( du! kaita"izma i Kontovu "ozoju,Kuberten os"oba)a $oveka anti$ke tragike i nudi mu nezaustav"jivi(rogres( u kome treba da rona)e smisao +ivota i obezbedi ve$nost /iz $ega roisti$e egzisten#ija"ni otimizam. I kod Kubertena je risutan;ata"izam, a"i ne katak"izmi$ki 3koji je risutan i u !ri&ćanstvu4, većrogresisti$ki8 $ovek je beznade+no odre)en !odu (rogresa( kojiroisti$e iz eksanzivne i neuni&tive biti kaita"isti$kog oretka / koji jeote"otvorenje rirodnog oretka u najneosrednijem ob"iku i $iji se !od
meri kvantitativnim oma#ima u kojima nestaje kva"itet i samim tim"judsko. =nti$ku tragiku i !ri&ćansko rok"etstvo zamenjuje (rok"etstvorogresa( 3ork!ajmer J=dorno4.
anti$koj kosmogoniji $ovek je ro)eni gre&nik. 7n ne snosiodgovornost zbog svoji! 3ne4de"a, već zbog toga &to je $ovek / smrtno
biće. %itav njegov +ivot ostaje svojevrsni obred okajavanja izvornoggre!a i isku"jivanja o rin#iima kosmi$ke ravde8 ogre&enje,ravi$nost, o$i&ćenje 3H$bris, %ike, &atarsis4. 'a Kubertena $ovek nijegre&nik, već najvi&i ob"ik u razvoju +ivog sveta. 7n je "i&io $ovekah$bris/a, a samim tim i o$i&ćenja i uta ka obo+enju 3ekstaza4, i na tajna$in se obra$unao s eti$kim 3re"igioznim4 bićem e"ena i s tragikomnjegove eti$nosti. #$-% nastojanju da uk"oni ograde koje sutavajuv"adajuću samovo"ju, Kuberten je ukinuo anti$ki normativni svod iaso"utizovao rin#i koristi. 7n os"oba)a $oveka 3bur+uja4 (gre!a( dabi ga os"obodio odgovornosti za njegova 3ne4de"a, i u tom kontekstu seobra$unava s idejom o "i$noj odgovornosti koja je za$eta u dobaro#vata anti$ke demokratije. mesto borbe izme)u dobra i z"a,dominira borba za ostvarivanje interesa v"adajuće k"ase koja je s onustranu dobra i z"a8 ekasnost u o$uvanju usostav"jenog oretkanajva+niji je kriterijum o kome se odre)uje &ta je (isravno( de"anje.*ema ni$ega &to ograni$ava go"u moć, jer se ona teme"ji na (ravu ja$ega( koja je osnov rirodne se"ek#ije koja je, oet, osnov rasnog(usavr&avanja( i dru&tvenog (rogresa(. (Etika si"e( ostajenerikosnoveno izvori&te o"imijskog mora"a.
K1betenova "1tilitana pe.a!o!ija" i antička paideia
nastojanju da izgradi ozitivnog $oveka, Kuberten je odba#ioosnovne rin#ie na kojima se zasniva starogr$ka paideia u kojoj je donajvi&eg izra+aja do&"o !umanisti$ko nas"e)e !e"enske #ivi"iza#ije / koje je bi"o i osta"o jedan od najva+niji! izvori&ta samosvesti modernog$oveka.
=nti$ka paideia ima re"igioznu rirodu. Kosmos u kome v"adajubogovi i mit o bo+anskoj rirodi $oveka redstav"jaju osnov "judskog
samoreoznavanja i du!ovni okvir ostojećeg sveta koji se ni umis"ima ne sme reći. 7tuda za!tev za (samosav"a)ivanjem( $inisu&tinu rin#ia gnothi seauton iz koga roisti$u o&ti ostu"ati anti$ke
paideiae8 (ni&ta odvi&e( 3meden agan4 (mera je ono najbo"je( 3metronariston4 (dr+i se grani#e( 3 peras epitelei4 (rik"oni se redbo+anstvom( 3 prosk$nei to theion4 (sav"a)uj ambi#iju( 3th$moukratei4.#&0% ovoreći o =ristote"ovoj "ozoji :i!ai"o Curić konstatuje8(5o sebi se razume da ovaj za!tev za razvijanjem samosvesti, ovajza!tev za osmi&"javanjem v"astitog ostojanja utemsamoograni$avanja ima dub"ji re"igiozni smisao. okviru =o"onovere"igije, itanje odnosa rema samom sebi bi"o je nerazdvojno
ovezano s itanjem odnosa rema vi&em od sebe.(#&$% Kubertenovao"imijska doktrina redstav"ja odba#ivanje re"igioznog osnova anti$ke
paideia/e. *jegova (uti"itarna edagogija( najvi&i je ob"ik u kome seojav"juje ideo"ogija eksanzionisti$kog i rogresisti$kog du!akaita"izma. rin#iima anti$kog gnothi seauton Kuberten s ravom
vidi 3normativne4 grani#e raksi bur+uja koga tera nared nezaja+"jivag"ad za sti#anjem bogatstva, a samim tim grani#e (rogresu(.(7smi&"javanje v"astitog ostojanja utem samoograni$avanja( najgore je svetogr)e za Kubertenovog (ozitivnog( bur+uja.
S!vatanje kosmosa kao !armoni$ne, geometrijski ustrojene #e"ineu kojoj je usostav"jeno otuno jedinstvo de"ova sa #e"inom, osnov jeanti$kog s!vatanja mesta $oveka u kosmosu, a samim tim i njegovogbića kome odgovara edago&ki mode" koji je s"ika $oveka g"edano izkosmi$ke ersektive, i kao takav je najvi&i re"igiozni i +ivotni izazov.6u!ovna i te"esna veza $oveka sa kosmosom osnovna je retostavkaza dovo)enje $oveka u otuni sk"ad sa kosmosom, a to zna$idosezanja do njegove rirode u kojoj se og"eda njegova ni&tavnost isvemoć bogova. =nti$kom s!vatanju kosmosa i kosmi$ke su&tine$oveka odgovara !o"isti$ki ristu $oveku kao jedinstvenom te"esnom,eti$kom i estetskom biću, iz $ega s"edi rin#i !armoni$nog razvoja"judski! moći koji redstav"ja jedan od osnova anti$ke euritmije.Istovremeno, te"esno ve+banje ostaje svojevrsna s"u+ba bogovima, na&ta ukazuje i sam Kuberten tvrdeći da je anti$ki at"eta (ob"ikujući svojete"o ve+banjem kao &to vajar ob"ikuje ki( / (iskazivao o&tovanjebogovima(. #&&% 6ominira du!ovnost te"esnog okreta koja roisti$e iz(re"igioznog osećanja( koja ro+ima $itav +ivot. mesto insistiranja na
mi&ićavom te"u, kao &to je to s"u$aj kod Kubertena, najvi&i izazov zate"esno ve+banje je geometrijski ustrojena te"esna roor#ija kojaodgovara idea"u zatvorenog i kona$nog sveta i koja redstav"ja osnovrasnog samoreoznavanja e"ena. >"adajući mode" te"esnog idu!ovnog, kao i sam rin#i !armoni$nog razvoja te"esnog i du!ovnog,izvedeni su iz v"adajućeg og"eda na svet koji je roisti#ao iz same biti!e"enskog dru&tva i nastojanja da se o$uva usostav"jeni oredak8anti$ka ku"tura te"esnog ima"a je konzervativni karakter. kratko,te"esni razvoj odrazumeva du!ovni i karakterni razvoj, odnosno,ostaje na$in vasitavanja $oveka. !e"enskom svetu ojav"juju servi obrisi edago&kog mode"a koji će se u modernom dobu razviti u
ob"iku (te"esne ku"ture( koji, razume se, ima svoj ravi smisao samo ukontekstu ukune !e"enske ku"ture, odnosno, konkretnog tota"iteta!e"enskog dru&tva. Imerija"isti$ki bur+uj nije ote"otvorenje anti$kogkosmosa u kome dominiraju bogovi koji simbo"izuju unutra&njebogatstvo i konFiktnost "judske rirode, već redstav"ja ote"otvorenjedu!a kaita"izma koji sakati $oveka i svodi ga na one osobenosti kojeru+aju mogućnost za eksanziju kaita"izma. -e"o je u jedinstvu saosvaja$ko/t"a$ite"jskim karakterom8 $ovek je (o$i&ćen( od svi! oni!osobenosti koje mogu da ga zaustave da grabi nared, kao i dausostavi kriti$ku distan#u rema ostojećem svetu i stvori ideju bo"jeg
sveta. Sort i te"esni dri" ostaju oru)a sa kojima se $ovek rikiva zaostojeći svet.
7d rvorazrednog zna$aja za razumevanje anti$kog($ovekobivstva( je to &to je ($ovek $ija se s"ika otkriva u de"ima ve"iki!rka o"iti$ki $ovek.3...4*ajveća de"a !e"enstva su someni#i
jedinstveno ve"i$anstvene dr+avotvornosti za koju se borba nerekidnovodi kroz sve stunjeve razvitka, od !erojstva omerovi! esama do5"atonove autoritarne dr+ave v"adara/zna"a#a, u kojoj individuum iso#ija"na zajedni#a na t"u "ozoje biju svoju os"ednju bitku. Budući!umanizam mora se bitno orijentisati rema toj osnovnoj $injeni#i ukarakteru sveko"ikog gr$kog vasitanja da su !umanitet,($ovekobivstvo(, r#i sta"no bitno veziva"i za svojstvo $oveka kaoo"iti$kog bića.(#&'% Kuberten odba#uje =ristote"ov ojam humanitas/au kojem je $ovek odvojen od +ivotinje dr+avno&ću.#&(% 5o"azi&tenjegove doktrine nije bo+anski ustrojeni kosmos, ni polis u komedominiraju "judski zakoni, već dru&tvo kao +ivotinjski $oor u kome semesto od sun#em obezbe)uje sta"nom i beso&tednom borbom zaostanak. Kubertenov $ovek 3bur+uj4 nije o"iti$ko biće, već vi&i ob"ikzveri, zver nad zverima, koja je ote"otvorenje eksanzivne snagemonoo"isti$kog kaita"izma. Iz njegovi! o$iju izbija, kao kodna#isti$kog (nat$oveka(, og"ed (ve"i$anstvene zveri( 3it"er4 koja jesremna da na znak svoji! gosodara &$ea +rtvu.
umanizam je, o Degeru, jo& u anti$kom dobu s!vatan kao(oznaka za ideju $ovekovog obrazovanja(. 'a novo doba, (ojam!umanizma o$iva na svesnoj vezi na&eg obrazovanja sa k"asi$nomstarinom. = ta veza, oet, zasnovana je samo na $injeni#i da na&a ideja
(o&teg( $ovekovog obrazovanja vodi orek"o uravo iz anti$ke#ivi"iza#ije(. #&)% *astojeći da istakne se#i$ne osobenosti rka uodnosu rema 7rijentu, Deger zak"ju$uje8 (*ji!ovo otkriće $oveka nijeotkriće subjektivnog ja, nego je sti#anje svesti o o&tim bitnimzakonima $oveka. 6u!ovni rin#i rka nije individua"izam nego(!umanizam(, ako je dozvo"jeno tu re$ svesno uotrebiti u tom njenomizvornom anti$kom smis"u. umanizam do"azi od humanitas. -a re$ jekasnije, od vremena >ara i Gi#erona, dobi"a i drugi, vi&i i stro+i smisao,ored starijeg i vu"garnog zna$enja !umanitarnoga, koje ovde ne do"aziu obzir 8 ona ozna$ava vasitanje $oveka za njegov istinski ob"ik, zaravo $ovekobivstvo. -o je rava gr$ka aideia, takvu kakvu je jedan
rimski dr+avnik osećao kao uzor. 7na ne o"azi od ojedin#a nego odideje. Iznad $oveka kao bića $oora, kao i iznad $oveka kao navodnoautonomnog ja stoji $ovek kao ideja, i tako su na njega sta"no g"eda"ir#i kao vasita$i, a i kao esni#i, umetni#i i istra+iva$i. ="i $ovek kaoideja zna$i 8 $ovek kao o&teva+eća i obavezujuća s"ika roda. 6avanjee$ata ojedin#u ob"ikom zajedni#e, koje smo sozna"i kao bitvasitanja, kod rka sve svesnije o"azi od takve s"ike $oveka i, u borbikoja se ne smiruje, najzad dovodi do takvog "ozo;skog zasnivanja irodub"jivanja rob"ema vasitanja kakvo, u og"edu rin#iije"nosti isigurnosti #i"ja, ina$e nigde nije ostignuto.(#&*% Kuberten ne o"azi od(autonomnog ja( ni vrednosnog mode"a $oveka, već od k"asni!
osobenosti bur+oazije i radnika koje su ste$ene u ro#esu evo"u#ije 8bur+uj ima osobenosti zveri, a radnik osobenosti re+ivara / struktura+ivotinjskog sveta osnov je strukture dru&tva. :oderni o"imizam kao(ku"t !umanosti( 3ostojećeg sveta4 ne zasniva se na veri u odre)enenad"judske i"i o&te"judske vrednosti, već na +iv"jenju u ostojećem
svetu koje se svodi na nerestanu borbu za domina#iju i ostanak. 7nne (ozna$ava vasitanje $oveka za njegov istinski ob"ik, za ravo$ovekobivstvo(, već nastoji da uni&ti sve ono u $oveku &to mu ru+amogućnost da stvori redstavu o sebi kao $oveku i stekne s"obodarskodostojanstvo. Kuberten odba#uje (ideju $ovekove rirode( do koje survi do&"i sosti,#&+% a samim tim i teoriju obrazovanja koja se na tojideji razvi"a. %ovek o Kubertenu nema se#i$nu rirodu. 7n o"azi odrirode, a"i ojam f$sis/a vezuje za +ivotinjski svet, a ne za $oveka, kao&to je to bio s"u$aj u sosti#i. (ivotinjska( riroda $oveka ne roisujeravi"a koja treba o&tovati, već sadr+i ograni$enja koja treba revazići.<adi se, naime, o tome da je $ovek ("enja +ivotinja( &to uućuje naograni$enost izvornog 3+ivotinjskog4 karaktera $oveka. "avni zadatakKubertenove (uti"itarne edagogije( nije o"emenjivanje 3ku"tivisanje4+ivotinjske rirode $oveka, već njen razvoj utem te"esnog dri"a 3rin#i(većeg naora(4 sa kojim se otiskuje i degeneri&e instinktivna riroda$oveka i razvija beso&tedni osvaja$ko/t"a$ite"jski karakter.
anti$koj paideia/i vasitanje i obrazovanje $ine nerazdvojnu#e"inu. 5o"azi&te je idea" $oveka u odnosu rema kome se odre)ujeisravnost "judskog de"anja / koji je simbo"i$no ote"otvorenje v"adajući!dru&tveni! odnosa i vrednosti koji $ine izvori&te anti$ke re"igije i kojiredstav"jaju osnov rasnog samoreoznavanja e"ena. %ovek kao biće
u koje su bogovi uda!nu"i svoje raznovrsne bo+anske moći i nastojanjeda se usostavi nji!ovo !armoni$no me)udejstvo, izvori&te jeuniverza"ni! edago&ki! rin#ia koji su sredstvo za karakternu,du!ovnu, inte"ektua"nu i te"esnu izgradnju $oveka kao #e"ovite "i$nosti.*a toj osnovi razvio se kako aristokratski edago&ki mode", koji jedominirao u !e"enskom (srednjem veku(, tako i gra)anski mode"vasitanja, za$et od strane sosta, koji će ostati, s rodorom demosana o"iti$ku s#enu e"ade, v"adajući ob"ik vasitanja i koji će svoj najvi&ii najsistemati$niji ob"ik dobiti u 5"atonovoj i =ristote"ovoj "ozoji.ovoreći o anti$koj paideia/i Kuberten konstatuje8 (:i&ići su dobi"izadatak da obave osao mora"nog vasita$a. -o je, u modernim
us"ovima, rimena jednog od najkarakteristi$nijeg rin#ia starogr$ke#ivi"iza#ije8 stvoriti od mi&ića najva+niji ;aktor u mora"nomobrazovanju(. I da"je8 (... nije du! taj koji stvara karakter, već te"o.%ovek antike je to znao, a mi to s dosta muke onovo u$imo(.#&,%*ikada u e"adi nisu (mi&ići bi"i vasita$i(, kao &to to tvrdi Kuberten. -ateza treba da stvori i"uziju o ne/normativnom karakteru anti$ke
paideiae, koja treba da ribavi (!e"enisti$ki( "egitimitet njegovoj(uti"itarnoj edagogiji( / koja insistira na vasitanju bez obrazovanja. I umode"u vasitanja anti$ke ratni$ke aristokratije, urkos tome &to jete"esna snaga bi"a g"avna od"ika arete ko"enovića, o&tovanje zadatogvrednosnog 3re"igioznog4 mode"a, kao i obi$aja, redstav"ja najvi&i
imerativ. 9to se ti$e gra)anskog vasitanja, 5"atonov stav da(sremno te"o ne mo+e svojom va"jano&ću u$initi du&u dobrom iizvrsnom dok, obrnuto, izvrstan du! mo+e omoći te"u da se usavr&i(,#&-% na najsa+etiji na$in izra+ava osnovu gra)anske arete. svojojana"izi !e"enske ku"ture :ozes adas isti$e izvanredno zna$ajnu raz"iku
izme)u paideia/e kao (odgoja( 3'ildung4 i (treninga( kao njegovesurotnosti. omerovi juna#i bi"i su svesni da noblesse oblige i da morada sav"adaju vite&ko dr+anje i vite&ku savr&enost u koju nije sada"osamo biti dobar na de"u 3u borbi4, već i na re$ima. adas navodi rimervasitanja 7disejevog sina -e"ema!a od koga se nastoji naraviti(aristokrata koji je svestan svoje odgovornosti(. tom smis"u se oomerovom de"u mo+e govoriti kao o (bib"iji rka(.#'0% Kubertenov(ku"t !umanosti( odrazumeva vasitanje 3stvaranje karaktera4 bezobrazovanja, &to jasno uućuje na to da on odba#uje !umanisti$konas"e)e antike. Kod njega nema bi"o kakvog normativnog osredovanjaizme)u $oveka i sveta. "avno sredstvo za vasitavanje deteta su(oko"nosti( 8 $ovek je od detinjstva zagnjuren u ostojeći svet u komev"ada beso&tedna borba za ostanak. *e razvoj $oveka kao ku"turnogbića, već razvoj beso&tednog bori"a$kog karaktera uni&tavanjem"judske samosvesti redstav"ja osnovnu inten#iju Kubertenove(uti"itarne edagogije(. 7tuda u izvornoj Kubertenovoj (uti"itarnojedagogiji( nema mesta za gimnastiku, dok 3(;ran#uski(4 boks dobijarvorazrednu u"ogu u vasitavanju bur+oaske m"ade+i. Kuberten jenerestano sakatio anti$ku du!ovnost da bi, kao i na#isti, do&ao do$oveka koji nije (oterećen( umom i du!om / koji mogu da budurereka za usostav"janje otune domina#ije v"adajućeg oretka nad
$ovekom. (Besmrtni du! antike( ne redstav"ja ku"turni most koji sajamoderno sa !e"enskim dru&tvom, već sredstvo za usostav"janjeneosredne veze izme)u osvaja$ko/t"a$ite"jske rakse anti$ke rodovskearistokratije i imerija"isti$ki nastrojene bur+oazije. 5rin#i ("eog i dobrog( 3kalokagathia4 redstav"jao je u!e"enskom dru&tvu najvi&i izazov kako za aristokratski, tako i zagra)anski mode" vasitanja. ovoreći o ka"okagatiji, :i"o& Curićkonstatuje da se radi o (se#i$nom !e"enskom ojmu robov"asni$kek"ase( koji odrazumeva (te"esnu "eotu udru+enu s mora"nimzdrav"jem(. I da"je8 (7vaj ojam okazuje da e"eni ne be!u ni eti$ki niesteti$ki jednostrani8 "eo i dobro ok"aaju se u najvi&oj instan#iji, tako
da se oni ojav"juju kao narod koji je u svojoj esteti#i u isti ma! i eti$an,a u svojoj eti#i i esteti$an(.#'$% &alokagathosa krasi"o je sna+no isk"adno razvijeno te"o, inte"igen#ija, obrazovanje, du!ovnost, osećanjeodgovornosti za zajedni#u, kao i aktivno sude"ovanje u javnom +ivot.#'&% <adi se o atinskom mode"u vasitanja u kome do"azi doro+imanja te"esnog i estetskog sa inte"ektua"nim i mora"nim.Kritikujući Lakon#e zbog jednostranog te"esnog vasitanja =ristote"zak"ju$uje8 (5rema tome, na rvom mestu treba da stoji "emenito juna&tvo, a ne div"ja$nost. Der niti je vuk niti i jedna druga zver u stanjuda ru+i "eu borbu. -o mo+e samo dobar $ovek. 7ni koji dou&taju dase de$a#i suvi&e razviju u tom rav#u, zanemarujući neo!odno
obrazovanje, stvaraju uistinu od nji! obi$ne radnike sosobne samo za jednu gra)ansku du+nost, a i u tome su, kako smo rek"i, gori oddrugi!.(#''% =nti$ko s!vatanje sveta i o"o+aja $oveka u njemumisaoni je i du!ovni osnov anti$kog odnosa rema "judskom te"u. *ebezumni i nedu!ovni agona"ni te"esni aktivizam, kako to !oće Kuberten,
već te"esna ku"tura redstav"ja osnov anti$ke te"esne agonistike. =tinskikalokagathos, ote"otvorenje atinskog vasitnog idea"a, su&ta jesurotnost Kubertenovom ozitivnom $oveku ote"otvorenom u "ikugrabe+"jivog i mi&ićavog bur+uja.
9to se ti$e muzike, ona je u anti$koj paideia/i ima"a rvorazrednizna$aj. ovoreći o starogr$koj umetnosti, Deger konstatuje da su (re$ iton i, uko"iko de"uju re$ju i tonom i"i i jednim i drugim, ritam i !armonijaza rke su rosto snage koje ob"ikuju du&u, jer ono &to je od"u$ujuće usvoj paideia je de"atni e"ement, koji kod obrazovanja du!a ostaje jo&va+niji nego u agonu te"esni! sosobnosti.(#'(% 6a bi i"ustrovao zna$ajkoji su e"eni ridava"i muzi#i :i"o& Curić navodi mit o 7r;eju (kojimagijom zvukova reobra+ava kosmi$ki oredak, riitom"juje zveri,okreće drveće i kamenje i, naos"etku, svoju dragu +enu, Euridiku,otima iz kand+i smrti. Kad su to"iko rodr"i u duboke tajne muzi$keumetnosti, onda nije $udnovato &to je u nji! muzika, u &irem zna$enjute re$i, obe"e+ava"a #e"okuan razvitak du!ovnog +ivota, &to je izraz(muzi$ki $ovek( 3...4, u surotnosti sa (nemuzi$kim $ovekom( 3...4,ozna$avao obrazovana $oveka uo&te, i &to je ona, u u+em zna$enju tere$i kao tonska umetnost, ima"a #entra"an o"o+aj, i o svojoj ne samoesteti$koj, nego i zio"o&ko/eti$koj ;unk#iji, bi"a vezana sa svima"emenitim iso"javanjima nji!ova unutra&nja +ivota i vr&i"a jak
mora"no/vasitni uti#aj.(#')% :uzika u Kubertenovoj (uti"itarnojedagogiji( ne s"u+i zato da (ob"ikuje du&u(, već da dorinese stvaranju(ku"turnog( dekora o"imijskim igrama kao ku"tnoj redstavi i stvori(sve$arsku( atmos;eru koja treba da izazove (re"igiozno uzbu)enje( kodrisutni!. 9to se ti$e ob"ikovanja karaktera, to se ne osti+esav"adavanjem umetni$ke ve&tine ni razvojem muzi$kog $u"a, većisk"ju$ivo bori"a$kim te"esnim aktivizmom i te"esnim dri"om kojiodrazumeva otiskivanje i sakaćenje instikata, emo#ija, $u"a, du!a...*astojeći da se obra$una sa svim onim &to mo+e da os"abi beso&tedniosvaja$ko/t"a$ite"jski karakter bur+uja i razbije njegovu ;anati$nu svest,Kuberten odba#uje dionisko i or$ko, kao i anti$ki poiesis. 7n, out
it"era, ne +e"i da stvara (miro"jubive estete(, već (nove "jude( kojeod"ikuje ($e"i$no te"o( i og"ed (ve"i$anstvene zveri(. Kuberten nastojida reuzme o"iti$ko, a da odba#i ku"turno nas"e)e anti$kogaristokratskog vasitanja.
7d izvanredne va+nosti je i to &to je anti$ko dru&tvo bi"o par e(cellence erotska zajedni#a u kome je dominirao (ederasti$ki eros(3uko4 / o $emu će kasnije biti vi&e re$i. 7tuda je briga o te"esnomizg"edu i te"esnom okretu bi"a od rvorazrednog zna$aja. 'a raz"iku odKubertenovog (mi&ićavog te"a(, u anti#i dominira idea" !armoni$norazvijenog te"a umesto ($e"i$ne( $vrstine i eks"ozivne mi&ićne snage,u anti#i je najvi&i izazov ostići gikost udova, kao i mekoću i sk"adnost
okreta. <ukovodeći se (rogresom( Kuberten odba#uje anti$ki rin#imetron ariston, kao i aristokratski rin#i ordre et mesure aso"utizujerin#i (većeg naora( i insistira na dua"izmu te"a i du!a, kao i naizgradnji ku"ta mi&ićavog te"a koje je simbo"i$no ote"otvorenjeeksanzivne moći kaita"izma. 7n ne nastoji da te"esnim ve+bama
(vaja te"o( da bi $oveka doveo u du!ovni i te"esni sk"ad sa kosmosom,kao &to se to $ini"o u anti$kim gimnazijama i a"estrama, već da bistvorio borbeni i obezdu!ov"jeni karakter bur+uja koji treba da okorisvet. 'a raz"iku od antike u kojoj gosodarenje nad sobom3samosav"adavanje4, kao osnovni us"ov gosodarenja nad drugima,odrazumeva o&tovanje rirodni! otreba, odnosno, dovo)enjete"esni! otreba u sk"ad sa rirodnim otrebama, kod Kubertena segosodarenje nad sobom svodi na otiskivanje i sakaćenje rirodni!otreba. (Ku"t intenzivni! te"esni! ve+bi( svodi se na mu$enjesostvenog te"a $ime se osti+e otiskivanje erotskog bića $oveka ireobra+aj seksua"ne energije u osvaja$ko/t"a$ite"jski aktivizam.Kubertenov odnos rema te"u 3$oveku4 osredovan je i !ri&ćanskim3jezuitskim4 ;anatizmom, na &ta nedvosmis"eno ukazuje i njegovkon#et edagogije te"esnog za vek.#'*% anti#i te"esno zdrav"je je najva+nija reokua#ija $oveka inajva+niji zadatak te"esnog ve+banja. ovoreći o rangiranju najvi&i!vrednosti kod e"ena 9e;o"d navodi (staru esmu( koja je nasta"a uanti#i8 ")a smrtnika zdravle e nava!nia stvar, * zatim dolazi negova+zika gra-a, * na trećem mestu e bogatstvo, steeno bez prevare, * ana etvrtom mladost u koo u!iva sa priatelima."#'+% Kubertenodba#uje rin#i te"esnog zdrav"ja, koji reu&ta (s"abima(, obra$unava
se s maksimom mens sana in corpore sano i rog"a&ava rin#i mensfervida in corpore lacertoso za o"azi&te njegove (uti"itarneedagogije(. I na rimeru odnosa rema zdrav"ju vidi se ravi karakterKubertenove (natura"isti$ke( kon#e#ije. mesto zdravog te"a, koje jenesosredna riroda za $oveka i najneosredniji ob"ik ostojanja$oveka kao rirodnog bića, Kuberten insistira na (bori"a$kom( i(sna+nom( karakteru koji se sti$e utem rin#ia (većeg naora( i kojise svodi na beso&tedni obra$un s rirodnim bićem $oveka. Do& je=ristote", govoreći o odgajanju de#e, uozorio na ogubnostrekomernog te"esnog narezanja8 (S"o+i"i smo se, dak"e, u tome dagimnastiku treba rimenjivati i kako je treba rimenjivati. Sve do
uberteta treba rimenjivati "ak&e ve+be, izbegavati rinudni re+imis!rane i rinudne naore da ne bi sre$i"i razvoj. Ima ouzdani!dokaza da to mo+e da se dogodi8 me)u o"imijskim obedni#ima moguse naći samo dvoji#a i"i troji#a koji su obedi"i i kao de$a#i i kao odras"i"judi, jer su im naorne ve+be, dok su ve+ba"i kao de#a, is#r"esnagu.(#',% I da"je8 (*aime, za dobre te"esne osobine, kakve gra)anitreba da imaju, kao i za zdrav"je i ra)anje de#e nije korisna at"etskakonstruk#ija kao ni ona koja za!teva odveć ve"iku brigu i"i koja je odvećs"aba, već neka na sredini izme)u ovi! dveju. -e"o treba da budereka"jeno, a"i ne reteranim naorima i ne samo u jednom rav#u kaote"o at"eta, već za sve os"ove koji sadaju u de"okrug s"obodni! "judi.
7vo treba da va+i odjednako i za mu&kar#e i za +ene.(#'-% 6a je jo& ue"adi stvorena te"esna ku"tura, u kojoj je rvorazredni zna$aj imaozdravstveni asekt koji je ostao osnov za kritiku o"imijski! igara,govori i iokratova kritika boksa 3kao o"imijske dis#i"ine4 zbognjegovog ogubnog dejstva na menta"no zdrav"je boksera. Kubertenov
odu&ev"jeni odnos rema boksu, kao najautenti$nijem izrazu du!akaita"izma, okazuje ko"iko je njegova edago&ka doktrina retrogradnau odnosu rema !umanisti$kom nas"e)u antike. Kubertenovo ozivanje na antiku rob"emati$no je i zbog toga&to je, sudeći o Burk!artu, u anti#i v"ada"o s!vatanje (da je karakter u#e"ini uro)en, neiskvar"jiv kod dobri! i neorav"jiv kod "o&i!, aobrazovanje osredstvom vasita$a i dadi"je samo je sekundarna stvar,urkos tome &to se ve"ika zas"uga za ostanak neke ve"ike "i$nostiridaje takvim, a na rimer, ne samo =!i" nego i Dason va+e kaovasitani#i irona, koji se u mitu redstav"ja kao idea"an "iku$ite"ja.(#(0% Kuberten smatra da se "judi raz"ikuju o svojim rasnimkarakteristikama, koje su rase stek"e tokom borbe za ostanak, a"i oneimaju re"ativni zna$aj budući da je $ovek o svojoj rirodi ("enja+ivotinja(. (Sort nije u rirodi $oveka(, tvrdi Kuberten, jer je usurotnosti sa rin#iom (manjeg naora( koji va+i za +ivotinje. 7tudaKuberten daje rvorazredni zna$aj vasitanju8 osnovni #i"j (uti"itarneedagogije( (revazi"a+enje( je +ivotinjske rirode $oveka stvaranjembeso&tednog i ostojanog bori"a$kog karaktera. Budući da se ozitivni$ovek na"azi s onu stranu dobra i z"a, kod Kubertena nema (dobrog( i("o&eg(, već samo (sna+nog( i (s"abog( karaktera, s tim &to je be"a rasa,o"i$ena u bur+oaskoj (e"iti(, redodre)ena na (sna+ni( bori"a$ki karakter
na osnovu svog rasnog nas"e)a koje je stek"a u borbi za ostanak. 7no&to je najva+nije, stvaranje bori"a$kog karaktera odrazumeva, oKubertenu, obra$un s du!om i umom, a samim tim s ku"turnimnas"e)em $ove$anstva. 7n nastoji da stvori (novog $oveka( kojiodgovara novom 3ozitivnom4 dobu i eksanzionisti$kim interesimaevroski! ko"onija"ni! metroo"a.
Iz instrumenta"nog odnosa koji Kuberten ima rema $ovekuroisti$e i njegova kon#e#ija (usavr&avanja(. anti#i (usavr&avanje(odrazumeva dovo)enje $oveka u sk"ad sa kosmi$kim oretkom kojiredstav"ja nedosti+ni idea" 3bo+anskog4 savr&enstva. Budući da jesavr&enstvo od"ika ve$nosti, te+eći savr&enstvu $ovek te+i ve$nosti.
5o&to je zema"jski svet osu)en na roast, te+nja ka savr&enstvu neodrazumeva borbu za o$uvanje ostojećeg, ogotovu ne za stvaranjesavr&enog sveta, već $injenje takvi! de"a koja će $oveka rib"i+itikosmi$kom savr&enstvu. 5ri tome, $ovek je okrenut ka ro&"osti budućida su o anti$kom s!vatanju "judi sve nesavr&eniji kako se uda"juju odsvog 3bo+anskog4 rabitka. (e"ja za usavr&avanjem( u anti$koj r$kojima konzervativni, a ne (rogresivni( karakter, kao &to je to s"u$aj samodernim o"imizmom. rkos tome &to se oziva na (rogres(,Kuberten odba#uje ideju budućnosti. 7krenutost ka idea"izovanojro&"osti ostaje izvori&te (ravi!( i (ve$ni!( vrednosti koje simbo"izuje"amen o"imijske bak"je koji (nikada ne sme da se ugasi( 3it"er4. Kod
Kubertena idea" isravnog de"anja nije vrednosno zasnovan, većroisti$e iz "ogike koju nameće sam +ivot koja se svodi na borbu zaostanak i koja se na"azi s onu stranu dobra i z"a. (savr&avanje(, kao(revazi"a+enje +ivotinjskog u $oveku(, ostaje uni&tavanjes"obodarskog dostojanstva i svo)enje $oveka na de!umanizovanog
juri&nika v"adajućeg oretka. Istovremeno, +e"ja za usavr&avanjem usortu vezana je za ostizanje rezu"tata koji imaju (objektivnu(kvantitativnu sravnjivost i koji odrazumevaju aso"utizovani rin#iu$inka 8 (moderni( sort obra$un je s erotskim, eti$kim i estetskimbićem $oveka. *a osnovu nji! moguće je usostaviti (iramidu use!a(3Kuberten4 na $ijem vr!u se na"azi obedni$ka (e"ita(.
Kuberten je b"izak anti#i u tome &to njegov edago&ki kon#etima rasisti$ki karakter. Kuberten8 (r$ka je bi"a kon;edera#ija gradova uosnovi koje je nasta"a jedna ideja, ona o sueriornosti rase i njenojredodre)enosti. Samo to je bi"o dovo"jno a da se rotiv tu)ina digne jedna trenutno ujedinjena r$ka a"i, to su bi"i "odovi nji!ovoggenija...(#($% I Kubertenov bur+uj ote"otvorenje je rasni! kva"iteta be"erase / ona je (naj$istija, najinte"igentnija i najja$a( #(&% / koji je $ine(sueriornom( u odnosu rema drugim rasama i daju joj za ravo daokori svet. (%istota krvi( jedna je od najva+niji! od"ika 3be"e4 rase, a(borba za $istotu be"e rase ostaje najva+niji zadatak njeni! $"anova(3Kuberten4. -e+nja ka (savr&enstvu( ostaje te+nja ka ostizanju rasneer;ek#ije u odnosu rema (ni+im rasama( koje odgovaraju(varvarskim( narodima antike. 7tuda (uti"itarna edagogija(redstav"ja najva+niji segment Kubertenove o"imijske "ozoje, a ne3kriti$ka4 so#ija"na teorija.
Mo.eni i antički "pot"
Kuberten je jo& na tzv. (osniva$kom kongresu( o"imijski! igara,1?@M. godine, izneo stav koji ukazuje na njegov mito"o&ko/roagandisti$ki odnos rema anti$kom (sortu(8 (r$ko nas"e)e jetako ve"iko, gosodo, da su svi oni koji su u modernom svetu oto$e"i s
zi$kim ve+banjem, o"azeći od jednog od njegovi! brojni! asekata,mog"i "egitimno da se ozovu na r$ku u kojoj su svi 3asekti zi$kogve+banja4 bi"i obu!vaćeni.(#('% Kuberten i ovde rimenjuje njegovorobani metod8 stvara utisak da je !e"enska te"esna ku"tura izvori&temoderne te"esne ku"ture i sorta, da bi sveo anti$ku te"esnu ku"turu na(svoju( te"esnu ku"turu i sort i na taj na$in im ribavio "egitimnost(ku"turnog( i (ve$nog(. Istovremeno, Kuberten izbegava da uka+e nadru&tvenu us"ov"jenost !e"enske te"esne ku"ture, jer ona na taj na$inrestaje da bude (nadistorijska( 3mito"o&ka4 i ostaje konkretnaistorijska ojava $ija je bit neraskidivo vezana sa dru&tvom u kojem jenasta"a i u kojem jedino mo+e da bude s!vaćena na ravi na$in. tom
kontekstu Kuberten (revi)a( da je jo& u anti#i usostav"jena raz"ikaizme)u stadionskog 3!iodromskog4 i gimnasti$kog agona, koja bi3samo us"ovno4 odgovara"a dana&njoj ode"i na sort i te"esnu ku"turu, istvorena ideja o istinskoj te"esnoj ku"turi koja je otvori"a rostor zausostav"janje kriti$ke distan#e rema o"imijskim igrama i o"imijskim
takmi$arima. =nti$ki svet ne oznaje rogresisti$ki rin#i citius, altius, fortius/ na kome se zasnivaju moderne o"imijske igre. anti#i ne ostojirin#i u$inka, ni kriterijumi za njegovo merenje i sravnjivanje. 'araz"iku od anti$kog (sorta(, u modernom sortu (u$inak koji mo+e dase kvantikuje( ostao je (kriterijum za prihvatane 3 /nerkennung4dru&tveni! sistema( 35roko4, &to je os"edi#a vezanosti v"adanja saindustrija"iza#ijom ri $emu ne dominiraju za!tevi za s"obodom iravdom, već za zadovo"javanje rivatizovani! otreba utem te!ni$kiekasne birokratske organiza#ije. (Sort je simbo"i$ka mani;esta#ijaove "egitima#ije utem uma 30ernunft 4, $ije je odre)enje svedeno zaotima"no ri"ago)avanje sredstva #i"ju.(#((% 7snovni smisao(takmi$enja( na anti$kim o"imijskim igrama nije bio ostizanje većegrazu"tata 3rekorda4, već obeda. mesto u ob"iku brojeva, istorijaanti$ki! o"imijski! igara ojav"juje se u ob"iku "iste obednika / koju će,u etom veku re n.e, sastaviti iija iz E"isa, i koju će douniti isistematizovati =ristote". izvornom ob"iku, na njima je dominiraomora" ratni$ke aristokratije8 borbe su vo)ene do redaje i"i smrti. Sve&to vodi do obede, sem ovre)ivanja (meki! de"ova te"a( 3o$i, o"niorgani4, bi"o je dozvo"jeno, uk"ju$ujući i udaranje rotivnika dok je ovaj"e+ao na zem"ji, kao i se#ija"ni (za!vati( sa kojima su "om"jeni rsti,
od"akti#e i otko"eni#e, zg"obovi, rebra, k"ju$ne kosti i vratni deoki$me... bistvo rotivnika bio je "egitimni na$in do"a+enja do obede.#()%
Ideja o "i$nom dostignuću, bez koje se ne mo+e zamis"iti3moderni4 sort, ne ostoji u anti$kom dru&tvu. 5obeda nije izraz"judski! moći i u tom smis"u "judsko dostignuće, već je izraz bo+je vo"je.*a to uućuje :i"o& Curić8 (S"ava 6orieja, najm"a)eg 6ijagorina sina,koji je u 7"imiji obedio triut, na Istmu sedam uta i u *imeji &estuta, be&e to"ika da ga =tenjani kao ratnog zarob"jenika, za vreme5e"ooneskog rata, usti&e s"obodna ne nanev&i mu uvrede, jer su unjegovim obedama na"azi"i rst bo+ji.(#(*% Isto je i sa te"esnim
osobenostima, sa snagom i brzinom 8 one nisu svojstvo $oveka, većbo+anski dar. *ema s"obodne vo"je, "i$ne ini#ijative, "i$nog dostignuća i"i$ne odgovornosti8 $ovek je (igra$ka bogova(. Smisao borbe za obedunije razvoj "judski! moći, već sti#anje (s"ave( zadobijanjem bo+anskemi"osti koja obezbe)uje obedu i sa kojom se sti$e (besmrtnost(. 5indaru svojim einikijama ne ve"i$a obednike kao "jude, već kao bo+jeizabranike i redmet bo+anske mi"osti.#(+% B"iskost anti$kog iKubertenovog kon#eta je i u tome &to smisao sortskog takmi$enjanije, u krajnjem, razvoj individua"ni! moći $oveka, već osvaja$ko/t"a$ite"jske moći (gosodarske rase(.
anti$kom dru&tvu $ovek nije eman#iovana individua i kaotakav konstitutivni $ini"a# 3gra)anskog4 dru&tva, već je riadnik polisai kao takav zoon politikon 3=ristote"4. S!odno tome $ovek se nao"imijskim igrama ne takmi$i kao ojedina#, nego kao redstavnik
polisa. Istovremeno, o"imijske igre ob"ik su rasne integra#ije e"ena u
odnosu rema (varvarima(, &to zna$i da im je stran rin#i (jednakostina startu( na kome se zasniva moderni sort. gr$kom agonu nijebitan ojedina# i "i$no dostignuće, već je bitna rasa koja se ojav"jujeod aristokratskim vrednosnim oreo"om 3aristokratsko arete kao osnovanti$kog fairpla$ /a4. <adi se o agon/u koji te+i stvaranju gosodara,odnosno, odgajanju e"ena kao gosodarske rase. -e+iti da se budeisred svoji! sunarodnika istovremeno odrazumeva da se bude iznad(varvarski! naroda(. anti#i agon je najvi&i ob"ik ku"turnog iso"javanja$oveka i kao takav okazate"j njegove bo+anske rirode, dok je kodKubertena o"imizam obra$un s ku"turnim nas"e)em $ove$anstva iuk"anjanje svi! #ivi"iza#ijski! ograda (zverinjoj rirodi( $oveka3bur+uja4. Kuberten ukida modernog gra)anina i odba#uje s!vatanje okome je $ovek zoon politikon. *ije vo"ja gra)anina, koja se zasniva nanjegovim neotu)ivim ("judskim ravima(, osnovna integrativna snagadru&tva, već je to tiranska moć v"adajuće k"ase koja se zasniva na(ravu ja$ega( ne o"iti$ka, već je +ivotinjska zajedni#a osnov i idea"dru&tvenog strukturiranja. (Sortska reub"ika(, koju Kuberten nudiobesrav"jenima, nije rototi o"iti$kog organizovanja dru&tva kometreba te+iti, već je sredstvo arazitski! k"asa sa kojim treba (nau$iti(ot"a$ene da besogovorno ri!vate oredak u kome v"adaju ja$i. KodKubertena nema o&teg dobra8 k"asni interes je iznad interesa dru&tva.
9to se ti$e o"imijski! igara, na njima se $ovek ne ojav"juje kaoeman#iovana individua, već kao igra$ka v"adajućeg so#ija"nodarvinisti$kog i rogresisti$kog du!a koji utem rasnog 3na#iona"nog4,k"asnog i o"nog ko"ektiviteta ukida individuu i od $oveka, u vidu(sortiste(, stvara ;anatizovanog juri&nika8 dizanje zastave na jarbo"simbo"izuje obedu v"adajućeg oretka i oraz "judskog.
=nti$ke o"imijske igre imaju ku"tni karakter i redstav"jaju najvi&ire"igiozni obred. 5oredeći mora"ni "ik modernog s anti$kim (sortistom(Kuberten konstatuje8 (:ora"ne kva"ika#ije 3at"ete4 u anti$kom dobubi"e su us"ov"jene re"igioznim za!tevima. >erujemo da će se to oetsamo nametnuti u na&em vremenu. Kako o"imijade sti$u sve veći
ug"ed, tako će se razvijati okret da im se uka+e o&tovanje 3ako takomo+e da se ka+e4 3mora"nim, rim.aut.4 $i&ćenjem u$esnika istvaranjem rave e"ite koja je dostojna takve izuzetne ri"ike.(#(,%=nti$ko religio athletae odrazumeva mora"no $istunstvo8 (izabranikbogova( mogao je da ostane samo onaj at"eta koji nije osu)ivan i kojinije uvredio bogove. *a o"imijskim bori"i&tima olimpioniki se ojav"jujukao ;anati$ni 'evsovi ok"oni#i i kao riadni#i iste rase, k"ase i o"a.*ji!ovi me)usobni odnosi svedeni su na ritua"no iskazivanje o&tovanja jedni! rema drugima kao redstavni#ima najvi&i! vrednostiusostav"jenog sveta i bor#ima za te vrednosti. (6ru+enje( bora#aosredovano je u"ogom koju su dobi"i i koju moraju dos"edno da
odigraju da ne bi bi"a dovedena u itanje ozbi"jnost i na taj na$innad"judski karakter vrednosti koje redstav"jaju. 5obednik jeidea"izovano ote"otvorenje vo"je bogova8 ve"i$anje obednika ostajeve"i$anje bogova. Samim tim &to je (izabranik bogova( sve &to je sanjim u vezi, orodi#a u rvom redu, mora da dobije onu vrednost koja
odgovara ve"i$ini bo+anske od"uke / na &ta ukazuju 5indarove o"imike.>rednosti koje se riisuju obedniku ne ristaju $oveku, već samoobedniku, &to zna$i onome ko je izabranik bogova. 5obednik jesimbo"i$ni redstavnik i ote"otvorenje aristokratske 3v"adajuće4 aretekoja se ne teme"ji na s"obodo"jub"ju i $oveko"jub"ju, već na v"asto"jub"ju i$asto"jub"ju. 5obeda nije dokaz "judski! moći, već ob"ik u kome $ovekiskazuje svoju otunu i beznade+nu ot$injenost tradi#iona"nimdru&tvenim strukturama i vrednostima. 5obe)ujući $ovek roizvodiv"adajuće odnose i na taj na$in okove sa kojima rikiva sebe zaostojeći svet. bistvom (rotivnika(, &to je sastavni deo anti$ki! kao imoderni! o"imijski! igara, $ovek na simbo"i$an na$in ubija svoje"judsko dostojanstvo i iskazuje otunu bezvrednost u odnosu remav"adajućem oretku koji se ojav"juje u ob"iku svemoćne o"imijskeo"igar!ije. *ije s"u$ajno &to do kritike o"imijski! igara i o"imijski!obednika do"azi u vreme usona anti$ke demokratije. kaita"isti$kom dru&tvu uk"onjen je bo+anski 3normativni4 svodkoji je us"ov"javao re"igioznu 3du!ovnu4 rirodu anti$kog agona koji jeimao ograni$avajući, a ne eksanzionisti$ki karakter. (<e"igiozniza!tevi( koje Kuberten, o"azeći od antike, ostav"ja modernom at"eti,ustvari su obra$un s anti$kim religio athletae koji je izraz najvi&egre"igioznog 3"ozo;skog4 rin#ia gnothi seauton. Kuberten insistira na
strogoj ritua"noj ;ormi o"imijski! igara nastojeći da stvori (re"igioznoosećanje( out onoga koje je ostoja"o u anti#i. 5ri tom, on(zaborav"ja( da za to nedostaju bogovi koji simbo"izuju normativni svodkoji je nerikosnoveno o"azi&te u odre)ivanju ona&anja "judi ikriterijum za raz"ikovanje dobrog od "o&eg, anti$ki svet koji je uotunosti ro+et re"igijom, kao i anti$ki $ovek koji je ;ata"no odre)enbo+joj vo"ji. 6a bi izazvao (osećanje uzvi&enosti( #(-% u $oveku,Kubertenu nedostaje vrednost koja nadvisuje ostojeći svet i koja mo+eda ga (izvede( iz njega. Kubertenovo religio athletae svedeno je nasredstvo za ;anatizovanje $oveka, za ubijanje njegove "judske "i$nosti i3kriti$ke4 svesti i za njegovo otuno ot$injavanje v"adajućem oretku.
7no &to $ini sonu izme)u anti$ki! i moderni! o"imijski! igara jenji!ov be"i#iozni du!8 igre su svojevrsni ratni$ki turnir na kome se borbane vodi oru+jem, nego te"ima i kao takve su obra$un s a#isti$komsve&ću i rirema za rat. 7tuda beso&tedno (riva"stvo(, kojeodrazumeva sremnost na ubistvo (rotivnika(, redstav"ja g"avnuosobenost sortskog (dru+enja(.
5o :i"o&u Curiću, (agonska aktivnost( je, (ored mita i ku"ta, bi"ag"avni e"emenat !e"enskog du!ovnog ostojanja i #entra"na odredni#au vasitanju !e"enskog naroda i u ojav"jivanju svi! ob"ika njegovadu!ovnog izra+avanja(.#)0% =nti$ki o"imizam sveobu!vatni jere"igiozni og"ed na svet i odgovarajući na$in +iv"jenja, a o"imijske igre
jedan od najva+niji! ritua"ni! ob"ika ote"otvorenja tog du!a, odnosno,re"igiozni obred osvećen 'evsu, bogu rata i vr!ovnom o"imijskombogu. Kao takav, anti$ki o"imizam je kruna anti$kog agona. 7"imijskeigre su vr!una# aktivisti$ke integra#ije !e"enskog sveta / du!ovne,ratni$ke, erotske... 7ne su, kao i druge s"i$ne mani;esta#ije, svojevrsni
ob"ik u$estvovanja u javnoj s"u+bi koja je bi"a obavezna. =nti$ki demosnije (masa(, za raz"iku od rimskog arazitskog plebsa. Iz toga roisti$ebitna raz"ika izme)u starogr$ki! o"imijski! igara i rimski!g"adijatorski! borbi 8 rve su ob"ik aktivisti$kog integrisanja e"ena radio$uvanja oretka, dok su druge ob"ik asivizovanja (masa(. Kubertenovoj kon#e#iji sadr+ana su oba rin#ia8 sort je sredstvo zarazvoj borbenog 3osvaja$ko/t"a$ite"jskog4 karaktera bur+uja i sredstvoza a#ikovanje 3deo"itizovanje4 radnika.
anti$kom dru&tvu nasta"e su dve vrste agona 8 aristokratski igra)anski. ovoreći o aristokratskom agonu :i"o& Curić konstatuje 8(5ravi #i"j nadmetanja bio je samo obeda, i nju su smatra"i kaovr!una# zema"jske sreće, jer je obedniku zajam$ava"a ono &to je uosnovi #i"j +ivota svakome e"enu8 biti redmet div"jenja za +ivota iredmet s"av"jenja os"e smrti. Dedno vreme agona"na s"ava bi"a jebezma"o jedina s"ava u e"ena, i ona je smatrana za najveću sreću nasvetu.3...4Gi"j nadmetanja, dak"e, nije bi"o koristo"jub"je, nego$asto"jub"je, +udnja za rvenstvom i od"ikom, ono &to je omer izraziona usta "ikijskog junaka io"a!a, koji je sinu "auku, kad ga jeoremao na -roju, nare)ivao 8 svagda najbo"ji biti i od"i$an izme)udrugi!. 3I"ijada >I 20?, I N?M4. tom sti!u kratko i ta$no izra+en jevasitni #i"j vite&kog "emstva.(#)$% 7"imijska agonistika u svom
izvornom smis"u sada u (!erojsko s!vatanje +ivota(.#)&% "edano u&irem so#ija"nom kontekstu, o"imijska agonistika ima vi&estrukurirodu i odrazumeva 8 borbu izme)u riadnika aristokratije zarvenstvo 3(s"avu(4 borbu za o$uvanje nerikosnovene v"astiaristokratije nad demosom borbu za du!ovnu integra#iju !e"enske kaogosodarske rase u odnosu rema (varvarima( i o$uvanjerobov"asni$kog oretka, kao i borbu za domina#iju izme)u polisa iborbu za o$uvanje atrija"!a"nog oretka.
Dedna od najva+niji! osobenosti !e"enskog dru&tva je da sedru&tveni o"o+aj sti$e ro)enjem. =ristokratski agon nije borba zazadobijanje, već za otvrdu dru&tvenog statusa i u tom smis"u je na$in
ve"i$anja oretka koji obezbe)uje rivi"egije o ro)enju. (S"ava( jerivi"egija ko"enovića i kao takva je u"azni#a za svet o"imijski! bogova,a o"imijska nadmetanja beso&tedna borba za o$uvanje aristokratskogstatusa nakon smrti, sa $im će se izbeći od"azak u ad i sudbinaobi$ni! "judi. 7"imij#i nisu rijate"ji, već smrtni nerijate"ji u borbi zasti#anje mesta u ve$nosti. mesto da su polis i du!ovni svod koji $ineo"imijski bogovi osnov "judskog samoodre)enja i osrednik uusostav"janju me)u"judski! odnosa, u modernom o"imizmu +ivotinjskisvet i rin#i rirodne se"ek#ije osnov su (samosvesti( $oveka iosrednik u usostav"janju (me)u"judski!( odnosa 8 Kubertenov agonima so#ija"no darvinisti$ki karakter. Bur+uj ne te+i sti#anju (s"ave( sa
kojom treba da obezbedi ve$nost u drugom svetu, već te+i obedi sakojom će uk"oniti svoje suarnike iz +ivotne (utakmi#e(. (Da$i ostaju,s"abiji bivaju odstranjeni( 3Kuberten4 / to je su&tina moderne o"imijskeos"ani#e koja odgovara v"adajućem du!u monoo"isti$kog kaita"izmakoji je izra+en u rin#iu8 (ni&ti konkuren#iju( Budući da je za
Kubertena rirodna se"ek#ija nosi"a# (rogresa(, koji je sudbinska si"akojoj je $ovek beznade+no odre)en, razum"jivo je zbog $ega Kubertensa takvim odu&ev"jenjem govori o ratu8 on u njemu vidi najvi&i inajneosredniji ob"ik de"ovanja zakona rirodne se"ek#ije. anti#i se u;ormi borbe ojedina#a za sti#anje mesta na 7"imu odvija borbav"adajuće k"ase za o$uvanje rivi"egija u modernom dru&tvu se odrividom sortskog nadmetanja odvija borba arazitski! k"asa rotiveman#iatorskog nas"e)a $ove$anstva i $oveka kao univerza"nogstvara"a$kog bića s"obode. tom kontekstu, Kuberten se obra$unava stakmi$enjem koje ne odrazumeva e"imina#iju i domina#iju $oveka nad$ovekom, ogotovu s takmi$enjem koje odrazumeva razvojuniverza"ni! stvara"a$ki! moći $oveka i koje otvara mogućnost zarevazi"a+enje ostojećeg i stvaranje novog sveta. *astojeći da od anti$kog dru&tva stvori idea" ozitivnog svetakome moderno dru&tvo treba da te+i, Kuberten stvara s"iku anti$kogkao beskonFiktnog dru&tva koje nema dinamiku razvoja, ogotovu neonu koja je us"ov"jena sukobom izme)u so#ija"ni! k"asa i grua, kao nisukobom izme)u novog i starog. :e)utim, v"adajući anti$ki agon nijeimao dija"ekti$ki karakter8 iz sukoba ne s"edi revazi"a+enje ostojećegsveta i stvaranje novuma. njemu se ne radi o odnosu izme)u(starog( i (novog(, već o uk"anjanju jednog 3ret!odnog4 drugim, kao
&to je to s"u$aj (zamene( matrijar!ata atrijar!atom. 5ojam (starog( uanti#i ne dobija svoje odre)enje u odnosu rema (novome(8 ono ses!vata kao vre"o +ivota koje utem mito"o&kog ve"a dobija ku"tnikarakter. tom smis"u (staro( je simbo" ostojanosti u odnosu remaneizvesnoj budućnosti. Kod Kubertena dominira aso"utizovanarogresisti$ka "ogika koja, na teme"ju so#ija"no darvinisti$ki! zakona,ostaje od $oveka otu)ena sudbinska moć8 on je okovao (rogres(kvantikovanjem uni&tavajući mogućnost novuma. 7sednutnastojanjem da sa$uva k"asni oredak, Kuberten nije bio u stanju dauo$i egzisten#ija"ni rizik koji v"adavina aso"utizovanog rin#iakometi#ije i u$inka nosi u sebi.
Kuberten revi)a da je jo& u anti#i do&"o do sukoba izme)uaristokratskog i gra)anskog vasitnog 3obrazovnog4 mode"a koji se zbiou ob"iku borbe izme)u (mu&kog idea"a( ratni$ke aristokratije i("ozo;skog $oveka( 8 (Sort i"i du!, u tom i"i/i"i "e+i sva udarna snaganaada( / konstatuje Deger.#)'% -ako Kseno;an (nije kadar da, kao5indar, u svakoj o"imijskoj obedi, bi"o u rvanju i"i esni$enju, u tr$anjui"i ko"skim trkama, vidi otkrivenje obednikove bo+anske arete. (7ntada u igrama zauzima o$asno mjesto, grad mu is!ranu daje od javni!dobara, jo& k tome za nagradu rima drago#jeni ok"on. 5objednik utr#i konja $ast istu ima a mene dostojan nije( / uzvikuje on / (jer na&egznanja moć, od snage "judi i konja, ona je ja$a. Luda "i suda znositi
tje"esnu snagu iznad b"agorodna uma, to nio&to ravedno nije. Der ako je netko od svi! u &akanju ja$i, u etoboju dobar i"i u !rvanju vje&t i"i ubrzini nogu...od toga urava grada neće ostati bo"ja 3...4. S"aba&na jeradost &to grad obasja kad netko obijedi u igrama kod oto$ića 5isa od toga rizni#a gradska neće ostati veća(.(#)(% Insistiranje na (o"isu i
njegovoj sreći kao meri"u svi! vrednosti( risutno je i kod -irteja. njegovim sti!ovima (du! o"iti$ke etike( je ustao rotiv (starovite&kogidea"a(.#))% (Kasnije je, u ime o"isa, ve"i$ana ravda kao najvi&avr"ina, kad je ravna dr+ava do&"a na mesto stare. Sad u ime o"isaKseno;an rok"amuje svoj novi ob"ik arete, du!ovno obrazovanje 3...4.7n nadi"azi sve ranije idea"e, utaajući i! u sebe i odre)ujući i! sebi.Snaga du!a u dr+avi stvara ravo i zakon, va"jan oredak i b"agostanje.Kseno;an je -irtejevu e"egiju svesno uzeo za uzor i u njen ob"ik, takoodesan za njegovu svr!u, u"io novu sadr+inu svog mi&"jenja. S timstunjem je razvoj o"iti$kog ojma arete dostigao svoj #i"j 8 !rabrost,razboritost i ravednost, najzad mudrost / to su osobine koje su jo& za5"atona zbir gra)anske arete. Kseno;anovoj e"egiji ta nova (du!ovnavr"ina( ove soa 3...4, koja će igrati tako ve"iku u"ogu u "ozo;skoj vr"ini,o rvi ut isti$e svoj za!tev za va+enje. i"ozoja je otkri"a svoj zna$ajza $oveka, to jest za o"is. $injen je korak od $istog sag"edavanjaistine do retenzije na kritiku i rukovo)enje "judskim +ivotom.(#)*% IEuriid se bori rotiv tradi#iona"nog re#enjivanja at"eta kod rkaoru+jem koje reuzima od Kseno;ana, a i 5"atonova kritika kori&ćenjaomerovi! mitova za vasitanje s"edi istu kriti$ku nit.#)+% Kubertennastoji da rikrije da je jo& u anti$kom dru&tvu do&"o do detronizovanjaaristokratski! vrednosti, od koji! on nastoji da stvori nerikosnoveni
nadistorijski idea" $oveka koji se ojav"juje u ob"iku robov"asni$ke,aristokratske i bur+oaske (gosodarske rase(. 7vakva interreta#ijaantike s"u+i Kubertenu da se obra$una s gra)anskim idea"om $ovekakoji je jo& u ran#uskoj gra)anskoj revo"u#iji dobio o&te$ove$anskikarakter i normativno je uob"i$en u neotu)ivim (ravima $oveka igra)anina(. Dezdeći na kri"ima aganizovanog i de!umanizovanog!ri&ćanstva Kuberten je iz anti$kog doseo u moderno doba. *i&ta bitnose nije desi"o i"i, njegovim re$ima kazano, (romeni"a se samo ;orma,su&tina je osta"a ista(. #),% %ovek gubi samosta"nost, koju je stekao umodernom dobu, i nanovo ostaje igra$ka 3novi!4 bogova. ore)enjus antikom Kuberten je najb"i+i sartanskom mode"u vasitanja koje je
bi"o svedeno na vojnu obuku. =ristote"ov sud o sartanskom vasitanjukao (jednostranoj dresuri za rat( izra+ava bit Kubertenove (uti"itarneedagogije( koja je namenjena bur+oaskoj om"adini. 'a raz"iku odSarte u kojoj je v"adao mi"itaristi$ki ustrojeni ko"ektivizam, koji jeodrazumevao visok steen so"idarnosti i sremnosti na +rtvovanje radio&teg dobra, Kuberten insistira na domina#iji rin#ia rirodnese"ek#ije koji odrazumeva gramzivost i (rirodno ravo( ja$i! da t"a$es"abije.
Kuberten je (revazi&ao( anti$ki aristokratski i gra)anski mode"vasitanja tako &to je, rukovodeći se so#ija"no darvinisti$kimevo"u#ionizmom na koji je naka"em"jen jezuitski i ma"ogra)anski du!
bur+uja, odba#io nji!ovu eman#iatorsku bit. Kuberten se obra$unava sku"turnim nas"e)em anti$ke paideia/e i usostav"ja (odnos( sa antikomna nivou nedu!ovnog i neumnog osvaja$ko/t"a$ite"jskog aktivizma. ovakvom Kubertenovom odnosu rema anti#i og"eda se njegovonastojanje da izgradi (uti"itarnu edagogiju( u kojoj dominira vasitanje
bez obrazovanja i sa kojom će stvoriti novu (gosodarsku rasu( koju, unjenom nastojanju da okori svet, ne sutavaju o&te/"judski obziri. -o je osnov Kubertenovog rokrustovskog odnosa kako rema anti#i i!ri&ćanstvu, tako i rema -omasu =rno"du i modernoj edago&koj mis"i.Kuberten je s!vatio da normativni svod anti$ke paideia/e, sa svojimza!tevom da se $ovek besogovorno odredi bo+anskim si"ama kojerevazi"aze ostojeći 3zema"jski4 svet, otvara mogućnost zausostav"janje grani#a samovo"ji v"adajućoj (e"iti(, &to on o svaku #enunastoji da izbegne. *ije s"u$ajno &to je Kuberten u (!erojskom dobu(anti$ke r$ke, u kome je bi"a usostav"jena otuna domina#ijarodovske aristokratije nad demosom, rona&ao izvori&te svogo"imizma. 7svaja$ko/t"a$ite"jski karakter robov"asni$kog i rasisti$kogoretka antike (rirodni( je osnov modernog o"imizma kao ideo"ogijemonoo"isti$kog kaita"izma. njemu je aristokrata Kuberten rona&aouzor za (!umanisti$ko( uteme"jenje o"imizma koji će biti otvr)en usrednjovekovnom (vite&kom( kodeksu. Gi"j vasitanja nije razvojs"obodarske i stvara"a$ke "i$nosti, već sti#anje odgovarajućeg k"asnogstatusa. mesto $oveko"jub"ja i s"obodo"jub"ja / koji se u modernomdobu ojav"juju u ob"iku idea"a s"obode, jednakosti i bratstva /$asto"jub"je i v"asto"jub"je ostaje okosni#a njegove e"itisti$ke ideo"ogije.7tuda okoravanje (ni+i! rasa(, beso&tedna "ja$ka radni! s"ojeva i
sremnost na +rtvovanje +ivota radi odbrane oretka 3dvoboj kao(odbrana $asti(, rat kao (igra(4, redstav"jaju najva+nije od"ike aretebur+uja. (>ite&ki idea"i(, na koje se Kuberten oziva, samo su maska zagramzivog i nemora"nog bur+uja.
rkos tome &to u stvaranju mode"a (svog( $oveka ima u viduratni$ku aristokratiju, Kuberten ne o"azi od stati$nog aristokratskogsveta u kome je sve odre)eno strogim obi$ajnim, eti$kim i estetskimkanonima, već od dinami$kog bur+oaskog sveta koji te+i eksanziji. 7nnastoji da od o"imizma stvori novu (dinami$ku( 3Brendid+4 re"igiju kojaodgovara du!u novog vremena i koja neće da ograni$ava, već dauk"anja rereke koje mogu da sutaju razvoj kaita"izma. :oderni
o"imizam ideo"ogija je bur+uja koji !ita da o"ja$ka svet jezdeći na va"uindustrijske revo"u#ije i kaita"isti$ke eksanzije i koji ru&i svenormativne 3obi$ajne, mora"ne, ravne, re"igiozne4 ograde koje ga utome sutavaju. *ova osvajanja stvaraju u njemu novu snagu iz kojeroisti$e sve veća g"ad za sti#anjem / i tako ad in+nitum. Kuberten se usvom o!odu ka modernim o"imijskim vr!ovima ne rukovodibo+anskim uzorima ni roduktivisti$kom snagom kaita"izma, ogotovune s"obodarskim te+njama i stvara"a$kim moćima $oveka, većnajrimitivnijim ma"ogra)anskim motivima8 (vo"ja za moć( koja sezasniva na gramzivosti osnovna je okreta$ka snaga u (razvoju($ove$anstva. :oderna o"imijska ideja u svom izvornom ob"iku te+i
mi"itarizovanju evroske bur+oazije utem sorta radi use&neko"onija"ne eksanzije 8 ko"onija"ni o!odi bez dobre sortske riremeredstav"jaju, o Kubertenu, (oasnu neromi&"jenost(. 7"imijske igre,kao svojevrsni vite&ki turnir na kome će se naći najbo"ji redstavni#i(#ivi"izovani! na#ija(, redstav"ja najvi&i ob"ik du!ovne integra#ije nove
(gosodarske rase( radi okoravanja sveta.'a raz"iku od omerovi! junaka, Kubertenov bur+uj "i&en je erosa,sontanosti, ma&te... 7n je usresre)en na samo jednu (so#ija"nudu+nost(8 odbraniti o svaku #enu usostav"jeni oredak i omogućitinjegovu eksanziju. <igidnost njegovog ozitivnog $oveka us"ov"jena jei rirodom oretka za koji se bori, koji je uk"onio kva"itet i samim tim"judsku osebnost i individua"nu raz"i$itost. 6ominira jedinstvo ikvantitet, &to zna$i ozitivno jednoum"je i obra$un sa stvara"a$kom"i$no&ću. Kod Kubertena nema sontanosti i neredvidivosti uona&anju, &to redstav"ja najva+nije karakterne od"ike anti$ki! "ikova.>o"untarizam Kubertenovi! !eroja ima uti"itarni karakter i strogo jera#iona"an 8 oni se rukovode maksimom (znati da bi se redvide"o,redvideti da bi se de"ova"o(. Istovremeno, Kuberten je ukinuo bogove ibogata&ku (e"itu( rog"asio nosio#em v"adajuće moći. 'a Kubertena$ovek nije (ni&tavan( u odnosu rema bogovima, već sti$e (vrednost(kao rodu+ena ruka zakona evo"u#ije koji se ojav"juju u ob"ikueksanzivnog du!a kaita"izma. tom kontekstu Kuberten dajervorazredni zna$aj (ve"ikim "judima( kao nosio#ima (rogresa( isimbo"i$nom ote"otvorenju (vo"je za moć(, od koji! se samo ma"i brojmo+e o!va"iti (mi&ićavim te"om( / &to svakako ne va+i za (o#a(moderni! o"imijski! igara koji je bio +ivi dokaz ogre&nosti teorije za
koju se sa to"iko +ara za"agao. Kod Kubertena $ovek i njegov +ivot nisuobjekti kosmi$ke moći, $ija je de"atna snaga ote"otvorena u bo+joj vo"ji,već su ote"otvorenje i nosio#i du!a kaita"izma koji je izraz rirodni!zakona u neosrednom ob"iku. Kuberten ne g"eda na dru&tvo 3i $oveka4kao na bio"o&ki organizam, već kao na ote"otvorenje neuni&tivi!rirodni! zakona. 7stanak $oveka obezbe)uje se utem besmrtnogoretka koji odrazumeva ve$ni #ik"us ra)anja i umiranja. 7$ig"edno jeda Kuberten ravi raz"iku izme)u smrti 3te"a4 i nestanka. Smrtnost$oveka ostaje us"ov besmrtnosti usostav"jenog sveta 3oretka4, &tozna$i ve$nog obnav"janja kosmi$kog #ik"usa u kome se $ovek ojav"jujekao (otro&ni materija"( rogresa 8 $ovek je smrtan / oredak je ve$an.
7tuda je sremnost na smrt osnovni ob"ik iskazivanja okornostioretku i kao takav najva+nija karakteristika kako aristokratske, tako ibur+oaske arete.
5obednika na anti$kim o"imijskim igrama ne odre)uje njegovasnaga, brzina i sretnost, nego to &to je izabranik bogova, isto kao &tobrzinu i rava# kretanja stre"e i"i ko"ja na boji&tu ne odre)uje snaga isretnost bor#a, nego samovo"ja svemoćne o"imijske o"igar!ije.(%ovek je igra$ka bogova(, tvrdi 5"aton, &to zna$i da je svet bo+jeigra"i&te. Kod Kubertena nema aso"uta koji nadi"azi ostojeći svet,budući da on s"edi rogresisti$ku "ogiku za koju je budućnost otvorena i(rirodne( zakone koji odrazumevaju sta"nu borbu za mesto od
sun#em. Kuberten insistira na "i$noj ini#ijativi, a"i je ona svedena nade!umanizovani i denatura"izovani roduktivisti$ki aktivizam, ri $emudrugi "judi, svedeni na (riva"e(, s"u+e kao sredstvo za razvijanjeindividua"ni! moći. svakom s"u$aju, Kubertenovi uzori nisu anti$ki juna#i, out ektora, koji se rukovode "emenito&ću8 Kubertenova
("ozoja vo"je( ostaje "ozoja ni sa $im ograni$ene gramzivosti isamovo"je moćni!. anti#i se u o"imijskim nadmetanjima, kao i u te"esnimve+bama, og"eda tragika "judske egzisten#ije. =nti$ki juna#i su tragi$ne"i$nosti koje u svom najvi&em uz"etu do+iv"javaju svoj tragi$ni kraj. Kubertenovom gnothi seauton nema beznade+nog su$e"javanja $ovekasa njegovom sudbinom, već se $ovek (miri( sa njom i to na taj na$in danikada ne ostane svestan tragi$nosti svog o"o+aja u ostojećemsvetu8 tragedija je uk"onjena iz Kubertenovog rogresisti$kog iotimisti$kog kosmosa. Kubertenov ozitivni $ovek ne te+i vi&em /onom &to nadi"azi ostojeći svet / već te+i većem ru&eći sve ogradekoje ga u tome sutavaju. *jegov og"ed nije okrenut ka nebu, nego karostorima sveta koje +e"i da osvoji i o"ja$ka. 7n nema odgovornostired bogovima, koji simbo"izuju stati$ni i zatvoreni svet u kome je$ovek tragi$ni s"edbenik svoje sudbine koja je zadata nji!ovom vo"jom,već red nezaustav"jivom (rogresom(. Kubertenov kosmos nemaso"jni! grani#a i na bur+uju je da, razvojem svoji! osvaja$ki! it"a$ite"jski! moći, ro&iri njegove !orizonte. =nti$ki o"imizam je, usvom izvorom smis"u, na$in dokazivanja otune i beznade+neokornosti $oveka bo+anstvima koja v"adaju svetom, a to zna$ismrtnosti i ni&tavnosti $oveka u odnosu rema besmrtnosti i svemoći
bogova. ovoreći o So;ok"ovom s!vatanju tragedije :i"o& Curić ukazujena (tragi$no samosaznanje $ovekovo, koje de"jsko gnothi seautonrodub"juju do saznanja da su "judska snaga i zema"jska sreća svojomni&tavno&ću s"i$ne sen#i(.#)-% Kubertenov ozitivni $ovek ne su$e"javase sa svojom sudbinom beznade+no nastojeći da se is$ua iz njeni!ruku, već sa ;anati$nom od"u$no&ću nastoji da izgradi sve vi&e bedemeoko sveta u kome +ivi i koji do+iv"java kao jedini mogući rostor +ivota i(sreće(. Kubertenova maksima mens fervida in corpore lacertosoizra+ava jedinstvo $oveka sa ostojećim svetom i istovremeno jesimbo"i$no ote"otvorenje so#ija"no darvinisti$ke i rogresisti$ke rirodekaita"izma. 'a njega "judska egzisten#ija, $iji je nosi"a# bur+uj, nije
ni&tavna jer se u njoj ote"otvoruje v"adajući du! ostojećeg sveta. -o sevidi i o izg"edu sortiste 8 on nije uka"u"jen u geometrijski &ab"on,out anti$kog at"ete, niti "i&en te"esnosti, kao okorni !ri&ćanin, već(u#a( od 3mi&ićne4 snage.
Kubertenova doktrina obra$un je i s aristokratskim rin#iomordre et mesure. *eumerenost u osedovanju i gosodarenju osnovna je snaga (rogresa(. (Krik strasti( 3Kuberten4 o"imijskog obednikaizraz je neukrotive eksanzionisti$ke moći oretka / na $emu se zasnivanjegova egzisten#ija. Eks"ozivna mi&ićna snaga i vo"ja da se o svaku#enu ide da"je g"avne su od"ike (novog $oveka(. Kaita"isti$kaeksanzija osnov je o"imijskog otimizma i ideje o (usavr&avanju(
$ove$anstva. modernom o"imizmu usostav"jeno je jedinstvostrem"jenja 3gramzivost i neumerenost4 bur+uja sa v"adajućimeksanzionisti$ko/rogresisti$kim du!om kaita"izma. <adi se odinami$noj ravnote+i8 bur+uj ostaje nosi"a# moći koja v"adakaita"isti$kim kosmosom, a njegova neuto"jiva o!"ea motor
(rogresa(. k"onjeno je sve ono &to mo+e da ga odseti da jeograni$eno "judsko biće, da ga zastra&i i ukroti, ogotovu ono &to mo+eda mu razvije osećanje so"idarnosti i to"eran#ije. Kod Kubertena nemaodnosa $oveka rema samome sebi utem odnosa rema vi&em odsebe, jer ne ostoji bi"o kakva vrednost koja nadi"azi ostojeći svet ikoja osreduje izme)u +ivota i idea"a sveta kome treba te+iti. 5otunouk"aanje $oveka u ostojeći svet, bez nade u bo"ji svet, najvi&i jeizazov za Kubertenovu (uti"itarnu edagogiju(. Kod Kubertena ostoji(samoograni$enje( sortom i te"esnim dri"om 3rin#i (većeg naora(4,a"i se sa njim uni&tava igra$ka riroda $oveka i umnost i dobija se"oja"ni i uotreb"jivi gra)anin 3odanik4. Isto tako, Kuberten insistira na(samoograni$enju( bur+oazije u kontekstu nji!ove du+nosti da sa$uvajuusostav"jeni oredak, i (samoograni$enju( ot"a$eni! u kontekstunji!ove du+nosti da rade i da besogovorno odnose neravdu.
Kuberten je s!vatio da je eksanzija kaita"izma najva+niji us"ovnjegovog ostanka. 7snovni smisao njegove euritmije je da usostavi jedinstvo strem"jenja v"adajuće k"ase sa v"adajućim eksanzivnim irogresisti$kim du!om kaita"izma 3aso"utizovani rin#i u$inka4, zaraz"iku od antike gde je bo+anski svod ograni$avajući rin#i koji na"azisvoj izraz u maksimi gnothi seauton, &to (iak ne umanjuje vita"nizna$aj tragedije(#*0% i njegovog (borbenog +ivotnog stava( u odnosu
rema (asivnom mora"u mistike(.#*$% Budući da su (igra$ke bogova( ida ni&ta ne zavisi od nji!ove vo"je, anti$ki !eroji se ona&aju kao danema &ta da izgube. 7ni se ne bore da sa$uvaju svet, jer on riadabogovima i jer je osu)en na roast. %ovek u anti#i nije bio u jedinstvusa sobom jer ni&ta nije bi"o njegovo, uk"ju$ujući i njegove ("judskeosobenosti(. 5indar se u svojim einikijama za!va"juje aritama,za&titni#ama umetnosti8 ('a sve, &to god je "ijeo i "juko kod "judi Jvama od sr#a za!va"iti treba J "jeotu, mudrost i "emenitost J $ovjeksmatra darom neba(.#*&% -o va+i i za snagu, brzinu i druge osobenostikoje $ine anti$ko arete 8 one nisu osobenosti svojstvene $oveku, već sueksk"uzivno svojstvo i svojina bogova koje oni o svom na!o)enju
(daruju( ojedin#ima kao svojevrsne ukrase sa kojima se okazuje dasu oni redmet bo+anske mi"osti. Isto je sa obedni#ima na o"imijskimigrama 8 obeda je izraz nak"onosti bogova sa kojom se okazujeni&tavnost $oveka i nji!ova ve"i$ina. 5indar ne ve"i$a obednike, većbo+ansku vo"ju koja i! je udostoji"a obede. va"osevima oobedni#ima i nji!ovim di$nim re#ima on nastoji da oka+e da su onio svom orek"u b"iski bo+anskom izvori&tu +ivota i da su dostojnibo+anske mi"osti. Istovremeno, tragika anti$ki! junaka us"ov"jena je inji!ovim beznade+nim nastojanjem da se utem (s"avni! de"a( rib"i+ebogovima i da na taj na$in izbegnu oni+enje koje i! $eka uodzemnom svetu, u kome će se nji!ova (senka koja utuje u ad i
koja je uko ni&tavi"o(#*'% naći me)u senkama obi$ni! i rezreni!smrtnika. omerski $ovek na"azi se izme)u 7"ima i ada i u odnosurema tim s;erama s!vata i +ivi svoj +ivot. Kuberten je ukinuo obe tes;ere i samim tim je ukinuo anti$ku dija"ektiku i dramatiku +ivota.Kubertenov bur+uj nije tragi$ni !eroj u svetu koji je osu)en na roast,
već otimisti$ni 3ozitivni4 !eroj koji se ojav"juje kao ote"otvorenjev"adajućeg rogresisti$kog du!a kaita"izma koji je osu)en na ve$nost.7n reuzima zadatak koji je u anti#i bio rivi"egija bogova8 da budenosi"a# nerikosnovene moći kaita"isti$kog kosmosa, a"i i da ga sa$uvaod nerijate"ja koji je svakim danom brojniji i oasniji. Sve rea"nijamogućnost roasti oretka u kome arazitska (e"ita( ima v"ast nadradnim (masama( us"ov"java rigidni odnos rema bur+uju 8 Kubertenov!eroj sveden je na ;anati$nog bor#a za interese bogata&ke (e"ite(.7tuda se, za raz"iku od anti$ki! !eroja koji oseduju rotivre$neosobenosti "judske rirode, Kubertenov (nerotivre$ni( bur+uj ojav"jujekao simbo"i$no ote"otvorenje (rogresivnog du!a( bogata&ke (e"ite(koja mora nerestano da otvr)uje svoju (sueriornost( da bioravda"a (rirodni( osnov svoje domina#ije nad (ni+im rasama(,radnim (masama( i +enom. anti#i dokazivanje rasne sueriornostiima da"eko &iri sektar i ojav"juje se u bogatoj raznovrsnosti ku"turni!ob"ika. 'a raz"iku od e"ena koji su (zna"i za jedan kosmos u kome susva de"a i strasti na"azi"e odjeka(,#*(% kod Kubertena sve je odre)enorazvoju osvaja$ko/t"a$ite"jske moći bur+oazije u kojoj on vidi ratni$kukastu. 7tuda je anti$ka Sarta najb"i+a Kubertenovom mode"u dru&tva,s tim &to kod Kubertena ne dominira asketski du! i so"idarnost, već du!nezaja+"jive o!"ee koji je okreta$ka snaga (rogresa(.
7no &to Kubertena najvi&e rib"i+ava anti#i je svo)enje agona naborbu izme)u "judi za domina#iju uz bezus"ovno o&tovanje v"adajućegoretka, &to zna$i da je isk"ju$ena borba ot"a$eni! rotiv moćni! zas"obodu, ogotovu borba za ukidanje oretka t"a$enja. Borba rotivbogova, koji simbo"izuju nerikosnovenu v"ast "ja$ka&ke (e"ite( nadradnim (masama(, najgori je z"o$in kako za v"adajuću (e"itu( anti$ker$ke, tako i za Kubertena. B"iskost izme)u anti$kog i modernogo"imijskog agon/a je i u tome &to se on ojav"juje kao univerza"nirin#i +ivota. =nti$ki agon ota"jivao je nerestanu i nemi"osrdnuborbu izme)u gr$ki! polisa koja je dove"a do s"ab"jenja, degenera#ije iroasti !e"enskog sveta. :otorna snaga to"iko isti#anog i !va"jenog
(!e"enskog genija( dove"a je !e"enski svet do uni&tenja. Deger u svojoj"1aideia" ukazuje na (bezobzirnu me)usobnu borbu gr$ki! gradova( na (bruta"nu uni&tite"jsku omamu s kojom su r#i ratova"i jedni rotivdrugi!(, kao i na (besmis"eno uni&tavanje sami! sebe u trenutku kadasu nji!ova zem"ja i nji!ova #ivi"iza#ija sa svi! strana bi"e iz"o+ene svevećem ritisku tu)i!, nerijate"jski! naroda(.#*)% =nti$ki o"imizam bio je du!ovni svod od kojim se odvija"a beso&tedna borba izme)u gr$ki! polisa koja će dovesti do roasti !e"enskog sveta, a o"imijske igrerasirivanje ratnog o+ara koji je rogutao !e"ensku #ivi"iza#iju.*edostatak verovanja u sostvene "judske moći i sosobnost darona)u razumno re&enje koje treba da sre$i uni&tenje i omogući
zajedni$ki ostanak, trasirao je ut koji i! je odveo u rova"iju. 6a jeKuberten bio stvarno a#ista, on bi u sudbini !e"enskog sveta videouozorenje kuda vodi agon koji je motivisan te+njom za domina#ijom ieks"oata#ijom i za koji je rat (najvi&i isit mu&ke zre"osti(. :e)utim, iza Kubertena $ovek nije stvara"a# svoje istorije, već je beznade+no
odre)en (sudbini( 3(rogresu(4. :ito"o&ka svest i ira#iona"izamzajedni$ke su osobenosti anti$kog i Kubertenovog og"eda na svet.7tuda je Kuberten na rvo mesto stavio obra$un s kriti$kim umom iidejom s"obode / nas"e)em ran#uske gra)anske revo"u#ije i nema$kek"asi$ne "ozoje / jer oni otvaraju mogućnost da $ovek, o"azeći odo&te/"judski! interesa, stvori razumnu a"ternativu ostojećem svetu.
Telo i .1h
5o Kubertenu, u gr$kom (sortu( ostoja"o je ne&to do $ega nikonije do&ao ni u srednjem veku, ni u modernom dobu / a &to imaizvanredan dru&tveni i nau$ni zna$aj. <adi se o s"edećem ostu"atu8(%ovek se ne sastoji iz dva de"a / te"a i du&e 3soul48 ostoje tri 3de"a4 /te"o, du! 3mind4 i karakter nije du! taj koji stvara karakter, već je tote"o. %ovek antike je to znao, a mi to s dosta muke onovo u$imo.( #**%<adi se o jednom od najogubniji! uutstava Kubertenove (uti"itarneedagogije( / na kome se teme"ji gra)anska teorija i raksa tzv.(te"esne ku"ture( veka i sorta / koje izdvaja te"esno ve+banje izs;ere ku"ture i svodi ga na istrument za razvoj bori"a$kog karaktera iobezdu!ov"jenje $oveka. Kuberten "i&ava te"o osnovni! rirodni!osobenosti i svodi ga na redmet obrade i eks"oata#ije du&a gubibo+anski karakter i ostaje sredstvo sa kojim v"adajući oredak v"adanad te"om $oveka, dok du! ostaje drugo ime za karakter.
anti#i ostoje dve s;ere 8 rostor ve$nog u kome borave bogovii rostor rivremenog zema"jskog +ivota u kome borave "judi. 'a"judske du&e, nakon smrti te"a, koje je (grob du&e( 3<eba#4, redvi)en jeodzemni svet mraka i u+asa. Izvo)enje du&a na sun#e i u tomkontekstu nastojanje da se utem (s"ave(, koja se sti$e obedom nao"imijskim igrama, obezbedi ve$nost u oreo"u bo+anske besmrtnosti /najvi&i je izazov za smrtnika. Borba za obedu, kao vr!ovni kosmi$ki
3egzisten#ija"ni4 zakon, osnovni na$in je da se rivu$e a+nja bogova istekne nji!ova nak"onost. 5out ;anati$ni! !ri&ćana koji se takmi$e uatnji da bi se izbori"i za &to bo"je mesto za u"azak u raj, e"eni se boreza sti#anje rvenstva da bi obezbedi"i mesto u ve$nosti. %itav +ivotostaje svojevrsna s"u+ba bogovima, &to je jedan od ovoda zaKubertenovu tvrdnju da je (anti$ka re"igija bi"a re"igija bez knjiga(.7tuda to"iko bogatstvo i intenzitet agona"ni! aktivnosti. 7no &to je u!ri&ćanstvu $injenje (dobri! 3bogougodni!4 de"a(, u anti#i je to $injenje(!erojski! de"a( / u koje sada obeda na o"imijskim igrama koja je jedan od na$ina da se obezbedi (besmrtnosti u s"avi i u misti$nomtrajanju du&e( ve$nost.#*+% (S"ava( ostaje e!o !erojskog +ivota koji
ve$no odzvanja me)u o"imijskim vr!ovima obezbe)ujući smrtnom$oveku besmrtnost / i u tom smis"u uskrsnuće du&e u ve$nosti. 'aKubertena ovozema"jski +ivot nije o"azna stani#a na utu ka 7"imu,već je o$etak i kraj uta. :e)utim, Kuberten, out antike i!ri&ćanstva, ravi raz"iku izme)u smrti $oveka i njegovog nestanka.
Smrt ne zna$i nestanak uko"iko je $ovek dorineo (rogresu( / &toostaje na$in sajanja $oveka sa ve$nim. mesto u bogu 3bogovima4,$ovek ostvaruje ve$nost u (rogresu(. Insistirajući na zna$aju (ve"iki!"judi( Kuberten uućuje na to da je i o njemu (s"ava( ta u kojoj seote"otvoruje ve$ni ostanak 3(ve"ikog(4 $oveka. su&tini, modernio"imijski aganizam ne nastoji da obezbedi ve$nost $oveku, većostojećem svetu. 7"imijske igre nisu mesto na kome ojedin#i sti$u(s"avu( koja im obezbe)uje ristu 7"imu, već mesto na kome se s"aviostojeći svet. 'bog toga kod Kubertena nema !eroizovanja sortista nive"i$anje nji!ovi! rezu"tata. 7ni su samo sredstvo sa kojim modernio"imijski sve&teni#i 3:7K4 izvode najvi&i re"igiozni ritua" osvećenve"i$anju ku"ta ostojećeg sveta.
7"imijske igre bi"e su borba izme)u polisa koja je osvećena'evsu, vr!ovnom autoritetu me)u bogovima od $ije od"uke 3mi"osti4zavisi sudbina polisa. *ije s"u$ajno &to su obedni#ima na o"imijskimigrama sugra)ani ru&i"i bedeme da bi u&"i u grad8 oni su bi"i simbo"i$noote"otvorenje 'evsove vo"je i kao takvi izas"ani#i koji donose polisudokaze njegove mi"osti 3obedni$ki mas"inov vena#4. :o+e se reći da seu 5indarovoj tvrdnji da su (bogovi rijate"ji igara( na"azi k"ju$ zaodgonetanje karaktera anti$ki! o"imijski! igara. 7ne su u svomizvornom smis"u bi"e osmrtne ritua"ne igre koje su bi"e organizovane u
s"avu a"og junaka, out oni! koje su nakon smrti 5atrok"aorganizovane isod trojanski! zidina, sa $ime je treba"o da se rivu$ea+nja bogova i izmo"i da rime du&u umr"og u svoje okri"je.Isku&avanje vo"je bogova osta"a je sta"na odredni#a o"imijski! igara8obeda ostaje znak da je bo+anska nak"onost ria"a onome ko jeobedio, &to je bio dodatni motiv da bi se nastavi"o sa ratovanjem.Istovremeno, o"imijske igre su ut koji vodi $oveka ka njegovombo+anskom izvori&tu. 7snovni smisao 5indarovi! einikija je da is"etumito"o&ku nit koja će da soji obednika sa bo+anskom ro&"o&ću i nataj na$in mu obezbede ve$nost.
'a raz"iku od sosta, koji od $ovekovom rirodom
odrazumevaju (jedinstvo te"a i du&e, a"i re svega unutra&njenastrojenje $oveka, njegovu du!ovnu rirodu(,#*,% Kuberten o"azi oddua"izma te"a i du&e tvrdeći da (du&a ima otrebu da mu$i te"o da biono bi"o okornije(. anti#i se gimnasti$ki trening ojav"juje kao(obrazovanje du&e(#*-% kod Kubertena se sort, kao beso&tednaborba te"ima, ojav"juje kao osnovni na$in stvaranja 3sado/mazo!isti$kog4 karaktera. (Dedinstvo( te"esnog i du!ovnog okreta uanti#i ojav"juje se kao odre)enost smrtnog te"a besmrtnombo+anskom du!u / ne i "judskoj du&i. Bo+ji du! je ona snaga kojauda!njuje +ivot te"u, a (s"ava(, koja se sti$e (dobrim de"om(,obezbe)uje $oveku mesto na 7"imu. -e"esni izg"ed i okret izraz su
du!ovnog okreta, odnosno, ote"otvorenje nastojanja da se bude u jedinstvu sa kosmosom. eometrija, roor#iona"nost, sk"adnost /osnov su umetni$kog rikazivanja i mimeti$kog imu"sa. <adi se ozadatom vrednosnom i estetskom obras#u 3koji je svoj meta;ori$ki izrazdobio u o"imijskom kosmosu4 koji te+i o$uvanju usostav"jenog
oretka. tom smis"u mo+e se govoriti i o (jedinstvu( te"a i du!a uKubertenovoj kon#e#iji. anti#i dominira idea" !armoni$nog jedinstvate"a sa kosmosom u kome se iskazuje otuna ot$injenost $ovekausostav"jenom oretku. =nti$ka te"esna ku"tura odrazumevageometrijski ob"ikovano te"o koje ostaje simbo"i$ni izraz bo+anskogustrojstva kosmosa. -o najjasnije do"azi do izra+aja u umetnosti u kojojdominira (umetnikova vera da u savr&enom ob"iku "e+i rototi svega"judskog, samog bo+anstva(.#+0% -e"o koje se ojav"juje na anti$kimvazama s"ikoviti je izraz !e"enskog s!vatanja kosmosa i o"o+aja$oveka u njemu. 7tuda na njima ne dominira mi&ićna snaga, većroor#iona"nost i gra#ioznost. (>ajanje te"a( ostaje ritua"noiskazivanje okornosti bogovima i uzdizanje $itavog bića $oveka kanjima, s"i$no !ri&ćanstvu u kome su mo"itve ritua"ni na$in uzdizanjadu&e ka bogu. Istovremeno, anti$ka te"esna ku"tura sredstvo je zadu!ovnu i rasnu integra#iju e"ena i u tom smis"u izraz je nji!ove(sueriornosti( u odnosu rema (varvarima(. <asna eksk"uzivnost neiskazuje se te"esnom 3mi&ićnom4 snagom, nego osećajem za meru3metron ariston48 sirova snaga i neroor#iona"no mi&ićavo te"o od"ikasu robova. Isto je i sa srednjovekovnim aristokratskim kriterijumima8osećaj za meru i e"egan#iju 3ordre et mesure4 eksk"uzivna je od"ikaaristokratije / u odnosu rema neumerenosti i nezgranosti kmetova.
kazujući na to da (zaadnja$ka umetnost nikada nije rebrodi"a( /(odvojenost te"a i du&e(, 9e;o"d nag"a&ava da (u gr$kom te"u, s drugestrane, svaki nerv, svaki okret odra+ava kretanje du&e na na$in koji sedanas sreće samo kod de#e i +ivotinja.(#+$% 6a "i je to onaj kva"itet koji$ini da je anti$ka umetnost (nerevazi)eni uzor( 3:arks4 umetnostimodernog dru&tvaH
Kuberten je b"izak 5"atonovoj "ozoji, o kojoj te"o nije integra"nideo individue, već se du! kao trans#endenta"ni entitet ojav"juje kaov"adar nad te"om. %ovek je ojavni ob"ik odnosa izme)u dve od $ovekanezavisne s;ere8 du!ovne i materija"ne. itanju je me!ani#isti$ki, a nedija"ekti$ki odnos. Besmrtna (du&a( ima rvenstvo nad smrtnim te"om,
kao &to je to u (2ime"/u, i ono mora da joj bude odre)eno.#+&% 6u&ase ojav"juje kao simbo" usostav"jenog sveta koji u ob"iku kosmi$kogoretka dobija "egitimnost ve$nog / u odnosu rema njegovimmaterija"nim ojavnim ob"i#ima koji su rivremeni. 6rugim re$ima,usostav"jeni nad"judski i od "judske rakse nezavistan oredak jeve$an / $ovek je ro"azan. Kosmi$ko 3bo+ansko4 ustrojstvo osnov jeovozema"jskog ustrojstva8 $ovek je bukva"no rikovan za nebeski svod.Kod Kubertena umesto bo+anskog dominira du! kaita"izma koji jeote"otvoren u mi&ićavom te"u sortiste, koje je u bori"a$kom naonu, stim &to se umesto du&e / karakter ojav"juje kao ste#i&te i uori&tev"adajućeg du!a u $oveku. Kuberten u (besmrtnom du!u antike(, koji
ima nad"judsku i nadvremensku dimenziju, vidi osvaja$ko/t"a$ite"jskidu! ratni$ke aristokratije !omerovskog doba, koji će se ojaviti usrednjem veku u ob"iku (vite&kog du!a(, a u modernom dobu u ob"iku(sortskog du!a(. :oderne o"imijske igre ostaju obnav"janje io$uvanje osvaja$ko/t"a$ite"jskog ku"ta ratni$ke aristokratije kao
(gosodarske rase(, ovog uta u ob"iku bur+uja koji te+i da okori $itavsvet. :e)utim, za Kubertena (besmrtni du! antike( nematrans#endenta"ni karakter, već je ojavni ob"ik ro#esa evo"u#ije kojinerestano roizvodi +ivotno t"e 3(oko"nosti(4 na kome se uvek iznovara)a (gosodarska rasa(. tom smis"u sort, kao ote"otvorenjev"adajući! dru&tveni! odnosa u ($istom( ob"iku, ostaje sredstvo zao"odnju $oveka so#ija"no darvinisti$kim i (rogresivnim( du!omkaita"izma iz $ega će nastati Kubertenov (novi $ovek(.
6ok u anti#i ostoji sontani odnos $oveka rema te"u, kojiroisti$e iz do+iv"javanja te"a kao de"a kosmosa i kao izvori&ta +ivotneenergije $oveka, kod Kubertena dominira instrumenta"ni odnos $ovekarema svome te"u koji je us"ov"jen rirodom kaita"isti$kog oretka. Sve je odre)eno mode"iranju koje se zasniva na kaita"isti$ki3z"o4uotreb"jenoj te!ni#i i nau#i8 kao &to je u anti#i te"esni izg"edtreba"o da bude u jedinstvu sa usostav"jenim kosmosom, tako je i kodKubertena te"esni izg"ed treba"o da bude u jedinstvu sa so#ija"nodarvinisti$kim i rogresisti$kim du!om kaita"izma. -e"o ostajesredstvo za stvaranje ozitivnog karaktera i ozitivne svesti $oveka,kao i sredstvo za demonstra#iju eksanzionisti$ke moći kaita"izma. -o je ona moć koju će Kuberten nastojati da obogotvori i koja us"ov"javaodnos $oveka rema svome te"u. %ovek je u "iku bur+uja ostao
sredstvo za ostvarivanje kaita"isti$kog (rogresa(. mesto anti$kog!o"isti$kog ristua te"u, Kuberten insistira na eksanzivnoj mi&ićnojsnazi i istovremeno se obra$unava kako s ao"onskom, tako i sdioniskom rirodom $oveka. 7n nije samo obezg"avio svog ozitivnog$oveka, već ga je "i&io erosa, emo#ija, ma&te, stvara"a$kog... anti#i ostoji organsko i du!ovno jedinstvo $oveka sarirodom. =nti$ki $ovek nije ov"adao rirodnim si"ama već je u v"astinji!ovi! +ivotvorni! i razorni! moći koje dobijaju bo+ansko ob"i$je.6odvoravanje bogovima rino&enjem +rtve izraz je nastojanja da sereduredi ogubno dejstvo rirodni! si"a i kao takvo je svojevrsnioku&aj ostvarivanja uti#aja na rirodne si"e. *e (osvajanje rirode( i
njena eks"oata#ija, već kroćenje rirode ostaje najvi&i dometaktivisti$kog odnosa $oveka rema rirodi, &to se og"eda i u anti$koms!vatanju dresure +ivotinja. 5egaz, kao ku"tna +ivotinja, simbo" jeukroćene snage rirode koja omogućava $oveku da se, u jedinstvu sanjom, vine ka bo+anskim rostorima. modernoj o"imijskoj re"igijiriroda gubi sveti karakter8 ona restaje da bude sedi&te bogova iostaje redmet iskori&tavanja. %ovek vi&e nema stra! od rirode i nenastoji da +ivi u sk"adu sa njom, već nastoji da ov"ada rirodom iostane njen (gosodar i osednik(. Kod Kubertena riroda je svedenana objekt eks"oata#ije, a"i se ojav"juje i kao izvor (u+ivanja(, &to je vidaristokratskog otora rema novonasta"im gradovima, u kojima #aruje
beda i r"jav&tina, i idea"izovanje seoskog +ivota kao simbo"a sokojnog+ivota koji se ojav"juje kao du!ovno okre"jenje za nove osvaja$ko/"ja$ka&ke odu!vate. 7tuda se u Kubertenovoj "ozoji re"ićunosta"gi$ni aristokratski vaaji za idi"i$nim seoskim +ivotom ibeso&tedni eks"oatatorski odnos rema rirodi, ogotovu u
ko"onijama. 'a raz"iku od moderne !umanisti$ke mis"i koja uov"adavanju $oveka rirodnim zakonima 3nauka i te!nika4 vidi i razvojstvara"a$ki! moći $oveka / $ime se otvara mogućnost za (skok iz#arstva nu+nosti u #arstvo s"obode( 3Enge"s4 u kome će (du!ovnobogatstvo biti mera "judskog bogatstva( 3:arks4 / Kuberten uov"adavanju rirodom vidi mogućnost za nagomi"avanje materija"nogbogatstva (e"ite(, kao i osnov za razvoj njene gosodarsko/t"a$ite"jskemoći. Instrumenta"ni i izrab"jiva$ki odnos rema rirodi osnov jeKubertanovog odnosa rema "judskom te"u. 7no nije !armoni$ni deorirode koje, kao takvo, treba o&tovati, već je svedeno na redmetobrade i sredstvo za ostizanje v"adajući! interesa. anti#i ku"t!armoni$no razvijenog te"a istovremeno je ku"t rirode 3kosmi$kogoretka4, dok je kod Kubertena re$ o ku"tu mi&ićavog te"a koje jesimbo"i$ni izraz razvojne snage kaita"izma koja se ojav"juje u vidu(rogresa( / koji ostaje ana"og bo+anskoj moći. <adi se o s"edu "ogikekoja u kvantitetu osedovanog vidi osnov samovrednovanja $oveka iosnov dru&tvene moći. Instrumenta"izovanje rirodni! zakona, u ob"ikute!nike i nauke, radi eks"oata#ije rirode, ostajeinstrumenta"izovanje $oveka i njegovog te"a radi ostvarivanja(rogresa(. =nti$ki odnos rema te"u aradigma je odnosa remarirodi. Do& je u anti#i (riroda u $oveku rekora$i"a svoju uku
(rirodnost((.#+'% Interretirajući 5"utar!ove stavove o anti$kojedagogiji Deger konstatuje8 (-e"esni trening i dresura +ivotinja dokaz suda se f$sis mo+e o"emeniti(.#+(% <adi se o o"emenjivanju kojeodrazumeva navo)enje $oveka na odre)eno ona&anje, &to se osti+eusostav"janjem v"asti nad njegovom instinktivnom rirodom.>asitanje se svodi na uka"u"jivanje $oveka u mode" gra)anina kojiodgovara rirodi v"adajućeg oretka. Kubertenova kon#e#ija(usavr&avanja( $oveka redstav"ja obra$un s idejom o o"emenjivanju"judske rirode. 7n uotreb"java izraz ("emenit( u istom smis"u u komegra)anska edagogija naziva boks ("emenitom ve&tinom(. -o je ob"ik(!umanizovanja( i estetizovanja ubi"a$ki! ve&tina kao simbo"a
v"adajuće dru&tvene moći.=nti$ko techne ne redstav"ja sav"adane rirodne zakone odstrane $oveka, već ob"ik u kome se iso"java bo+anska vo"ja kojasimbo"i&e de"atnu moć kosmosa. 5utem techne $ovek se ne os"oba)azavisnosti od rirode i ne ov"adava njome, već samo otvr)uje svojubeznade+nu ot$injenost bo+anskim si"ama. tom smis"u techne nemaroduktivisti$ki i os"oba)ajući, već re"igiozni i ograni$avajući karakter.Kuberten se ne nas"anja na anti$ko techne, već na modernu te!niku, ito na onu tenden#iju u njenom razvoju koja nastoji da od te!nike stvorisredstvo za iskori&ćavanje rirode i ot$injavanje $oveka. -o ostajeosnov Kubertenovog odnosa rema te"u $oveka, kao njegovoj
neosrednoj rirodi, i rema sortskoj te!ni#i. Kuberten ne insistira narazvoju ve&tine i stvara"a$ki! moći $oveka, već na razvoju bori"a$kogkaraktera i agresivnog musku"arizma, kao i na ku"tu (intenzivni!te"esni! ve+bi( sa kojima se sistematski sakati te"o i stvara sadisti$ko/mazo!isti$ki karakter. njegovoj (uti"itarnoj edagogiji( nema mesta
za rin#i mere i otima"nog naora, koji o"azi od o&tovanja te"esni!se#i$nosti, zdrav"ja i "i$nog integriteta $oveka. mesto stvara"a$kogte"a i du!a, stvara se osvaja$ko/t"a$ite"jsko te"o i ubi"a$ki du!, g"avneod"ike (gosodarske rase(, s tim &to je ri!vat"jiva samo ona ve&tinakoja omogućava razvoj i rea"iza#iju osvaja$ko/t"a$ite"jskog du!abur+uja. Dedina rava ve&tina koju treba da sav"ada riadnik(gosodarske rase( je bori"a$ka ve&tina, kao i te!nika ubijanja kojaodrazumeva sav"adavanje rukovanja oru+jem. Kuberten nema u vidute!niku koja se ojav"juje u ob"iku me!ani$ki! narava, u kojima suote"otvorene sav"adane rirodne si"e sa kojima $ovek urav"ja utemrazuma, već instrumenta"izovano te"o koje sti$e ubi"a$ku moć. bi"a$kikarakter 3sremnost na ubistvo4 i ubi"a$ka ve&tina 3sosobnost zaubistvo4 sa$injavaju ubi"a$ku moć koja redstav"ja g"avnu karakteristiku(vo"je za moć( bur+uja. 7ni se me)usobno us"ov"javaju8 razvojubi"a$kog karaktera odrazumeva razvoj ubi"a$ke ve&tine i obratno.Izme)u ubi"a$ke moći i ubi"a$kog karaktera nema umnog osredovanja,već se ojav"juje de!umanizovano i instrumenta"izovano znanje, kao imimeti$ki imu"si koji treba da oune erotske i du!ovne raznine idorinesu otunom sa+iv"javanju bur+uja sa ubi"a$kom ve&tinom.Kubertenova ideja o boksu na konjima redstav"ja vr!una# njegovogoimanja (jedinstva( rirode, $oveka i 3bori"a$ke4 ve&tine. 5riroda i te"o
ostaju te!ni$ko sredstvo za ostizanje ne"judski! e;ekata. anti#i $ovek je u jedinstvu sa te"esnom ve&tinom8 nemaosebne te!ni$ke s;ere koja se ojav"juje kao osrednik u odnosu$oveka rema rirodi i rema sebi, kao &to je to s"u$aj u modernomdobu. tom kontekstu nema te!ni$ke ra#iona"nosti ni rogresisti$kogrin#ia u$inka koji u rvi "an stav"ja ekasnost. 7tuda je u anti#iestetika, u kojoj do"azi do izra+aja nastojanje da se ostigne otunisk"ad sa kosmosom, najvi&i izazov. 6u!ovno jedinstvo sa kosmosomosti+e se utem te"esne !armonije8 odnos rema te"u osredovan jes"ikom geometrijski ustrojenog kosmosa. I Kubertenov ozitivni $ovekuk"aa se u kaita"isti$ki kosmos utem te"a i te"esnog izg"eda / mens
fervida in corpore lacertoso / koji odgovara dinami$kom irogresisti$kom du!u kaita"izma. Kuberten, out na#ista, ne insistirana te"u koje odgovara +ivotinji 3zveri4, već na ($e"i$nom te"u( komeodgovara ($e"i$na vo"ja(. -e"o je simbo"i$ni izraz (revazi"a+enja( ("enje+ivotinjske( rirode $oveka i istovremeno simbo" neuni&tiveeksanzivne snage v"adajućeg oretka.
modernom dru&tvu odnos rema te"u osredovan jekaita"isti$kim kosmosom 3industrijski mimezis, rin#i ra#iona"nosti iekasnosti4 koji se ojav"juje u ob"iku od $oveka otu)ene i nad $ovekomdominirajuće te!ni$ke s;ere koja je neosredni mimeti$ki imu"s, kao isverisutna "ogika +iv"jenja. 5utem nje kaita" v"ada $ovekom i
rirodom. Kao &to je u anti#i osredstvom s;ere o"imijski! bogova$ovek bio rob v"adajućeg oretka, tako je u kaita"izmu ostao roboretka osredstvom nauke i te!nike. anti#i su rirodne ojaveneosredni mimeti$ki imu"s i izraz (sontanosti(. Kubertenovo"imizam se os"anja na 6ekartovu me!ani#isti$ku "ozoju te"a i
rona"azi mimeti$ki imu"s u industrijskom i mi"itaristi$kom okretu.mesto rirodnog okreta i rirodnog te"a, dominira me!anika okreta,a te"o ostaje kavez te!ni$ke ra#iona"nosti. 7no &to je najva+nije,Kubertenov o"imizam ostaje v"adavina de!umanizovanog idenatura"izovanog uma u g"avama "judi. *ajvi&i (estetski( izazovostaje ekasno te"o koje odgovara visokose#ija"izovanoj ma&ini.Svo)enje te"a na ma&inu, a kretanja na me!aniku okreta,odrazumeva te!nizovani um, otisnuti i osakaćeni eros, kao iosakaćeno emotivno i du!ovno biće $oveka.
anti#i rirodni zakoni 3ojave4 se o"iti$ki instrumenta"izujuosredstvom o"imijski! bogova kod Kubertena je usostav"jenoo"iti$ko instrumenta"izovanje nauke i te!nike osredstvom o"imizma.mesto obogotvorenja rirode 3natura"na roizvodnja i si"e rirode4do"azi, osredstvom rogresisti$kog rin#ia citius, altius, fortius, doobogotvorenja te!nike koja u rukama kaita"a ostaje (misti$no(sredstvo za orob"javanje $oveka. -o je jo& jedno rotivre$jeKubertenovog o"imizma koji se (nas"anja( na antiku. (-e!ni$ka#ivi"iza#ija(, koja je us"ov"jena destruktivnom rirodom monoo"isti$kogkaita"izma, ostaje spiritus movens modernog o"imizma. 7tudaKuberten insistira na rin#iu citius, altius, fortius, koji ne ostoji uanti$koj r$koj, i o"azi od Kontovog ozitivizma i Le 5"eovog
(o&tovanja $injeni#a( / &to je u surotnosti s metazi$kim karakteromanti$ki! o"imijski! igara. Kuberten oku&ava da rekora$i izvornurirodnost $oveka, koju on ima kao ("enja +ivotinja(, tako &to ćesortom i te"esnim ve+bama da razvije u njemu otrebu za većimnaorom / &to zna$i gramzivi osvaja$ko/t"a$ite"jski karakter. (5otrebadu&e da mu$i te"o da bi ono bi"o okornije( ostaje oravdanje zaobra$un s erosom i za stvaranje mazo!isti$kog karaktera. 7v"adavanjete"om i njegovo instrumenta"izovanje odgovara odnosu rema rirodi. Kubertenovoj o"imijskoj doktrini se og"edaju obrisi novogantroo"o&kog mode"a koji odgovara eko#idnom du!u kaita"izma i kojiobe"e+ava ut od (takmi$arskog( do 3samo4destruktivnog $oveka.
anti$koj kosmogoniji dominira stati$ni geometrijsko/&ematski risturostoru. Kosmos je s;eri$no ode"jen i svaka s;era ima svoje od"ike,svr!u i simbo"i$nu vrednost. -akvom ustrojstvu kosmosa odgovaraustrojstvo anti$kog dru&tva, &to do"azi do svog najjasnijeg izra+aja kod5"atona. Do& se u anti#i stvaraju osebni rostori za te"esno ve+banje iborbu 3stadioni, !iodromi, gimnazije, a"estre4 / koji dobijaju statusku"tni! mesta, svojevrsni! !ramova u kojima se, utem gimnasti$ki!ve+bi, nastoji doći u sk"ad sa kosmi$kim oretkom i izazvati erotskizanos bogova. Budući da je $ovek (igra$ka bogova(, at"etska bori"i&taostaju bo+ja igra"i&ta na kojima rino&enjem darova bogove rvo trebana!raniti, a zatim im ru+iti ri"iku da se zabave igrajući se "judskim
sudbinama. 5rostor sveta ome)an je bo+anskim kosmosom iredstav"ja njegovu simbo"i$nu ovozema"jsku ojavu. -e"esni okret uanti#i izraz je dramatike +iv"jenja koja ima tragi$ni karakter jer se $oveknerestano su$e"java sa samovo"jom bogova8 +ivot je ozorni#abogova, a "judi nji!ove (igra$ke(. ivotni tok $oveka i dru&tva odgovara
(kretanju( 'enonove stre"e8 ona se uvek na"azi u istoj ta$ki. SudbinaIkara uućuje na to kuda vodi "et ka s"obodi. 6o+iveti svoje kosmi$kobivstvovanje kretanjem kroz rostor, vinuti se rema bogovima ido+iveti svoju tragi$nu sudbinu / to je najvi&i domet anti$kog $oveka.'a Kubertena kosmos nema geometrijsko/&ematsku rirodu 8 $ovek sene na"azi u zadatom i stati$nom rostoru, već u dinami$nom rostoru$ija je riroda us"ov"jena rogresisti$kim i eksanzionisti$kim du!omkaita"izma. 'a raz"iku od anti$kog zatvorenog kosmosa, kaita"isti$kikosmos je otvoren i ima eksanzivni karakter. <adi se o jedinstvenojs;ernoj strukturi rostora ri $emu je du! kaita"izma #entar u"sirajućemoći koja se &iri u svim rav#ima. Kubertenov Ikar nema ored sebemudrog 6eda"a, niti te+i da se vine ka izvori&tu svet"osti koji simbo"izujete+nju $oveka da revazi)e !orizonte ostojećeg i dore do novi!svetova. 7n se svodi na ti#u/grab"jivi#u koja se uvek iznova usmeravaka "enu rukovodeći se ubi"a$kom re&eno&ću i nezaja+"jivom o!"eom.Kuberten nema razumevanja ni za romantizam koji se razvija u*ema$koj nakon ran#uske gra)anske revo"u#ije, kao njen du!ovnireFeks. 7n se obra$unava s K"o&tokovim (kri"ima( koja se na"aze nanogama $oveka koji te+i da se os"obodi stega ;euda"nog dru&tva i da,vo)en ma&tom i verom u svoje "judske moći, o"eti ka novim rostorimada u njima dosegne do svoje istinske "judskosti.
9to se vremena ti$e, ono se u anti#i ne s!vata kao kretanjenared 8 trka je nebitna kao brzina kretanja kroz rostor i kao njegovo(sav"adavanje(, i u tom smis"u kao razvoj "judski! moći, već kao borbaza obedu sa kojom se sti$e (s"ava(. anti#i nema merenja vremenaradi odre)ivanja romena, već je ono otvrda ostojanostiovozema"jskog sveta 3ne i ve$nosti4. Isto je sa modernim o"imijskimigrama, s tim &to se one, nasurot egzisten#ija"nom esimizmu antike,zasnivaju na rogresisti$kom otimizmu. 5rotok vremena za rke zna$ida su sve da"je od svog +ivotnog izvori&ta, koje je i g"avno 3mito"o&ko4du!ovno ribe+i&te. *eromen"jivi ob"ik u kojem se odvijaju o"imijskeigre jedan je od na$ina odbrane (staroga( ritua"nim onav"janjem
izvorne o"imijske "iturgije. Stroga ;orma ostaje simbo"i$no vraćanje nabo+ansko izvori&te +ivota i naajanje !e"enske rase izvornom +ivotnom3kosmi$kom4 snagom / koja se obnav"ja na o"imijskim igrama. S"i$no jesa Kubertenom8 kod njega je 3idea"izovana4 (ro&"ost( izvori&te(ravog( +ivota koji dobija mitsku masku i ostaje sredstvo za izgradnjuku"ta ostojećeg +ivota. (Besmrtni du! antike( ostaje nad"judska3nadistorijska4 si"a koja nanovo dovodi $oveka do izvornog anti$kog+ivotnog vre"a.
e"ensko dru&tvo bi"o je par e(cellence erotska zajedni#a.Erotska b"iskost izme)u mu&kara#a redstav"ja"a je jednu od najva+niji!integrativni! sona !e"enskog dru&tva, a mu&ko te"o u bori"a$kom
naonu najvi&i erotski izazov. 7"imijske igre bi"e su rvorazrednaerotska mani;esta#ija. Sudar go"i! te"a u krvavoj +estini, sarovokativnim o"o+ajima i okretima, bi"a je dramati$na erotskaredstava i izuzetni erotski stimu"ans. Borbe go"i! de$aka 3efebi4redstav"ja"e su osebnu os"asti#u za ub"iku8 o"imijske igre bi"e su;estiva" ederastije. Budući da su o"imijski bogovi bi"i antroomor;ni ida su redstav"ja"i obogotvorenje osobenosti i sk"onosti e"ena, mo+ese retostaviti da su o"imijske igre bi"e vr!unska erotska redstava ikao takve svojevrsno (zavo)enje( bogova. 5ut u besmrtnost, utemobedni$ke (s"ave(, bio je o"o$an strasnim erotskim nabojem.
>e"i$ajući !e"ensko dru&tvo kao nedosti+ni uzor modernom dobu
Kuberten, out mnogi! drugi! gra)anski! !e"enista, zaobi"azi!omoseksua"ne i edo"i$arske (deta"je( iz anti$kog nas"e)a da ne biokvari"i s"iku idea"izovanog sveta u kome 3ma"o4gra)anin treba darona)e najvi&e domete "judskog i du!ovno ribe+i&te. *a anti$kimo"imijskim igrama, kao i u gimnazijama i a"estrama, u"sirao jeneskriveni erotski naboj 3koji je bio izvanredna rovoka#ija za seksua"nu;antaziju4 sa kojim Kuberten, utem njegove musku"arne edagogije3rukovodeći se jezuitizmom i rogresizmom4, o svaku #enu nastoji dase obra$una i da na taj na$in steri"i&e +ivotnu snagu !e"enskog dru&tva. anti#i te"esne ve+be nisu bi"e ob"ik sutavanja i obra$una sa erosom,već njegovo nerestano odsti#anje i o"emenjivanje. /reteg$mnastike odrazumeva gosodarenje nad instinktima, a"i ne iobra$un s erotskom rirodom $oveka, kao &to je to s"u$aj uKubertenovoj (uti"itarnoj edagogiji(. gimnazijama, ste#i&tuaristokratije, stari su se udvara"i m"adima koji su i! zavodi"i svojimte"ima. <adi se o te"esnom ve+banju kao svojevrsnoj "jubavnoj redigri inajvi&em ob"iku aristokratskog te"esnog agona. Kuberten tvrdi da su u!e"enskom dru&tvu (i stari i m"adi +ive"i u bratskoj zajedni#i( / &to ga nesre$ava da stav da je (bratstvo za an)e"e, a ne za "jude( rog"asi za jedan od najva+nij! rin#ia njegove o"imijske doktrine / a"i ne govorini&ta o rirodi ti! odnosa. rkos tome &to je u oravdavanju
edo"i$arski! odnosa u anti#i risutna !iokrizija, bitno je da se"jubavno zadovo"jstvo stav"ja u kontekst razvoja &iri! 3(rijate"jski!(4me)u"judski! odnosa. (Ljubavni odnosi( izme)u riadnika aristokratijeojav"juju se kao najvi&i ob"ik rasne i k"asne integra#ije, odnosno, kaonajneosredniji ob"ik stvaranja organskog jedinstva zajedni#e. 7dizuzetnog zna$aja je to &to se, s!odno anti$koj ku"turi, erotski odnosi nezasnivaju na sirovoj, već na rodu!ov"jenoj seksua"nosti. -o se og"eda uv"adajućem mode"u te"a i okreta koji su ovekove$eni u kiovima, nare"jema i s"ikama. rkos tome &to te"esnoj snazi daju rvorezrednizna$aj, gikost udova i te"a 3ono najva+nije o $emu se raz"ikuje te"oe"ena od te"a roba / koje je kruto i nezgrano4 redstav"ja osnov
ritmike erotskog okreta8 dominira te"esna dinamika i (mekoća(okreta. Istovremeno, sna+no i negovano te"o nije samo ob"ik isti#anjarasne eksk"uzivnosti i rasne sueriornosti u odnosu rema (varvarskimnarodima(, već i izraz kona$ne obede atrija"!a"ni! 3(svet"osni!(Jo"imijski!4 nad matrija"!a"nim 3!toni$kim4 bogovima.
anti#i je ostizanje erotskog naboja ovezano sa nastojanjemda se ob"ikuje te"o tako, da bude u !armoniji sa geometrijski ustrojenimkosmosom. 7tuda (vajanje te"a( u gimnazijama, out mani;esta#ijaobna+ene te"esne snage na o"imijskim bori"i&tima, ima ritua"nikarakter. -e"esno ve+banje ostaje ob"ik u"siranja erotskog naboja u$oveku i najvi&i ob"ik s"u+enja bo+anstvima, &to redstav"ja jedan odosnova anti$ke euritmije. Istovremeno, ono ostaje rea"izovanjenagonskog u re"igioznom ob"iku. anti#i dominira te+nja za otunimuk"aanjem $oveka u kosmos, ri $emu je te"esni sk"ad sa kosmosomosnovna retostavka za du!ovno jedinstvo sa kosmosom. =nti$kaestetika ojav"juje se kao jedinstvo erotskog i kosmi$kog. 7tuda je!armonija najva+niji estetski izazov. Budući da je najva+niji zadatakKubertenove (uti"itarne edagogije( otuno uk"aanje $oveka uostojeći svet, i Kuberten isti$e u rvi "an !armoniju u kojoj vidi(sestru oretka(. Istovremeno, ritam dobija izuzetan zna$aj budući daKubertenova kon#e#ija (rogresa( ima dinami$ki karakter. 7nsimbo"izuje otku#avanje +ivotnog bi"a kaita"izma i ve$no obnav"janjenjegove +ivotne snage koja se ojav"juje kao sudbinska moć.
Kuberten je dobro uo$io da je e"en radeći na svom te"u ustvariradio na svome du!u. (>ajanje te"a( ostaje re"igiozni ritua" sa kojim serea"izuje anti$ki rin#i gnothi seauton. -e"esne ve+be ostaju na$in
ot$injavanja 3odavanja4 bogovima / koje Kuberten zamenjuje sa(zem"jom( i (zastavom(. <adi se o nastojanju da se obogotvoriusostav"jeni oredak u ob"iku obo+avanja njegovi! najvi&i! simbo"a. modernom o"imizmu nema antroomor;ni! simbo"a koji redstav"jajuv"adajuću moć oretka, kao &to su to bogovi u anti#i. -u u"ogureuzimaju sortisti, s tim &to je nji!ovo te"o i izg"ed u otunostiodre)eno rirodi v"adajućeg oretka. Isto tako, u modernomo"imizmu ku"t te"a nema veze sa &irim re"igioznim kontekstom, kao &to je to bi"o u anti#i, već se zasniva na so#ija"no darvinisti$kom irogresisti$kom du!u kaita"izma, i na simbo"i$an na$in je izra+en uKubertenovoj maksimi mens fervida in corpore lacertoso. 6ominira
industrijski mimezis i me!aniza#ija te"a i u vezi s tim obra$un s erosomi s rirodnim otrebama $oveka. 5ored toga, u anti#i nije bi"o ni rin#ia(većeg naora(, već su dominira"i rin#ii (mera je ono najbo"je(3metron ariston4 i (ni&ta odvi&e( 3meden agan4, kao i rin#i ("eog idobrog( 3kalokagathia4. Kod Kubertena je mi&ićavo mu&ko te"o ubori"a$kom naonu, kao simbo"i$ni ojavni ob"ik v"adajućeg du!akaita"izma, najvi&i erotski izazov. tom kontekstu Kuberten nastoji dase obra$una s erosom koji usmerava $oveka ka razvoju njegovea;ektivne rirode i "judske b"iskosti, i da tu energiju retvori uokreta$ku snagu (rogresa(. 'a raz"iku od !e"enskog sveta koji sezasniva na geometrijski ustrojenom kosmosu $ija je moć ote"otvorena u
o"imijskim bogovima, Kubertenov svet se zasniva naeksanzionisti$koj moći monoo"isti$kog kaita"izma. 7svajanje sveta it"a$enje (s"abi!( osnovni je erotski stimu"ans. Ljubav rema ubi"a$kojmoći, kao sredstvu za usostav"janje domina#ije nad (s"abima(, ostajezamena za "jubav rema bogovima kao sudbinskoj si"i. 7tuda "jubav
rema oru+ju, kao najvi&em simbo"u osvaja$ko/t"a$ite"jske moćikaita"isti$kog sveta, redstav"ja vr!una# ("jubavnog( zanosa, a oru+jenajvi&i seksua"ni simbo" 3(;eti&(4. Seksua"na +e"ja se od detinjstvausmerava ka eks"ozivnoj mi&ićnoj snazi, uni;ormi, konjima... Igra saoru+jem zamenjuje igru sa enisom.
Kada su u itanju odnosi izme)u o"ova u anti#i, jedan odnajva+niji! argumenata rotiv "jubavi rema +enama, koja se na"azi u5"utar!ovoj rasravi o "jubavi, je da je ona (ni&ta drugo do rirodnask"onost(.#+)% uko navodi 5rotogena8 (5rotogen se oziva narirodnost odnosa izme)u mu&kar#a i +ene zato da bi okazao nji!ovunesavr&enost i da bi ozna$io o $emu se ti odnosi raz"ikuju od "jubavirema de$a#ima koja rezire te nu+nosti i stremi ne$emu mnogouzvi&enijem.(#+*% I da"je8 (5rema tome, ostoji samo jedna rava"jubav, a to je "jubav rema de$a#ima ona je rava zato &to u njojnema ru+ni! $u"ni! u+ivanja i zato &to obavezno odrazumevarijate"jstvo koje je neraskidivo ovezano sa vr"inom.(#++% Do& je uanti$koj r$koj razob"i$ena edo"i$arska demagogija. 7 tome uko8(6a;naj +igo&e "i#emerstvo ederasta. Ljubite"j de$aka vo"i da serikazuje kao "ozo; i kao mudra#, kao da u"akani =!i" nije ominjao5atrok"ova bedra, kao da So"on, govoreći o de$a#ima u #vetu m"adosti,nije oevao (kadi;enu mekotu nji!ovi! bedara i nji!ovi! usana(...(#+,%
Kuberten je odba#io kako natura"isti$ki zasnovani eros, tako i anti$kuedo"i$arsku doktrinu. 7dnos rema +eni okazuje da se u anti#i raviraz"ika izme)u seksua"nog odnosa kao zadovo"javanje $u"a i onog koji jeusmeren na ostvarivanje (vi&eg( odnosa izme)u "judi, koji je ovezansa idejom du!ovne b"iskosti. Kod Kubertena nema ni jednog ni drugog8seksua"ni odnos se svodi na te!niku o"odnje, ri $emu su $u"auk"ju$ena samo u onom obimu i na na$in koji treba da omogućio"o)enje. 9to se ti$e (rijate"jstva( koje se zasniva na !omoseksua"nojb"iskosti ono bi, dos"edno s"edeći Kubertena, mog"o da se ostvari usvetu an)e"a, a"i ne i me)u "judima jer oni ne mogu da budu (braća(,već samo (riva"i(. Kuberten nije edo"i$ar niti je njegova erotika
uvijena u "a&t "atonske erato"ogije. 7n ne vezuje eros za ($ednost(,već za mu+evnu snagu i odu&ev"java se mi&ićavim mu&kim te"om,vojnim aradama, konjima, oru+jem... Kubertenu je strana(ederasti$ka etika( 3uko4 koja, kao vi&i ob"ik rijate"jstva,odrazumeva omoć u nevo"ji, +rtvovanje u borbi, negovanje u starosti,mi"jenikovu obavezu da uzvrati "jubav i s"..#+-% *ije s"u$ajno &to suko"ektivni sortovi izba$eni iz Kubertenove (uti"itarne edagogije(. 7n je nastojao da sre$i da se u $oveku razvije osećanje so"idarnosti i natoj osnovi b"iskost izme)u "judi. Bezgrani$na gramzivost i samo+ivostnajva+nije su od"ike bur+uja. Kuberten odba#uje anti$ki ku"t (ratni$kogdrugarstva( koji se zasnivao na seksua"noj b"iskosti ratnika koju
simbo"i&e odnos izme)u =!i"a i 5atrok"a. Eros koji se (odu&ev"java saratni$kom vr"inom i mora"nom dis#i"inom( #,0% izba$en je iz moderneo"imijske mito"ogije. 5ostoji samo erotizovani riva"itet koji se zasnivana sudaru te"a koja simbo"izuju eksanzivnu moć kaita"izma. 9to seti$e (o&tovanja( me)u (bor#ima(, radi se o o&tovanju v"adajuće
3ubi"a$ke4 moći koja je ote"otvorena u (riva"ima(. anti#i eros jeodsti#aj za razvoj borbenosti kod Kubertena je to otiskivanje isakaćenje erosa iz $ega treba da roistekne (divna energija( koja će bitiusmerena na instrumenta"izovanje $oveka radi ostvarivanja interesav"adajuće (e"ite(. <atni$ka strast kod anti$ki! junaka izvire iz nji!ove+ivotne strasti koja se zasniva na o&tovanju i razvoju svi! te"esni!moći, a ne na nji!ovom sakaćenju. 7ni nisu sutani Kubertenovimma"ogra)anskim redrasudama i rogresisti$kom "ogikom3aso"utizovani rin#i u$inka, kvantikovanje, (rin#i većeg naora(,me!aniza#ija te"a itd.4, već nastoje da +ive unim +ivotom / koji jekratak i zato ga treba do+iveti &to intenzivnije / da bi se ostig"a (s"ava(i time obezbedi"a ve$nost. Kubertenova erotska energija nije samoagresivna, već i 3samo4destruktivna budući da je odnos $oveka rema$oveku i odnos $oveka rema sebi osredovan rin#iom (većegnaora( koji nema bi"o kakvi! so"jni! i"i unutra&nji! grani#a.Istovremeno, Kubertenov eros nije obeda nad rvobitnim neredom,kao &to je to bi"o u anti#i,#,$% niti je vraćanje rvobitnom neredu, već je obra$un kako s ku"turnim, tako i s rirodnim bićem $oveka. Kuberten je, kao &to smo vide"i, "i&io $oveka otrebe da vo"i i dabude vo"jen. Iz seksua"ni! odnosa uk"onjen je ne samo emotivni zanos,već i zanos arenja koji je karakteristi$an za +ivotinje / &to samo
ukazuje na ravu rirodu Kubertenove (rirodnja$ke( kon#e#ije.7"o)enje se izvodi b"okiranjem i otiskivanjem erotske rirode $oveka,kao i e"imina#ijom ma&te. ena je svedena na osednika materi#e,svojevrsni rasni 3na#iona"ni4 inkubator, mu&kara# na osednikamaterija"a za o"odnju, a seksua"ni odnos na uku me!aniku o"o)enja.Brak nije odnos eman#iovani! "i$nosti koje ovezuje "jubav i otrebada imaju orodi#u, već je institu#iona"izovani soj organa za aranje8suru+ni#i su svedeni na oru)e za rasnu reroduk#iju. 1ater familias seodnosi rema +eni i de#i kao protager , budući da o Kubertenu +ena netreba da ima ni "judska, ni gra)anska rava. Kuberten ne o"azi od$oveka 3gra)anina4 kao konstitutivnog segmenta dru&tva, već od
egzisten#ija"ni! interesa rase $ije su najvi&e vrednosti ote"otvorene uv"adajućoj (e"iti(.5o Kubertenu (Ediov kom"eks( nije moguć, a samim tim ni
o#eubistvo i osećanje krivi#e. 5orodi#a se ne zasniva na otrebi da sezadovo"ji seksua"ni nagon, već na otrebi da se obezbedi bio"o&kareroduk#ija rase i da se stvori ini#ija"na autoritarna struktura dru&tvakoja odgovara strukturi +ivotinjske zajedni#e i redstav"ja neosrednuvezu s njom. 5orodi#a, kao (osnovna će"ija dru&tva(, osnov jeorganizovanja dru&tva i sredstvo za razaranje dru&tvene strukture kojase zasniva na suverenitetu i jednakim ravima gra)ana. Budući da je zaKubertena orodi#a (rirodni( osnov dru&tvenog strukturiranja i teme"j
!ijerar!ije moći, u"oga o#a kao pater familiasa ima rvorazredanzna$aj. =utoritet pater familiasa ima rirodno/ravni karakter i o$ivana njegovoj te"esnoj snazi i oretku u kome ta snaga obezbe)ujedominirajući ekonomski o"o+aj. 7n je nosi"a# vo"je za moć i kao takav je nerikosnoveni gosodar nad +enom i de#om. 9to se ti$e odnosa
rema +eni, ona kao simbo" (s"abosti( ne zavre)uje da se za nju nekobori, ogotovu &to se odnos sinova rema maj#i ne zasniva naseksua"nom nagonu, već na mode"u odnosa koji dominiraju uatrija"!a"nom dru&tvu8 +ena je na#iona"ni 3rasni4 inkubator i s"u&kinja. Kubertenovoj kon#e#iji ota# i sinovi su savezni#i, a nji!ovo riva"stvozasniva se na borbi za mesto u !ijerar!iji moći. I ovde se vidi daKuberten nije dos"edan so#ija"ni darvinista8 izme)u o#a i sinova nemaborbe za seksua"nom domina#ijom nad majkom 3(+enkom(4, koja jekarakteristi$na za zveri. 7#eubistvo od strane majke i sina nije moguće, jer ono simbo"izuje obunu (s"abi!( rotiv nerikosnovenog autoriteta pater familiasa na kome se zasniva ostojeća !ijerar!ija moći udru&tvu. Sinovi se ne odnose rema o#u samo kao nekom ko je ja$i odnji!, već i kao simbo"i$nom ote"otvorenju v"adajuće moći. njima nesme da se stvori bi"o kakva netree"jivost rema o#u, jer ona mo+e dabude k"i#a obune rotiv v"adajućeg oretka8 ota# je nerikosnovenigosodar, vo)a i uzor. :oderni o"imizam redstav"ja erotizovani (ku"t ostojećegsveta(. *ije s"u$ajno &to Kuberten sa najvi&im zanosom govori o;ran#uskim ko"onija"nim osvajanjima i &to je osebno odu&ev"jen sami"itaristi$kim #eremonijama, koje su najvi&i ob"ik erotizovaneosvaja$ko/t"a$ite"jske moći kaita"izma. mesto ("jubavi rema bogu(,
najvi&i izazov ostaje "jubav rema zakonima evo"u#ije koji ukaita"isti$kom (rogresu( dosti+u svoj najvi&i i kona$ni ob"ik razvoja.6eerotiza#ija $oveka i odnosa izme)u "judi 3o"ova4 raćena je kodKubertena sa erotiza#ijom odnosa rema sortu 3naro$ito boksu4 isortistima kao simbo"i$nom ote"otvorenju du!a kaita"izma, ogotovusa erotiza#ijom o"imijski! igara. <itmi$no u"siranje mistikovanev"adajuće moći ojav"juje se u ob"iku mi"itaristi$ke ederastije8mar&iranje o taktu kora$ni#e, zastave, !isteri$na razdraganost...7"imijski sektak", sa svojom agresivnom koreograjom, redstav"jasvojevrsnu "jubavnu redigru u kojoj se nadra+uju $u"a i $ovek dr+i ustanju erotske naetosti. 7"imijske igre ostaju vr!unski ritua"
odavanja $oveka v"adajućem du!u kaita"izma, out anti$ki!o"imijski! igara na kojima se $ovek odavao o"imijskim bogovima.:e)utim, kod Kubertena je risutno deerotizovanje anti$ke te"esneku"ture utem jezuitskog uritanizma i rogresizma koji odrazumevakvantikovanje i industrijski mimezis. 7"imizam ostaje vr!una#de!umanizovanja i denatura"izovanja $oveka. Kuberten s"edi tenden#iju(deseksua"iza#ije organizma koja je otrebna dru&tvenom kori&ćenjuorganizma kao oru)a rada(,#,&% i ro&iruje je na bur+uja da bi od njegastvorio idea"no oru)e za rea"iza#iju eksanzionisti$ki! te+njimonoo"isti$kog kaita"izma. <azvoj kaita"isti$kog na$ina roizvodnje,koji se ojav"juju u ob"iku kvantikovanja i te!nizovanja me)u"judski!
odnosa i odnosa $oveka rema samome sebi, je ona moć sa kojom se(nadgra)uju( zakoni evo"u#ije. Sort ostaje kaita"isti$ki ob"ikdenatura"izovanja so#ija"nog darvinizma.
Kubertenov (Eros( b"izak je ;enomenu koji je :arkuze nazvao(nereresivnom sub"ima#ijom( u kojoj (so"ni oti#aji, ne gubeći svoje
erotske energije, nadi"aze svoj neosredni redmet i erotizirajunorma"no ne/erotske i rotuerotske odnose izme)u ojedina#a, iizme)u nji! i nji!ove oko"ine(.#,'% :e)utim, i ored insistiranja nasontanosti, kod Kubertena se radi o svojevrsnoj rinudi budući da(oko"nosti(, u kojima dete treba da se razvija, odrazumevajurimoravanje deteta da se ona&a na odre)eni na$in. 7tuda je razvojsado/mazo!isti$kog karaktera neminovna os"edi#a ro#esasub"ima#ije. Istovremeno, Kuberten oziva u omoć 3ozitivnu4 svestkoja treba da ubedi $oveka da je oredak nasi"ja neminovan i da jebesmis"eno surotstav"jati mu se. Dedan od najva+niji! zadataka sorta je da ukine dvojstvo izme)u +e"je i !tenja, u kontekstu nametnuteborbe za ostanak i domina#iju, i stvori od $oveka beskonFiktnu "i$nost.rkos tome &to Kuberten nastoji da ukine s;eru svesti i da, rekosorta i te"esnog dri"a, utoi $oveka u svakodnevni +ivot na nivounesvesnog, 3ozitivna4 svest se nerestano ojav"juje kao korektiv iuutstvo za ak#iju. -o je zato &to dru&tveni +ivot nije jednozna$an i &touvek iznova us"ov"java i rerodukuje otrebu $oveka za "judskomb"isko&ću i s"obodom.
Kod Kubertena ne dominira, kao &to je to bi"o u anti#i, stid i stra!,kao ni Eros koji za!teva (v"adanje sobom, uzdr+avanje i vernost(. #,(%k"onjena je normativna s;era koja omogućava da se $u"a odr+e (u
stanju mira i sokojstva(, da se ne robuje strastima, da se (dosegnetakav na$in +iv"jenja kojem su svojstveni otuno u+ivanje u samomesebi i"i savr&ena v"ast nad sobom(#,)%. Kuberten insistira na;anati$nom sado/mazo!isti$kom aktivizmu sa kojim se erotska energija,koja usmerava $oveka rema $oveku, reobra+ava u osvaja$ko/t"a$ite"jski aktivizam. <adi se o stvaranju ku"ta ostojećeg svetaagona"nim te"esnim aktivizmom 8 borbom izme)u "judi za obeduostizanjem većeg rezu"tata i te"esnim dri"om koji se zasniva narin#iu (većeg naora(. -e"esne ve+be ostaju obra$un s seksua"nom;antazijom i usmeravanje imagina#ije ka obedi i (rogresu( koji sesvodi na osvajanje sveta. -e"esna atnja ostaje ob"ik ra+njenja
erotske energije, svojevrsni rodu+eni orgazam, &to je risutno i koduizinge, s tim &to on ve"i$a krv, o$aj, smrt / kao rvorazredni erotskiizazov. Kubertenov bur+uj je u stanju sta"ne seksua"ne naetosti8seksua"ni nagon se (rea"izuje( u osvaja$ko/t"a$ite"jskom aktivizmu isamo/ka+njavanju te"a i retvara se u udarnu snagu nagona zadomina#ijom. Sort ostaje na$in sistematskog otiskivanja seksua"ni!otreba i usmeravanje (os"obo)ene( energije na izgradnju ;anati$nogbori"a$kog karaktera koji je usmeren rotiv sostvenog te"a i rotivdrugi! "judi. (Krik strasti( Kubertenovog o"imijskog obednika ostajenajvi&i ob"ik ra+njenja otisnutog erotskog bića $oveka, svojevrsniorgazam. Kuberten je dobro uo$io da emotivna veza izme)u "judi
dovodi u itanje ;anati$nu usresre)enost sortiste na #i"j koji je zadat.<azaranje istinski! me)u"judski! odnosa ostaje osnovni na$instvaranja aso#ija"nog ;anatika koji je usresre)en na obra$un sa svojimizvornim "judskim 3rirodnim4 otrebama i na razvoj eks"ozivnemi&ićne snage, ri $emu do"azi do razvoja sado/mazo!isti$kog
karaktera. Kubertenovom (!umanizmu( $ovek ostaje $ovekuredmet za i+iv"javanje otisnuti! i degenerisani! nagona. Kubertenu je otrebna erotska simbo"ika koja će integrisati "judekao rasu, k"asu i o" na nivou (ko"ektivnog nesvesnog(. :i&ićavo te"o ubori"a$kom naonu ostaje idea"izovani rasni mode" i simbo"eksanzivne snage kaita"izma. *abrek"i mi&ići odras"og mu&kar#a, koji je sreman da zada udara#, i isukani ma$, koji je sreman da rodre ute"o (rotivnika(, redstav"jaju najvi&e erotske simbo"e. Istovremeno,nabrek"i mi&ići (gosodarskog te"a( koje je sremno da osvoji svetostaju simbo"i$no ote"otvorenje ;a"usa u vr!un#u naona, a sadisti$konasi"je $oveka nad $ovekom najvi&i ob"ik seksua"nog (o&tenja(.Kubertenova (uti"itarna edagogija( insistira na eks"ozivnomra+njenju otisnute erotske energije i u tom smis"u na trans;orma#ijierotske energije u ubi"a$ku moć. Kubertenov odnos rema boksuuućuje na orgazmi$ki karakter njegove kon#e#ije8 (Boks je strugglefor life, redstava borbe za +ivot $ovek a+"jivo bira svoj trenutak,odabira mesto i tras / uućuje svom rotivniku udara# esni#om u kojiu"a+e svu svoju snagu i od"u$nost. Kakvo zadovo"jstvo, a o korisnosti jedne takve ve+be ne treba ni govoriti.(#,*% Kubertenovoj doktrini zadovo"jenje seksua"ni! otreba reneto je sa o"ja me)u"judskog 3"jubavnog4 odnosa izme)u mu&kar#a i +ene
na o"je borbe izme)u mu&kara#a za obedu. mesto "jubavne igremu&kar#a i +ene, Kuberten nudi beso&tednu sortsku borbu izme)u(rotivnika( umesto "jubavnog zanosa, Kuberten nudi borbeni;anatizam i obedni$ki zanos. rustra#ija zbog nezadovo"jeni!rimarni! nagona izvor su energije koja se utem te"esni! ve+bi isorta reobra+ava u anti"judski 3sado/mazo!isti$ki4 aktivizam. *arojdov na$in re$eno, Kuberten vr&i (reme&tanje nagonski! #i"jeva(, stim &to se sub"ima#ija seksua"nog nagona ne vr&i radom,#,+% većosvaja$ko/t"a$ite"jskim aktivizmom. 'a raz"iku od !ri&ćanstva kojeotiskuje nagonsku rirodu $oveka njegovom te"esnom asiviza#ijom isub"ima#ijom u vidu intenzivnog du!ovnog aktivizma 3du!ovne
onanije4, kod Kubertena u agona"nom te"esnom aktivizmu i te"esnomdri"u do"azi do otune rea"iza#ije seksua"nog nagona. Sort je sredstvosa kojim se erotska energija reobra+ava u agresivnu mi&ićnu energiju /koja ostaje motorna snaga (rogresa(.
Kod Kubertena se radi o !eteroseksua"nom odnosu8 "jubav remat"a$ite"jskoj moći istovremeno je odavanje $oveka toj moći. -o seotvoreno iso"java u Kubertenovom rin#iu (većeg naora( koji sesvodi na mazo!isti$ko i+iv"javanje na sostvenom te"u. :u$enjesostvenog te"a ostaje svojevrsno seksua"no o&tenje odavanjemv"adajućem du!u i kao takvo komenza#ioni ob"ik samozadovo"javanja.eteroseksua"nost je uteme"jena u sadisti$ko/mazo!isti$kom karakteru.
-"a$enje (s"abi!( i mazo!isti$ko odre)ivanje v"adajućoj moći ob"i#i su ukojima se iso"java otuna 3aktivisti$ka4 ot$injenost $ovekaostojećem oretku. Seksua"no otiskivanje ostaje na$in izgradnjemazo!isti$ke "i$nosti u kontekstu "i&avanja 3odno&enja bo"a, atnje4kao osnovne retostavke da bi se ostigao rojektovani rezu"tat8
otiskivanje erosa, $u"a, du!a, ma&te ostaje izvor (vo"je za obedom(.'a Kubertenov sado/mazo!isti$ki karakter nije tii$na ("jubav remamoćnima i mr+nja rema nemoćnima(, kao &to je to s"u$aj kod na#ista,#,,% već "jubav rema moćnima i rezir rema nemoćnima koji seizra+ava u instrumenta"izovanom (mi"osr)u(. :r+nja je rezervisana zaone od koji! Kuberten ima smrtni stra!8 za revo"u#ionarni ro"etarijat.
Kod Kubertenovog ozitivnog bur+uja nema neuroze budući da jeKuberten ukinuo normativnu s;eru i "i&io $oveka seksua"ni! otreba, asamim tim i ma&te. Idea"izujući anti$ki svet Kuberten konstatuje da je(ostojeći svet bio sreća(. #,-% njemu je već ostvareno ono $emu$ovek te+i, ta$nije, $ovek mo+e da te+i samo onome &to je većostvareno u ostojećem svetu. ovoreći o snovima rojd konstatuje8(Da, os"obe)eno svi! eti$ki! okova, sag"a&ava se i sa svima za!tevimaseksua"nog nagona, onima koje je na&e esteti$ko vasitanje davnoosudi"o, i onima koji se rotive svima mora"nim za!tevima ograni$enja. -e+nja za zadovo"jstvom / libido, kako mi ka+emo / bira svoje objektebez rereke, i to najradije zabranjene.( #-0% Kubertenovomozitivnom svetu nema mesta za ma&tu koja je rojek#ija otisnutog.Kubertenov ozitivni bur+uj sanja samo ono &to odgovara (rogresu( iinteresima evroski! ko"onija"ni! metroo"a. 5ozitivista Kuberten ukida,o romu, rojdovo (najveće otkriće(8 (konFikt izme)u mi&"jenja i
bivstovanja(. #-$% Kod Kubertena sve se odvija (iznad( rirode $ovekakoji je o svojoj rirodi ("enja +ivotinja(. 7n ne ra$una sa nagonskimotrebama, kao &to je to s"u$aj kod *i$ea, već sa (rogresom( kaonajvi&em steenu u kome se ojav"juje evo"u#ija. Ljudska rirodaodre)ena je rirodom kaita"isti$kog oretka8 bur+uj je najvi&i ob"ik urazvoju evo"u#ije i kao takav je ote"otvorenje kaita"isti$kog (rogresa(. Dednozna$nost i nerotivre$nost (rogresa( us"ov"java i jednozna$nost inerotivre$nost rirode ozitivnog $oveka u kome se sve na"azi u;unk#iona"nom jedinstvu i koji se istovremeno na"azi u ;unk#iona"nom jedinstvu sa (rogresom(. -o je su&tina Kubertenove euritmije. Kubertennastoji da se obra$una s #ivi"iza#ijskim ogradama koje sutavaju
(bori"a$ki instinkt(, &to zna$i instinkt za domina#ijom i osedovanjem.7n ima za Kubertena onaj zna$aj koji kod rojda ima Eros / kao izraz+ivotne energije i osnov ostanka $oveka. Kuberten ne te+i da (ukroti(instinkt destruk#ije i da ga usmeri rema drugim objektima i da ribaviegu v"ast nad rirodom, već da razvije gramzivost u $oveku 3bur+uju4 ina toj osnovi razvije njegov nagon za domina#ijom i osedovanjem. Kubertenovoj evo"u#ionoj i rogresisti$koj kon#e#iji nema mesta zarojdov instinkt smrti koji (dje"uje u svakom +ivom stvoru i te+isjedinjavanju i svo)enju +ivota na rvobitne uvjete ne+ive materije(.#-&% Budući da se u Kubertenovom (rogresu( izra+ava nezaustav"jivtok evo"u#ije +ivog sveta i da je $ovek najvi&i ob"ik u njegovom razvoju,
u njemu ne ostoji instinkt koji te+i da svede +ivot na rvobitne us"ovene+ive materije, već nerestano bukti +ivotna snaga koja se iso"java uob"iku (vo"je za moć(. kidanjem nagona za smrću, Kuberten je ukinuo isukob uzme)u Erosa i -anatosa. 9to se ti$e ("enje( +ivotinjske rirode$oveka, ona nije surotnost, već osnov za razvoj njegovog osvaja$ko/
t"a$ite"jskog karaktera. Kuberten odba#uje rojdovo (na$e"o *irvane(, atime i (nar#isti$ki Eros, rvi stuanj svake erotske i estetske energije,(koji, o :arkuzeu, (nastoji rije svega dostići smirenje(... -o je(smirenje u kojem osjeti"a mogu oa+ati i s"u&ati ono &to se otiskuje usvakida&njem radu i razonodi, ono u $emu zbi"ja mo+emo vidjeti, $uti iosjetiti ono &to jesmo i ono &to su stvari(.#-'% Kod Kubertenovog(nat$oveka( dominira naetost koja je us"ov"jena beso&tednimsakaćenjem "i$nosti $oveka i zada#ima koje eksanzivni kaita"izamostav"ja red bur+uja8 on je ;anatik koji je osednut +e"jom zaosvajanjem i bogaćenjem. 9to se ti$e smrti, ona je us"ov onovnogra)anja +ivotne snage oretka. (5rogres( je ve$an / $ovek je ro"azan injegov +ivot ima smis"a jedino uko"iko je dorineo njegovom razvoju.7n kao ojedina# nestaje u astraktnom ($ove$anstvu( koje seojav"juje kao uko oru)e (rogresa( sa kojim on uk"anja rereke nasvome utu.
Kubertenova doktrina u osnovi je b"iska rojdovoj kon#e#iji kojasvodi #ivi"iza#iju na reresiju nad nagonima, koja roisti$e iz (ve$iterimordija"ne borbe za ostanak... koja traje do dana dana&njeg(. Kodrojda raz"og zbog koga dru&tvo ograni$ava nagone ima ekonomskurirodu 8 budući da dru&tvo (nema dovo"jno sredstava da osigura +ivotsvojim $"anovima uko"iko oni ne rade, mora se ostarati da se broj ti!
$"anova ograni$i i da se nji!ove energije usmjere sa so"ni! dje"atnostina nji!ov rad(.#-(% Kod Kubertena ne dominira borba dru&tva zaostanak, nego borba izme)u ojedina#a, k"asa i rasa za ostanak. *eobezbe)ivanje ostanka radom, već obezbe)ivanje dominirajućego"o+aja arazitski! k"asa i nji!ovo bogaćenje "ja$kom radni! s"ojeva,redstav"ja o"azi&te Kubertenove doktrine. 5otiskivanje nagona nezasniva se na ekonomskim raz"ozima 3(oskudi#a(4, već roizi"azi izotrebe da se kod arazitski! k"asa razvije beso&tedni osvaja$ko/t"a$ite"jski karakter. =utoritet u dru&tvu ne konstitui&e se na osnovamaode"e rada, već na osnovama zakona evo"u#ije koji omogućavaju da ja$i v"adaju, a da im se s"abiji okoravaju. Kuberten ne o"azi od
#ivi"iza#ije, već oku&ava da vrati $ove$anstvo u (rirodno( stanje ukome ne va+e bi"o koje #ivi"iza#ijske norme koje ograni$avaju tiranijubogata&ke (e"ite( nad radnim (masama(, s tim &to je odnos izme)u "judiosredovan jezuitskim uritanizom i de!umanizovanom te!nikom.Kuberten se za"a+e za neograni$eno dejstvo nagona, a"i tako &to se onoojav"juje u ob"iku beso&tednog bori"a$kog karaktera i osvaja$ko/t"a$ite"jske rakse. <adi se o otiskivanju takvog iso"javanja nagonakoje vodi rib"i+avanju $oveka $oveku, i o usmeravanju iso"javanjanagona ka obra$unu $oveka 3sna+ni!, bur+oazije4 s $ovekom 3s"abi!,radnika4. Kuberten te+i ukidanju svi! normi i institu#ija kojeograni$avaju osvaja$ko/t"a$ite"jski karakter bur+uja, kao i odnosa i
normi koje ose&uju rea"iza#iju nagona u ob"iku razvoja me)u"judski!odnosa, &to zna$i osećanja so"idarnosti, rijate"jstva i "jubavi.5otiskivanje rimarni! otreba najva+nije je sredstvo za razvoj sado/mazo!isti$kog karaktera bur+uja ri $emu gramzivost ostajekomenza#ija za neostvarene rimarne otrebe. Kod Kubertena nisu
nagonska ograni$enja nametnuta oskudi#om i radom, kao &to je to kodrojda, već gramzivo&ću koja je ui"a u sebe nagonsku strukturu $ovekai retvori"a i! u otrebu za domina#ijom. 7n zadovo"jstvo ne ovezujesa zadovo"javanjem seksua"nog nagona, već sa zadovo"javanjemnagona za sti#anjem i t"a$enjem. Kod Kubertena nije seksua"ni nagon,već gramzivost +ivotni imerativ arazitski! k"asa koji roisti$e izso#ija"no darvnisti$kog ustrojstva dru&tva o kome riadni#iarazitski! k"asa imaju zverinju rirodu, &to zna$i da se nji!ov ostanakzasniva na otimanju. -o je osnov nagona za sti#anjem i gosodarenjem. gramzivosti je zverinja riroda $oveka do+ive"a kva"itetni skokosredstvom kaita"isti$kog rin#ia (rogresa(8 bur+uj je kaita"isti$kimutirana zver. Sort i te"esni dri", koji se zasnivaju na rin#iu (većegnaora(, najva+nije su sredstvo za trans;orma#iju ("enje( +ivotinjskerirode u aktivisti$ko/gramzivu rirodu i za stvaranje (gosodarskerase(. 9to se ti$e naretka, on se ne zasniva na radu, već nabeso&tednoj borbi za ostanak i domina#iju izme)u rasa u kojoj je be"arasa stek"a osobenosti koje je $ine (sueriornom( u odnosu rema(obojenim( rasama i koja je omogući"a da, u "iku (be"e( bur+oazije,ostane najvi&i i kona$ni ob"ik u razvoju +ivog sveta. Iz toga s"edi da je(rogres( moguć samo kao da"je (usavr&avanje( bogata&ko/"ja$ka&ke(e"ite(, &to ostaje osnov (usavr&avanja $ove$anstva(.
rojd je, out Kubertena, "i&io $oveka otrebe i sosobnosti davo"i i sveo ga na ubi#u, sadistu, zver... rojd8 (6e"ić rado ori#ane istine,koja se iza svega toga krije, jeste da $ovek nije krotko biće kome jeotrebna "jubav, a ume i da se brani ako ga neko naadne, već da sezbog svoji! nagonski! svojstava mora smatrati u ve"ikoj meri sk"onimagresiji. B"i+nji mu, stoga, ne redstav"ja samo mogućeg omaga$a iseksua"ni objekt, već i isku&enje da na njemu zadovo"ji svoju agresiju,da iskoristi bez naknade njegov rad, da ga bez njegove sag"asnostiseksua"no iskoristi, da risvoji njegovu imovinu, da ga onizi, da muri$ini bo", da ga mu$i i da ga ubije. omo !omini "uus. Ima "i kogod!rabrosti da orekne ovu izreku os"e svi! +ivotni! i istorijski!
iskustavaH 5o ravi"u, svirea agresija i&$ekuje neku rovoka#iju, i"istav"ja u s"u+bu neke zamis"i $iji bi se #i"j mogao ostići i b"a+imsredstvima. 5od oko"nostima koje su za nju ovo"jne, kada otadnudu!ovne kontra/si"e koje je obuzdavaju, iso"ji se i sontano, terazob"i$i $oveka kao div"ju zver, koja ne zna da &tedi sostvenu vrstu.Ko god se odseti grozota seobe naroda, rodora una, takozvani!:ongo"a od 6+ingis/Kanom i -imur/Lenkom, osvajanjanja Derusa"imakoje su izvr&i"i obo+ni Krsta&i, a i u+asa os"ednjeg svetskog rata,moraće red istinitosti ovoga g"edi&ta onizno da ogne g"avu.( #-)%5si!o"o&ki ro" $"anova arazitski! k"asa, koji odgovara rirodiv"adajućeg "ja$ka&kog oretka, ostaje kriterijum za odre)ivanje
(rave( "judske rirode. 6a stvar bude bizarnija, rojd nije samo sveo$oveka na ato"o&ki si!o"o&ki ro" $"anova arazitski! k"asa, već je tou$inio i sa +ivotinjama. Kuberten je b"izak rojdu8 agresija je rirodnaotreba $oveka i utem nje on osti+e jedinstvo sa svojim rirodnimbićem. :e)utim, dok rojd u agresivnim nagonima koji su dubinski
ovezani sa seksua"no&ću vidi nerestanu retnju ostanku #ivi"iza#ije irisi"javaju ku"ture da (mobi"izira svako moguće oja$anje( rotiv nji!,#-*% kod Kubertena stvaranje rirodnog stanja, u kome nesmetanode"uje (zakon ja$ega( i rirodna se"ek#ija, redstav"ja najstabi"nijeegzisten#ija"no stanje $ove$anstva8 u njemu se red i rogres na"aze uotunom i nerazru&ivom jedinstvu. 'a rojda je kaita"izam (najvi&i inajrazvijeniji ob"ik dru&tvene strukture( za Kubertena je kaita"izamnajvi&i ob"ik u razvoju +ivotinjskog sveta, a njegovo (usavr&avanje( sesvodi na uk"anjanje svi! eman#iatorski! tekovina $ove$anstva kojemogu da ugroze njegov nesmetani razvoj i na stvaranje (#ivi"izovanog(zverinjaka u kome je ukinuta ku"tura. 5o Kubertenu, uravoneograni$ena agresija omogućava kaita"izmu da re+ivi. rojd ne ravi raz"iku izme)u #ivi"iza#ije i ku"ture i u ku"turi vidireresivni normativni me!anizam koji dr+i agresivnu rirodu $ovekaod kontro"om, a ne i mogućnost za o"emenjivanje nagonske i zarazvoj se#i$ne "judske rirode. ovoreći o rojdu, rom konstatuje da je (k"ju$ni ojam njegovog sistema kontrola(. #-+% 5ri tome, rom ima uvidu so#ija"ni 3o"iti$ki4 karakter rojdove teorije8 (5si!o"o&ki ojamodgovara dru&tvenoj stvarnosti. Kao &to u dru&tvu manjina urav"javećinom, tako i si!om treba urav"jati omoću ega i suerega.7asnost od rodora nesvjesnog nosi sa sobom oasnost dru&tvene
revo"u#ije. 5otiskivanje je reresivni, autoritarni ob"ik za&tite unutarnjegi vanjskog status quo/a. -o je, bez sumnje, jedini na$in otoradru&tvenim romjenama. ="i rijetnja si"om, da bi se suzbi"a (oasnost(,otrebna je samo u autoritarnim sistemima, gde o$uvanje status quo/aredstav"ja najvi&i #i"j.( #-,% Svodeći rirodu $oveka na agresivnu idestruktivnu rirodu kaita"izma, rojdova teorija otvara vrata zausostav"janje tota"itarizma. 7stanak dru&tva moguć je samo uko"ikoostoje reresivne dru&tvene institu#ije koje mogu ekasno da dr+e$oveka od kontro"om. <azvojem kaita"isti$ke destruk#ije, kojaus"ov"java sve agresivnije i destruktivnije ona&anje $oveka, nameće seotreba za ovećavanjem reresije nad $ovekom. mesto da je
(ozitivna( energija $oveka usmerena na iskorenjivanje uzrokadestruktivnog ona&anja, ona je usmerena na stvaranje od (dru&tva(kon#entra#ionog "ogora kaita"izma / koji je osnovni generatordestruk#ije. ovoreći o rotivre$nostima rojdove teorije :arkuzekonstatuje8 (Samo, reud onovno okazuje da taj reresivni sistemzaista ne rje&ava sukob. Givi"iza#ija zaada u razornu dija"ektiku8 sta"naograni$avanja Erosa os"ab"juju kona$no +ivotne nagone i tako oja$avajui os"oba)aju one iste snage rotiv koji! su (mobi"izirani( / snagerazaranja.( #--% Kuberten u agresivnim nagonima vidi isto &to i rojd,a"i umesto za nji!ovo ograni$avanje, on se za"a+e za nji!ovunesmetanu rea"iza#iju 8 oni ostaju g"avno (antroo"o&ko( sredstvo za
obra$un s ku"turom i stvara"a$kim bićem $oveka. ograni$avanjuagresivni! nagona Kuberten, out *i$ea, vidi s"ab"jenje +ivotne snagev"adajuće k"ase koja se sastoji u tiranskoj vo"ji za moć koja je osnovnaintegrativna snaga dru&tva i nosi"a# rogresa. Kod Kubertena ostojisu$e"javanje izme)u nagona i #ivi"iza#ije uto"iko &to je #ivi"iza#ija sa
svojim normama i institu#ijama suta"a najva+niji nagon $oveka8 nagonza osvajanjem i domina#ijom. 7snovi zadatak o"imijske doktrine irakse je da uk"oni sve #ivi"iza#ijske ograde koje sutavaju razvoj vo"jeza moć nove (gosodarske rase(. Kuberten nije rotiv reresije, a"i jerotiv reresivni! institu#ija koje, u vreme usona (masa(, ograni$avajusamovo"ju v"adajuće k"ase i samim tim s"abe nji!ovu vo"ju za moć / kojuKuberten oistovećuje sa +ivotnom moći. 7n se orede"juje zaneosredni obra$un (e"ite( s (masama( ri $emu će doći do otunerea"iza#ije instinkta za gosodarenjem / koji je rivi"egija (gosodarskerase(. Kod Kubertena +ivotna snaga, u vidu agresivni! nagona, ostajemoć koja kida okove ku"ture i vodi $oveka ka uni&tenju svega "judskog.Kuberten nastoji da stvori #ivi"iza#iju bez ku"ture, ta$nije, #ivi"iza#iju ukojoj je uk"onjeno sve ono &to mo+e da o"emeni $oveka. tom smis"uKuberten se za"a+e za uk"anjanje svi! rereka koje ograni$avajuinstinktivnu rirodu $oveka i za ostvarivanje otunog jedinstva $ovekasa njegovom nagonskom rirodom, u kojoj nerikosnoveno dominiranagon za domina#ijom. Istovremeno, insistirajući na (rogresu(Kuberten je uneo u svoju kon#e#iju moć koja ru+a mogućnost da seov"ada rirodom i radni#ima, a"i koja istovremeno otiskuje idegeneri&e nagone budući da je nji!ova rea"iza#ija osredovanaaso"utizovanim rin#iom u$inka. ivotna energija $oveka, koja se
zasniva na njegovoj nagonskoj rirodi, renosi se na nauku i te!niku,g"avna oru)a ;ata"nog (rogresa(, i ostaje sredstvo za uni&tavanje+ivota. Sukob izme)u ida i ega ostaje ob"ik u kome superego, kaoote"otvorenje eksanzionisti$kog du!a monoo"isti$kog kaita"izma,uni&tava nagonsko i ku"turno biće $oveka. tom kontekstu,Kubertenova kon#e#ija ne oznaje rojdovu (ne"agodnost u ku"turi( jerse obra$unava kako s ku"turom, tako i s erotskim bićem $oveka8 onaredstav"ja (revazi"a+enje( kako in#esta, tako i svi! drugi! ob"ikaseksua"nog o&tenja.
5o"azeći od rojdove kon#e#ije o strukturi "i$nosti, mog"o bi se,samo us"ovno, reći da Kubertenova ("enja( +ivotinjska riroda odgovara
idu, a da osvaja$ko/t"a$ite"jski karakter redstav"ja ego / koji je odkontro"om superega koji je ote"otvorenje (rogresa( u $oveku i kojiusmerava ego da se obra$unava s njegovom nagonskom rirodom dabi se na taj na$in dobi"a energija koju će on trans;ormisati u osvaja$ko/t"a$ite"jsku raksu. :e)utim, kod Kubertena superego nemanormativnu rirodu i ne ojav"juje se u $oveku kao mora"na svest3savest4, već roisti$e iz +ivotni! (oko"nosti( i de"uje na $oveka utem"ogike odnosa koji se zasnivaju na (ravu ja$ega( i rirodnoj se"ek#iji.Budući da je Kuberten ukinuo istoriju (rogresom( i da je ro&"ost ibudućnost ostavio u istu vremensku ravan, kod njega se superego nezasniva na su$e"javanju izme)u ro&"og i budućeg, ogotovu ne na
su$e"javanju izme)u nu+nosti i s"obode, budući da je s"obodanemoguća. ovoreći o osećaju krivi#e koja se izra+ava kao (otreba zaka+njavanjem(, rojd konstatuje8 (Givi"iza#ija, dak"e, stje$e rev"ast nadojedin$evom oasnom +e"jom za agresijom time &to ga $ini s"abijim irazoru+ava ga usostav"janjem osrednika, unutar njega, koji ga
nadg"edava, kao &to garnizon nadg"edava osvojeni grad.( #$00%Kuberten je "i&io bur+uja odgovornosti za njegova 3z"o$ina$ka4 de"a, kaoi mora"ne svesti 3savesti4, i na taj na$in ukinuo je mogućnost zarojdovo (reobra+enje destruktivnosti u samoka+njavajuću savjest(.#$0$% :azo!izam njegovog (ozitivnog $oveka( ne roisti$e iz otrebeza samoka+njavanjem, već iz otrebe da (obedi( svoju ("enju(+ivotinjsku rirodu koja je ko$ni#a (rogresu(.
Kuberten nije (a#ist( out rojda koji, u ismu =jn&tajnu,konstatuje da a#isti oseduju (konstitucisku into"eran#iju remaratu(, #$0&% &to zna$i da usevaju da otisnu svoje instinkte, već uratu vidi najvi&i ob"ik rirodne se"ek#ije na kojoj se zasniva (rogres( i(usavr&avanje( be"e rase. 9to se ti$e !ri&ćanski! ideja da su ("judibraća(, ("jubi b"i+njeg svoga(, surotstav"janje nasi"ju 3(*e ubij(4,$injenje dobra kao najvi&i "judski izazov, a osebno da je $ovek, osvojoj biti (bo+ansko biće(, &to zna$i da ima ravo na dostojanstvo io&tovanje nezavisno od rasne riadnosti i dru&tvenog o"o+aja / oneredstav"jaju za Kubertena buda"a&tinu. 5o"azeći od rin#ia rirodnese"ek#ije i (zakona ja$ega( Kubertenova najva+nija zaovest g"asi8 udrib"i+njeg svog, ogotovu ako je s"abiji od tebe (*a terenu nemarijate"ja, već samo nerijate"ja( / jedno je od (z"atni! ravi"a( sortakoje je uteme"jeno u Kubertenovoj o"imijskoj doktrini. Sort je
rirema za rat i sve mora biti odre)eno razvoju beso&tednogbori"a$kog karaktera i ;anati$ne svesti. Kuberten u oku&ajua#ikovanja 3bur+oaske4 m"ade+i vidi najgori z"o$in, ogotovu ako seono nastoji ostići razvojem a;ektivne rirode $oveka i na njojzasnovani! me)u"judski! odnosa. Sada ostaje jasnije zbog $ega sekod Kubertena, kao i u gra)anskoj "ozoji igre, ne ominje "jubavnaigra. *e radi se samo o tome da se (do+iv"javanjem "jubavi uk"anjaotreba za i"uzijama(, kako to konstatuje rom, #$0'% već se dovodi uitanje me!anizam sa kojim se erotska energija reobra+ava uagresivno ona&anje i na taj na$in stvara beso&tedni bori"a$kikarakter. Kuberten je bio svestan da "jubav vraća $oveka njegovom
"judskom biću i razara be"i#iozni ;anatizam 3(takmi$arsku motiva#iju(4sa kojim on nastoji da ga zatruje. 7n naada devojke zbog nji!ovog(zavodni$kog ona&anja(, jer se seksua"na energija bur+oaske m"ade+iusmerava rema +eni i na taj na$in se razbija ;anati$na usresre)enostna osvaja$ko/t"a$ite"jski aktivizam. tom kontekstu treba sag"edati iKubertenovo od"u$no surotstav"janje u$e&ću +ena na javnimtakmi$enjima, kao i zajedni$kim igrama de$aka i devoj$i#a.
Kod Kubertena v"adajuća k"asa eksk"uzivni je nosi"a# vo"je za moći samim tim rogresa, &to zna$i da kod nje do"azi do eksanzijeagresivni! nagona i samim tim do eru#ije "ibida. <adne masereu&tene su na mi"ost i nemi"ost is#r"jujućem radu koji s"abi nji!ove
nagone i na taj na$in +ivotnu snagu, $ineći i! sve zavisnijim od (vo"je zamoć( bur+oazije urkos tome &to su oni nosio#i reroduktivni! ro#esa i&to sti$u znanja koja i! $ine sueriornim u odnosu rema nji!ovimgosodarima. 'ato je sort sredstvo za (dis#i"inovanje( radnikaistovremeno kada je sredstvo za razvoj osvaja$ko/t"a$ite"jskog
karaktera kod bur+uja. Kuberten ne usmerava, out mnogi! drugi!gra)anski! (!umanista(, $oveka na bekstvo od atnje, već tra+i odnjega da u tr"jenju neravde i u dodvoravanju svojim gazdamarona)e (sreću(. tom kontekstu, on se nas"anja na !ri&ćanskog$oveka koji u mu$enju te"a vidi najvi&i ob"ik (obede( nad svojimrirodnim bićem. Budući da nastoji da obogotvori ostojeći svetneravde i da uni&ti svaki otor $oveka rema njemu, Kuberten je od(u+ivanja( u tr"jenju neravde naravio najvi&i rin#i njegoveso#ija"ne teorije 8 stvaranje mazo!isti$kog karaktera kod ot"a$eni! jedan je od najva+niji! #i"jeva njegove (uti"itarne edagogije(. Sve ono&to se ojav"juje kao mogućnost za razvoj otora neravedenom svetuostaje u Kubertenovoj (uti"itarnoj edagogiji( sredstvo za integra#iju$oveka u ostojeći svet.
*a kraju treba reći i to da nije samo stra! od radni! (masa(us"ovio Kubertenovu !isteri$nu agresivnost. 5atu"jasti rast, iskav g"as,bo"ni debak" u vojnoj akademiji zbog te"esne in;eriornosti, i ono &to jenajva+nije / stra! od +ena, sve je to uti#a"o na ;ormiranje njegovogato"o&kog odnosa rema (s"abima(. *esosoban da osegne za;a"usom Kuberten, out *i$ea, ose+e za bi$em.
2tvaanje "po/itivno! čoveka"
7snovni #i"j Kubertenove o"imijske doktrine i rakse je stvaranjeozitivnog dru&tva stvaranjem (novog 3ozitivnog4 $oveka(. 7tuda(uti"itarna edagogija( zauzima #entra"no mesto u Kubertenovojo"imijskoj doktrini. Krajnji #i"j njegove o"imijske edagogije je kona$noi besovratno uni&tenje svega onoga &to mo+e da dovede u itanjeusostav"jeni k"asni oredak i stvaranje dru&tva u kome će bitirea"izovane ideje vodi"je ran#uske gra)anske revo"u#ije. Kubertenov(novi $ovek( redstav"ja zavr&ni ob"ik kaita"isti$kog degenerisanja
$oveka. rkos tome &to se obra$unava s normativnom s;erom,Kubertenova (uti"itarna edagogija( zasniva se na stvaranju mode"a$oveka koji ne o"azi od individua"ni!, inte"ektua"ni!, du!ovni!,emotivni! i te"esni! se#i$nosti $oveka, već od k"asnog, rasnog iatrija"!a"nog ustrojstva dru&tva. tom smis"u ona sadr+i dve osebneob"asti 8 edagogiju za v"adajuću bogata&ku (e"itu( 3bur+oaziju4 iedagogiju za ot"a$ene 3radne (mase(, (ni+e rase( i +enu4. Gi"j rveob"asti je stvaranje od evroske bur+oazije (gosodarske rase( koja ćebiti u stanju da zauvek odr+i domina#iju nad radni#ima i +enom i osvojisvet #i"j druge ob"asti je stvaranje (dobri! radnika(, okorni! (ni+i!
rasa(, kao i okorne +ene. 7"imijska edagogija ne o"azi odneotu)ivi! "judski! i gra)anski! rava $oveka, već od strate&ki!interesa monoo"isti$kog kaita"izma koji se ojav"juju u ob"ikuaso"utizovanog (rava ja$ega( ote"otvorenog u bur+oaskoj (e"iti(.*eremostivi egzisten#ija"ni antagonizam izme)u arazitski! k"asa i
ot"a$eni! us"ov"java beskomromisni i natura"isti$ki karakterKubertenove o"imijske edagogije 8 ot$injeni bukva"no imaju isti onajo"o+aj u odnosu rema v"adajućoj (e"iti( kao &to bi"jojedi imaju remazverima. 'ato Kuberten tvrdi da su "judi kao individue me)usobno samo(;orma"no( isti. 6rugim re$ima, "judi samo "i$e jedni na druge, a"i imajuraz"i$itu "judsku vrednost / zavisno od toga kojoj rasi, k"asi i o"uriadaju. *ji!ova (raz"i$itost( us"ov"jena je nji!ovim raz"i$itimdru&tvenim u"ogama koje im je nametnuo v"adajući oredak8 bogati suredodre)eni da osvajaju i v"adaju, a ot$injeni da rade. Iz togaroisti$e da (usavr&avanje( bur+oaske k"ase odrazumevaobo"j&avanje njeni! od"ika kao gosodarske rase 3k"ase4, dok(usavr&avanje( ot"a$eni! odrazumeva uni&tavanje nji!ovogs"obodarskog dostojanstva i razvoj (miro"jubivog( karaktera is"ugerajske svesti. Stvaranje (gosodara(, s jedne, i stvaranje(ku"tivisani!( robova, s druge strane / to je najva+niji (rakti$ni( #i"jKubertenove (uti"itarne edagogije(.
7no &to je zajedni$ko k"asnim edago&kim mode"ima, i &toostaje osnov (o&te/$ove$anskog( 3o"imijskog4 edago&kog mode"a, je to &to se oba obra$unavaju s umom, igra$kom rirodom $oveka3ma&tom, erosom, sontano&ću4, osećanjem za so"idarnost, kriti$kimumom, stvara"a$kim oten#ija"ima, s"obodarskim dostojanstvom,
mora"nim rasu)ivanjem 8 i jedan i drugi odgovaraju idea"u ozitivnog$oveka koji redstav"ja ukidanje eman#iatorskog nas"e)a $ove$anstva.Kubertenov humanité nije samo ukidanje normativnog mode"a$ove$nog koji je osnov "judskog samoreoznavanja, već i ob"ik te"esnei menta"ne degenera#ije $oveka. 5ato"o&ki si!o"o&ki ro"imerija"isti$kog bur+uja, koji se zasniva na nezaja+"jivoj gramzivosti,ostaje osnov menta"nog ro"a Kubertenovog (uzornog( gra)anina.Izvorna otreba $oveka za $ovekom retvara se utem Kubertenove(ut"iitarne edagogije( u (otrebu( $oveka da se sadisti$ki i+iv"java na$oveku, &to ku"minira u njegovoj (otrebi( da ubija "jude i u tomerona)e najvi&e (zadovo"jstvo(. I Kubertenov mode" odnosa pater
familiasa rema +eni jasno govori da Kubertenova (uti"itarnaedagogija( odrazumeva menta"nu degenera#iju $oveka8 Kubertenovbur+uj ne samo da ne nastoji, već nije u stanju da rema +eni imaemotivni i erotski odnos, i mo+e da se odnosi rema njoj jedino kaorema inkubatoru i objektu za seksua"no ra+njenje. ovoreći oKubertenovom odnosu rema +eni Bu"onj konstatuje da je Kuberten bio(neorav"jivi +enomrza#( #$0(% &to ukazuje na njegovu bo"nuosakaćenost koja je, ored osta"og, us"ovi"a Kubertenovo ro"iranjementa"ni! osobenosti njegovog uzornog bur+uja.
7snovno antroo"o&ko o"azi&te Kubertenove kon#e#ije je stavda je $ovek o svojoj rirodi ("enja +ivotinja(. -okom borbe za ostanak
be"a rasa, o"i$ena u evroskoj bogata&koj (e"iti(, do+ive"a je muta#iju istek"a osobenosti koje je $ine (sueriornom( u odnosu rema(obojenim rasama(. Bur+uj je za Kubertena samo jedan od istorijski!ob"ika u kome se ojav"juje bogata&ka (e"ita( i u tom smis"uote"otvorenje (gosodarske rase(. *jeni riadni#i su inte"igentniji,
te"esno sna+niji, imaju ($istu krv(, &to im omogućava da o$uvaju irazviju svoje ("emenite( rasne od"ike, i &to je najva+nije / osedujusueriorni bori"a$ki karakter. Bur+oazija, dak"e, ima genetskeredisozi#ije koje stvaraju osnov za revazi"a+enje njene ("enje(+ivotinjske rirode i razvoj gosodarskog karaktera, za raz"iku odriadnika radni! (masa(, (ni+i! rasa( i +ene / koji su genetskiredodre)eni da budu robovi. Kuberten je red sobom imao kao uzoranti$ko dru&tvo i mode" aristokratije i roba. 7tuda on to"iko insistira nesamo na eksk"uzivnom karakteru i svesti, već i na te"esnojeksk"uzivnosti bur+uja. so#ija"no darvinisti$kom kontekstu, radi se ostvaranju mode"a 3dresirane4 zveri i mode"a ov#e. 7snovna u"ogasorta je da kod (gosodarske rase( razvije gosodarski, a kodot"a$eni! odani$ki karakter 8 nji! sort treba da (nau$i( da o&tujuoredak u kome v"adaju ja$i i (usisa( i! u du!ovnu orbitu kaita"izmana nivou (#ivi"izovani!( robova. Imajući u vidu Kubertenovo nastojanjeda od o"imizma stvori univerza"no o"iti$ko sredstvo za re&avanje svi!so#ija"ni! rob"ema i obezbe)ivanje stabi"nog razvoja kaita"izma,mo+e se reći da je Kubertenova (uti"itarna edagogija( u svojoj bitiso#ija"na edagogija 3ro"aktika4, a njegova antroo"ogija samorireak njegove so#ija"ne 3o"iti$ke4 teorije.
Kuberten nag"a&ava da je najveća =rno"dova zas"uga to &to je od
te"esni! ve+bi 3sorta4 stvorio sredstvo za mora"nu izgradnju $oveka3bur+uja4 / &to ostaje nerikosnoveni uzor za Kubertenovu (uti"itarnuedagogiju(. >e"i$ajući =rno"dovu edagogiju, Kuberten konstatuje8(:i&ići su dobi"i zadatak da obave osao mora"nog vasita$a. -o je, umodernim us"ovima, rimena jednog od najkarakteristi$niji! rin#iastarogr$ke #ivi"iza#ije 8 stvoriti od mi&ića najva+niji ;aktor u mora"nomobrazovanju(. #$0)% I da"je8(.. nije du! taj koji stvara karakter, već jeto te"o. %ovek antike je to znao, a mi to s dosta muke onovo u$imo(.#$0*% <adi se o jednom od najogubniji! uutstava Kubertenove(uti"itarne edagogije( / na kojem se teme"ji $itava teorija i raksa tzv.(te"esne ku"ture( veka, kao i sorta / koje izdvaja te"esno ve+banje iz
s;ere ku"ture 3&to je rimenjeno i u tzv. (te"esnom vasitanju( u&ko"ama4 i svodi ga na istrument za razvoj de!umanizovanogbori"a$kog karaktera. :e)utim, Kubertenova tvrdnja da (nije du! tajkoji stvara karakter, već je to te"o( otuno je besmis"ena jer osnovKubertenove edagogije nije o&tovanje i sontani razvoj rirodni!otreba i osobenosti te"a, već nji!ovo sakaćenje utem odre)eni!te"esni! ve+bi da bi se na taj na$in dobio odre)eni karakter. <adi se onormativnom mode"u koji se nameće $oveku od detinjstva u vidu(oko"nosti( koje odrazumevaju beso&tednu borbu za ostanak u kojoj$ovek mora da t"a$i druge / i"i da bude t"a$en, kao i o te"esnimve+bama koje se svode na mi"itaristi$ki dri". -e"esne ve+be 3dri"4 na
kojima Kuberten insistira rojek#ija su v"adajuće ideo"ogije kojaredstav"ja obra$un s eman#iatorskim nas"e)em gra)anskog dru&tvabez koga nema ni moderne 3eman#iovane4 "i$nosti. 7ne ostajusredstvo sa kojim v"adajući oredak nastoji da otisne i osakati oneosobenosti $oveka 3organizma4 koje su us"ov za razvoj #e"ovite i istinski
srećne "i$nosti i od njega stvori oru)e za ostizanje anti"judski!3antidru&tveni!4 #i"jeva. Stvaranje (novi! "judi( koji su "i&eni "judskostiosnovni je #i"j Kubertenove edagogije. Kuberten je odu&ev"jen =rno"dom jer je u njegovoj re;ormite"esnog vasitanja u <agbiju rona&ao izvori&te ko"onija"ne snagebritanske imerije. ovoreći o =rno"du Kuberten konstatuje8 (Bio je jedan od ve"iki! Eng"eza koji je, sredinom [email protected], u$inio ve"ika de"a zadobrobit $ove$anstva. =rno"d je, naime, nastojao da u sortu rona)enajveću okreta$ku snagu u "judskom vasitanju / ne&to do $ega nikoranije nije do&ao. Isto tako, bio je rvi koji je nastojao da utem njegaizgradi $oveka i gra)anina ne samo te"esno, već mora"no i so#ija"no. -ako se on os"u+io sortom kao najde"otvornijim i najouzdanijime"ementom te"esnog i du!ovnog usavr&avanja koje $ovek, kada je uitanju razvoj m"adi!, ima na raso"aganju(. <adi se o ($udesnomreobra+aju &ko"skog obrazovanja( u Eng"eskoj, (koji je rvi i osnovniuzrok razvoja svi! oni! moći od koji! je britanska imerija u os"ednjevreme ima"a koristi(. #$0+% Kuberten, na tragu edagogije -omasa=rno"da, do"azi do zak"ju$ka da su (mi&ići i karakter( ono najva+nije zaone koji !oće (da osvoje svet(. ('bog $ega to(, ita se Kuberten, (&tose u >e"ikoj Britaniji okaza"o tako use&no, ne bi mog"o da se rimeniu ran#uskojH( #$0,% anati$ni na#iona"ista Kuberten osednut je
idejom da obezbedi ran#uskoj (vodeću u"ogu me)u na#ijama(. 5utemrirodnog i"i bo+anskog zakona jedna visokorazvijena industrijska#ivi"iza#ija mora da zadobije ko"onija"no #arstvo da bi do&"a do sirovina ida bi okaza"a svoju snagu. ovom og"edu Kuberten se svrstava udu!ovnu tradi#iju Bara, obinoa i Lioteja. -reća ;ran#uska reub"ika je,o Bu"onju, (isuni"a njegove +e"je(. #$0-% eriodu do 1@1O. godineKuberten, o Bu"onju, zastua stanovi&ta (mi"itantnog imerija"izma(.#$$0% 7n ne zagovara ratnu odmazdu rotiv *ema$ke, jer će na tajna$in obe zem"je samo izgubiti, već red"a+e *ema$koj da saran#uskom ode"i =;riku i =ziju. #$$$% Kuberten stvara svojuedagogiju za bur+oasku (e"itu( u nastojanju da stvori ko"onija"ne
;a"ange koje imaju (svetu misiju( da osvoje svet. 'bog toga je zaKubertena a#isti$ko vasitanje bur+oaske m"ade+i najveći z"o$in.(:om#i koji u$e da komanduju na utakmi#ama, u$e da komandujuIndij#ima( / osnovni je (edago&ki( ostu"at Kubertenove o"imijskeedagogije namenjene (gosodarskoj rasi(. #$$&%
7snovni smisao Kubertenove (uti"itarne edagogije( nijestvaranje (zdravog te"a(, već stvaranje ozitivnog karaktera i svesti iodre)eni! me)u"judski! odnosa, u krajnjem / ozitivnog dru&tva. 7tudakod Kubertena ro#es vasitanja 3stvaranje (ozitivnog( karaktera4ret!odi ro#esu obrazovanja. (5rva me)u istinama koje je Kubertenusvojio( $itajući =rno"da jeste, o Bu"onju, (istina da je vasitanje
va+nije od obrazovanja.3...4 7n je tu raksu ri!vatio bez ikakvi!ograda 8 Kuberten !va"i britanski &ko"ski sistem zato &to je u njemuvasitanje omoću koga se stvaraju mu+evni "judi i izgra)uju "i$nosti jake vo"je dobi"o rednost nad obrazovanjem koje ru+a znanje iobogaćuje du!. >asita$ev zadatak (ne sastoji se u tome da stvara
robove, nego gosodare / gosodare koji mnogo ranije nego &to im tozakon riznaje ostaju s"obodni da se s"u+e onim &to je odre)eno i daga z"ouotreb"javaju(.( #$$'% Bu"onj konstatuje da je najva+nijeKubertenovo edago&ko ravi"o, koje je usvojio od =rno"da, da (m"adićsam odre)uje svoju sudbinu(. Iz toga, o Bu"onju, s"edi da (s"obodamora da odredi odnose izme)u u$enika(. #$$(% (S"oboda( ostaje(rirodno ravo( ja$i! da okore s"abije ne vodeći ra$una o nji!ovime"ementarnim "judskim i gra)anskim ravima. 5o Kubertenovoj doktrini$ovek se ne ra)a s"obodan, već kao gosodar i"i rob, zavisno od togakojoj k"asi, rasi i o"u riada i to je neromen"jivi osnov dru&tvenogstrukturiranja. Iz toga s"edi da je besmis"eno 3&to za uti"itaristuKubertena zna$i (&tetno(4 vasitanje koje te+i stvaranju s"obodni! "judi.<adi se o nastojanju da se stvore "judi koji su "i&eni osećanja zaso"idarnost i to"eran#iju, kao i mora"ne odgovornosti za svoje ostuke.7no &to je za Kubertena bi"o od najvećeg zna$aja u =rno"dovojedagogiji je davanje rivi"egije te"esno ja$im u$eni#ima da sirovomsnagom rimoravaju s"abije u$enike da im se okore, i odba#ivanjerava s"abiji! da se surotstave t"a$enju. 9ko"a ostaje svojevrsni(#ivi"izovani( zverinjak i kao takva rirema bur+oaske om"adine zaisunjavanje njene najva+nije (so#ija"ne du+nosti(8 usostav"janjenerikosnovene v"asti nad radni#ima i +enom i ostvarivanje (ko"onija"ne
misije(. Kao &to smo vide"i, su&tina Kubertenovog e"itizma svodi se na(rirodnu se"ek#iju( / (u ko"ed+ima je kao i u svetu 8 s"abe "i$nosti bivajuodstranjene(. #$$)% Sort ostaje trening za +ivot i na$in vr&enja(rirodnog odabira( da bi se ;ormira"a (e"ita( najsna+niji! inajbeskruu"ozniji! koji će biti okreta$ka snaga u ko"onija"nojeksanziji i g"avna snaga za obezbe)ivanje so#ija"nog mira kod kuće. 7tome r"ike 5roko 8 (6a bi u$vrstio sort kao institu#iju, da birakti$no rimenio njegove dis#i"inirajuće ;unk#ije / !ijerar!ijskomi&"jenje, kontro"u ma&te i sontanosti, sremnost za izvr&avanjezadataka / i da bi ososobio gra)ansku ran#usku za birokratiza#iju i zavo)enje imerija"isti$ke o"itike, Kuberten je nastojao da na
me)unarodnom "anu uvede me!anizam koji je -omas =rno"d use&norimenio na odru$ju javni! &ko"a / konkurenciu(. #$$*% Kuberten8(5reostaje jedno sredstvo8 me)unarodno takmi$enje. njemu "e+ibudućnost. :ora"i bi se usostaviti kontakti izme)u m"ade ;ran#uskeat"etike i na#ija koje se već du+e bave sortom. :ora"o bi se obezbeditida se ovi kontakti redovno obnav"jaju i da 3nji!ov4 ug"ed ne budedoveden u itanje.( #$$+%
=rno"dovoj edagogiji Kuberten će ronaći jo& jedan deta"j kojiće ostati osnov njegove edagogije 8 (Sortiste uvek iznova u$e sameoko"nosti, tako da im neminovnost nare)enja, kontro"e, oretka ostajeo$ig"edna(. #$$,% Boreći se za rimenu =rno"dovog vasitnog sistema
u ;ran#uskim &ko"ama, Kuberten konstatuje da u gruama koje se;ormiraju na osnovu konkuren#ije m"adi u$e ono &to je ri!vat"jivo i zadru&tvo 8 da ri!vate oredak u kome v"adaju stariji, inte"igentniji,sna+niji. #$$-% (Kva"itet( Kubertenove edagogije je u tome &to on nenastoji da uti$e neosredno na svest "judi 3de#e4 roagiranjem
odre)eni! normi, već tako &to će i! dovesti u (oko"nosti( koje će i!rimorati da se ona&aju na takav na$in 3&to zna$i da od detinjstvari!vate takve me)usobne odnose4 koji će dovesti do stvaranjakaraktera "oja"nog i uotreb"jivog gra)anina / &to će ostati osnov nakoji će se naka"emiti odgovarajuća normativna svest. 7 tome *i$e8 (*e(orav"jati( "jude, ne govoriti im o kakvom mora"u, kao da je dat bi"okakav (mora" o sebi( i"i neki idea"an ti $oveka uo&te8 nego stvaratiokolnosti u kojima su ai ludi neophodni 8 ovima će s nji!ove stranebiti otreban jedan mora" koji sna!i 3i"i, bo"je re$eno, izvesna telesnoduhovna disciplina4, i oni će ga rema tome i imati( #$&0% Kuberten jeb"izak *i$eu, s tim &to on daje oseban zna$aj navi#i da se ona&a okomandama 8 (6e$a#i koji do"aze u regimentu, već dobro uoznati sinstrumentima sorta, i o&to su navikli da se pona3au pokomandama, oseduju dvostruku rednost ne samo da već znaju deoonoga &to bi treba"o da nau$e, nego u$e reosta"o mnogo "ak&e nesamo da su bo"je rirem"jeni za sav"adavanje naora, nego će, za nji!,naor biti manji.( #$&$% 7ko"nosti, &to zna$i beso&tedna borba zaostanak, ukidaju svaku mogućnost izbora i nameću $oveku ostojećioredak kao jedino moguć. (7$ig"ednost( isk"ju$uje kako znanje, tako irazmi&"janje o uzro$osti, rividu i su&tini, "a+nom i istinskom, dobrom i"o&em... 'a Kubertena je +ivot koji se zasniva na rin#iu rirodne
se"ek#ije i (rava ja$ega( izvori&te sorta. 7n ostaje neosredni3(sontani(4 ob"ik stvaranja od dru&tva (#ivi"izovanog( $oora, &toostaje osnov (neutra"nosti( Kubertenove (uti"itarne edagogije(. Ljuditreba da ostanu nerijate"ji re nego &to se u njima razvije "judskost,da bi na zverinji karakter bi"a nasa)ena odgovarajuća normativna svest/ bez ikakvog "judskog otora. Kubertenova edagogija ne o"azi oddru&tva kao zajedni#e ravnoravni! i b"iski! "judi 3s"oboda, jednakost,bratstvo4, već od egzisten#ija"ni! za!teva koje red $oveka ostav"jakaita"isti$ko dru&tvo. (Borba svi! rotiv svi!( i ($ovek je $oveku vuk(,kao najva+niji +ivotni rin#ii kaita"isti$kog dru&tva, odre)uju karakter(uzornog gra)anina( kome odgovara odre)eni (mode"( te"a i te"esnog
okreta kome treba te+iti.Kuberten tvrdi da njegova edagogija ima za #i"j razvoj karaktera$oveka nezavisno od vrednosni! orede"enja. (I krimina"#i su !rabri( /konstatuje Kuberten. *ije s"u$ajno &to Kuberten oredi krimina"#e, a nebor#e za s"obodu, i riadnike v"adajući! k"asa8 beso&tedni agresivni i"ja$ka&ki menta"itet je zajedni$ko svojstvo krimina"a#a, aristokrata ibur+uja. Kao &to o 9i"eru (vasitanje utem umetnosti ostajevasitanje za umetnost(, tako vasitanje utem bezumnog bori"a$kogte"esnog aktivizma ostaje vasitanje za ubijanje i roizvodnju(toovskog mesa( 3B"o!4. Izvorno stanovi&te Kubertenove (uti"itarneedagogije(, da je (bitka na >ater"ou dobijena na sortskim o"jima
ko"ed+a Itona(, na najbo"ji na$in uućuje na osnovni smisaoKubertenove o"imijske doktrine. *a$in na koji se sti$e i razvija (sna+navo"ja( i sti$e (!rabrost( od od"u$ujućeg je zna$aja za stvaranje "i$nosti.5odva"a Kubertenovog (objektivizma( je u tome &to nisu mi&ići, već jeriroda te"esni! ve+bi i na$in te"esnog ve+banja, ta$nije, odnos $oveka
rema $oveku i odnos $oveka rema samome sebi, vi)en u#e"okunosti njegovog "judskog razvoja, ono &to uti$e na stvaranje"i$nosti $oveka. 'ato je boks osnovna dis#i"ina Kubertenove uti"itarneedagogije i g"avno sredstvo za vasitanje de#e od najni+eg uzrasta, ane gimnastika i"i "aninarenje, ogotovu ne umetnost. *ije s"u$ajno &toKuberten, koji se ina$e nerestano oziva na antiku, nigde ne ominjemuziku kao sredstvo za vasitanje $oveka. 7no &to je za Kubertenanajva+nije je da sre$i da se u $oveku razvije osećanje zajedni&tva iso"idarnosti / g"avni raz"og &to je Kuberten bio $ak i rotiv ko"ektivni!sortova. Homo homini lupus, to je o"azi&te Kubertenove (vrednosnoneutra"ne( kon#e#ije. 5rin#i (rirodne se"ek#ije( redstav"ja su&tinu Kubertenovog(takmi$enja(. 5otreba $oveka da razvije svoje univerza"ne stvara"a$kemoći, i na toj osnovi stekne o&tovanje u zajedni#i, (retvara se( utemsorta u (otrebu( $oveka da (bude bo"ji od drugi!( tako &to će seboriti rotiv nji! i obe)ivati i! 8 sort ostaje simbo"i$ni ob"ik borbe zadomina#iju uk"anjanjem s"abiji! iz borbe za mesto od sun#em. 7nostaje na$in obra$una s ku"turnim i s"obodarskim bićem $oveka, istvaranje egoisti$ni! ojedina#a kojima je $ovek (rotivnik( i kao takavsredstvo za zadovo"javanje rivatni! interesa. mesto da je $ovek,osredstvom njegove s"obodarsko/stvara"a$ke rakse, $oveku og"eda"o
njegove "judskosti on osredstvom sorta ostaje 3krivo4 og"eda"one"judskog. Egzisten#ija"na "ogika koja va+i u +ivotinjskom svetu ostajeosnovno izvori&te i uori&te sorta. Sa njim treba revazići ("enju(+ivotinjsku rirodu $oveka i stvoriti od $oveka svojevrsnu nad/zver kojase ojav"juje kao najvi&i ob"ik u razvoju +ivog sveta. ovoreći o =rno"du,Kuberten isti$e da je su&tina njegove edagogije stvaranje takvi!me)u"judski! odnosa koji odgovaraju so#ija"no darvinisti$kom mode"u+iv"jenja, &to zna$i besogovorno ot$injavanje $oveka egzisten#ija"noj"ogi#i kaita"izma. 7tuda je za njega boks 3zajedno sa ves"anjem sakojim se razvija vo"ja za (većim naorom(4, (osnov ekasne i ra#iona"neku"ture( koji de#a 3uk"ju$ujući i devoj$i#e4 treba da o$nu da
ura+njavaju, (za raz"iku od većine drugi! ve+bi(, (već od osme idevete godine(. Kuberten ima u vidu tzv. (;ran#uski boks( u kome seudar#i ne zadaju samo rukama, kao &to je to s"u$aj u (eng"eskomboksu(, već i nogama. #$&&% 6a je boks, (taj ni mu&ki sort(, bioneresu&na insira#ija za Kubertenov ma&toviti du! okazuje i njegovoza"aganje da se zvani$ni rogram izvo)enja Betovenove (%evetesimfonie(, osebno njeno (jedinstveno na"e(, douni redstavom ukojoj će biti izvedeno (neko"iko divni! naada$ki! bokserski! stavova(.#$&'% I kad je u itanju boks Kuberten samo konstatuje ($injeni#u( da (iu m"adima i u $oveku ostoji bori"a$ki instinkt( koji je (norma"an( istoga ri!vat"jiv. ('bog toga(, zak"ju$uje Kuberten, (vasitanje de$aka
nije otuno uko"iko nije u izvesnoj meri ovezano s bori"a$kimsortovima(. #$&(% 7$ig"edno je da se ne radi o s"obodarskom i"istvara"a$kom (bori"a$kom instinktu(, već o instinktu za okoravanjem it"a$enjem s"abiji! / koji dominira u so#ija"no darvinisti$kom ikosmo"o&kom antroo"o&kom mode"u. Bokser je za Kubertena, kao i za
it"era, jedan od najautenti$niji! (#ivi"izovani!( ojavni! ob"ika(nat$oveka(. >ide"i smo da se Kubertenova (uti"itarna edagogija( neobra$unava samo s kriti$kom sve&ću, već nastoji da stvori takavkarakter $oveka koji će odba#iti kriti$ku svest kao &to organizamodba#uje strano te"o. 7brazovanje koje odgovara takvom vasitnommode"u se ne sastoji u razvoju samosvesti $oveka i u razvoju njegovi!stvara"a$ki! moći, već u utvr)ivanju jedinstva $oveka sa ostojećimsvetom i uk"anjanju ne samo svake 3kriti$ke4 mis"i koja mo+e da naru&ito jedinstvo, nego i otiskivanje i uni&tavanje svega onoga u $oveku &tomo+e da iznedri takvu misao. 7brazovanje ostaje sredstvo zasakaćenje "judske individua"nosti da bi $ovek mogao da bude uguran uka"u Kubertenovog (ozitivnog $oveka(. 5ro#es obrazovanja mora bitiu jedinstvu sa stvorenim karakterom, &to zna$i da je iz njega izba$enrazvoj kriti$ke svesti i menja"a$kog odnosa rema ostojećem svetu. Sanjim se vizija mogućeg zatvara u !orizont ostojećeg sveta. Savetujućina#iste &ta treba da urade da bi u$vrsti"i v"ast Kuberten ;ormu"i&e stavkoji izra+ava su&tinu njegove (uti"itarne edagogije( i redstav"ja$arobnu ;ormu"u za re&avanje svi! so#ija"ni! rob"ema8 (*e mo+e seuse&no v"adati u institu#ijama uko"iko se ret!odno ne v"ada ug"avama.( #$&)% Kubertenova edago&ka doktrina redstav"ja
raskidanje veze izme)u edagogije i ku"ture, koju će usostaviti sosti,koja redstav"ja kamen teme"ja# moderne edagogije8 ona ne te+iizgradnji svestrano razvijeni! "i$nosti, već je svedena na dresuru sakojom se roizvode te"esno, karakterno i du!ovno osakaćeni "judi. it"erov kon#et edago&ke re;orme i stvaranje (novog $oveka(redstav"ja iz"aganje su&tine Kubertenovog edago&kog kon#eta imode" njegove edago&ke rakse. it"er8 (:oj ve"iki obrazovni osaoo$injem s om"adinom. 5og"edajte ove momke i de$ake Kakavmaterija" 7d toga mogu da stvorim novi svet. :oja edagogija će bitinemi"osrdna. :ekoća mora biti od"u$no odstranjena. mojimordensburgen će izrasti om"adina koja će restraviti svet. oću moćnu,
gosodarsku, odva+nu, nemi"osrdnu om"adinu. Kod nje ni&ta ne sme dabude s"abo i ne+no. S"obodna, ve"i$anstvena zver uvek iznova mora daseva iz nji!ovi! o$iju. oću da moja om"adina bude sna+na i "ea.otrebiću sve moguće zi$ke ve+be da bi! je izgradio. oću at"etskuom"adinu. -o je rvo i najva+nije. *a taj na$in ukidam !i"jade godinadosada&njeg "judskog razvoja. -ako imam $isti, "emeniti rirodnimaterija" red sobom. -ako mogu da stvorim novo.( I da"je 8 (*ećunikakvo inte"ektua"no obrazovanje. 'nanjem uroa&ćujem om"adinu.*ajradije im dou&tam da u$e samo ono &to oni, s"edeći svoj igra$kinagon, s"obodno vo"jno usvajaju. ="i, da ov"adaju sobom, to morajunau$iti. :oraju mi nau$iti da u najte+im robama obede stra! od
smrti. -o je stuanj !erojske om"adine. *a njemu izrasta stuanjs"obodni! "judi, koji su mera i sredi&te sveta, stvara"a$ki "judi, "judi/bogovi. mojim ordensburgen će divni bogo/$ovek koji gosodarisobom stajati kao s"ika ku"ta i riremati om"adinu za do"azeći stuanjmu&ke zre"osti.( #$&*% *a s"i$an na$in it"er govori u "4ein &f"u8
(*arodna dr+ava nije $itav svoj obrazovni rad u rvom redu uteme"ji"ana uumavanju go"og znanja, nego na odgajanju, kao dren, zdravogte"a. -ek onda do"azi na red izgradnja du!ovni! sosobnosti. ( I da"je 8(*arodna dr+ava mora oći od retostavke da je jedan ne ba& nau$noobrazovan, a"i zato te"esno zdrav $ovek s dobrim, $vrstim karakterom,isunjen odva+no&ću i sna+nom vo"jom, vredniji za narodnu zajedni#unego jedan umni s"abić.( #$&+% *a#isti$ka edago&ka doktrina gotovo je istovetna sa izvornom inten#ijom Kubertenove (uti"itarneedagogije(. 7tuda nije s"u$ajno &to su na#isti ima"i to"iko razumevanjaza Kubertenovu doktrinu. svom ismu it"eru, od 1N.marta [email protected], Kuberten ne krije svoje odu&ev"jenje zbog (simatija( koje suna#isti okaza"i za njegovu edagogiju8 (Ekse"en#ijo, bio sam dubokoganut osetom koju mi je u$inio dr+avni ministar .Eser u ime i ona"ogu >a&e ekse"en#ije, i +urim da zbog toga izrazim svoju za!va"nost.*ema$ka se time / i to na najdivniji na$in / ridru+uje mojem jubi"ejukoji je 20. januara ove godine bio sve$ano ros"av"jen na niverzitetu uLozani, ovodom $ega sam ozvan da zaokru+im edeset godinaostvarenog rada koji se sav, na ovaj i"i onaj na$in, odnosi na re;ormu iusavr&avanje vasitanja. *ema$ka je vi&e uta okaza"a simatije zataj rad, i ja joj za to dugujem najdub"ju za!va"nost. ko"iko mi u ro"ećemoje obnov"jeno zdrav"je dousti, imaću u vidu mogućnost da
iskoristim tako "jubazan oziv koji mi je dostav"jen u ime >a&eekse"en#ije, i koji je jo& jedan dokaz b"agonak"onosti koji treba ridodationima koje sam već rimio. :o"im >a&u ekse"en#iju da izvo"i rimitiizraze mog o&tovanja i duboke odanosti.( #$&,% *astojeći da sedodvori na#istima Kuberten, u svom intervjuu koji je objav"jen ovodomodr+avanja na#isti$ki! Ber"inski! o"imijski! igara, s"edi na#isti$kinatura"izam i insistira na (kriku strasti( obednika. *ije s"u$ajno &toKuberten govori o (kriku strasti( u kontekstu g"orika#ije na#isti$ki!7"imijski! igara i na#isti$kog re+ima8 on je u otunom sag"asju sa(og"edom ve"i$anstvene zveri( koji od"ikuje it"erove (arijev#e(. (Krikstrasti( ostaje svojevrsni (zov div"jine( i ovratak u rirodno 3zverinje4
stanje u kome su uk"onjene sve #ivi"iza#ijske ograde (nat$oveku( kojemogu da ga oko"ebaju u njegovoj ;anati$noj re&enosti da zagosodarisvetom. Kuberten i na#isti bi"i su jedinstveni u najbitnijem 8 trebastvoriti (novi svet( stvaranjem nove (gosodarske rase( koja će sezauvek obra$unati s eman#iatorskim tekovinama $ove$anstva iusostaviti tota"nu i ve$nu v"adavinu be"e bur+oaske (e"ite( nadradni#ima, +enom i (ni+im rasama(. svojoj (1oslanici nosiocimaolimpiske bakle( Kuberten s odu&ev"jenjem ozdrav"ja ra)anje (novog(;a&isti$kog sveta8 (5re+iv"javamo sve$ane $asove, jer oko nasvaskrsavaju neo$ekivani doga)aji. 6ok se, kao u jutarnjoj mag"i, otkriva
ob"ik 3nove4 Evroe i nove =zije, izg"eda da će najzad $ove$anstvouvideti da kriza s kojom se bori jeste re svega kriza vasitanja(. #$&-% Dedan od g"avni! raz"oga &to je Kuberten svu svoju isanuzaostav&tinu overio na#istima i &to i! je naimenovao za ($uvare(njegove o"imijske ideje, #$'0% uravo je nji!ova neskrivena
(simatija( za njegovu edago&ku doktrinu. Kubertenovi tekstovi koje jeobjavio u na#isti$kim g"asi"ima, u kojima savetuje na#iste kako daiskoriste sort i te"esne ve+be za stvaranje ("ee arijevske rase(, kao injegov 3emitovani4 govor sa kojim je okon$ana na#isti$ka 7"imijada,nedvosmis"eno uućuju na b"ikost Kubertenovog i na#isti$kog og"edana svet. ni&tavanje du!ovnosti, ku"turne svesti i stvaranje od $oveka;anati$nog juri&nika kaita"a koga ne ograni$avaju bi"o kakve#ivi"iza#ijske norme, "judsko dostojanstvo i "judska osećanja, zajedni$ko je obema ideo"ogijama. Kubertenovo nastojanje da utem sortski!redstava uni&ti ku"turne tradi#ije $ove$anstva odgovara vanda"skimna#isti$kim irovima na kojima su sa"jeni mi"ioni knjiga.
<az"ike u edago&kim mode"ima Kubertena i na#ista roisti$u izrirode Kubertenovog i na#isti$kog eksanzionizma8 Kubertenov mode"bur+uja odgovara ko"onija"izmu koji te+i osvajanju i iskori&ćavanjurirodni! resursa eks"oata#ijom (ni+i! rasa(, na $emu se zasnivanjegova (#ivi"izatorska( u"oga it"erov mode" (arijev#a( odgovarageno#idnoj rirodi na#isti$kog eksanzionizma. 7tuda roisti$u i raz"ikeu s!vatanju o"imizma 8 Kubertenov o"imizam otvara mogućnost zadu!ovnu integra#iju (ni+i! rasa( u usostav"jeni oredak it"er nesamo da odba#uje svaku mogućnost da se (ni+e rase( uk"ju$e udu!ovnu orbitu (gosodarske rase( utem o"imizma, već u njemu vidi
eksk"uzivno sredstvo za rasnu integra#iju i mi"itariza#iju (arijeva#a( radiuni&tenja (ni+i! rasa(. 7tuda na#isti$ki mode" o"imijski! igara tra+iuteme"jenje u izvornom rasisti$kom karakteru anti$ki! o"imijski! igarai dobija naziv (5acionalsocialistike borilake igre(3(5ationalsozialistische &fspiele"4, koje je treba"o da se zauvekodr+avaju na (5emakom stadionu( 3(%eutsche 6tadion(4 u *irnbergu3na kome je treba"o da bude mesta za M00 000 g"eda"a#a4 i $ija jeizgradnja bi"a overena vodećem it"erovom ar!itekti ="bertu 9eru.#$'$% Kuberten o"azi od bur+uja kao redstavnika arazitski! k"asakoje sa rezirom g"edaju na rad i kojima su (ni+e rase( neo!odne kaoradna snaga. (=rijev#i(, ak, nisu samo (gosodarska rasa( za koju će
raditi robovi, već i (radni narod( koji je svojim radom u stanju daobezbedi sostvenu egzisten#iju i (rogres(. 7vde se jasno vidi raz"ikaizme)u Kubertena (e"itiste( i it"era (ou"iste(. Kuberten insistira nak"asnim raz"ikama i na sortu kao sredstvu za mi"itariza#iju bur+oazije iza a#ika#iju 3deo"itiza#iju4 radni! s"ojeva na#isti insistiraju narasnoj i na#iona"noj integra#iji (nema$kog naroda( 3%eutsche 0olk 4 i nasortu kao ob"iku njegove mi"itariza#ije. mesto Kubertenovog strogograzdvajanja bur+oazije i aristokratije, s jedne strane, i radni$ki! (masa(s druge, kod na#ista ostoji jedinstvo (nema$kog naroda( i (vo)e( &to je izra+eno u maksimi (7in 0olk ein F8hrer9( 5ored toga, rototina#isti$kog (nat$oveka( nije (interna#iona"ni( aristokrata koji se
ojav"juje u "iku gentlemen/a, kao &to je to kod Kubertena, već mitskagura Sig;rida koji je ote"otvorenje rasnog du!a (arijeva#a(. 5ored(niskog orek"a( 3Bu"onj4 na#isti$ki (nat$ovek( ima, o Kubertenovojdoktrini, i tu manu &to kod njega ne dominira individua"izam i egoizam,već ko"ektivisti$ki du! (drugarstva( 3&ameradschaft 4 i o+rtvovanja za
(narodnu zajedni#u( 30olksgemeinschaft 4 koja dobija onaj karakter za(arijev#a( koji je polis imao za anti$kog $oveka. 'a raz"iku od Kubertenakoji insistira na individua"nim i surotstav"ja se ko"ektivnim sortovima,na#isti insistiraju na ko"ektivnim sortovima koji ostaju sredstvo zastvaranje (borbene zajedni#e( 3&fgemeinschaft 4 ri $emu(zajedni$ki 3rasisti$ko/mi"itaristi$ki4 du!( ostaje na$in ot$injavanjaojedin#a ko"ektivu koji je odre)en vr!ovnom autoritetu 3F8hrer /u4.Kuberten u svojoj edagogiji o"azi od bur+uja koji već oseduje(e"itisti$ku( svest i zato insistira na razvoju individua"nog bori"a$kogmenta"iteta. tom kontekstu aristokratski mode" (vite&tva( uzor je zaKubertenovu edagogiju. 7n je u rvom redu nastojao da razvijeborbenog i samoini#ijativnog bur+uja, a ne organiza#iju kojoj će on bitiodre)en. -o je jedan od osnovni! raz"oga zbog kojeg je Kuberten biorotiv ko"ektivni! sortova.
Kubertenov ozitivni bur+uj redstav"ja obra$un i s !ri&ćanskimmode"om $oveka. mesto !ri&ćanske skromnosti i smernosti, kodbur+uja dominira du! agresivnog e"itizma i nadmenosti umesto du!aokorni! / du! gosodara umesto asketizma / o!"ea umestodu!ovnosti / materija"no bogatstvo umesto ku"ta du!a / ku"t mi&ićavogte"a umesto strem"jenja ka drugom svetu / beskrajno ve"i$anjeostojećeg sveta umesto gre!a i isku"jenja / ukidanje mora"nog
rasu)ivanja i odgovornosti umesto !ri&ćanskog bogo$oveka,Kubertenov (nat$ovek( ostaje obogotvorenje ozitivnog $oveka. Kuberten je rona&ao gradivni materija" za svog (nat$oveka( uarazitskim k"asama za koje je karakteristi$na (zverinja riroda(,(gosodarski( status i osvaja$ki ;anatizam. *jegov (novi $ovek( rezu"tat je ukr&tanja osakaćenog i obez"i$enog anti$kog (!eroja(,srednjovekovnog viteza, eng"eskog d+ent"mena, mi"itantnog jezuite,o!"enog bur+uja, *i$eovog i na#isti$kog (nat$oveka(, dak"e,riadnika (gosodarske rase( koja je tiranskom si"om sti#a"a v"ast ibogatstvo. Ljubav rema oru+ju i rezir rema radu $ine g"avne (vr"ine(bogata&ke (e"ite( koja je od osvajanja i "ja$ke stvori"a vr!ovni rin#i
+ivota. 7d nji! Kuberten stvara !erojske "i$nosti koje ostaju najvi&iuzor bur+oaskoj m"ade+i. 7ni su sinteza najbo"ji! rasni! od"ika i kaotakvi ersonika#ija idea"izovanog mode"a riadnika (gosodarskerase(. 7tuda je (snaga krvi( jedna je od najva+niji! izvori&ta osvaja$ko/t"a$ite"jske snage be"e rase, a o$uvanje ($istote krvi( osnovni redus"ovrasne ostojanosti i rasne domina#ije. :e)utim, (ve"iki "judi( modernogdoba ne #re svoju snagu samo iz svoji! rasni! korena, i"iaristokratskog nas"e)a, već iz eksanzionisti$ke snage monoo"isti$kogkaita"izma 3du! (rogresa(4. osnovi se radi o neosrednominstrumenta"izovanju bur+oaske m"ade+i od strane kaita"isti$ki!
monoo"a radi ko"oniza#ije sveta i ostvarivanja tota"itarne v"asti nadradnim (masama( i +enom. Stvaranje od evroske bur+oaske m"ade+i utem sorta imi"itaristi$kog te"esnog dri"a (gosodarske rase(, koja će biti u stanjuda se zauvek obra$una s eman#iatorskim tekovinama $ove$anstva i
da od sveta stvori kon#entra#ioni "ogor zaadno/evroski! ko"onija"ni!metroo"a, osesija je sa kojom je Kuberten bio zaoku"jen $itavog+ivota. *jegova o"imijska ideja redstav"ja most koja sajaviktorijansku Eng"esku i imerija"isti$ku ran#usku sa na#isti$kom*ema$kom, a ovu s dana&njim 3ameri$kim4 (novim svetskimoretkom(.
Q Q Q
#$% Gar" 6iem, "7rneuerung der :l$mpischen 6piele", 8Gar" 6iem, 6er7"Rmis#!e edanke, <eden und =u;stze, 22.s, Gar"/6iem/Institut,KT"n, 1@AN.#&% oredi8 <udo"; :a"ter, %er ":l$mpismus" 1ierre de ;oubertin,rsg. Gar"/6iem/Institut, KT"n, 1@A@.#'% oredi8 r"ike 5roko, Sozio"ogie der 7"Rmis#!en Sie"e, M1.s,Kurz. .5.#(% svom eseju "Les eunes gens de 1laton" -en konstatuje da je(ovaj moderni svet to"iko tu+an, jer je to"iko #ivi"izovan(. 3-aine ,Essaisde #ritiUue et d( !istoire, SetiVme Edition,1OO.s, Librairie a#!ette et
G/ie, 5aris, [email protected] istom eseju -en tvrdi da je (antika m"adost sveta( iuućuje nosta"gi$ni oziv da se (okrenemo rema tim divnim godinamakoje nismo do+ive"i i da u+ivamo u njima bar utem usomena(. 3Isto,1OA.s.4 ovoreći o anti$kom $oveku, -en konstatuje da je ("jubav remaravdi, koja je u rirodi $oveka, u dubini nji!ovog sr#a...( 3Isto, [email protected]#)% oredi8 5ierre de Goubertin, 7"Rmis#!e Erinerunngen,[email protected],Wi"!e"m Limert >er"ag, Ber"in,1@PA. 7"imijske igre su vezane zaobedu nadzema"jski! nad !toni$kim bogovima obedu atrijar!atanad matrijar!atom za ko"oniza#iju sredozem"ja 3magna <recia4 i zadu!ovnu integra#iju e"ena kao (gosodarske rase( u odnosu rema(varvarima( za odbranu dominirajućeg dru&tvenog o"o+aja ratni$ke
3rodovske4 aristokratije od $ijim atronatom i u $iju $ast se organizujuo"imijske igre. 7ne se rvobitno odr+avaju svake osme godine, kao iitijske igre u 6e"ma. 5o nekim mi&"jenjima 3eng"eski etno"og razer4do toga je do&"o iz re"igiozni! raz"oga budući da se verova"o da je to"ikootrebno razdvojenim du&ama da se soje. 5indar eva o izbav"jenjudu&e (u devetoj godini(. -ada 5erse;ona krive du&e nanovo izvodi nasun#e od koji! ostaju (divni kra"jevi i brzi trka$i i ve"iki esni#i(. 3Kod8Gar" 6iem, We"tges#!i#!te des Sorts, I.knj. 2O2.s. Gotta >er"ag,Stuttgart, [email protected] svakom s"u$aju radi se o godini sun#a, a igre seodr+avaju u avgustu i"i setembru, u vreme unog mese#a. Kasnije,ubrzanjem tema +ivota i razvojem me)u"emenski! odnosa, do"azi do
otrebe da se skrate eriodi izme)u o"imijski! svetkovina. 5o arisu,do usostav"janja rvi! o"imijski! igara u anti#i je do&"o nakon(eks"ozije( stanovni&tva u r$koj, &to je dove"o do nji!ovog ise"javanjai ko"onija"izovanja mediteranskog rimorja. 5ored jezika, re"igija je bi"ag"avna sona koja je oveziva"a rke. -o je osnovni raz"og &to su ve"iki
re"igiozni ;estiva"i u domovini 3u 7"imiji, 6e"ma, 6e"osu, Eidaurusu,*emeji, Istamu Korintskom4 dobi"i na zna$aju uravo tokom i"ineosredno nakon ko"oniza#ije. 7ni si riv"a$i"i osetio#e iz svi! krajevagr$kog sveta, od ju+ne ran#uske do Grnog :ora. 'a neke je to biosvojevrsno !odo$a&će za druge, otvr)ivanje nji!ove riadnosti!e"enskoj #ivi"iza#iji. *akon mnogi! vekova, većina je do"azi"a jedino dabi u+iva"a u ve"ikom doga)aju. 6va su osnovna raz"oga, o arisu, zbogkoji! je do&"o do ovezivanja at"etike sa re"igioznim ;estiva"ima. 5rvo,r#i su bi"i veoma antroomor;ni u svom s!vatanju bogova i smatra"isu da ono &to njima samima $ini zadovo"jstvo 3muzika, drama, at"etika4$ini zadovo"jstvo i bogovima. Istovremeno, oku"janja sortista izuda"jeni! gradova neminovno je nametnu"o otrebu da sestandardizuju ravi"a na igrama. aris smatra da je ovezanost at"etikei re"igiozni! ;estiva"a dove"a do toga da se $esto reteruje u isti#anjuzna$aja ove ovezanosti. omerovo rikazivanje at"etike okazuje datakva ovezanost nije ostoja"a u vremenu koje je on oevao u svojimde"ima. Igre o kojima on govori u ( =liadi( su deo ogrebni! sve$anosti$iji je smisao da se zaostav&tina mrtvog 5atrok"a ode"i izme)unajva"janiji! !eroja. :nogi gr$ki at"etski susreti nisu ima"i veze sare"igioznim ;estiva"ima. 6a bi otkreio tu tezu aris navodi o!ode="eksandra :akedonskog na kojima su u devetnaest s"u$ajeva odr+ani
at"etski susreti i to sve radi zabave trua, s izuzetkom jednog koji je biodeo ogrebni! sve$anosti. 9to se ti$e at"etskog rograma i njegovi!ravi"a, oni su bi"i bezus"ovno ri!vaćeni u $itavom gr$komsvetu.%injeni#u da se o"imijski rogram i ravi"a nisu menja"a vi&e od!i"jadu godina aris obja&njava mogućim uti#ajem re"igije budući da su#eremonija"i osvećeni bo+anstvima izuzetno konzervativni. 3oredi8arris .=, Sort in ree#e and <ome, 1O/1N,Gorne"" ni.5ress, It!a#a,*eX York, [email protected] 7 zna$aju nadmetanja za rke i&e i :i"o& Curić8(Ko"iko su r#i vo"e"i svoje agona"ne igre uo&te, okazuje ovaj s"u$aj.Kad su 10.000 gr$ki! "aćenika, koji se u vojs#i Kira :"a)ega bora!urotiv njegova brata, =rtakserksa II :nemona, os"e stra&ni! naora i
svakojaki! neri"ika onovo ug"eda"i more, za kojim su to"iko +ude"i, ina&"i se u -raezuntu, !e"enskom gradu, gde su $u"i svoj jezik, rva im je stvar bi"a da za!va"e (6ivu sasio#u za svoje sasenje i erak"uutniku za srećan ut i osta"im bogovima kako se be!u zavetova"i(.Smatra"i su da će to najbo"je u$initi ako rirede gr$ke igre. Izabra&eSartan#a 6rakontija da udesi trka"i&te i da urav"ja igrom. *admeta!use u kratkom i da"ekom tr$anju, rvanju i esni$enju.(3:i"o& Curić,")naa nadmetana za <rku prosvetu", 8 :i"o& Curić, 7g"edi iz gr$ke"osoje i umetnosti, [email protected]. Savremenik srske knji+evne zadruge,Beograd, [email protected]
#*% Do& je So"on roisao da se obedniku na istamskim igrama (dajesto dra!ama, a obedniku u o"imijskim igrama et stotina dra!ama(,&to je redstav"ja"o rotivuvrednost za et stotina ova#a.3oredi85"utar!,S"avni "ikovi antike, @P. s,I. knj.:ati#a srska,*oviSad,1@?N.4
#+% 5ierre de Goubertin,":l$mpia", 8 5ierre de Goubertin,-!e 7"Rmi#Idea, [email protected].#,% :i"o& Curić, Istorija !e"enske knji+evnosti, 22?.s. nastojanju daidea"izuje anti$ku r$ku, :i"o& Curić se s"u+i orobanim ostukomgra)anske !e"enistike8 rog"a&ava rea"no&ću ono &to se ojav"juje kaoidea" vasitanja koji je bio o"azi&te za kriti$ki odnos rema ostojećemsvetu. Istim ostukom se s"u+i i 9e;o"d. 5oku&avajući da objasni ($udo(k"asi$ne umetnosti stari! rka > i I> veka re n.e, 9e;o"d navodi sedamredus"ova,od koji! je drugi (zdrava,"emenita riroda rka, nji!ovazi$ka gra)a, ph$sis. Samo r#i su već rimeti"i da se nji!ov og"edraz"ikovao od og"eda drugi! naroda,da su im o$i bi"e izrazito"ee.'a!va"jujući osećanju za meru, izbegava"i su izoa$enosti do koji! je mog"o da do)e rekomernim ve+banjima i suvi&nim uzbu)ivanjima.6r+anje im je bi"o s"obodno i nikakvi rete&ki radovi nisu i!reoterećiva"i.( 3Kar" 9e;o"d, K"asi$na r$ka, 1P.s. (Bratstvo jedinstvo(,*ovi Sad,[email protected] ovoreći o gr$kom odnosu rema rirodi Deger konstatuje8 (r#i imaju uro)en smisao za to &to odgovara(rirodi(. 5ojam rirode, koji su rvo oni skova"i, nesumnjivo jeroistekao iz nji!ove osebne du!ovne nastrojenosti. :nogo re nego&to je nji!ov du! stvorio tu misao, nji!ovo oko je stvari već osmatra"oonim og"edom kojem se ni jedan deo sveta nikad nije rikazivao kao
odvojen za sebe, ojedina$an, nego uvek samo u$vr&ćen u +ivuovezanost #e"ine iz koje je dobijao o"o+aj i smisao. -o osmatranjenazivamo organskim, jer ono to &to je ojedina$no s!vata kao deo jedne #e"ine. *agon gr$kog du!a za svesnim s!vatanjem zakonastvarnosti,koji se o$ituje na svim odru$ijima +ivota, u mi&"jenju, govorui de"anju, kao i u svim vrstama umetni$kog uob"i$avanja, ovezan je stim $u"om za rirodnu, izras"u, izvornu, organsku strukturubivstva.(3>erner Deger,5aideia,10.s.46o kakvog besmis"a mo+e da vodiidea"iza#ija antike okazuje i Burk!art. (vodnoj re$i( za svoju(1ovest grke kulture( Burk!art de"i rase i narode na ("ee( i (ru+ne(ri $emu rasna ziognomika koja se riisuje e"enima ostaje
nadistorijski i univerza"ni kriterijum za odre)ivanje "judske "eote.Biti(dosta visok, $vrst, b"edo"ik, s dobro ob"ikovanim &akama i stoa"ima(,imati (g"avu osrednje ve"i$ine(,(jaki vrat(,(sme)u,ta"asastu kosu(,($etvrtasto "i#e( i to (sa ri"i$no jakim jagodi$nim kostima(,("eoizvijene usne(, (rav nos(, (og"ed sjajan, moćan( / to je s"ika ("eerase( 3oredi8 Burk!art Dakob,5ovest gr$ke ku"ture,tom I>,N.s.IK 'orana Stojanovića,*ovi Sad, 1@@2.4 Stvaranju rasnog mita e"ena jedorineo i :i"o& Curić. (iva rakti$ka etika e"ena i #e"okuna nji!ovaumetni$ka ku"tura osniva se na nji!ovu agona"nom nagonu, tj. nagonuza utakmi#om, nadbijanjem, nadmetanjem, og"edanjem. Sve ojave!e"enskoga +ivota, so"ja&njega i du!ovnoga, razvija!u se u atmos;eri
agonistike, kojom ni jedan narod u istoriji nije bio ro+et u to"ikoj merikao e"eni. *ji!ov agonisti$ki +ivot bio je og"eda"o rasni! od"ika,m"ada$ke sve+ine i "eote i otonja gra)anske ve"i$ine.(3:i"o& Curić,('na$aj nadmetanja za r$ku rosvetu(,u8 :i"o& Curić, 7g"edi iz gr$ke"osoje i umetnosti, 1@@.s. Savremenik srske knji+evne zadruge,
Beograd, [email protected] s"i$nom tonu i&e i =ni#a Savić/<eba#8 (Der !e"enski je genije tvora# najvi&eg tia $oveka, i najotunijeg, do sada,kosmosa(. 3e"enski vidi#i, P.s. SK', Beograd, [email protected] *i Deger nijeos"obo)en rasni! redrasuda.*jegovo odu&ev"jenje Sartom neroisti$e samo iz toga &to je u njoj individua bi"a u otunostiodre)ena dr+avi,već i zbog dorskog orek"a Sartana#a odak"e 5indar(uzima svoj idea"ni ti "avog $oveka visoke rase, kakvim zami&"ja nesamo omerovog :ene"aja nego i na#iona"nog junaka =!i"eja i rostosve ("avokose 6anaj#e( !erojske ro&"osti !e"enstva(. 3oredi8 >erner Deger, 5aideia, OO.s.4#-%Kod8:i"o& Curić,isto,NP.s,kurz.:.C.#$0%iste" de Ku"an+,6r+ava starog veka,200.s,Beograd,1?@O.#$$%:i"o& Curić,Istorija !e"enske knji+evnosti,22?.s.#$&%iste" de Ku"an+,6r+ava starog veka,200,201.s.#$'%:i!ai"o Curić,umanizam kao o"iti$ki idea",1AO.s,Srska knji+evnazadruga, Beograd,1@A?.#$(%5ierre de Goubertin,":l$mpia",kod8:a#="oon D,-!is reatSRmbo",[email protected]. =nti$ka r$ka iz doba re So"ona, u kojoj je bi"ausostav"jena nerikosnovena v"adavina rodovske aristokratije nadradnim s"ojevima, je za Kubertena ote"otvorenje srećnog +ivota kojiostaje nedosti+ni uzor za $oveka modernog doba. ovoreći o
so#ija"no/ekonomskom stanju u =tini u tom eriodu 5"utar! konstatuje8(= kako je tada i nejednakost izme)u siroma!a i bogata&a dostig"anajvi&i steen, grad se na"azio u veoma mu$nu o"o+aju,i $ini"o se da jeuvo)enje tiranide jedino sredstvo da se u$ini kraj neredima i da seusostavi mir. Der #eo je narod bio du+nik bogata&a. Dedni su obra)iva"izem"ju i &esti deo ri!oda mora"i davati bogata&ima, zbog $ega su senaziva"i !ektemeri 3tj.sestinari4 i kmetovi a drugi su dava"i u za"ogsvoja te"a i ostaja"i robovi overi"a#a, te su mora"i i"i kod kuće robovatii"i su kao rob"je rodavani u inostranstvo. :nogi su bi"i rimorani darodaju i svoju de#u 3jer to nijedan zakon nije zabranjivao4 i"i da zbogsvireosti overi"a#a be+e iz otad+bine. = mnogi i najja$i zbija!u se u
redovima i jedni druge oziva!u da to du+e ne odnose, nego daizaberu za vo)u over"jiva $oveka,zatim da one kojima je na imanjestav"jena zabrana os"obode, a naos"etku da onovo izvr&e ode"uzem"je i, uo&te, da sasvim izmene datada&nji ustav.( 35"utar!,S"avni"ikovi antike,I knj, N?.s. :ati#a srska, *ovi Sad,1@?N.4 Iz ovog jasnos"edi da je uravo u eriodu koji Kuberten idea"izuje do&"o doorganizovanja i borbe ot"a$eni! rotiv tiranije bogata&ke o"igar!ije, aza s"obodu i ravdu. -o je tako)e ($injeni#a( o anti$koj stvarnosti, a"iona ne odgovara mitu o anti$kom dru&tvu sa kojim Kuberten nastoji dastvori idea" (beskonFiktnog( dru&tva kome treba te+iti / da bireduredio borbu ot"a$eni! rotiv neravde i obra$unao se s idejom
o bo"joj budućnosti. Ina$e, esiodova ideja ravde redstav"jaizvanredno o"azi&te za kritiku Kubertenove kon#e#ije8 (5rimi to k sr#ui s"u&aj ravdu, zaboravi svaku si"u jer to je obi$aj koji je "judimaroisao 'evs8 ribe i div"je +ivotinje i kri"ate ti#e treba da se jeduuzajamno, o&to me)u njima ne ostoji ravda. ="i "judima je on dao
ravdu,ono najvi&e od svi! dobara.(3Kod8 >erner Deger,5aideia,[email protected] ravde, koja je bo+anski uteme"jena, jav"ja se i u (:disei(.3oredi8 >erner Deger,5aideia, [email protected] Intersantan je, u ovom kontekstu,i 5itagorin komentar, koji navodi <uso,o o"imijskim igrama kaoaradigmi anti$kog sveta8 (5rizor sveta, ka+e 1itagora, na"i$i na rizoro"imijski! igara8 jedni odignu dućane i mis"e jedino na svoju dobitdrugi stav"jaju na ko#ku svoj +ivot da bi stek"i s"avudok se treći, oet,zadovo"javaju g"edanjem igara, i ovi os"ednji nisu najgori.(3Kod8an/ak <uso, Emi",2AM.s.4#$)%5"ato,2imeus,-!e Go""e#ted 6ia"ogues o; 5"ato,MM.d.e.11NP.s,5rin#enton niversitR 5ress,Sevent! 5rinting,1@NP.#$*%:i!ai"o Curić,umanizam kao o"iti$ki idea",1AP,1AM.s.#$+%5ierre de Goubertin,2he 1hilosophic Foundation of 4odern:l$mpism,85ierre de Goubertin,-!e 7"Rmi# Idea,1P1.s.#$,%5ierre de Goubertin,"6peech b$ 'aron de ;oubertin at the ;lose of the 'erlin :l$mpic <ames",u85ierre de Goubertin,-!e 7"Rmi#Idea,1PO,1PA.s.#$-%oredi8=ni#a Savić/<eba#,e"enski vidi#i,21.s,Srska knji+evnazadruga, Beograd,1@AA.#&0%Kod8:i!ai"o Curić,umanizam kao o"iti$ki idea",1O1.s.#&$%Isto,1O2.s.
#&&%5ierre de Goubertin,"2he 1hilosophic Foundation of 4odern:l$mpism",u8 5ierre de Goubertin,-!e 7"Rmi# Idea,1P1.s.#&'% Deger,5aideia,12.s.#&(%oredi8Deger,5aideia,[email protected].#&)% Deger, 5aideia,1OA,1ON.s.#&*% Deger,5aideia,11,12.s.#&+%oredi8Deger,[email protected].#&,%5ierre de Goubertin,"6peech b$ 'aron de ;oubertin at the ;lose of the 'erlin :l$mpic <ames",u85ierre de Goubertin,-!e 7"Rmi#Idea,A,N.s.#&-% Deger,isto,POO.s.
#',%=ristote", 5o"itika,2AO.s.#'-%=ristote",isto,2OO.s.#(0%Burk!art,isto,PM.s.#($%5ierre de Goubertin,LZ Evo"ution ran#aise sous "a -roisiVme<eub"iUue,POO.s.
#(&%5ierre de Goubertin,istoire universa""e,u85ierre deGoubertin,-eQtes #!oisis,I tom,POM.s.#('%5ierre de Goubertin,"6peech b$ 'aron de ;oubertin at the ;lose of the 'erlin :l$mpic <ames",u85ierre de Goubertin,-!e 7"Rmi# Idea,A.s.#((%oredi8r"ike 5roko,Sozio"ogie der 7"Rmis#!enSie"e,11P.s,anser, :un#!en,1@N1,kurziv .5.#()%oredi8ardiner *orman,=t!"eti#s o; t!e =n#ient Wor"d,212/221.s.G"arendon, 7Q;ord,1@P0.#(*%:i"o& Curić,")naa nadmetana za grku prosvetu",u8:i"o&Curić,7g"edi iz gr$ke "osoje i umetnosti,Savremenik srske knji+evnezadruge,Beograd,1@PA, 210/211.s.#(+%5indar,7de i ;ragmenti,:ati#a !rvatska,'agreb,1@O2.#(,%5ierre de Goubertin,"/ 4odern :l$mpia",u85ierre de Goubertin,-!e7"Rmi# Idea,P1.s.#(-%oredi8 r"ike 5roko,Sozio"ogie de 7"Rmis#!en Sie"e,MP.s.#)0%:i"o& *.Curić,Istorija !e"enske etike,NM.s.#)$%:i"o& Curić,")naa nadmetana za grku prosvetu",u8:i"o&Curić,7g"edi iz gr$ke "osoje i umetnosti,21P,21M.s.#)&%:i"o& Curić,Istorija !e"enske knji+evnosti,?0.s.#)'%oredi8 >erner Deger,5aideia,@@.s.#)(% Deger,isto,@@.s.
#*'%>erner Deger,5aideia,A0.s.#*(%=ni#a Savić/<eba#,e"enski vidi#i,A.s.#*)%oredi8 >erner Deger,5aideia,[email protected].#**%5ierre de Goubertin,"6peech b$ 'aron de ;oubertin at the ;lose of the 'erlin :l$mpic <ames",u85ierre de Goubertin,-!e 7"Rmi#Idea,A,N.s.#*+%=ni#a Savić/<eba#,e"enski vidi#i,10N.s.#*,%>erner Deger,5aideia,[email protected].#*-%>erner Deger,isto,1A2.s.#+0%Kar" 9e;o"d,K"asi$na r$ka,1P.s.(Bratstvo/jedinstvo(,*ovi Sad,1@NP.
#+(%>erner Deger,5aideia,1A2.s.#+)%:i&e" uko,Istorija seksua"nosti, Staranje osebi,22P.s.5rosveta,Beograd,1@??.#+*%:i&e" uko,isto,22M.#++%:i&e" uko,isto,22O.s.#+,%:i&e" uko,isto,22O.s. mesto da stvari nazove ravim imenom ina taj na$in uka+e na nji!ovu ravu 3edo"i$arsku4 rirodu Deger,govoreći o Sokratovom interesovanju za m"adiće, i&e8 (Imao je o&trooko za m"adost koja stasava i u tome mu niko nije bio ravan.( 3>erner Deger,5aideia,2MN.s.4 Sudeći o K"eantu, na koga se oziva 5"utar!,(Sokrat v"ada svojim "jubim#em dr+eći ga samo za u&i,a drugi "jubavni#i!vataju ga za mesta koja on ne dira,za trbu!,stid i gr"o(. 3oredi85"utar!, S"avni "ikovi antike,I knj.11N.s.:ati#a srska,*ovi Sad,1@?N.4 5oarisu, nagost takmi$ara nije bi"a karakteristika najraniji! at"etski!takmi$enja. $esni#i igara koje je oisao omer nose svojevrsne&or#eve, &to se mo+e videti i na vazama iz ranijeg erioda. 7va raksa je nastav"jena i sa institu#iona"izovanjem o"imijski! igara 3NNA. god.re n.e.4. *a odba#ivanje odeće resudno će, o arisu, uti#ati s"edećidoga)aji. *a o"imijadi iz N20. god. jednom takmi$aru, koji je obedio,sao je ojas u toku trke. :is"eći da je on obedio zato &to je istr$aotrku bez ojasa, s"edeći takmi$ari su odba#i"i svoje ojaseve. 6rugi
doga)aj se zbio na 1anataenaikim igrama 31anathenaic <ames4 u=tini. Dednom od u$esnika u tr#i je sao ojas, on se na njega sa"eo iri adu smrtno ovredio. Sudija je reagovao tako &to je zabranio da seubuduće nosi ojas. 3or.8arris .=,Sort in ree#e and <ome,[email protected],Gorne"" ni. 5ress, It!a#a,*eX York,[email protected] arisov zak"ju$ak da su r#i(uvek bi"i sremni da se javno skinu( i da na taj na$in (istaknu svojuosebnost u odnosu rema varvarima(, 3Isto, 20.s.4 b"i+e je obja&njenjurave rirode o"imijskog nudizma nego navedeni raz"ozi. *e samo nao"imijskim igrama, na kojima su i treneri mora"i biti go"i, već i ugimnazijama i a"estrama risutno je ve+banje go"i! m"adića. <adi se ouniverza"nom rin#iu na kome se teme"jio odnos rema te"u i koji je
va+io i van o"imijski! bori"i&ta. 37 gimnazijama i kod8 :oses adas,e"enistis#!e Ku"tur, ?1.i da"je.4#+-%:i&e" uko,isto,Istorija seksua"nosti, Staranje o sebi,2OP.s.#,0%=ni#a Savić/<eba#,5red"atonska erato"ogija,@0,@1.s.K' *ovogSada,1@?M.#,$%oredi8 :i&e" uko,isto,2MP.s.#,&%erbert :ar#use,Eros i #ivi"iza#ija,[email protected],*arijed,'agreb,1@AO.#,'%erbert :ar#use,isto,@.s.#,(%:i&e" uko,isto,[email protected].#,)%>idi8:i&e" uko,Istorija seksua"nosti,Kori&ćenje "jubavni!u+ivanja,P1.s.
#,*%5ierre de Goubertin,1réface / B.'.A4a 4éthode,u85ierre deGoubertin,-eQtes #!oisis,III tom,1?2.s.#,+%oredi8Sigmund rojd,*e"agodnost uku"turi,[email protected].<ad,Beograd,1@??.#,,%Eri! rom,Bekstvo od s"obode,20?.s.*o"it,Beograd,1@NP.
#,-%5ierre de Goubertin,-!e 7"Rmi# Idea,[email protected].#-0%Sigmund rojd,vod usi!oana"izu,1OA.s.kurz.S..Kosmos,Beograd,1@AM.#-$%Eri#! romm,>e"i$ina i grani#a reudovemis"i,P2.s.*arijed,'agreb,1@?A.#-&%Kod8 Eri#! romm,isto,1P2.s.#-'%erbert :ar#use,Cmetnost u ednodimenzionalnomdru3tvu,u8Estetska dimenzija, 12P.s.9ko"skaknjiga,'agreb,1@?1,Kod8:i"an Kangrga,5raksa,vrijeme, svijet, MPM.s.*o"it, Beograd,1@?M.#-(%Kod Sigmund rojd,vod u si!oana"izu,2NP.#-)%oredi8Sigmund rojd, *e"agodnost u ku"turi,MN.s.#-*%oredi8erbert :ar#use,Eros i #ivi"iza#ija,M2.s.#-+%Eri#! romm,>e"i$ina i grani#a reudove mis"i,1M.s.#-,%Eri#! romm,isto,1M,1O.s.#--%erbert :ar#use,Eros i #ivi"iza#ija,M2.s.#$00%Kod8Eri#! romm,isto,1P0.s.#$0$%Eri#! romm,isto,1P0.s.#$0&%Kod8Eri#! romm,isto,1PP.s.od.S..#$0'%Eri! rom,'dravo dru&tvo,OP.s.<ad,Beograd,1@AP.#$0(%oredi8Iv/5jer Bu"onj,7"imijski du! 5jera de
Kubertena,10P.s.*arodna knjiga,Beograd,1@?M.s.#$0)%5ierre de Goubertin,"2he :l$mpic <ames of DEG",u85ierre deGoubertin,-!e 7"Rmi# Idea,11.s,6is#ourses and EssaRs,Gar"/6iem/Institut Ed.,5ub.and GoR bR Kar" o;mann >er"ag,S#!orndor; beiStuttgart,1@AN. :arks reoru$uje radni$koj m"ade+i (telesnovaspitane, onakvo kakvo se daje u gimnasti$kim &ko"ama i reko vojni!ve+bi(, dak"e, ono koje je stvoreno u gra)anskom dru&tvu i koje jerivi"egija aristokratske i bur+oaske m"ade+i, da bi te"esno oja$a"i irazvi"i borbeni k"asni du! &to, u krajnjem, treba da omogući osvajanjev"asti. 'a raz"iku od gra)anski! edagoga koji te"esno vasitanjeretostav"jaju du!ovnom razvoju, :arks (du!ovno vasitanje( stav"ja
na rvo mesto, odnosno, te"esno vasitanje sag"edava u kontekstu#e"ovitog "judskog razvoja. -e"esne ve+be nisu sredstvo za stvaranjekaraktera (uzornog gra)anina(, već sredstvo za razvoj s"obodnog$oveka. >asitanje radni$ke m"ade+i nosi u sebi imu"s "judskeeman#ia#ije, &to je rezu"tat :arksovog s!vatanja da se ro"etarijat nebori za isunjenje osebni! k"asni! interesa, &to je karakteristi$no zabur+oaziju u ret!odne k"ase, već za rea"iza#iju o&te/"judski! interesa.(5overavajući( ro"etarijatu (misiju( da os"obodi $oveka 3$ove$anstvo4od tiranije, te"esno vasitanje radni$ke m"ade+i dobija s"obodarskikarakter. <adnik se, dak"e, jo& nije os"obodio v"adajući! ob"ika te"esnogvasitanja, a"i se odnosi rema njemu kao rema sredstvu koje će
3zajedno sa "aćenim roizvodnim radom,du!ovnim i o"ite!ni$kimobrazovanjem4 (uzdići radni$ku k"asu znatno iznad nivoa vi&i! i srednji!k"asa(. Sueriornost radni$ke m"ade+i se zasniva na #e"ovitom razvoju"i$nosti &to otvara mogućnost da reuzmu neosredno urav"janjeukunom dru&tvenom reroduk#ijom. itanju je ragmati$na "ogika
koja,(u datim us"ovima(, o"azi od (op3tih zakona, na $ije o&tovanjerisi"java dr+avna v"ast(, a (srovo)enjem u +ivot( radni$ka k"asa(retvara u svoje oru)e tu v"ast koja se sada iskori&ćava rotiv nje(.ra)anske institu#ije treba da ostanu oru)e radni$ke k"ase za borburotiv kaita"isti$kog oretka. 3oredi8 K.:aks, "=nstrukcie delegatima1rivremenog centralnog veća", 8K. :arQ/.Enge"s,6e"a,2N.knj.1ON,1O?.s. 5rosveta, Beograd, 1@[email protected]. K.:.4 :e)utim, uko"iko je ravi #i"j revo"u#ionarne borbe ro"etarijata nije osvajanje v"asti, aogotovu ne njeno o$uvanje uz uotrebu institu#ija gra)anskog dru&tva3Enge"sov stav o (odumiranju( institu#ija gra)anskog dru&tva uso#ija"izmu4, ostav"ja se itanje kako je moguće ostvariti s"obodu$oveka uotrebom sredstava koja o svojoj rirodi sre$avaju $ovekada razvije svoje istinske "judske moćiH zmimo za rimer te"esne ve+bekoje :arks reoru$uje radni$koj m"ade+i8 radi se o mi"itaristi$komdri"u, odnosno, o (dis#i"inovanju( deteta koje se svodi na otiskivanjeseksu"anosti, $u"nosti, sontanosti, ma&tovitosti. 6e#a se svode naobez"i$ene izvr&io#e te"esni! ve+bi koje se svode na imitiranje radama&ina i koje su, o svojoj rirodi, obra$un sa svim onim u $oveku &toru+a mogućnost za razvoj du!ovno bogate "i$nosti / osnovni raz"ogzbog koji! i! je gra)anska edagogija te"esnog vasitanja koristi"a zastvaranje (uzornog gra)anina(. ravo o"azeći od :arksovog
eo!a"nog stava da $ovek menjajući svet menja sebe, mo+e seostaviti itanje ko"iko se svet ustvari romenio uko"iko je $ovek ostaou du!ovnom !orizontu gra)anskog dru&tvaH 3oredi8 LjubodragSimonović, Sort, kaita"izam,destruk#ija, 10M, 10O.s. Lorka, Beograd,1@@O.4 :arks se, u "&apitalu", oziva na <oberta 7vena i njegov(;abri$ki sistem( iz kojeg je onik"a (k"i#a vasitanja budućnosti, koje ćeza svu de#u iznad izvesnog doba starosti sajati roizvodni rad snastavom i gimnastikom, i to ne samo kao metod za ovećavanjedru&tvene roizvodnje, nego i kao jedini metod za roizvo)enjesvestrano razvijeni! "judi(. 36e"a,I t,21.knj.M2?.s. 5rosveta,Beograd,1@[email protected] 7 ;ormiranju "judskog karaktera i "anovima za obuku
de#e,u koje sada i sti#anje zdravog te"a kao osnovnog us"ova srećnog+ivota,vidi i8 <obert 7Xen, *ovi og"edi na dru&tvo i drugi radovi,9ko"ska knjiga, 'agreb,1@?0.#$0*%5ierre de Goubertin,(6peech b$ 'aron de ;oubertin(/ at t!e 5arisGongress 1?@M,u85ierre de Goubertin,-!e 7"Rmi# Idea,A.s.#$0+%5ierre de Goubertin,LZ Evo"ution ran#aise sous "a -roisiVme<eub"iUue,PP1. s,E.5"on,*ourittet G/ie,5aris,1?@A.#$0,% Yves/5ierre Bou"ongne,5ierre de Goubertin,7in 'eitrag zu einer issenschaftlichen Cntersuchung seines Lebens und seinesIerkes,86ie 'ukun;t der 7"Rmis#!en Sie"e,[email protected]/DurgenS#!u"ke,5a!"/<ugenstein,KT"n, 1@NA.
#$$(% Yves/5ierre Bou"ongne, 7in 'eitrag zu einer issenschaftlichenCntersuchung seines Lebens und seines Ierkes, 8 6ie 'ukun;t der7"Rmis#!en Sie"e,[email protected].#$$)% Kod8 Iv/5jer Bu"onj, 7"imijski du! 5jera de Kubertena, [email protected].#$$*% r"ike 5roko,Sozio"ogie der 7"Rmis#!en Sie"e,P?.s.kurziv8.5.anser, :un#!en,1@N1.#$$+% r"ike 5roko,isto,P?.s.#$$,% r"ike 5roko,isto,[email protected].#$$-% 5ierre de Goubertin,"/re 2he 1ublic 6chools a FailureJ",kod8r"ike5roko, isto,[email protected].#$&0% ridri! *i$e,>o"ja za moć,1?N.s.kurz..*.5rosveta,Beograd,1@N2.#$&$% 5ierre de Goubertin,"La Force 5ationale et le 6port",<evue des6euQ :ondes,1@02,-ome SetiVme,@2P.s.kurz.5.d.K.#$&&% 5ierre de Goubertin,"Les échelons d> une éducationsportive",u85ierre de Goubertin,-eQtes #!oisis,III tom,MMP.s.#$&'% 5ierre de Goubertin,"/rts,letters et sports",u85ierre deGoubertin,-eQtes #!oisis,II tom,[email protected].#$&(% 5ierre de Goubertin,":l$mpic Letters", 8 -!e 7"Rmi# Idea,AP.s.#$&)%5ierre de Goubertin,"Les sources et les limites du progr@ssportif",u85ierre de Goubertin,-eQtes #!oisis,I tom,[email protected].#$&*%ermann <aus#!ning,"<asprKche mit Hitler", 8 ajo Bernett,
*ationa"sozia"istis#!e Leibeserzie!ung, 2O, 2A.s. Kar" o;mann,S#!orndor; bei Stuttgart, 1@N1.#$&+%Kod8er!ard >innai,(Leibeserziehung als =deologie(, 8 Sort inder K"assengese""s#!a;t,12.s. Izd. er!ard >innai, is#!er -as#!enbu#!>er"ag, rank;urt a.:.1@N2.#$&,%Kod8ans Doa#!im -ei#!"er,";oubertin und das %ritte Reich",SortXissens#!a;t,1@?2,12314,O2.s.#$&-%(>reme(, 21.ju"i [email protected].#$'0%Gar" 6iem, Iz8 7"Rmis#!e =kademie,6ortmund,[email protected]/20,u8Gar" 6iem, 6er 7"Rmis#!en edanke,<ede und =u;stze,Gar"/6iem/Institut KT"n, [email protected]. 12N.
#$'$%oredi8ajo Bernett,Sorto"itik im 6ritten <ei#!,NP.s,Kar"o;mann >er"ag, S#!orndor; bei Stuttgart,1@N1.