-
Naslov originala A NEW DAY IN YOUR LIFE Anthony de Mello Preveo
i priredio Plavio Rigonat Copyright za Srbiju Plavio Rigonat
Neovlaena proizvodnja ove knjige i trgovina istom najstroe se
kanjava (Cl. 147 u vezi sa cl. 172 krivinog zakona Srbije.) ANTONI
DE MELO NOVI DAN
BEOGRAD / MMI Duhovne vebe
-
Secate li se prie o orlu koji je ziveo meu koko sima? Postoji i
drugi zavretak. Kada je ugledao orla u visini, postao je svestan
sopstvene vrednosti i konano uspeo da poleti, da otpone novi ivot,
da preobrati svoje postojanje u spokojstvo i radost. Naa srea je na
dohvat ruke: ona ne zavisi od onoga sto nam se deava, ve od naina
na koji opaamo svet i suoavamo se sa njim. Ako elimo da budemo
sreni, moemo to biti odmah, jer je klju nae sree skriven u nama.
Sve prepreke na putu do sree sami smo stvorili. Jeste li svesni da
ste odgovorni za sopstvenu sreu u svim godinama koje su prole?
Dozvolili ste da vas neko kontrolie, da vam nametne odreeni nain
ivota. Moemo okusiti ivot tek kada odbacimo strah da emo bilo ta
izgubiti, kada postanemo svesni da nam nita ne moe biti oduzeto.
Nesvesne osobe ne mogu da uzvrate ljubav, mogu samo pokazivati
elje, oekivanja i manipulisati njima. Ono to ljudi nazivaju ljubav,
najee je samo autointeres. Nauili su da porede ljubav sa vrlinom i
da je ive na nain koji je prihvatljiv za druge, Proverite svoju
ljubav, svoj nivo svesnosti na sebi, kada se neka vaa elja sukobi
sa eljom voljene osobe ili biva odbaena. ta se tada deava? Da li
dolazi do razoaranja? Jedino zlo na ovom svetu je nesvesnost, dakle
neznanje, nesposobnost da vidimo ivot kakav stvarno jeste,
nerazumevanje za druge ljude i njihove postupke, nemogunost da ih
prihvatimo bez straha.
-
PRVI DEO OSTAVITE SVOJ AMAC NA OBALI Molitva, ljubav, duhovnost,
vera znae oslobaanje od iluzija. Kada jednom odbacimo iluzije, srce
je slobodno, ljubav se iri. Tada ste sreni. Tada ste prosvetljeni.
Tek tada spoznajete Boga...
-
Duevni mir Bila jednom dva monaha, koji su punih etrdeset godina
iveli u istom manastiru a da se nijednom nisu posvaali. Jednog dana
prvi monah rekao je drugome: Ne misli li da bi trebalo bar jednom
da se posvaamo?" a ovaj je uzvratio: Zato da ne? Oko ega emo se
svaati?" Mogli bismo oko ovog hleba", predloio je prvi. U redu,
svaajmo se oko hleba. Kako se to radi?" Ovako", rekao je prvi
monah. Ovaj hleb je moj, ta e sad?" Zadri ga", rekao je drugi
monah. Duevni mir ne mora biti pokvaren nekim sporom ili
diskusijom. Ono to unitava taj mir je ja", na ego. Ovo pripada meni
i ni sa kim ga neu deli-ti." Kada prevagne ovakav egoistiki stav i
vezanost za stvari, srce postaje svakim danom sve tvre. To je
najvei neprijatelj unutranjeg mira i spokojstva: tvrdo srce,
okorelo od egoizma i prianjanja za ono to nas okruuje. Zamislite da
u jednoj naciji grupa ljudi koji po-seduju velike povrine zemlje i
novca izjavi: Ni sa kim neemo deliti nae bogatstvo". Zamislite da
svi narodi na zemlji zauzmu isti stav: Samo nas nae
-
8 Antoni De Melo blagostanje zanima; drugi nas uopte ne
interesu-ju". Kako ouvati mir u takvoj situaciji? Okamenjena srca,
okamenjene nacije. Ali pre nego to progovorimo o nacijama,
govoriemo o vama, o sebi. Posmatrajte svoje srce. Mogli biste rei:
ivot nam je ispunjen svaama i borbom!" Ali nema mrnje, nema
ozlojeenosti. ivot nam je ispunjen bolom i patnjom!" Ali nema
nikakvog nereda u vaoj svesti. ivot nam je ispunjen stalnom
dinamikom i neprekidnom akcijom!" Ali nema duevnog nemira, nema
nervoze. Moete li ovo izjaviti kad je re o vama? Ako moete, biete
graditelji mira u ovom svetu. Sirenje mira i duevnog spokojstva
sama je sutina i svrha molitve. Kako se to postie? Hoemo li to
pokuati? Da pokuamo sada i ovde? Izvedimo najjednostavniju duhovnu
vebu koja traje samo minut-dva. Zatvorite oi i uspostavite kontakt
sa svojim telom. Obratite panju na dodir odee i ramena, na dodir
odee i lea. aka. Osetite svoju aku koja se na neto oslanja ili
dodiruje drugu ruku. Osetite teinu svoga tela, koja pritiska
stolicu na kojoj sedite, ili krevet na kome leite. Stopala dodiruju
obuu ili tle. Ponovite jo jednom: ramena, lea, aka, bokovi,
stopala. Jo jednom, polako: ramena, lea, aka, bokovi, stopala. Sada
lagano otvorite oi. Veba je gotova. ta se dogodilo dok ste izvodili
vebu koju sam vam predloio? Da li ste se opustili ili vam je
porasla napetost? Veina ljudi doivljava oputanje, retki osete
nervozu. Ukoliko vam se to desilo, dobro bi bilo da stupite u dodir
sa svojom tenzijom. U kom delu tela ste osetili napetost? Obratite
svu svoju panju na to. Postepeno, doi e do oputanja. Ako
-
Novi dan 9 se veba ponovi nekoliko puta, mnogi e moda i
zadremati. Da li ova veba oputanja donosi mir o kome govorim? Ovo
nije veba oputanja, ovo je veba panje. ,,U redu! Ali duevnog
mira!?" Da, duevnog mira, ak i ako moda ne verujete. To je kao da
ulazite u same sebe. Kao eksperiment, novi doivljaj, zaudno vienje
stvarnosti. Tiina koja vodi Bogu Ova razmiljanja su pomo, uputstva
za pros-vetljenje. Govoriu vam o molitvi, meditaciji, o radosti,
duevnom miru, ivotu, slobodi i tiini. Poeu od tiine i odmah u vam
rei zato: svaka staza koja vodi Bogu je staza koja vodi tiini.
Tiina je poetak. ta je tiina? Na Istoku postoji pria o caru koji je
posetio svog uitelja i rekao mu: Strahovito sam zauzet, po itav
dan. Kako da doem do duhovnog sjedinjenja s Bogom? Ali odgovori mi
jednom reenicom!" Uitelj mu je rekao: Jedna re bie dovoljna!"
Koja?" upitao je car. Tiina", odgovorio je uitelj. ,,A kako da
doprem do tiine?" pitao je car. Meditacijom." Na Istoku, meditacija
znai nerazmiljanje, prevazilae-nje misli. Onda je car upitao: ta je
meditacija?" Uitelj je odgovorio: Tiina!" Kako da doprem do Tiine?"
Meditacijom!" ta je meditacija?" Tiina!" Tiina znai prevazilaenje
reci i misli, da ih ostavimo iza sebe. ta ne valja kod reci i
misli? To to su ograniene.
-
l O Antoni De Melo Bog nije ono to govorimo o njemu: nije nita
od onoga to zamiljamo. To je ono to ne valja kod reci i misli.
Veina ljudi zarobljena je predstavama koje su stvorili o Bogu. To
je glavna prepreka na putu spoznaje. Da li biste voleli da doivite
tiinu o kojoj govorim? Prvi korak je da shvatimo. ta? Da shvatimo
kako Bog nema nieg zajednikog s vaom idejom o njemu. U Indiji raste
puno rua. Pretpostavimo da nikad u ivotu nisam osetio miris rue.
Pitam vas kakav je miris rue. Moete li mi ga opisati? Ako ne moete
da opiete tako jednostavnu stvar kao to je miris rue, kako moete
govoriti o Bogu? Bog prevazilazi sve reci o njemu. To je ono to ne
valja kod reci. Jedan veliki mistik napisao je knjigu Oblak
nespoznaje, u kojoj govori: Hoete li da spoznate Boga? Postoji samo
jedan nain: nespoznaja!" Morate izai iz svoga uma i svojih misli;
tada ga moete shvatiti srcem. S one strane reci Ako je sve ovo
istina, ta su onda Sveti spisi? Oni nam ne daju sliku Boga, ak ni
opis; nude nam samo indikacije. Sve zato to su reci nemone da ga
opiu. Uzmimo da se nalazim u Indiji i putujem ka Bombaju. Stiem do
table na kojoj pie Bombaj". Kaem: Aha, tu smo. Ovo je Bombaj".
Vraam se nazad. Kada stignem, ljudi me pitaju: Jesi li bio u
Bombaju?" Bio sam." I kakav je?" ta da vam ka-
-
Novi dan 11 em, uta tabla s nekim slovima, jedno je ini mi se B,
drugo..." Eto. Tabla nije Bombaj, niti uopte lii na njega. Nije ni
crte Bombaja. Samo znak, putokaz. To su i Sveti spisi, samo
putokazi. Kada Mudrac pokae ka Mesecu, budala vidi samo prst.
Zamislite da uperite prst ka mesecu i kaete: Mesec", a neko vam
prie i kae: To je, znai, Mesec?" gledajui u va prst. U tome je
opasnost i tragedija reci. Reci su lepe. Otac", recimo, lepa je re
kao simbol za Boga. Crkva o tome govori kao o tajni. Bog je tajna.
Ali ako bukvalno shvatite re Otac", nai ete se u orsokaku, jer e
vas pitati: Kakav je to otac kad dozvoljava toliko patnje u svetu?"
Bog je tajna! Nepoznat, neshvatljiv, zauman, neizreciv. Zamislimo
da se ovek koji je od roenja lep zainteresuje kakva je ta zelena
boja o kojoj ljudi govore. Kako biste je opisali? Nemogue! Pitae
vas: Da li je hladna ili je topla? Velika ili mala? Gruba ili
meka?" Nita od toga. Siroti ovek formulie pitanja na osnovu svojih
ogranienih iskustava. Ali pretpostavimo da sam muziar i da mu kaem:
Ja u da ti objasnim kakva je zelena boja - ona je kao muzika".
Jednog dana taj ovek progleda i ja ga pitam: Jesi li video zelenu
boju?" a on odgovori: Nisam". Znate li zato? Traio je muziku!
Toliko se vezao za ideju muzike da, ak i kad je video zelenu boju,
nije mogao da je prepozna. Postoji pria o ribici u okeanu. Neko joj
kae: O, kako je beskrajan okean! Velianstven je, udesan!" A ribica,
plivajui levo-desno, uzvraa: Gde je taj okean?" Pa u njemu si!" Ali
voda je sve to ona nalazi, jer nije u stanju da shvati staje okean.
Vezana je za reci. Ne deava li se i nama ista stvar? Mo-
-
12 Antoni De Melo da nas Bog posmatra, dok mi, zatoenici
sopstvenih ideja, uzaludno tapkamo u mraku! Tragino. Tiina je prvi
korak da bi se stiglo do Boga i shvatanja da su sve ideje o Bogu
potpuno deplasirane. Najvei broj ljudi nije spreman da ovo shvati,
to pretstavlja veliku prepreku svakoj molitvi. Da bismo stigli do
tiine, neophodno je da postanemo svesni naih pet ula, koristei ih.
Mnogima se ovo moe uiniti kao neto apsurdno i gotovo ne-verovatno,
ali sve to treba da uinite je da gledate, sluate, dodirujete,
miriete i okusite. Na Istoku govore: Bog je stvorio svet. Bog igra
u svetu". Moete li zamisliti ples a da ne vidite onoga ko igra? Da
li su oni jedno? Ne. Bog je u stvaranju kao glas pevaa u pesmi.
Zamislimo da pevam neku pesmu. Tu je moj glas i ta pesma. Oni su
tesno povezani, ali nisu isto. Razmislite - nije li udno da sluamo
pesmu, ali ne i glas? Da vidimo ples, ali ne i onog ko igra?
Gledanje srcem Moda je dovoljno da zatvorimo oi kako bi nam bila
ukazana milost da vidimo i spoznamo Boga? Ne. Nama moe biti ukazana
milost da vidimo i spoznamo, ali to iziskuje poseban nain gledanja.
Lisica je rekla Malom Princu neto udesno: Samo se srcem ispravno
vidi. Sutina ostaje nevidljiva za oi". Treba znai sluati srcem,
gledati srcem. U jednoj japanskoj prii govori se o ueniku koji
sumnja u sopstvenog uitelja: Krije mi najdublju
-
Novi dan 13 tajnu kontemplacije". Uitelj mu odgovara: Ne,
naprotiv". Uenik ostaje pri svome. Jednog dana hodali su u podnoju
planine i uli pticu kako cvrkue. Uitelj je upitao uenika: Jesi li
uo cvrkut ptice?" Da", odgovorio je uenik. Sada zna da nita nisam
sakrio od tebe", rekao mu je uitelj. Da", potvrdio je uenik. Znate
li ta se dogodilo? Uenik je osetio srcem, sluao je srcem. To je ta
milost koja nam se moe ukazati, samo ako umemo da gledamo i sluamo.
Zamislite da posmatram zalazak sunca. Neki seljak mi prie i pita
me: "ta gleda? Kao da si opinjen." Ja mu odgovorim: Opinjen sam
Lepo-tom!" Siroti ovek onda pone da dolazi svake veeri na to mesto,
traei Lepotu, i pita se kud se sakrila. Vidi sunce, nebo, oblake,
drvee. Ali gde je Lepota? On ne shvata da Lepota nije jedna stvar.
Lepota je nain gledanja na stvari. Pogledajte oko sebe. Zaista se
nadam da e vam biti ukazana ova milost, jer e vas obuzeti spokoj
stvo dok gledate, i utonuete u tiinu i mir. Tada ete videti. Kako
se kae u je-vanelju po Jovanu: On je bio u svetu, i svet je radi
Njega stvoren, ali svet Ga nije prepoznao". Ako pravilno gledate,
moda ga prepoznate. Nadam se da ete, gledajui ples, videti i onog
ko igra. Sveto pismo je prst koji pokazuje Svetlost. Koristimo reci
da bismo ih prevazili i stigli do tiine. Kako? Uzmimo, na primer
ovaj deo: ,,A u poslednji veliki dan praznika, Hristos je ustao i
pozvao: 'Ko je edan, neka doe k meni i pije'" (Jov. 7;37). Poimo od
pretpostavke da je to to ste proitali ostavilo utisak na vas. ta
dalje? Ne itajte dalje, ve izgovarajte tu reenicu: Ko je edan neka
doe k meni i
-
14 Antom De Melo pije", obraajui se svome srcu. Ponavljajte i
ponavljajte ove reci, sve dok vam ne ispune srce. Nije neophodno
razmiljati o smislu samih reci: vae srce zna njihov smisao. Kada
stignete do ispunjenosti, reagovaete na reci. Kako? Neki e moda
rei: Svako? Zar to hoe da kae, Gospode? Lopov, gre-nik? Dobro, evo
me, daj mi da pijem!" Neko drugi e rei: Ne verujem. O kom piu je
re? Toliko sam ti puta prilazio i nikad mi nita nisi dao!" Tu neko
osea razoaranje, srce mu je ispunjeno gnevom i ozlojeenou, i sasvim
je razumljivo to tako govori sa Bogom. To je velika molitva, jer
najpotenije iznosi ono to taj ovek nosi u svom srcu. Neko trei bi
mogao da kae: Sasvim mi je jasno o emu govori, Gospode, jer si mi
ve davao da pijem! Evo me, opet sam oedneo!" Ovo je jedan od naina
da se uzvrati na poziv Biblije. Ali moe doi i trenutak kada ste
previe umorni da biste reagovali recima. Kad vas oseanja preplave,
s toliko dubine i snage koje nijedna re ne moe da izrazi, moete
samo da ne inite nita, da ostanete u tiini; odgovor Bogu
prevazilazi ma koju re, neizreciv je. Ostanite u toj tiini sve dok
vam panja ne popusti. Tek tada uzmite knjigu i nastavite s itanjem,
do trenutka kada vas uzdrma neka druga reenica. Eto naina kako da
itate reci Svetog pisma da biste ih prevazili, sve do tiine. itati,
izgovarati i odgovoriti. Malo-pomalo, rezultat e biti tiina. A u
tiini nalazite Boga. Postoji jo jedan nain kako da se pristupi
Svetom pismu. Ostanite u tiini, gledajui i sluajui. A kada
dostignete ovaj duboki unutranji mir, setiete se neke reenice iz
Biblije.
-
Afovi dan 15 um talasa Znate li ta e se desiti? Reci Svetog
pisma kao da e se urezati u vae srce. Njihovo znaenje posta-e tako
snano da e samo produbiti tiinu u kojoj se nalazite. Dobie znaenje
koje prevazilazi ono koje um moe da shvati. Mogu li ove reci
uznemiriti va unutranji mir? To je kao mir i spokojstvo veeri;
oslukujete cvrkut ptice ili crkvena zvona, i ti zvui ine vau tiinu
jo dubljom. Razmislite o sledeim recima: Prii, poi sa mnom!" Sve je
mogue za onoga koji veruje. Veru-je li da ja to mogu uiniti?" Mir!"
Ne strepite, to sam ja!" Voli li me?" Zamislite daje Isus tu, da
stoji pred vama i upuuje vam ove reci. Morate odoleti iskuenju da
odgovorite. utite, nita ne odgovarajte. Pustite da reci dopru do
vaeg srca, da obuzmu itavo vae bie. I, kad vie ne moete da izdrite,
reagujte, dajte svoj odgovor. Najverovatnije ete ui u tiinu pre
svog odgovora. To je veoma jednostavan i efikasan metod da bi se
stiglo do tiine. Sada u vam ispriati jednu priu, kao najkrai put od
ljudskog bia do istine. Na jednom ostrvu, oko tri milje od kopna,
postojao je hram. U tom hramu bilo je hiljadu srebrnih zvona,
velikih i malih. Kad god bi vetar duvao, zvona su zvonila. Prialo
se da svako ko uje ova zvona biva prosvetljen i doivljava duboko
jedinstvo s Bogom. Proli su vekovi i ostrvo je potonulo u okean.
Ostrvo, hram i zvona. Ostala je samo legenda da ova zvona ponekad
zvone i da onaj ko ima dar da ih uje stie pravo do Boga. Jedan
mladi preao je stotine
-
16 Antoni De Melo kilometara da bi stigao do mesta gde su se,
kako se govorilo, nekada mogla uti zvona sa potonulog hrama. Seo je
u hlad jednog drveta kraj okeana i napeto iekivao ne bi li uo zvuk
ovih zvona. Koliko god oslukivao, uo je samo um talasa koji su se
razbijali o stene i zapljuskivali obalu. To je poelo da ga iritira,
jer se trudio da ne uje taj zvuk, ne bi li uo zvona. Pokuavao je
nedelju dana, dve, etiri... puna tri meseca. Kada je ve razmiljao
da odustane, uo je jedne noi kako starci iz sela priaju o ljudima
koji su doiveli tu milost. Njegovo srce se ponovo probudilo, ali
znao je da ushienje srca ne moe zame-niti zvuk ovih zvona. Nakon
est-sedam meseci resio je da digne ruke od svega i vrati se u svoj
kraj. Moda je ipak samo legenda u pitanju, mislio je, moda milost
nije bila namenjena njemu. Pozdravio se sa ljudima kod kojih je
boravio, i zatim otiao do obale, da se oprosti s drvetom koje mu je
tako dugo prualo hlad, sa morem i nebom. Dok je tako sedeo, udubio
se u um talasa, i prvi put otkrio da je taj zvuk veoma prijatan, da
oputa; taj ga je zvuk doveo do tiine. I, dok je tiina postajala sve
dublja i dublja, neto se dogodilo. uo je kao zveckanje nekog
zvonia. Uplaio se i pomislio: Mora da je u pitanju autosugestija.
Uobrazio sam ovaj zvuk". Ponovo je poeo da oslukuje um talasa,
opustio se i stupio u tiinu. Tiina se zgusnula i opet je uo tihi
zvuk zvona. Pre nego to je stigao da se uplai, zazvonilo je drugo
zvono, pa tree, pa jo jedno... da bi na kraju zazvonilo svih
hiljadu zvona potonulog hrama. Tada je doiveo milost spajanja s
Bogom.
-
Novi dan 17 Ako hoete da ujete zvuk zvona, oslukujte um mora.
Ako hoete da vidite onog koji igra, gledajte ples. Gledajte,
sluajte, hranite nadu da e vam jednog dana biti podareno da vidite
i spoznate, svojim unutranjim biem. Mistika fantazija Jednog dana
Bog se umorio od ljudi. Neprekidno su mu dosaivali, traei od Njega
sve i svata. Zato je resio da se sakrije na neko vreme. Okupio je
sve svoje savetnike i upitao ih: Gde da se sakrijem? Koje je
najbolje mesto?" Jedan mu je odgovorio: Na vrh najvie planine na
svetu", drugi: Na dno okea-na, tamo te niko nee pronai", trei:
Najbolje da se sakrije na tamnu stranu Meseca; to je najbolje
mesto, ko bi te tu pronaao?" Na kraju, Bog se obratio svom
najpametnijem anelu sa istim pitanjem: Gde da se sakrijem?" Aneo se
nasmeio i odgovorio mu: Sakrij se u ljudsko srce. To je izgleda
mesto u koje nikad ne zalaze". Ova drevna indijska pria sauvala je
svoju aktuel-nost. Podsetite se jednostavne vebe panje koju sam vam
predloio. Ona vas vodi do vaeg srca. Vodi vas vaoj kui. To je
znaenje onog vraanja sop-stvenom srcu". Vratite se svojoj osnovi,
vratite se sebi, i to na jedan veoma jednostavan nain. Sve to treba
da uinite je da stupite u dodir sa sopstvenim telom. Ali to morate
sami da uinite. Ako budete istrajni, vremenom ete otkriti
neizrecive stvari, i to e vam doneti duevni mir. Vae srce bie
ispunjeno mirom i svi strahovi e ieznuti. Ali za to je pot-
-
18 Antom De Melo rebno vreme. Za unutranji mir ne postoji magina
formula. Do njega se stie sporo, uz puno strpljenja. Moda ete mi
rei da je ba vreme ono to vam nedostaje. Meutim, ako neto zaista
hoete, uvek ete nai vremena za to. Na primer, kada vozite. Ose-tite
volan koji drite, osetite sedite pod vama, stopala u obui,
postanite svesni svoga tela, stupite u dodir sa itavim svojim
telom. Nemojte samo zatvarati oi! To e vas smiriti i pomoi vam da
otkrijete ta sve ove vebe mogu da vam prue. Dozvolite da nabrojim
neke od efekata takvih vebi, iako se gotovo nikada ne moe umovati o
njima. Uini i videe!" kae se na Istoku. Ali ta uop-te treba da se
dogodi osobi koja izvodi ovu vebu? Ona pre svega vraa vitalnost,
ivi sopstvenu sadanjost. A to je neto izuzetno, kada zaista ivimo
sopstvenu sadanjost. esto vam se desi da ne znate gde ste ostavili
neku stvar? Stalno ste napeti, na ivici iscrpljenosti? Niste u
stanju da se usredsredi-te? Ne seate se ni onog to vam se jue
desilo? Sve su to simptomi koji ukazuju na vau potrebu da ivite
svoju sadanjost. Jedan veliki indijski guru razgovarao je s grupom
menadera, rekavi im: Kao to riba umire kad je izbaena na suvo, tako
ete i vi umreti ako ostanete ulovljeni u svetovna zbivanja. Riba
mora da skoi u vodu, tamo je njen ivot. Vi morate da se vratite
svome srcu!" Jedan od menadera ga je pitao: Hoete li da kaete kako
treba da se okanemo svojih poslova i odemo u manastir?" Ne, ne",
odgovorio je guru. Nisam vam rekao da odete u manastir; nastavite i
dalje sa svojim poslom, ali vratite se svome srcu."
-
Novi dan 19 Shvatate li? Vratiti se srcu ne znai posvetiti se
nekom tajanstvenom planu mistike fantazije. To samo znai povratak
kui, sebi samima, da ponovo ivimo sadanjost. Tek od tog trenutka
ete poeti da ivite. Osim toga, ove vebe e vam doneti duevni mir,
spokojstvo, navee vas da razmiljate. Brzina je udesna stvar; nemam
apsolutno nita protiv nje. Ali kada se brzina pretvori u uurbanost,
tada postaje otrov. Japanci imaju poslovicu o kojoj treba ozbiljno
razmisliti: Onog dana kada prestane da putuje, konano e stii". Ja
bih to rekao ovako: Onog dana kad prestane da tri, konano e stii".
To me podsetilo na priu o ocu koji je sa decom bio u muzeju i
neprestano govorio: Bre, bre, jer ako se tako zadravate pored svake
stvari, nita neete videti!" To je ono to je uasno u ivotu. To je
ono to svi mi radimo. Provodimo ivot u napornim pokuajima da
ute-dimo vreme i, u meuvremenu, mi proerdamo taj isti ivot. To je
ono o emu je govorio Isus: Osvojio si svet i usput izgubio duu".
Postoji pria o mladom oveku koji se vozio sa svojom enom. Voleo je
da vozi velikom brzinom. Jednog dana, dok je jurio autoputem, ena
je otvorila auto-kartu i rekla mu: Dragi, proli smo izlaz sa
autoputa!" da bi on, sav ponosan, uzvratio: Nije bitno, potukao sam
sopstveni rekord!" Eto uasa modernog ivota. Svi mi prolazimo kroz
to. Ali znate li ta e vam pomoi da izvedete vebu koju sam vam
predloio? Evo ta: potrebno je samo da usporite.
-
20 Antoni De Melo Koliko vam vremena treba da biste stigli na
posao? Dvadeset minuta? Probajte da utroite dvadeset i pet. Znam da
e neko pomisliti da nisam normalan, ali samo me posluajte. Koliko
vam treba da dorukujete. Pet minuta? Dorukujte deset minuta!
estitajte sebi za svakih nekoliko trenutaka koje dodajete svakoj
stvari koju inite. Za nedelju dana po-eete da ivite u sadanjosti.
Koncentracija Jedan poslovni ovek iz Bombaja govorio mi je da se
plai meditacije, jer misli da bi to nakodilo njegovim poslovima.
Vebe koje sam vam predloio zgodne su upravo za ljude s puno
obaveza, za hiper-aktivne, nikako za monahe zatvorene u nekom
manastiru. Taj poslovni ovek, bez obzira na svoj strah od
meditacije, uvideo je nakon ovih vebi da mu posao sve bolje ide.
Znate li zato? Zato to je bio oputeniji, a samim tim porasla mu je
mo koncentracije. Poeo je da radi stvari jednu po jednu. To je
velika stvar kod molitve: koncentracija. Ako ponete da radite jednu
po jednu stvar, biete bukvalno prisutni u svakom trenutku, u svakoj
svojoj radnji. Lako je shvatiti zato su poslovi tog oveka krenuli
nabolje i zato je postao tako efikasan. Da li su to duhovne vebe?
Da li je to meditacija? Svakako. Na Istoku milioni ljudi rade samo
to, nita drugo, i dostiu visok duhovni nivo. U tome je sutina
molitve: Bog i duhovnost bivaju otkriveni u ivotu, ne van njega.
Seate li se ta sam vam govorio o tiini? Isto vai i ovde.
l
-
Novi dan 21 A molitva? Sve zavisi od vae definicije. Ako pod
molitvom podrazumevate razgovor sa Bogom, onda to nije molitva, jer
ne razgovarate sa Bogom, kada usredsreujete svoju panju na oseaj
sopstvenog tela, na njegove pokrete dok hodate. Meutim, ako molitvu
tretirate kao sjedinjavanje sa Bogom, to je onda zaista molitva. Do
molitve stiete izvoenjem jednostavne vebe koju sam vam predloio:
obratite panju na senzacije sopstvenog tela. Ova veba donee vam
mnoge druge blagodeti. Pre svega duhovne blagodeti - na primer,
sposobnost da prihvatite stvarnost takvu kakva je. To ete sami
otkriti. Pretpostavimo da neko od vas nema strpljenja i istrajnosti
da uporno radi ovu vebu. U tom sluaju, preporuujem druge dve
jednostavne duhovne vebe. Prva je veba prihvatanja: Boe, podari mi
sposobnost da promenim ono to moe da se promeni, da prihvatim ono
to ne moe, i mudrost da ih meusobno razlikujem". Postoji mnogo toga
u naem ivotu to se ne moe promeniti. Bespomoni smo i, ako nauimo da
kaemo 'da' ovim stvarima, stii emo do duevnog mira. Mir boravi u
tom 'da'. Ne moemo zaustaviti prolazak vremena, spreiti smrt
voljene osobe, prevazii ogranienja sopstvenog tela. Stanite zato
ispred stvari koje ne moete da pro-menite. I recite svoje 'da'.
Tako ete stupiti u razgovor sa Bogom. Naravno, teko je. Nemojte
primoravati sebe. Ali, ako uspete da u sopstvenom srcu kaete 'da',
rei ete 'da' Bojoj volji. Ako istrajete u ovom stavu, nai ete mir
ak i u onim stvarima koje uporno elite da promenite.
-
22 Antom De Melo Distanca Druga dodatna veba je veba distance.
Setite se svog detinjstva, kada ste se tako uporno posveivali
neemu, kada ste tvrdoglavo odbijali da se neega odreknete. Niste
mogli da ivite bez toga. Setite se neega to ste tada mrzeli, ili
neega to vas je plailo. Mnogi od tih strahova i dan-danas prisutni
su u vama. ta se dogodilo? Jesu li proli ili nisu? Veba je sledea:
napravite spisak stvari od kojih se oseate zavisnim, stvari kojima
gospodarite, stvari kojih ne biste da se odreknete. Recite svakoj
od njih: Sve e ovo proi". Napravite i spisak onoga to vam se ne
dopada, svega to mrzite, to ne podnosite i svakoj od tih stvari
recite: ,,I ovo e proi". Kada se Hrist rodio, aneli su pevali mir a
kada je umro, ostavio nam je poklon: svoj mir. Dajem vam svoj mir."
Mir je poklon, ne moemo ga sami proizvesti, niti ga izmisliti. Sve
to moemo uiniti je da otvorimo svoja srca kako bismo ga zadobili.
Postoji pria o vojskovoi koji je otiao kod proroka da ga izlei od
lepre. Kada mu je prorok rekao: Idi, okupaj se sedam puta u reci
Jordan", vojskovoa se pobunio. Jedan od njegovih slugu rekao mu je:
Da je prorok zahtevao neto veoma teko od vas, vi biste to uinili.
Meutim, on trai neto sasvim lako, sasvim lako". Izvedite neku od
ovih krajnje jednostavnih i lakih vebi. Ni ne sanjate kakvog e to
efekta imati na vas, kakve e promene izazvati u vama!
-
Afovt dan 23 Radost Jednu od najuvenijih reenica u hrianskoj
literaturi izgovorio je Sveti Avgustin: Nainio si nas za sebe,
Gospode, i nae srce ne miruje dok se ne odmori u tebi". Kad god ovo
proitam, setim se Kabira, jednog od najveih mistikih pesnika Indije
i stiha koji ga je proslavio: Smejao sam se kad su mi rekli daje i
riba u vodi edna". Razmislite o toj poetskoj slici: edna riba u
vodi! Kako je mogue? Mi, ljudska bia, ne nalazimo sebi odmora ni
spokoja. Posmatrajte svet oko sebe: drvee, ptice, travu,
ivotinje... sve to je stvoreno. Rei u vam neto. itav svet prepun je
radosti. Sve to ivi sre-no je! Znam, znam: postoji bol, patnja,
prolaznost, starenje i smrt. Da, sve je to deo ovog sveta, ali
shva-tate li vi ta je stvarno srea? Samo je ljudsko bie edno, samo
je ljudsko srce nemirno. Zar to nije udno? Zato je ovek nesrean, i
ta moe uiniti da pretvori svoju tugu u radost? Zato su ljudi tuni?
Zato to polaze od pogrenih ideja i naopakih stavova, od iluzija i
predrasuda. Prva pogrena ideja od koje ljudi polaze je da je radost
neto srodno euforiji, uivanju, zabavi. S takvom idejom u glavi,
ljudi kreu u potragu za drogama i stimulansima, i zavravaju u
depresiji. Jedina stvar s kojom treba da se drogiramo je ivot, to
spada u tzv. lake droge, ali su efekti dugotrajni. To je, dakle,
prva pogrena ideja koje se treba osloboditi. Radost nije isto to i
euforija, koja ponekad prati radost, ali nije neophodna.
-
24 Antoni De Melo Druga pogrena ideja je u naem stavu da moemo
postii sopstvenu sreu, da moemo uiniti neto kako bismo je zadobili.
Ovde gotovo da pro-tivreim sebi, jer se spremam da vam kaem ta
moemo da uinimo da bismo bili reni. Meutim, srea ne postoji sama po
sebi. Ona je uvek posledi-ca neega. Trea i moda najpresudnija
pogrena ideja o srei lei u verovanju da se ona nalazi izvan nas, u
spoljnom svetu, u drugim ljudima. Promeniu posao, tako u moda biti
sreniji", ili: Promeniu kuu, zasnovau novi brak, moda e mi to
doneti sreu", itd. Srea nema apsolutno nikakve veze sa bilo ime
izvan nas. Ljudi veinom misle da e ih novac, mo, ugled uiniti
srenim. Meutim, nikad nije tako. Pre e najvei bednici ostvariti
sreu. Seam se jedne prie o zatvoreniku. Bio je baen u podzemlje,
muili su ga svakog dana. Jednog dana, prebacili su ga u novu eliju.
U toj eliji bio je mali prozor kroz koji je mogao da vidi komad
plavog neba danju i nekoliko zvezda nou. ovek je bio toliko
zadivljen ovim spektaklom da je napisao dugako pismo svojima kod
kue, opisujui svoju bezmernu sreu. Kada sam proitao ovu priu,
pogledao sam kroz prozor. Preda mnom se prostirala priroda u svojoj
lepoti. Bio sam slobodan; nisam bio zatoen, mogao sam da idem kud
god mi se prohte! Ipak, ubeen sam da nisam doiveo ni deli radosti
siro-tog zatvorenika. Neto slino itao sam u romanu o oveku koji je
bio deportovan u jedan sovjetski koncentracioni logor u Sibiru. Kao
i ostale logorae, budili su ga u etiri ujutro, kada je dobijao
komad hleba kao obrok
-
Novi dan 25 za itav dan. Dolo mu je da ga odmah pojede, ali
pomislio je: Bolje da sauvam malo, zatrebae mi kad padne no, esto
ne mogu da zaspim od gladi. Ako ove noi budem imao pare hleba, moda
u uspeti da zaspim". Nakon tekog rada koji je potrajao itav dan,
konano je legao, pokrio se bednim e-betom i pomislio: Danas je bio
dobar dan. Nisu me terali na rad po ledenom vetru. A noas, ako ne
budem mogao da zaspim, imam pare hleba da utolim glad". Moete li
zamisliti radost i sreu tog oveka? Jednom sam upoznao paralizovanu
enu koju su svi pitali: Otkud ti tolika radost koja zrai iz tebe?"
a ona je odgovarala: Imam sve to mi je potrebno za sreu. Mogu da
radim najlepe stvari na svetu." Paralizovana, u bolnikoj postelji,
a ipak prepuna radosti. Kakva izuzetna ena! Radost i srea ne nalaze
se u spoljnom svetu. Oslobodimo se jednom zauvek ove iluzije i to e
nam promeniti ivot. S one strane nas Postoji jo neto ega treba da
se oslobodimo, ako elimo sreu i radost. Moramo promeniti neke nae
stavove. Koje? Prvi je stav deteta koje uvek i jedino vidi samog
sebe. Koliko ste puta uli decu kada govore: Ako nee da se igra sa
mnom, idem ja kui"? Ispitajte sebe. Razmislite o onome to u vama
izaziva nesreu i potrudite se da otkrijete ono to sebi gotovo
nesvesno govorite: Ako ne uspem da ostvarim ovo ili ono, odbijam
bilo kakvu sreu".
-
26 Antom" De Melo Ako ne dobijem ovo ili se ne dogodi ono, srea
mi je nevana." Mnoge osobe nisu srene zato to pos-tavljaju uslove
sopstvenoj srei. Otkrijte da li ovakav unutranji stav postoji u
vaem srcu i odstranite ga. Postoji divna pria o oveku koji je
neprestano dosaivao Bogu svojim molbama i zahtevima. Jednog dana
Bog je presekao stvar recima: Dosta! Ima samo tri elje. Kada se
ostvare, nita vie nee dobiti. Da ujem, govori!" Zbunjen, ovek je
upitao: Mogu li bilo ta da traim?" Da!" odgovorio je Bog. Ali samo
tri elje i gotovo!" Posle kraeg ok-levanja, ovek je progovorio:
Zna, Gospode, pomalo se stidim, ali voleo bih da se oslobodim moje
ene; glupa je i stalno me maltretira... Nepodnoljiva je! Ne mogu
vie da ivim s njom. Moe li da me oslobodi nje?" ,,U redu", rekao je
Bog, tvoja e elja biti usliena." I ena je umrla. Kada su prijatelji
i rodbina doli na sahranu i poeli da se mole za pokojnicu, ovek je
najednom uzviknuo u sebi: Moj Boe, imao sam izuzetnu enu koju uopte
nisam umeo da cenim dok je bila iva". Osetio je veliku slabost i
obratio se Bogu: Vrati mi je u ivot, Gospode!" Bog mu je odgovorio:
Dobro. Tvoja druga elja bie ispunjena". oveku je preostala samo
jedna elja. ta da zatraim?" mislio je. Obratio se prijateljima za
savet. Neki su mu savetovali: Trai novac. S novcem moe imati sve to
poeli", drugi: ta e ti novac ako nema zdravlje? Trai zdravlje", dok
su trei govorili: ta ti vredi zdravlje kad e jednog dana umreti?
Trai besmrtnost". Siroti ovek nije vie znao ta da zatrai, jer mu je
neko rekao: ta e ti besmrtnost ako nema nikog koga bi voleo? Trai
ljubav". Samo je mislio i mislio... ali
-
Novi dan 2 7 nije doao ni do kakvog zakljuka, nije mogao da
odlui ta da zatrai. Prolo je pet godina... deset godina... Jednog
dana Bog ga je upitao: Kada e mi rei svoju treu elju?" a ovek mu
odgovorio: Gospode, potpuno sam zbunjen, ne znam ta da zatraim! Moe
li Ti da mi kae ta da traim od Tebe?" Bog se nasmejao i rekao mu:
Dobro, ja u ti rei ta treba da zatrai. Trai da bude srean, ta god
te zadesilo. Trai radost, u tome je tajna!" Pljesak jedne ruke
Drugi pogrean stav je vezivanje. Ako se veemo za negativne emocije,
nikad neemo biti sreni. Ne kaem time da se treba kloniti onoga to
se naziva negativnom emocijom. Ne bismo bili ljudi ukoliko nikad ne
bismo doiveli napetost ili potitenost, ako se nikada ne bismo
rastuili zbog nekog gubitka. Negativne emocije su neto sasvim
prirodno. Ono to je neprirodno, to ne valja, je vezivanje za ove
emocije. Izvedite sledeu vebu. Moda je pomalo teka, ali je veoma
korisna. Zamislite svoje duevne patnje, ljubomoru, oseanja krivice,
razoaranja, itd. i upitajte sebe: ta e se desiti ako sve to
odbacim?" U zen-budizmu postoji izuzetna duhovna veba pod nazivom
koan. Najee je to pitanje koje uitelj postavlja ueniku, pitanje na
koje nema racionalnog odgovora. Na primer: Kako zvui pljesak jedne
ruke?" ili: Kakav si oblik imao pre svog zaea?" Dau vam jedan koan
kao vebu. Upitajte sami sebe: ta e se dogoditi ako se odvojim od
svojih
-
28 Antom De Melo negativnih emocija, od svog oseanja krivice,
svojih razoaranja, svoje zavisti?" Znate li ta se moe desiti nakon
ovog pitanja, ovog koana? Moe se desiti da na povrinu ispliva
strah. Nastavite da postavljate sebi ovo pitanje. ta e se dogoditi?
Moda ete doi do velikog otkria. Predloiu vam etiri jednostavne
vebe, koje vam mogu pomoi da pronaete svoju sreu i radost. Najlepe
stvari na svetu Prvu vebu neu izloiti. Otkrijte je u sledeoj prii.
uveni uitelj ena po imenu Rjokan boravio je u podnoju jedne planine
i vodio vrlo jednostavan ivot. Jednog dana u njegovu kolibu uao je
lopov, ali nije naao nita vredno krae. Dok je preturao naokolo,
naiao je Rjokan i rekao mu: Ba si se namuio. Ne moe sad otii
praznih ruku", da bi mu zatim dao svoju odeu i pokriva. Zbunjen,
lopov je sve to uzeo i pobegao. Uitelj je seo na prag kolibe,
pogledao u sjajni Mesec na nebu i pomislio: ,Jad-niak! Kad bih samo
mogao da mu dam ovaj prekrasni Mesec!" Kakvu vrstu vebe preporuuje
ova pria? Pokuajte da to sami otkrijete. Ova veba i koan koji
postavlja izvanredni su za one koji trae postepene, ali dugotrajne
rezultate. Vi moda elite neto to e se odmah pokazati? Moda elite
momentalno iskustvo radosti? Sreu koju ete istog asa doiveti? Onda
pokuajte sa sledee tri vebe koje vam predlaem.
-
Novi dan
-
Prva veba. Pokuajte da od srca kaete: Kako sam srena (srean)!
Kako sam zahvalna za sve ovo!" Znate li da je nemogue biti istinski
zahvalan a ne biti srean. Jednom rabinu doao je potpuno unezveren
ovek i rekao mu: Rabi, pomozi mi! Moja kua je pakao! ivimo svi u
jednoj sobi -ja, moja ena, deca i porodica moje ene. To je pakao!
Nema mesta za sve". Rabin se nasmeio i rekao mu: ,,U redu, pomoi u
ti, ali mora mi obeati da e uiniti sve to ti budem naloio".
Naravno." uzviknuo je ovek. Obeavam ti! Obeavam ti sve to god mi
kae da uinim!" Rabin ga je upitao: Koliko ima ivotinja?" ovek je
odgovorio: Jednu kravu, kozu i est kokoaka". Rabin mu je naloio:
Uvedi sve te ivotinje u sobu i javi mi se za nedelju dana". ovek
nije mogao da poveruje svojim uima, ali obeanje je obeanje. Potpuno
slomljen, vratio se kui. Posle nedelju dana, sav rastrojen, doao je
kod rabina i rekao mu: Ja ludim! Ludim! Dobiu ir! Dobiu infarkt!
Preklinjem te, uini neto! Pomozi mi!" Rabin mu je smireno
odgovorio: Idi kui, izvedi ivotinje iz sobe i vrati ih u talu. Doi
za nedelju dana". ovek je otrao kui. Kada je prolo i tih nedelju
dana, pojavio se kod rabina; oi su mu blistale od radosti kad je
uzviknuo: Rabi, mnogo nam je lepo! U kui je pravi raj!" Shvatili
ste, zar ne? Veito sam se alio to hodam bos, sve dok nisam upoznao
oveka bez stopala." Pomislite na onu izuzetnu enu, Helen Keler.
Glu-va, nema, lepa, a tako puna ivota. Ako se nauite zahvalnosti,
pronai ete tajnu sree. Pokuajte.
-
30 Antoni De Melo Zamislite sebe u situaciji paralizovane ene
koju sam vam pomenuo. Stavite se u njen poloaj! Moete ak lei na pod
da biste bolje osetili njenu situaciju. Zamislite da ste
paralizovani i recite: Mogu da uinim najlepe stvari na svetu. Imam
sve ono to je najlepe na ovom svetu!" Otkrijte koje su najlepe
stvari na svetu. Tada ete otkriti ta zaista znai voleti, kuati,
mirisati, gledati, sluati, opipati. Desie vam se da ujete cvrkut
ptica, um vetra u kronjama i glasove bliskih osoba, da vidite
njihov lik. Otkriete sve ove stvari i konano okusiti tajnu
zahvalnosti. Monahov dijamant Druga veba. Veoma je jednostavna:
mislite na jueranji dan. Setite se ta se deavalo, jednog dogaaja za
drugim, i izrazite svoju zahvalnost za svaki od njih. Recite:
Hvala. Kakva srea da mi se to dogodilo!" Veoma je verovatno da ete
se setiti i nekog neprijatnog dogaaja. Zastanite. Razmislite. To to
mi se desilo, desilo se za moje dobro." Ako tako zakljuite, recite
Hvala" i nastavite. Trea veba koju vam predlaem povezana je sa
verom. Prethodne dve bile su povezane sa zahvalnou. Ova se tie
vere, verovanja da je sve to postoji dato od Boga za dobrobit
svakoga od nas. Tu vebu nazivam blagoslov. Mislite na dogaaje iz
prolosti, prijatne ili neprijatne i recite: Dobro mi je inilo, to
su bile dobre stvari za mene". Mislite na stvari koje vam se sada
deavaju i recite: Dobro je, dobro je ovako..." Pomislite na
budunost i reci-
-
Novi dan 31 te: Sve e biti dobro, dobro e biti..." Znate li ta e
se dogoditi? Vera e se pretvoriti u radost. Vera koja se zasniva na
ubeenju daje sve u Bojim rukama i da e se sve okrenuti na dobro za
nas, za nau sreu. Jedan ovek pritrao je monahu koji je prolazio
selom. Daj mi kamen! Daj mi dragi kamen!" vikao je. Monah ga je
upitao: ,,O kakvom kamenu govori?" ovek mu je odgovorio: Bog mi se
noas ukazao u snu i rekao mi: 'Sutra e u podne kroz selo proi monah
i dae ti kamen, a ti e tako postati najbogatiji ovek' - zato, daj
mi taj kamen!" Monah je zavukao ruku u svoju vreu i izvadio najvei
dijamant na svetu, velik kao kokosov orah! Zatim je rekao: Ovaj
kamen trai? Naao sam ga u umi. Uzmi ga". ovek je doepao kamen i
otrao kui. Meutim, itave te noi nije mogao da zaspi. U zoru je
izaao i potraio monaha. Naao ga je kako blaeno spava pod jednim
drvetom, probudio ga i rekao mu: Vraam ti tvoj dijamant. Ti si
najbogatiji ovek na svetu kad si sposoban da se tako lako od-rekne
bogatstva. Sada ti se i ja pridruujem". To je ono to treba da
otkrijemo da bismo doli do radosti. ivot Jednog dana Buda je sedeo
okruen svojim uenicima, kada se pojavio neki starac koji mu je
rekao: Koliko dugo eli da ivi? Trai milion godina i bie ti
podarene!" Buda mu je bez oklevanja odgovorio: Osam godina". Kada
je starac nestao, uenici su se, razoarani, pobunili: Uitelju, zato
nisi tra-
-
32 .Antom De Melo io milion godina? Zamisli koliko bi dobra
uinio, stotinama, hiljadama generacija!" Buda je s osme-hom
uzvratio: Ako ja poivim milion godina, ljudi e biti mnogo
zainteresovaniji da produe svoj ivot nego da dostignu mudrost". Da
li ste shvatili smisao njegovog odgovora? Ljudi su daleko vie
privueni perspektivom preivljavanja nego kvalitativnim uzdizanjem
sopstvenog ivota. Koliko je to istina! Zaista je malo onih koji
ulau vreme i energiju da uzdignu svoje postojanje na neki vii nivo.
Moete i umreti a da uopte niste iveli u pravom smislu reci. Ljudi
misle da su ivi zato to diu, jedu, govore, idu tamo-ovamo. Nisu
mrtvi, jasno je. Ali da li su zaista ivi? U sutini, oni nisu ni ivi
ni mrtvi. ta znai biti zaista iv? Znai tri stvari: biti ono to
jesi, biti sada i biti ovde. Biti iv znai biti ono to jesi. ivi smo
u onoj meri u kojoj smo zaista ono to smo. Moemo se upitati: Zar ja
nisam ja? A ko sam onda ako nisam ja?" Meutim, ima mnogo osoba koje
nisu ono to su, samo su marionete. Pretpostavimo da imamo psa. U
mozak mu ugradimo ip i poaljemo ga daleko od nas, a odavde mu
aljemo signale. Kaemo mu: Hop!" i on skoi. Kaemo: Lezi!" i on
legne. Svi su zadivljeni. Kakav izuzetan pas!" govore. Ali on je
samo objekat daljinskog upravljanja, to moe biti odgovarajua slika
za milione ljudi na ovom svetu. Mnogi ljudi dolaze da mi trae savet
kako da rese svoje duhovne i emotivne probleme, i ja se esto pitam:
Na ije glasove odgovaraju ovi ljudi? Na ije glasove iz prolosti?" I
upoznajem neobine osobe, depresivne, pune predrasuda.
-
Afovi dan 33 Ajntajn je rekao da je lake razbiti atom nego
predrasudu. Ljudi nisu ono to su; na odreeni nain, gotovo svi su
kontrolisani. ta je rezultat? Postaju marionete: ponaaju se, delaju
i oseaju na mehaniki nain. Nemaju iva oseanja niti ivo ponaanje, a
nisu ak ni svesni toga. Odgovaraju na glasove ljudi, na iskustva
koja pripadaju prolosti. Doiveli su odreena iskustva koja su ih
obeleila za ceo ivot, koja ih dre pod kontrolom. Zato nisu
slobodni, nisu ivi. Eto osnovne prepreke duhovnom ivotu. Ako hoete
da budete moji uenici, morate zamrzeti svog oca i majku!" Ove
Kristove reci izazivaju zgraanje kod ljudi. ta znae? Naravno, Isus
nije hteo da kae kako bi trebalo da mrzimo svoje roditelje. Siroti
oni! Potrebno je da ih volimo kao to volimo sva ljudska bia. Otac i
majka o kojima Isus govori su Otac i Majka koje nosimo ukorenjene u
svom umu i koji nas kontroliu. Tim glasovima se obraam! Od njih
treba da se odvojimo, da ih se otarasimo. Kada prestanemo mehaniki
da ivimo, prestaemo da budemo marionete. Kako da ostvarimo duhovni
ivot ako nismo ivi? Kako da postanemo Isusovi uenici ako se
mehaniki ponaamo, gledamo, sluamo, kao roboti? Nedostatak vremena
Ovo je osnovno pitanje: kako prestati da ivimo mehanikim ivotom?
Postoji veba koja e nam pomoi. Izgleda laka, ali nije. Ako budete
istrajni, shvatiete o emu vam govorim.
-
34 Antoni De Melo Veba je sledea: pomislite na neki dogaaj iz
bliske prolosti. Na neto to se dogodilo jue, ili prole nedelje. Ne
izbegavajte da se prisetite neprijatnog dogaaja. Jo bolje ako je
neprijatan. Potrebno je da zapazite kako reagujete na seanje, ta
ose-ate, kakva su vaa ubeenja i stavovi u odnosu na dogaaj o kome
razmiljate. Posmatrajte sve to i upitajte se na iji glas
odgovarate. Smognite hrabrosti da upitate sebe: Da nije ovo
reakcija neke druge osobe u meni? Nekoga iz prolosti koga nosim u
sebi?" Ova veba traje desetak sekundi, najdue minut. Ako hoete da
postignete maksimalni uinak, morate se due zadrati i posmatrati
razliite dogaaje u toku jednog dana. Posmatrajte svoje reakcije.
Posmatrajte bez prosuivanja o svemu tome, bez prihvatanja ili
odbacivanja; budite nepristrasan posmatra. Gledajte! Ne morate ak
ni da postavljate sebi pitanja koja sam vam predloio. Ako vam to
odvlai panju, zaboravite na pitanja. Ograniite se na posmatranje.
Svaka mehanika reakcija e ieznuti i poeete da ivite. Tada ete
zapaziti pro-menu. Poznajem jednog oveka u invalidskim kolicima.
Jednom mi je rekao: Znate, oe, stvarno sam poeo da ivim tek kad sam
ostao paralizovan. Prvi put u ivotu imao sam dovoljno vremena da se
udubim u samog sebe, u svoj ivot, u svoje reakcije i misli. ivot mi
je od tada postao mnogo dublji, bogatiji i zanimljiviji nego
ranije". Zar nije iznenaujue kada jedan paralizovan ovek otkrije ta
znai iveti, dok mnogi ljudi slobodni da idu kud god hoe ne uspevaju
u tome, jer su paralizovani iznutra?
-
Novi dan 35 Velika prepreka proistie iz nedostatka vremena. Svi
mi govore kako nemaju vremena. Gde da naem vremena da bih to
radio?" Dobro, na ta troite svoje vreme? Da odrite svoje mehaniko
postojanje? Pretpostavimo da neki lopov kae prolazniku: Pare ili
ivot!" a ovaj mu odgovori: Ovaj, b-bolje uzmi IVOL, pare mi trebaju
za crne dane!" Deluje glupavo, ali pomislite na ljude koji kao da
govore: Bolje neka mi ukradu ivot, jer mi je vreme potrebno da bih
nastavio da ivim od danas do sutra". Bilo bi komino da nije
tragino. Zapazite svoje reakcije na svaki dogaaj prethodnog dana,
uoite svoja ubeenja. Ispitajte sebe. Da li ste spremni da izloite
diskusiji svoje stavove? Ako je odgovor negativan, puni ste
predrasuda i mehanikih reakcija. Seam se jednog izuzetnog mladog
rabina, koji je nastavio rad svoga oca, takoe rabina. Govorili su
mu: Rabi, potpuno si drukiji od svoga oca!" a on se smejao: Potpuno
sam isti kao moj otac! On nikoga nije imitirao, kao to ni ja nikog
ne imitiram. On nije bio fotokopija, a nisam ni ja". To znai biti
iv, biti unikat, original. Osloboditi se glasova i daljinske
kontrole. A do toga dolazite posmatrajui sami sebe. Ziveti svaki
trenutak Jo jedna stvar je potrebna da bismo bili ivi: da postojimo
sada. ta to znai? To pre svega znai shvatiti neto to vrlo malo
ljudi shvata - da su i prolost i budunost potpuno nestvarni, i da
je ivot u pro-
-
36 -Antom De Melo losti ili budunosti ravan smrti, da nema
nikakve veze sa stvarnim, ivim ivotom. Dobro mi je poznato da
prolost sadri udesne stvari, da od prolosti moemo mnogo toga da
nauimo, da prolost utie na nas i odreuje nas, itd. Savreno! Ali ona
nije stvarna! Moramo planirati budunost. U sutini, da ne planirate
budunost, najverovatnije da me sada ne biste sluali. Meutim, ni
budunost nije stvarna, ona je samo misao u naoj glavi. U onoj meri
u kojoj ivite u budunosti ili u prolosti, ne postojite sada, ne
postojite ovde. lanovi jedne porodice resili su da odu na tri dana
u vajcarsku. Mesecima su planirali ovaj izlet i, kad je konano doao
taj dan, izgubili su vei deo vremena organizujui putovanje. Kada su
stigli u vajcarsku, umesto da uivaju u udesnim predeli-ma, umesto
da udiu ivotvorni planinski vazduh, bacili su se na kljocanje
fotoaparatima, kako bi imali slike koje e pokazati prijateljima.
Fotografije mes-ta na kojima u sutini nisu ni bili. Telesno su
bili, ali u svom duhu nisu bili prisutni, bili su na drugom mestu.
Nestvarni izleti, nestvarni ivoti! Mi ivimo u kulturi budunosti. U
kulturi sutranjice. Sutra u biti srean; sutra u iveti. iveu kad
upiem studije; iveu kad odsluim vojsku; ive-u kad se oenim. Kad se
jednom oenimo i dobijemo decu, onda govorimo: iveu kad odrastu.
Kada oni odrastu, mi vie i ne znamo ta znai iveti! Um-reemo a da
nismo ni iveli.
-
Novi dan 3 7 Ulazak u sadanjost Jeste li spremni da pretrpite
ok? Sluajte! Ispitajte sopstveni ivot. Ispitajte sve svoje misli i
videete da su najee okrenute prolosti ili budunosti. Postanite
svesni koliko malo ivite u sadanjosti, koliko ste malo ivi i
doiveete ok. Mislite o svemu na ovaj nain. Ljutite narandu da biste
je pojeli. Ako je itav va um usredsreen na to kako ete pojesti
narandu, znate li ta moe da se desi? Vi uopte ne Ijutite narandu,
jer niste prisutni, a kada je budete jeli neete toliko uivati u
njoj, jer ete biti na nekom drugom mestu. Jedan mudri stari amdija
prevozio je hodoasnike na sveto mesto. Kada gaje neko od njih
upitao: Jesi li bio na tom svetom mestu?" amdija je odgovorio: Ne,
nisam, jer jo nisam otkrio ta sve ova reka moe da mi ponudi. U ovoj
reci pronalazim mudrost, nalazim mir, nalazim Boga". Za razliku od
njega, hodoasnici se uopte nisu interesovali za reku, njihove misli
bile su zaokupljene svetim mes-tom, nisu ni mogli da vide reku.
Moda je ovo pria o naem ivotu. To je kao kad uzme oljicu kafe da bi
je popio, ali je u stvari ne podie, jer nisi tu, i nikada je ne
popije, jer nisi tu, i sve tako. Zaista tragedija. Gubimo sopstveni
ivot! Kako da vam se ukae pomo? Po jednoj legendi, Buda je preao
itavu zemlju u potrazi sa pros-vetljenjem; posetio je kljune
mudrace svog vremena, praktikovao je sve mogue duhovne discipline,
ali nije dostigao prosvetljenje. Na kraju je odustao. Oajan, seo je
pod smokvu i prosvetlio se. Godinama kasnije, uenici su ga pitali:
Uitelju, reci nam
-
38 Antom" De Melo tajnu prosvetljenja. Kako si doao do njega?"
Ali tajne i tehnike nisu postojale. Buda je to pokuao da im
objasni. Ali uenici su hteli da saznaju tehniku, kako se to
ostvaruje u praksi. Onda je Buda - zamiljam ga kako namiguje -
rekao: ,,U redu, otkriu vam tehniku. Kada udiete, budite svesni
injenice da udiete. A kad izdiete, budite svesni injenice da
izdiete." Zanimljivo, zar ne? Ne izgleda ba kao neki duhovni savet.
Znate li ta je bila njegova namera? eleo je da uenici urone u
sadanjost, da postanu svesni onoga to se deava sada i ovde! On je
znao, u svojoj prosvetljenosti, da Bog nije sutra, daje Bog sada.
ivot nije sutra, ivot je sada. Ljubav nije sutra, ljubav je sada.
Prosvetljenje je sada. Ako ivite za to sada", biete prosvetljeni.
Zaista. Ovo je veoma slino onoj vebi kojom se postie duevni mir,
zar ne? inite stvari jednu po jednu i u sebi formuliite recima ono
to inite." Izuzetno korisna veba za iskorak u sadanjost, da bi se
ivelo sada, da bi se iveo ivot, va ivot. To je druga stvar koja vam
je potrebna da biste konano poeli da ivite, da biste bili ono to
jeste, da biste postojali sada. Preimo na treu stvar: biti ovde. To
znai da izaemo iz sopstvenog uma i vratimo se sopstvenim ulima. Ili
da bukvalno izaemo iz sfere apstraktnog i prepustimo se neposrednom
iskustvu. Ispriau vam priu o amerikom vojniku tokom korejskog rata.
Na Dan Zahvalnosti, najvei ameriki praznik, osetio je neizmernu
nostalgiju za kuom. Jedan brani par, koji je dugo iveo u Americi,
pozvao ga je na ruak. Na svoju veliku radost i iznena-
-
Novi dan 39 enje, video je da su ispekli urku, njegovo omiljeno
jelo. Ruak je poeo: dok se obilno sluilo, upustio se u iv razgovor
sa ukuanima. Kada se razgovor zavrio, njegov tanjir je bio prazan.
Vojnik je postao svestan da u stvari kao da nije ni jeo, jer se
uopte nije seao ukusa peenja. To je ono to zovem ulaenje u ovde.
Jelovnik se ne jede Argumenti su izuzetni, kao i ideje. Ali oni
nisu ivot! Neobino su pogodni da nas vode kroz ivot. Ali nisu ivot.
Apstrakcija nije ivot. ivot je u iskustvu. To je kao da itate neki
udesan jelovnik. Moe vam posluiti kao neka vrsta vodia, ali on nije
jelo. Ako sve vreme ovog sveta posvetite jelovniku, nikad nita
neete pojesti. Moe se desiti i neto gore od toga. Ima ljudi koji
jedu jelovnike. ive od ideja i tako gube sopstveni ivot, ne ive ga.
ta uiniti da bi vam se pomoglo? Krinamurti nas upozorava: Onog dana
kada dete nauimo nazivu neke ptice, dete vie ne vidi pticu". Dete
gleda ovu paperjastu i ivu pojavu, tajanstvenu i potpuno udesnu, a
mi mu kaemo: To je roda". Sada dete ima ideju: roda. Kasnije, svaki
put kad vidi rodu, rei e: Ma znam, to je roda". Isto vai,
pretpostavimo, za ideju Amerikanca. Kad god vidim neku osobu koja
dolazi iz Amerike, reu u: To je Amerikanac". Meutim, moda neu
zapaziti onu neponovljivost i jedinstvenost te linosti. Kada vam se
dogodilo da ugledate neko dete koje je potpuno zadivljeno dok gleda
neto tako tajan-
-
40 Antoni De Melo stveno, ivo, skakutavo i apsolutno udesno, kao
to je, recimo, vrabac? Shvatate li? Re, pojam prevazi-lazi svako
razumevanje, Re, pojam, mogu biti prepreka koja nam ne dozvoljava
da vidimo konkretnu pticu. Termin Amerikanac" moe se ukazati kao
prepreka koja nam ne dozvoljava da realno sagledamo oveka koji je
pred nama. Re i sama ideja Bog mogu biti prepreka na putu ka vienju
Boga. Kako da pomognete sebi u takvoj situaciji? To moete uiniti
odmah. Oslunite sve zvuke koji dopiru do vas. Moete li uti sve te
zvuke? Visoke, niske, zvuk glasova? Znate li ta se dogaa kad to
radite? Vraate se svojim ulima: to je iskustvo. Ovde nema nikakve
apstrakcije, nikakvih pojmova. Gledate ono to gledate, sluate ono
to sluate, dodirujete ono to dodirujete, itd. Jednom mudracu kome
je podareno prosvetlje-nje, uenici su postavili sledee pitanje:
Uitelju, ta je tvoje prosvetljenje izazvalo u tebi? ta si time
dobio?" Mudrac je odgovorio: Dobro, rei u vam ta sam dobio: kada
jedem, jedem; kada gledam, gledam; kada sluam, sluam. To je ono to
sam dobio!" Uenici su protestovali: Ali svi to rade!" A on je,
smejui se, odgovorio: Svi to rade? Onda bi svi bili prosvetljeni!"
Odgovor je da niko to ne radi, gotovo niko nije prisutan, nije ovde
i sada, gotovo niko ne ivi. Biti iv znai biti ono to jesi, biti iv
znai biti sada, biti iv znai biti ovde. Posmatrajte sebe. U onoj
meri u kojoj budete posmatrali sebe, ne samo mentalno, ve kao
nepristrasan, odvojeni posmatra, u istoj meri ete odbaciti svoje
mehaniko ponaanje, odbaciete sve ono to vas ini obinom mario-
-
Novi dan 41 netom i postaete boji uenici. Ne moete to postati
ako ste marionete. Ako ste samo deset posto ivi, biete samo tih
deset posto uenici. Shvatate li? Okusite stvarnost, vratite se
svojim ulima. To e vam pomoi da ivite svoju sadanjost. Pomoi e vam
da ivite sopstvena iskustva. U ovom sada" susreemo Boga. Zar je to
molitva? Zar je molitva moda razgovor sa Bogom? Naravno, moliti se
znai razgovarati sa Bogom. Ali zamislite neku majku koja je
bolesna, lei u postelji: njena ki isti itavu kuu, priprema obroke,
stara se o bati. Ona ne razgovara sa svojom majkom, ali koliko joj
govori! Stupite konano u ivot i shvatiete mnoge Isusove reci... jer
On nas ne zove samo novoj religiji, On nas zove ivotu. S loboda
Jednog japanskog vojskovou zarobili su neprijatelji i bacili ga u
tamnicu. Znao je da e ga sledeeg dana muiti. Nije mogao da zaspi;
koraao je gore--dole elijom, mislei o smrti. Najednom, doao je do
sledeeg zakljuka: Kada e me muiti? Sutra. Ali sutra nije stvarno:
to je ono to su mi govorili uitelji ena!" Kada je to shvatio,
umirio se i ubrzo zaspao. Kada je shvatio da je to sada" jedino to
je realno, konano je zaspao. Bio je u tamnici, ali je postao
slobodan ovek. Neprijatelji nae slobode nisu napolju, ve su u nama.
U nama su lanci koji nas
-
42 Antoni De Melo dre okovanim. Govoriu o ovim lancima, jednom
po jednom, jer ih je mnogo. Prvi lanac koji nas spreava da budemo
slobodni su runa iskustva iz prolosti, neto to je sasvim lako
shvatiti. Onaj ko je izgubio majku u, recimo, osmoj godini, toliko
je traumatizovan ovim iskustvom da ne moe vie ni u koga da se uzda.
ena koja je kao mala trpela seksualno nasilje, boji se svih
mukaraca. ovek koji je nepravedno optuen i udaljen s posla, ostaje
zatrovan gnevom itavog ivota. Prvo to nas dri okovanim i onemoguava
nam da budemo ivi i slobodni, kao to sam ve rekao, su negativna
iskustva iz prolosti. Kako raskinuti ove lance, kako postati opet
slobodan? Postoji vrlo jed-nostavna veba koja nam moe pomoi. Da
bismo ostvarili eljeni rezultat, potrebni su nam sledei rekviziti:
vera i zahvalnost. Ako postanete svesni da ste pod uticajem nekog
negativnog iskustva iz prolosti, vratite se tom iskustvu, u nekom
asu kada ste smireni i spokojni. Ako niste u stanju, razgovarajte s
Bogom i smirite se. Zamislite da ste pred Bogom i da mu kaete:
Gospode, teko je, ali verujem i od srca prihvatam da je to bila
tvoja volja i da se sve to desilo za moje dobro. ak i ako to dobro
moda i ne vidim, ipak znam da ono postoji za mene". Uinite to neno,
bez gorine, bez primoravanja sebe. Ako osetite da se u vama javlja
snaan otpor, odustanite, pokua-ete nekog drugog dana. Ali veoma je
vano, kada jednom ponete s ovom vebom, da se potrudite da je
zavrite. Moe se desiti da vas zahvati gnev. U redu, naljutite se.
ak se i na taj nain molite. Gospod e biti zadovoljan vaim potenjem
i iskrenou. Nas-
-
Novi dan 43 tavite zatim nekog drugog dana. Ova veba iziskuje
dosta vremena, jer se sloboda ne osvaja preko noi. Kada osetite
srcem i kaete da zaista verujete kako je sve za vae dobro, tada
moete i da zahvalite Bogu. Kada ste u stanju da zahvalite za sve to
ste postigli i dobro koje iz toga proistie, osetiete se slobodnim,
raskinuete jedan od mnogih lanaca kojima ste okovani. Lanac
prolosti Drugi lanac kojim ste okovani iznutra su pozitivna
iskustva iz prolosti. Da, dobro ste proitali. Tako je lepo vraati
se na njih u secanju i hraniti se njima. Ali u tome se krije
opasnost: moete postati rtva bolesti koju nazivamo hronina
nostalgija. Znate li ta se tada dogaa? Prestajete da ivite!
Naputate sadanjost. Ne samo to, veoma je verovatno da ete i unititi
sadanjost. Pretpostavimo da ste doiveli neko lepo iskus- tvo s
nekom dragom osobom. Na primer, zajedno ste gledali izuzetan
zalazak sunca. Drugi put ste izali zajedno na veeru. I tako,
uzimate lepo iskustvo iz prolosti (recimo taj zalazak), zatvarate
ga u zlatni kavez i nosite ga sa sobom, dokle god ste sa tom
osobom; jednog dana tajno otvarate svoj zlatni kavez, pogledate
unutra i kaete: Nije vie tako lepo kao nekad!" Shvatate li ta
inite? S jednim iskustvom iz prolosti unitavate sadanjost.
Postajete manje slobodni, manje ivi. Vae iskustvo vas sputava u
lance!
-
44 Antom De Melo Kako se osloboditi? Postoji jedan metod koji
moe biti veoma bolan. Izneti novi ivot na svetlost dana moe duboko
da povredi. Ali, ako ste spremni na to, razmislite o osobama koje
ste nekad voleli i koje sada nisu vie sa vama, jer su se udaljile
ili su mrtve. Razgovarajte sa svakom od njih, recite im: Ima sree
to si ula (uao) u moj ivot! Zahvalan sam ti! Uvek u te voleti! A
sad moram da odem. Zbogom! Ako se veem za tebe, neu nauiti da volim
sadanjost, niti u nauiti da volim osobe sa kojima sam sada.
Zbogom!" Sve ovo moe biti veoma bolno. Prisetite se zatim nekih
pozitivnih iskustava iz prolosti; mislite o njima kao da su ivi
ljudi i recite im: Bilo je zaista divno s tobom, oseam veliku
zahvalnost! Ali sada zbogom!" To zaista moe da zaboli. Postoji jo
jedna veba koju neki mogu doiveti kao jo teu i bolniju. Mislite na
neke vae kvalitete iz prolosti, neto to vas je inilo ponosnim, kao
to su, recimo, vaa mladost, snaga, lepota. Obratite im se kao da su
ivi ljudi. Moda zvui infantilno, ali ne plaite se da budete kao
deca. Moete otkriti potpuno neoekivane stvari! Razgovarajte s njima
i recite im: Velianstveno je bilo imati vas! Oseam ogromnu
zahvalnost zbog toga! Ali sada moram da odem. Zbogom!" Mnogi stari
ljudi nikad nisu iveli, i nikad nisu iskusili svu nenost, dubinu i
bogatstvo koje sobom nosi starost, samo zato to u duhu nisu
ostavili iza sebe mladost, snagu, vitalnost. Ono najbolje tek
dolazi. Kraj ivota je tek poetak." Najbolje tek dolazi. Mnogi gube
najbolji period svog ivota, posled-nje godine, samo zato to su
previe obuzeti onim to je prolo, okovani lepim iskustvima iz
prolosti.
-
Novi dan 45 Eto dva lanca koji nam onemoguavaju da budemo sreni.
Ranjena ptica ne moe da leti, ali ne moe ni vrabac koji se zakai za
granu. Prestanite da se kaite za prolost! Ponavljajte ovu indijsku
izreku: Voda postaje ista tako to tee dalje, ovek tako to ide
napred". Drugi nevidljivi lanci Na redu je trei lanac. Strepnja i
strah od budunosti. Seate li se prie o japanskom vojskovoi? Hrist
govori o identinom unutranjem stavu, poetskim recima: Pogledajte
ptice na nebu, pogledajte ito u polju. Oni ne brinu. Za njih
strepnja ne postoji." Kako je teko to ostvariti! ak se i Isus
zbunio pred smru. Osetio je potitenost, doiveo snaan oseaj
strepnje. Ako elimo da raskinemo lanac strepnje, moramo uiniti ono
to je radio Isus - da se suoimo sa strahom i razgovaramo s njim kao
da je ivi ovek. Svojevoljno, bez prisile, jer je strah unutra, u
nama, kamufliran u opreznost, preven-tivnost. Recite strahu:
Shvatam zato si ovde. Ali ja verujem u Boga". Ako u svom srcu
utvrdite da to moete uiniti, zahvalite se unapred na ishodu, jer e
vam to biti od velike pomoi. Zahvalite Bogu za sve ono to moe da
vam se dogodi. Jo jedan unutranji lanac koji nas ini robovima
povezan je sa budunou: ambicija. Nema niega loeg u ambicioznosti,
to ak moe biti velianstveno. Ali uasno je pasti u ropstvo ambicije!
Osobe opsednute ambicijom, koja upravlja svim njihovim postupcima,
u sutini uopte ne ive! Objanjenje
-
46 Antoni De Melo nije potrebno. Svi mi znamo takve osobe. Sta
da uinite ako ste rtva ambicije? Stanite pred Boga, s po-verenjem
da je budunost u njegovim rukama. Recite mu: Gospode, verujem da
upravlja mojom budunou, uiniu sve to je u mojoj moi da ostvarim
svoje snove, ali rezultat preputam tebi". Zatim se zahvalite na
ishodu vaeg unutranjeg stava. Osvo-jiete mir i slobodu. Sledei
lanac je vezivanje za sadanje stvari. Ljudsko srce je veliki
magnet, to ne treba ni govoriti, jer smo svi mi to iskusili. elimo
da posedujemo stvari ili osobe, i da se nikad od njih ne odvojimo.
Postajemo zavisni i gubimo svoju slobodu. Istovremeno, esto ni
drugima ne dozvoljavamo da budu slobodni, krademo njihovu slobodu,
zabranjujemo je. Predlaem vam jednu vebu da biste oslobodili svoje
srce od ove vrste zavisnosti. Mislite na neku osobu za koju ste
duboko vezani, toliko vezani da ne moete bez nje. Razgovarajte u
mislima sa tom osobom, zamislite je kako sedi pred vama;
razgovarajte s njom. Obratite joj se spontano, od srca. Recite toj
osobi koliko vam ona znai i zatim dodajte sledeu formulaciju, koja
vam se u poetku moe uiniti bolna. Ali, kao to sam vam rekao, ne
smete primoravati sebe. Ako je previe bolno, prekinite vebu da
biste nastavili drugi put, kada budete sposobni za to. Recite toj
osobi: Ti mi neizmerno znai, mnogo te volim, mnogo mi je stalo do
tebe, ali ti nisi moj ivot! Preda mnom je ivot, moram ostvariti
svoju sudbinu, razliitu od tvoje". To su moda okrutne reci, ali
ivot i nije uvek lak. Razmislite jo o mestima, aktivnostima, o
stvarima koje su veoma dragocene za vas, od kojih vam
-
Novi dan 47 je teko da se odvojite, uputite im otprilike ove
reci: Koliko mi znai! Ali ti nisi moj ivot; preda mnom je ivot,
moja sudbina, razliita od tvoje". Recite isto stvarima s kojima ste
najintimnije povezani, neemu to je takorei deo vaeg bia, vaeg
postojanja, kao to su va ugled, zdravlje i slino. Recite to i
sopstvenom ivotu koga e jednog dana progutati smrt: Koliko si mi
dragocen i koliko te volim, ali ti nisi moj ivot. Preda mnom je
ivot koji treba da ivim i sudbina koju treba da ispunim, razliiti
od tebe". Postoji nada da ete, ako hrabro ponavljate ove reci,
ostvariti duhovnu slobodu. Najvea tiranija Postoji jo jedan lanac
na koji u vam skrenuti panju. Govorili smo o negativnim i
pozitivnim iskustvima iz prolosti, o strahu od budunosti, o
ambiciji, o vezivanju i zavisnosti od sadanjosti. Sada je na redu
ono to smatram najjaim lancem, koji je najtee raskinuti. Ali latimo
se jedne vebe. Moda jo niste u stanju da je izvedete, moda vam je
potrebno jo vremena i duevnog mira da biste uspeli. Veba se sastoji
u tome da sebi postavite sledee pitanje: ta je postojalo pre sto
godina ovde gde ja sedim?" Upot-rebite svoju matu! Zatim jo dalji
skok unazad: ta je postojalo pre tri hiljade godina ovde gde ja
sedim?" Dakle, hiljadu godina pre pojave Isusa Hris-ta, to je
relativno skoranji vremenski period, jer naunici tvrde da ivot na
ovoj planeti postoji ve mi-lionima godina. A za hiljadu godina, ta
e posto-
-
48 Antom De Melo jati ovde gde ja sedim?" Pustinja moda? uma?
Neka druga civilizacija?" U jednu stvar moete biti sigurni: ako
bude nekih ljudi, nee govoriti vaim jezikom, nee imati vae navike,
pripadae drugoj civilizaciji. Nijedan jezik nije preiveo kao ivi
jezik tri hiljade godina. Pokuajte da to zamislite: kako dolazite
na zemlju nakon tri hiljade godina i traite ba ovo mesto, neki trag
koji bi vam pokazao da ste nekad bili tu. Znate li ta e se
dogoditi? U vama e se javiti oseanje beskonanosti. Neka vrsta
osloboenosti. Slobode od ega? Od iluzije koju u vama stvara lano
uverenje da neto znaite. Osim u Bojim oima, mi zaista ne znaimo
mnogo. Mislite na neku od onih ptica o kojima Isus govori, mislite
na cvee u polju, na zrnca peska, na kapljice vode, na jednu kinu
kap. Mislite na same sebe. Na to koliko smo beznaajni. Ako uspeno
izvedete ovu vebu, oslobodiete se najvee tiranije, tiranije
sopstvenog ja". Doi-veete olakanje, veliku slobodu. Niko nije tako
slobodan i iv kao onaj koji je prihvatio smrt, koji je prihvatio
sopstvenu beznaajnost. Ova veba daruje vam perspektivu i irinu.
Ali, za nju je potrebno i vremena. Tajanstvena veba Preporuiu vam
jo jednu vebu, tajanstvenu vebu, jer ne pokazuje odmah svoju
povezanost sa slobodom. Sastoji se u sledeem: stupite u dodir sa
oseajima svoga tela. Osetite kako odea dodiruje vaa ramena, kako
naslon stolice podupire vaa le-
-
Novi dan 49 da, osetite svoje ruke kako se odmaraju, opruene...
Nakon nekoliko trenutaka, postanite svesni injenice da posmatrate
ove senzacije. I recite: Ovo to ose-am nisam ja, ovo telo nisam
ja". Posmatrajte zatim misli koje se javljaju u vama. Nakon kraeg
vremena, obratite panju na injenicu da posmatrate svoje misli i
recite: Ovo to mislim nisam ja, moje misli nisu ja". Obratite zatim
panju na svoje emocije ili se prisetite nekih emocija iz bliske
prolosti. Neiz-vesnosti, depresije, oseanja krivice, ushienja, bilo
koje emocije. Nakon nekog vremena, obratite panju na injenicu da
posmatrate svoje emocije, i recite: Ja nisam ova emocija, moje
emocije nisu ja". Ako ste napeti, nemojte se poistovetiti sa svojom
napetou. Ako ste depresivni, nemojte se poistovetiti sa svojom
depresijom. Ja nisam ova depresija." Pred nama je jedna od velikih
vebi koju nam nudi Istok. Njeni rezultati ne mogu se odmah uoiti,
ali ona izaziva, neopozive efekte. I raskida najdublji lanac, lanac
iluzije i tiranije sopstvenog ja". Ostanite nekoliko minuta u tiini
i izvedite neke od vebi koje sam vam predloio i koje su vam se
dopale. Prikazao sam dve vebe na duge staze: onu ,,pre tri hiljade
godina" i za tri hiljade godina"; dok je druga: ja nisam ova
emocija, ove misli nisu ja, itd." Predloio sam i druge vebe da se
suprotstavimo robovanju, da se oslobodimo lanaca, da izazove-mo
trenutno osloboenje. Na kraju ovog predavanja ispriau vam priu o
slobodnoj osobi. Jedna devojka u malom ribarskom mestu ostala je
trudna. Roditelji su je tukli sve dok nije priznala ko je otac: Bio
je to uitelj ena koji
-
50 Antom De Melo
-
ivi u hramu izvan sela". Svi metani su to saznali. Kad se dete
rodilo, poli su do hrama i ostavili dete pred noge uitelja ena.
Licemeru!" rekli su mu. Ovo dete je tvoje! Ti brini o njemu!"
Uitelj ena je samo rekao: Dobro, dobro" i zatim predao dete jednoj
eni u selu da ga odgaja, preuzevi trokove na sebe. Nakon ovog
dogaaja, uitelj je izgubio sav ugled, uenici su ga napustili, niko
vie nije odlazio da trai savet od njega. Nakon nekoliko meseci,
kada je devojka videla sve ovo, nije izdrala i konano je rekla da
otac deteta nije uitelj, ve jedan mladi iz susedstva. Kada je selo
doznalo pravu istinu, svi su otili do hrama i bacili se pred noge
uitelja ena. Traili su od njega oprotaj i molili ga da im vrati
dete. Uitelj je samo rekao: Dobro, dobro" i predao im dete. Eto
slobodnog oveka. oveka sposobnog da pati, koji je dostigao irinu o
kojoj sam vam govorio. elim i vama i sebi, kao rezultat naih
slabanih napora, da nam Bog pokloni ovaj dar! Ljubav Do sada sam
vam govorio o miru, radosti, tiini, ivotu i slobodi. Sada u vam
govoriti o ljubavi. Re je o najteoj temi, jer je, u svojoj
beskrajnosti i tajanstvenosti, ljubav neizreciva kao Bog. Tu i
tamo, doivljavamo poneki ljubavni zanos i to tek nejasno shvatamd.
Ne verujem da iko. stvarno razume ovu tajanstvenu pojavu. S vama
bih hteo da razmislim o dva aspekta ljubavi: ljubavi kao kreaciji i
ljubavi kao poistoveivanju.
-
Novi dan 51 Poeu da govorim o ljubavi kao kreaciji tako to u vam
ispriati jednu izuzetnu priu amerikih Indijanaca, moju omiljenu
priu. Jedan indijanski ratnik popeo se na vrh planine, tamo naao
orlovsko gnezdo i u njemu jaje. Doneo je jaje u selo i stavio ga
pod koko. I tako, zajedno s piliima, izlegao se orli, i odrastao s
njima. Nauio je da kokodae, da eprka po zemlji traei bube i crve,
ograniavao se da se popne na poneku niu granu, sve kao i kokoi.
Jednog dana, ve star, orao je ugledao neto udesno na nebu. Gore, u
beskrajnom plavetnilu, video je velianstvenu pticu, kako leti bez
ikakvog napora. Kada je upitao jednu koko staje to, ona mu je
odgovorila: To je zlatni orao, kralj neba. Ali ne razmiljaj o tome.
Ti i ja smo ovde, na zemlji". Orao je vratio pogled ka tlu i tako
je na kraju i umro, ubeen da je koko. Jer, tako su se svi i
ophodili prema njemu; kako se rodio, tako je i iveo i na kraju
umro. Znate li ta znai ljubav kao kreacija? Gledati orla i postati
svesni ko ste, jer moete rairiti krila i poleteti kao zlatni orao.
Jedan uveni ameriki psiholog sproveo je eksperiment vredan da se
pomene. Znate li ta je uradio? Pred kraj kolske godine podvrgnuo je
sve uenike jedne kole testu inteligencije. Odabrao je zatim desetak
imena i rekao svakom od njihovih profesora: Ovi uenici su
natproseno obdareni. Videete da e svi oni biti najbolji uenici u
sledeoj kolskoj godini. Vi samo morate da obeate kako nikome neete
govoriti o tome, jer se to moe negativno odraziti na njih". I
profesori su obeali. Meutim, niko od tih uenika nije bio posebno
obdaren, i u tome je i
-
52 Antoni De Melo bila poenta ovog opita. Nakon godinu dana,
psiholog je ponovo doao u istu kolu i staje otkrio? Svim
natprosenim" uenicima koeficijent inteligencije poveao se najmanje
deset posto. Nekima od njih i vie. Psiholog je porazgovarao sa
profesorima i upitao ih: Kako vam se ine ovi uenici?" a ovi su
odgovarali u superlativima, opisujui ih kao inteligentne, dinamine,
ive, interesantne, itd. ta bi bilo sa ovim uenicima da ih profesori
nisu tretirali kao natproseno obdarene? Dakle, profesori su razvili
u ovim uenicima sve njihove potencijale. Psiholozi su sproveli ovaj
opit u drugim kolama, pa ak i sa ivotinjama, uvek sa uspehom. Na
primer, govorili su studentima psihologije koji su izvodili
eksperimente sa mievima: Evo vam jedna nova vrsta mia, koji mnogo
bolje reaguje". I mievi su stvarno bolje reagovali, iako su
pripadali istoj vrsti. Zakljuak je bio da se to dogodilo zato to su
ih studenti tretirali s posebnom panjom. Njihova oekivanja su bila
vea i mievi su uzvraali na takva oekivanja, koja su, na ovaj ili
onaj nain, prenoena ivotinjama. Kad sam prvi put uo za ovaj opit,
setio sam se jednog velikog amerikog oveka, Oca Flenegana, oveka
koji je uao u legendu. On je u poetku osnovao dom za naputenu decu,
a zatim i za maloletne delikvente. Kada policija nije vie znala ta
da pre-duzme, slala ih je njemu. Tako sam uo i sledeu priu. Jedan
osmogodinji deak ubio je oca i majku. Moete li zamisliti kroz ta je
sve proao pre toga, da bi u tako nenom dobu bio izvrilac
najuasnijeg zloina? Ali tu nije bio kraj. Hapen je vie puta
-
JVovt dan 53 zbog pokuaja pljake. Policija nije znala ta da
uradi s njim, jer po zakonu nije mogao biti smeten u pop-ravni dom.
Na kraju su pitali Oca Flenegana hoe li da ga primi. Naravno!
Poaljite ga!" odgovorio je. Nakon desetak godina, deak je napisao
svoju priu. Seam se tog dana kada sam putovao u pratnji policajca i
mislio: alju me kod nekog svetenika. Ako mi jo kae da me voli, ubiu
ga." A ve je bio ubica! ta se dogodilo? Kada je zakucao na vrata,
Otac Fle-negan je rekao: Napred!" Uao je i onda ga je Otac pitao:
Kako se zove?" Dejv", odgovorio je, a Otac je rekao: Dejv!
Dobrodoao u ovu kuu. ekali smo te! Sada, kad si tu, procunjaj malo
naokolo, tek da upozna mesto. Zna li da svi ovde rade za hranu i
smetaj? Pokazae ti. Moda e otkriti neki posao koji ti odgovara. Ali
za sad odmaraj. Razgledaj malo, saberi utiske. Sad moe da ide.
Vidimo se kasnije". Deak je ispriao da se njegov ivot od tog
trenutka promenio. Znate li zato? Prvi put sam video oveka koji se
nije razbacivao recima, nije govorio da me voli, ve: Ti si dobar,
nisi rav, ti si dobar!'" I postao je dobar. Kao to kau psiholozi,
naa je tenja da budemo ono to oseamo da jesmo. Moete li zamisliti
neto uzvienije? Vidimo dobrotu u nekome, to mu pokaemo, i njegov
ivot se menja, on biva preporoen. Onaj koji voli stvara ljubav."
Vidimo lepotu, i u tom trenutku inimo da ona izroni na povrinu. Oca
Flenegana su esto pitali u emu je tajna njegovog uspeha. Nikad nije
odgovarao na takvo pitanje, jer je polazio od principa: Ravo dete
ne postoji". On je video dobrotu, inio je da se ona pojavi kod
svakog ko bi doao kod njega. Stvarao je dobrotu.
-
54 Antom De Melo To je ono na ta mislim kada govorim o ljubavi.
Da li biste voleli da vidite stvari kao Otac Flenegan? Siguran sam
da bi svima prijalo da budu kao on, jer svi elimo da volimo. kola
ljubavi Ako elite da razvijete ovaj nain opaanja, potrebno je da
pohaate kolu ljubavi. Potrebno je da uradite vebe koje nisu
preterano teke, ali nisu ba ni lake. Koje? Ponite od sledeeg.
Mislite na nekog koga duboko volite. Zamislite da sedi ispred vas,
govorite s tom osobom, od sveg srca. Recite joj koliko vam znai
sama injenica da je ona ula u va ivot. Dok ovo inite, postanite
svesni onoga to oseate. Kada osetite svo ushienje i toplinu koje
donosi ova veba, preite na sledeu. Mislite sada o nekoj osobi koja
vam je odbojna. Stanite u mislima pred nju. Dok je gledate,
pokuajte da se setite neeg dobrog. Uinite mali napor da vidite
dobrotu. Ako vam to ne ide, moete da zamislite kako pored vas stoji
Isus i gleda istu osobu. On bi trebalo da bude ekspert umetnosti
gledanja, umetnosti ljubavi. ta vidite? Koliko dobrote, koliko
lepote moete otkriti u konkretnoj osobi? Kad bi se Isus vratio na
zemlju, ta mislite da bi prvo primetio kod ljudi? Beskrajnu
dobrotu, poverenje, iskrenost iste ljubavi. U oveanstvu postoje
okeani dobrote meu ljudskim biima. On bi to odmah primetio, jer
dobar o-vek vidi dobrotu na svakom koraku. Rava osoba vidi zlo, jer
tei da vidi samu sebe u drugima, zar ne? Svoj
-
Novi dan 55 odraz, kao u ogledalu. Zamislite da Isus gleda u
vas. ta e videti? Preimo na treu vebu, moda i najteu. Ali ako
istinski elite da volite, morate proi kroz nju. Zamislite Isusa ba
tu, ispred sebe. On vam govori o svoj dobroti, svoj lepoti i svim
vrlinama koje vidi u vama. Ako ste kao i veina ljudi, moda ete
poeti da optuujete sebe za raznorazne mane i grehove, i Isus e to
prihvatiti. Jer, za Isusa nijedna promena u oveku nije roman. Kada
je video zlo, nazvao ga je po imenu i osudio ga. Ali nikada nije
osudio gre-nika, iako je osudio sam greh. Setite se kako je gledao
na prostitutku u jevanelju, na lopova, pa ak i na fariseje i ljude
koji su ga raspeli. Evo ga, stoji pred vama! I vi optuujete sebe za
sve mogue grehe a on to prihvata, dozvoljava da imate sve te mane.
Ali on razume, on to prihvata. Te mane nisu u sukobu, ne kvare svo
dobro i lepotu koje On vidi u vama. To nije teko shvatiti. Mislite
o sebi. Mislite na nekog koga volite i ko vas voli. Ako ga paljivo
posmatrate, nai ete mane. Meutim, one ne umanjuju vau ljubav prema
toj osobi, i ne spreavaju vas da vidite svo dobro u njoj. Zamislite
da Isus to ini. I otkrijte koje efekte to izaziva u vama.
Prihvatite ljubav Isusa i onih koji vas vole. Kada je Isus prvi put
sreo Simona Petra, kako se govori u jevanelju, video je u tom oveku
ono to niko nije video, i nazvao ga je stena, kamen. Tako se Simon
preobrazio. Zamislite, dakle, Isusa pred sobom. Kakvo e vam ime
dati? Pre nego to preemo na drugi vid ljubavi, ispri-au vam jednu
zapadnu bajku. Bajke uvek kriju veliku mudrost u sebi. Ovo je pria
o princezi i abi krastai.
-
56 Antoni De Melo Jednog dana prelepa princeza etala je umom i
naila na abu krastau. aba ju je veoma ljubazno pozdravila. Princeza
se u prvi mah uplaila da jedna krastaa moe da govori ljudskim
glasom. Onda joj je aba objasnila da uopte nije aba, ve princ koga
je vetica pretvorila u abu. Princeza, koja je imala mnogo dobro
srce, pitala je moe li nekako da pomogne. Moe", odgovorila je aba.
Ako se nae princeza koja e sa mnom provesti puna tri dana i tri
noi, arolija e nestati i ponovo u postati princ." Princeza je u toj
krastai ve videla princa. Ponela ju je u dvor. Svi su se zgraali,
govorei: Kakvu si to odvratnu abu donela?" a ona govorila: To nije
odvratna aba, to je princ!" I drala je krastau uz sebe dan i no, za
stolom ili na uzglavlju dok spava. Nakon tri dana i tri noi, kad se
probudila, videla je pored sebe divnog mladog princa, koji je
poljubio njenu ruku u znak zahvalnosti to je skinula maiju koja ga
je drala okovanog u telu abe. Ova bajka je pria o svakom od nas. Na
odreeni nain, svi smo mi pretvoreni u abe krastae, i ivot nam
prolazi u traenju nekoga ko e da skine tu aroliju i preporodi nas!
Da li je va Isus takav! Da li je va Bog takav! Da li sreete mnoge
osobe kakav je Otac Flenegan? Bog se ne moe upoznati. Meutim, kada
ga zamiljamo, dobar je bar kao najbolji meu nama. Mogu da se nadam
da va Bog ovako govori: Aneli, dunite u trube! Evo stie princ! Evo
stie i princeza!" Da li se tako ophodi prema vama? I pored toga to
vidi sve vae mane? Razmislimo, jer je tenja da se preobrazimo u bie
koje oboavamo.
-
Novi dan 57 Ljubav kao poistoveenost Razmislimo sada o ljubavi
kao poistoveenosti. U Indiji, mistici i pesnici esto su se pitali
ko je svetac. I formulisali su lepe odgovore: Svetac je kao rua".
Da li je mogue zamisliti ruu koja govori: Dau svoj miris samo
dobrima i onima koji ga ce-ne, a uskratiu ga ravima"? Ne! irenje
mirisa je sama priroda rue, sutina njenog bia. Svetac je kao
upaljena lampa u mranoj sobi." Moe li lampa svetleti samo dobrima,
a uskratiti svetlost ravima? Svetac je kao drvo koje daje svoju
senku i dobrima i loima. Drvo nudi svoju senku ak i onome koji ga
see. A ukoliko je re o miriljavoj biljci, ona ostavlja svoj miris
na samoj sekiri." Zar Hrist ne govori isto kada nam kae da budemo
milosrdni kao to je Otac na nebeski, koji alje kiu ravima i dobrima
pojednako? Koji ini da sunce sija i ispravnima i grenicima? Kako da
pronaemo tu vrstu ljubavi? Razumevanjem svega ili putem mistikog
iskustva? Da li ste ikad pomislili da ima na milijarde ljudi, a
samo jedan Hrist? Pavle tvrdi da svi inimo jedno telo. Kao to moje
telo i ja nismo dvoje, ve jedinstvena celina. Ja nisam moje telo,
ali nismo dvoje! A koliko volim svoje telo! Kada je neki deo ili
organ moga tela bolestan ili je pak zdrav, ja ga svejedno volim na
isti nain. To je razumevanje koje biva podareno samo nekolicini
srenih ljudi. U odnosu na ostale su razliiti, ali nisu odvojeni,
oni su jedno telo.
-
58 Antom De Melo Evo jedne indijske prie. Sedam luda nalo se u
jednom selu na velikoj proslavi. Kasno nou, vraali su se kui pijani
i jo lui. Poela je kia, pa su se sklonili pod jedno drvo. Ujutro,
probudili su jedni druge kuknjavom. Jedan prolaznik upitao ih je ta
se dogaa. Zaspali smo pod ovim drvetom i tokom noi smo izmeali ruke
i noge, tako da sad ne znamo staje ije!" Onda je prolaznik rekao:
Lako emo to resiti!" Otkinuo je trnovitu granu i ubo jednu nogu, a
njen vlasnik je rekao: Jao!" Dobro je", konsta-tovao je prolaznik.
Ova noga je tvoja!" I tako je nastavio, sve dok se lude nisu
razdvojile. Kada se neko povredi a ja uzviknem: Jao!" neto se
dogodilo. Poistovetio sam se s njim; ljubav postaje poistoveenost.
Moemo li neto uiniti da bismo zadobili takvu milost? Ne, to je dar.
Sve to moemo uiniti je da se pripremimo. Moda ne ve-rujete; meutim,
kad biste samo sluali i gledali, ili oseali i stupali u dodir sa
samim sobom, stigli biste do tiine i stvari bi vam se otkrile. Sve
to moemo da uinimo je da pripremimo teren. Ako radite ovu vebu koju
sam vam preporuio, biete pripremljeni da primite ovu milost. Jednog
dana - zaista se nadam - bie vam podarena. Svako ko praktikuje vebe
pomenute u ovoj knjizi doi e do dobrih rezultata, ali ljubav kao
poistoveenost samo Bog moe dati. Bog je Nepoznato, Bog je Tajna,
Bog je Ljubav. Zato, kada volite, vi postajete uesnici boanskog i
milosti. U ovom svetu tako naopake i podozrive svesti moete li
zamisliti bolju stazu koja vodi Bogu?
-
Novi dan 59 Molitva Postoje mnoge teme o kojima bih rado
govorio, ali postoji jedna povodom koje mi uvek postavljaju
pitanja. Kada doznaju da sam svetenik, pitaju me: Moete li mi pomoi
da se bolje molim?" Ja bih formulisao pitanje na ovaj nain: moemo
li se moliti bolje? Smatram da je neophodno ponovo sagledati smisao
molitve koju aljemo i ivimo, poevi od svega onog to nije molitva.
Sledea pria moe sve ovo da razjasni. Jedan mladi posetio je uvenog
sufi mudraca i rekao: Uitelju, moja vera u Boga tako je velika da
nisam ak ni vezao svoju kamilu napolju. Poverio sam Bogu da se
stara o njoj!" Mudrac je uzvratio: Izai i odmah vei svoju kamilu,
budalo! Zato optereivati Boga onim to i sam moe da uini?" Jasno,
zar ne? Veoma je vano zauzeti ovaj mentalni stav kada se govori o
molitvi. Boga ne treba uznemi-ravati radi onih stvari koje moete i
sami da uinite. Seam se prie o oveku koji je itavog ivota verno
sluio Bogu. Jednog dana mu se obratio ovim recima: Gospode, verno
sam ti sluio, oboavao te i potovao zakone. Bio sam dobar vernik,
ali sada sam ve star i potrebna mi je pomo. Pomozi mi da dobijem na
lutriji, da bih spokojno proiveo posled-nje dane." Molio se tako i
molio, mesec dana, dva meseca, godinu, dve godine i na kraju
zavapio: Gospode, uslii moje molbe! Uini neto!" A Bog mu je
uzvratio: Uini ti! Kupi bar loz!" Ova pria daje neku ideju ta
molitva nije. Ali ta je molitva? Evo jo jedne prie.
-
60 Antoni De Melo Jedan ovek otkrio je vetinu paljenja vatre.
Nakon ovog otkria otiao je na sever, kod planinskih plemena
ugroenih hladnoom i nauio ih kako da upale vatru. Pokazao im je
mnoge dobre strane ovog otkria: kako da se zagreju tokom zime, kako
da ku-vaju i peku hranu, kako da pomou vatre prave cigle i crep,
itd. Oni su sve to uili s puno entuzijazma. Kada su nauili,
pronalaza vatre otiao je na drugu stranu, ne davi im vremena ni da
mu zahvale. Velikim ljudima nije vano da li ih se iko sea ili im se
ukazuje zahvalnost. I tako je pronalaza stigao do drugih plemena
kojima je predao vetinu paljenja vatre. Postajao je sve slavniji.
Meutim, svetenici su se pobojali da njihov ugled ne opadne, pa su
resili da ga se otarase tako to su ga otrovali. Da se narod ne bi
uznemirio, pripremili su sliku ovog oveka, istakli je na glavni
oltar hrama i rekli ljudima da se poklone velikom pronalazau vatre.
Na oltar su okaili i sva orua potrebna da bi se vatra upalila, i
proglasili ih za relikvije. Vremenom su razradili i ritual i
liturgiju vezanu za oboavanje pronalazaa i njegovih alatki. Tako je
on oboavan decenijama i stoleima, ali vatre vie nije bilo. Gde je
molitva? U vatri! Gde je vatra? U molitvi! Ba tu. Ono to radite da
biste pronali vatru je molitva. Molite se nedeljama, mesecima,
godinama, ali ostajete bez vatre. Mnogo dobre volje, ali nigde
molitve. Zato me zazivate 'Gospode! Gospode!' a ne radite ono to
vam kaem? Doi ete i govoriti: 'Gospode, uinili smo uda u Tvoje
ime', a ja u vam rei: 'Ne znam vas, ne tiete me se.'" udno, Isus
je
-
r Novi dan
-
bio manje zainteresovan za Gospode! Gospode!" od nas. Vie ga je
zanimalo Zato ne radite ono to vam kaem?". Ali pripazite. Nemojte
misliti da su dobra dela automatski i molitva. Ako bih dao moje
telo da se spali i razdelio sve svoje blago ubogima, a nemao
ljubavi, sve bi bilo uzalud." Dela sama po sebi nemaju svoju
unutranju vrednost. Neka dobra dela zaista su takva, dok se druga
ine samo iz line koristi. Majster Ekart, najvei nemaki mistik,
rekao je: Manje brinite o tome ta treba da radite a vie mislite o
tome ta treba da budete. Bie ti sueno ne na osnovu onoga to ini, ve
onoga to jesi". Postojanje biva preobraeno: eto vatre! Unutranji
preobraaj Kako promeniti sopstveni ivot? ta treba da uinite? Nita!
Da bi se va ivot preobrazio, potrebno je da vidite. Da vidite neto
to e vas promeniti. Niko se ne menja radei na samom sebi. Vi umete
da popravite mnoge stvari i to je veliki dar. Meutim, kad se
trudite da popravite druge ljude, najverovatnije ete imati
problema. Nita ne treba da inite; potrebno je samo videti stvari na
nov nain. Promena i preobraaj dolaze uporedo s vienjem, novim
sagledavanjem sveta i vas samih. Metanoja, pokajanje, jer je
carstvo Boje ovde i sada! Pokajanje ne znai oplakivanje sopstvenih
grehova; pokajanje znai vienje svega na potpuno nov nain, znai
pro-menu ideja, preobraaj srca. To je ta promena o kojoj govorim.
Kada se to dogodi, promeniete se vi, ono to inite, itav va ivot. To
je vatra! ta vam je potreb-
-
62 Antoni De Melo no da biste videli stvari na potpuno nov nain?
Nije potrebna nikakva snaga, ne trai se da budemo korisni; tu ne
pomae vera u sebe, niti snaga volje. Potrebna je dobra volja da bi
se mislilo na ono to nije svakodnevno, na ta smo navikli, dobra
volja da bismo videli neto novo. A to je ono poslednje to ljudska
bia ele. Ljudi ne ele da vide bilo ta razliito od onog to su uvek
videli. Zato se Hrist suoio sa mnogim preprekama kada je obznanio
svoju Dobru vest. Ne samo zato to je bila dobra. Ljudima ne prija
da uju dobre stvari. Oni ele da pate, da se osete jadnim, samo da
ne bi znali. Nesvesno, ljudi ele da proizvode patnju. Ne dopada im
se dobra strana Dobre vesti. Ne dopada im se nova strana Dobre
vesti! Jeste li spremni da vidite stvari na drukiji nain? Ali
pazite: ne prihvatajte sve to vam kaem samo zato to vam ja to
govorim. Ne gutajte ono to ujete od mene. Volim Budinu izreku:
Monasi i uenici ne treba da usvajaju moje reci na osnovu potovanja
prema meni". Treba raditi kao zlatar: topiti zlato, meriti ga, ei.
Moramo ostati otvoreni, nezavisni u svom razmiljanju, uvek spremni
da pitamo. U suprotnom se tone u mentalne predrasude. Patite? Imate
probleme? Mrzite svoj ivot? Da li su vam prijala poslednja tri
sata, svaki trenutak poslednja tri sata? Ako je odgovor ne, ako je
odgovor da patite i nemirni ste, onda zaista imate problema. U vama
ima neeg to ne valja. Neeg veoma ozbiljnog. Spavate, mrtvi ste!
-
Novi dan 63 Prosvetljenje Moda mnogi od vas prvi put uju ovakve
stvari. Obino se ponavlja da je prirodno imati probleme, da je
ljudski patiti. U tom sluaju, bolje da vam objasnim ta je patnja!
Pre svega, uoimo sledeu razliku: vi moete imati bolove i patiti,
ili imati bolove i ne patiti. Jedan uenik pitao je uitelja ta za
njega znai prosvetljenje. Uitelj je odgovorio: Pre prosvetlje-nja,
esto sam oseao tugu; nakon prosvetljenja i dalje oseam tugu". Ali
tu postoji bitna razlika. Patiti znai prepustiti se da vas poraz
usisa u sebe. To je patnja. Dobro je to razjasniti odmah na poetku.
Patnja znai preputanje da nas preplave bol, malodunost, strepnja.
Dok se uite molitvi, i dalje ete biti preputeni malodunosti,
strahu. Oni su kao oblaci to prolaze nebom, i vi sebe poistoveujete
sa tim oblacima. Ali vi moete biti nebo, umesto to izjednaavate
sebe s oblacima. Oni e odlaziti i dolaziti kao i pre toga: Pre
prosvetljenja esto sam oseao tugu; nakon prosvetljenja i dalje
oseam tugu". Odakle, po vama, dolazi patnja? Po nekima iz samog
ivota. ivot je naporan, ivot je teak! Kinezi imaju divnu izreku:
,,U itavom svetu nema niega tako okrutnog kao to je priroda. Niko
to ne moe izbei. Ali katastrofe ne izaziva priroda, ve samo ljudsko
srce, gde se raa oseanje". ivot nije teak; vi ga inite takvim.
Jednom sam uo za afriko pleme koje ne poznaje nijedan nain
pogubljenja. Zato osuenicima
-
64 Antoni De Melo sledi kletva, zatim progonstvo iz plemena.
Nakon desetak dana osueni umiru. Rei ete moda: I to je ubistvo!
Ubija ih osuda na progonstvo!" Ne, ne. Znate li zato? Ako bi neko
od nas bio prognan, patio bi, ali ne bi umro. Njih je nain ivota u
progonstvu ubijao. uli ste moda za sluajeve mladih Japanaca koji se
ubijaju kad ne poloe ispit? Mi to ne bismo uradili. ta po vama tera
ove mlade ljude na samoubistvo? To to nisu poloili ispit? Ne, ve
njihova reakcija na injenicu da su pali. Kada poete na piknik i
padne kia, ta vas sneveseli? Kia? Ili vaa reakcija? Svest o ovoj
injenici moe zapanjiti osobe koje se ve decenijama mole a da nikad
nisu postale svesne toga. To je jedan od rizika molitve: moe vas
spreiti da stignete do vatre. A sada mislite na neto to vas
uznemirava ovih dana. Ili na neto to vas je brinulo pre nekoliko
dana. Razmislite! I pokuajte da shvatite da va nemir nije
prouzrokovan nekom situacijom iz spoljnog sveta, nekim dogaajem,
stanjem stvari, injenicom daje neko umro, da ste neto pogreili, da
vam se desio neki incident, da ste izgubili novac ili posao. Nita
od svega toga ne proizvodi vae neraspoloenje. Ono ima svoj razlog u
nainu na koji reagujemo na neki dogaaj, na neku osobu, na neki
predmet diskusije. Kad bi se neka druga osoba nala na naem mestu,
moda se uopte ne bi opirala svemu tome. Vi se, meutim, opirete.
Zato? Moramo uiniti neto za vas! Ali ne ukljuujui stvarnost u ovo,
mada bi velika veina ljudi dala svoju glavu samo da promene
stvarnost.
-
Novi dan 65 Promena glave Jedan svetenik poverio mi je kako
njegov prijatelj boluje od side. Istovremeno, deavalo se neto veoma
udno. Taj ovek je govorio: Poeo sam da ivim tek kada mi je lekar
saoptio da sam zaraen i da je smrt neizbena". Moda neete
poverovati, ali svetenik je dodao sledee: Upoznao sam oko trideset
osoba u istoj situaciji, i gotovo polovina njih rekla mi je neto
slino tome". Kako to da ljudi tako razliito reaguju na istu stvar?
To zavisi od strukture njihove linosti. Neko nije odrao re koju vam
je dao? Neko vas je odbio, ostavio? Ne. Niko vam nikada nije
nakodio u itavom vaem ivotu. Nikad vas nijedan dogaaj nije
poremetio. Uvek ste vi to uinili. U sutini, niste ba ni vi, jer to
niko ne bi uradio svojevoljno. Vaa uslovljenost, mentalni sklop vae
linosti izazvale su takve stvari, sam va duhovni pristup ivotu. To
je ono to treba da se promeni -vaa glava! Preimo na novu vebu.
Mislite na problem koji imate s nekim, o kome god da se radi. Moete
misliti da ta osoba ne zasluuje vae poverenje, da je dosadna,
lenja, sumanuta, vulgarna. Ako imate problema s drugima, pripremite
se na neto to vas moe iznenaditi: neto u vama ne valja. Prepreka
nije u odnosu sa drugima. Ako se vi promenite, sve e se promeniti.
Ako vam poe za rukom da se distancirate od samih sebe, ljudi oko
vas e se promeniti. Vi ne vidite ljude onakve kakvi stvarno jesu,
ve onakve kakvi ste vi! Ako me neko nervira i ljuti, neto u meni ne
valja. Moram se promeniti! Kako mogu nekome dati mo da izazove
-
66 Antom De Melo nervozu u meni? Kako dati nekome mo da odlui o
mom raspoloenju, da li u biti tuan ili radostan? Ako nekome
poklonimo takvu mo, ne moemo da se zatitimo od posledica onoga to
inimo. U prirodi ne postoje pohvale ni kazne, samo posledice."
Potrebno je samo odrasti i suoiti se s njima. Neophodna je i
hrabrost da ne dozvolimo da budemo upotrebljeni. Ljudi se boje da
kau ne, da odluno kau nekom da se pobrine o svom ivotu: ivi svoj
ivot i pusti mene da ivim svoj!" Tada je nemogue izbei posledice
toga to ste dozvolili da budete upotrebljeni. Naa srea nikada nije
posledic