U susret drugom Saboru na Povlenu koji }e biti odr`an predstoje}eg viken- da, u nedequ je u porti mana- stira Leli} organizovana promocija „Povlenski sta- ropis – kwiga prva” u izda- wu Kluba Ars Nova, a pod pokroviteqstvom Mini- starstva kulture i infor- misawa. Kwiga hronolo- {ki prati prvi sabor, od sa- me ideje za wegovo organi- zovawe, preko podataka o planini Povlen i crkvi, o slavi koja se obele`ava po- sledwih pet godina podno planine na Kne`evom poqu, izjavama doma}ina i u~esni- ka, naveden je i spisak izla- ga~a i firmi koje su imale svoje {tandove, a u kwizi su ispisane i zdravice izgovo- rene na pro{logodi{wem takmi~ewu zdravi~ara i sve to ilustrovano brojnim fo- tografijama. U prisustvu me{tana i sve{tenstva ma- nastira Leli}, o kwizi su govorili ~lan Gradskog ve- }a i predsednik organizaci- onog odbora Sabora na Po- vlenu Nikola Radoji~i}, dramaturg i glavni urednik kwige Branko Luki} i kwi- `evnik Radovan Beli Mar- kovi}, koji je tom prilikom istakao da je Povlen car va- qevskih planina. – Ne zato {to je najve}i, ve} zato {to kao zid zakri- vquje belo Vaqevo i ~itavu Kolubaru. Za spoznaju o Po- vlenu malo je jedan `ivot, ali nije malo ako se na godi- nu prika`e ne{to, kao {to je ove godine „Povlenski staropis” o prvom Saboru na Povlenu – istakao je Ra- dovan Beli Markovi}. Ova promocija bila je uvod u ovogodi{wi, drugi po redu Sabor na Povlenu, a kao i pro{le godine, centralni do- ga|aj je u subotu, kada }e sa po- ~etkom u 8.30 sati, podno Po- vlena, na Kne`evom poqu bi- ti odr`ana sveta liturgija povodom hramovne slave Pre- nosa mo{tiju svetog arhi|a- kona Stefana. Nakon toga, u 10 sati bi}e odr`ano nadmeta- we zdravi~ara, a kao novinu za ovogodi{wi sabor, organiza- tori najavquju i takmi~ewe za najboqeg igra~a narodnog ko- la koje je organizovano uz po- mo} KUD „\erdan” iz Vaqeva. – Pro{le godine smo u okviru Sabora organizova- li i mini sajam na kome su brojni izlaga~i predstavi- li proizvode karateristi~- ne za ovaj kraj, poput meda, ~varaka, lekovitog biqa i ~ajeva, kupinovog vina, ra- kije, a sa tom praksom nasta- vqamo i ove godine. Poseti- ocima }e se predstaviti i Zavod za za{titu prirode Srbije, Grad Vaqevo koji je od po~etka podr`avao Sa- bor, Turisti~ka organiza- cija Vaqeva i brojni indi- vidualni izlaga~i. Ovo je dobra prilika za promociju proizvoda i same planine, ali i prilika da me{tani ovog kraja imaju koristi od tih lepota kojima su okru`eni – naveo je Vla- da Dodovi} iz organizacio- nog odbora Sabora na Povlenu i podsetio da je pro{le godi- ne na saboru bilo oko hi- qadu poseti- laca, dok se za ovu godinu na- da i ve}oj po- seti. – Ove godi- ne se u orga- nizaciju ukqu~ila op- {tina Kosje- ri}, a za sle- de}u postoje najave i za Ba- jinu Ba{tu. Mali Povlen je najudaqenija ta~ka Vaqeva, to je grani~na ta~ka sa op- {tinom Kosjeri}, a sama ideja saborovawa, pored li- turgije, ukqu~uje i druge aspekte. To je mesto na kome se okupqaju qudi iz raznih krajeva, {to je od velikog zna~aja za daqu saradwu i budu}e projekte – istakao je Vlada Dodovi}. Sabora{ima }e u subotu biti deqeni primerci kwi- ge „Povlenski staropis”, pri ~emu }e se prikupqati dobrovoqni prilozi name- weni za gradwu novog kivo- ta za mo{ti vladike Niko- laja i ~esme kod manastira Leli}. Za nedequ je predvi- |en zavr{etak manifesta- cije kada }e biti uprili~en ru~ak za sabora{e, tradici- onalno spu{tawe saborske zastave, ali i akcija ~i{}e- wa planine. B. M. 8 8. avgust 2013. ISTO^NIK VERE CARSTVO BO@IJE OVDE I SADA „Blagosloveno Carstvo Oca i Sina i Svetoga Duha, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.” (Vozglas po~etka Svete Liturgije) Liturgija je Carstvo Bo`ije ovde i sada. Ona je stvarnost Svetotroji~nog prisustva u prostoru i vremenu, osve}e- ni i preobra`eni trenutak sada{wo- sti, novi kvalitet `ivota u kome je sa- brana sva pro{lost i budu}nost, ono {to je bilo, jeste i {to }e biti. To je taj ~udesni i veli~anstveni smisao i dimenzija Liturgije, koja u vidqivom, opipqivom, ~ulnom i propadqivom projavquje i objavquje Nevidqivog, Neopipqivog i Ve~nog Boga – Oca kroz Sina a u Duhu Svetom. Zbog toga Sveti apostol Pavle i naziva Liturgiju „ze- mqanim sudom”, ikonom i obrazom stva- ri i stvarnosti budu}e, delom Crkve i Naroda Bo`ijeg koji ovde i sada kroz sebe i svoje delo objavquju Carstvo Bo`je, koje }e do}i u budu}nosti sa Hristovim Drugim dolaskom. Ova dimenzija Liturgije, logi~ki i razumski biva vrlo te{ko shvatqiva iz razloga {to iziskuje iskustvo u~e{}a u Liturgiji, liturgijski na~in `ivota a kao organ primawa i prihvatawa ove ~iwenice, koristi srce, veru i misao srca kao centralne ta~ke celokupnog, fizi~kog i psihi~kog bi}a ~oveka. Ikoni~nost Liturgije se upravo ogleda u takvom na~inu spoznaje Boga i prihva- tawu odnosa sa Bogom kroz Liturgiju, i zato ovaj odnos ~oveka prema Bogu apo- stol Pavle naziva „ogledalom i zago- netkom”, koji sada i ovde ima odraz, ikonu i putokaz, a kao svoju puno}u istine zadobija u budu}nosti Hristo- vom dolaskom. Sveti Duh je Jemac i Tvorac prisu- stva Carstva Bo`ijeg u Crkvi i Litur- giji, Wegov izvor jeste delo Naroda Bo- `ijeg, kao ambijent i izraz slobode, mi- ra, qubavi i dobre voqe u kome Duh bo- ravi. Sav temeq Crkve, ozidan Svetim Tajnama koje opet izviru iz liturgij- skog iskustva kao organizma Crkve, jesu pedesetni~ki – duhovski lik i odgonet- ka Carstva Bo`ijeg ovde i sada. Ova stvarnost nije stati~na, ve} duboko di- nami~na i otkriva nam Liturgiju i Cr- kvu, kao jednu neprestano pokretnu stvarnost, kao i vreme i prostor u kome postoji, ali koja ih tim svojim `ivot- nim dinamizmom preobra`ava, daju}i im potpuno novi, nepropadqivi i ve~ni kvalitet jer je u wenom sredi{tu i ci- qu kretawa upravo Vaskrsli i Ve~ni Hristos. Kao takva Liturgija je ko- smi~ki i kosmolo{ki doga|aj jer stva- ra i presazdava svet u novi, ve~ni i be- smrtni. Iz tog razloga, danas, sada i ov- de, nema va`nijeg, lep{eg i potrebnijeg doga|aja svetu i ~oveku, od Svete Li- turgije – radosti Carstva Bo`ijeg. Protonamesnik Aleksandar Vu~aj „NEVERNE BEBE” DVADESET GODINA NA SCENI Dokument jednog vremena - Pre svega mislim da je veliki podvig napraviti 20 godina karijere, rok benda u vremenu u kome `ivimo, okru`eni apsolutno padom svih vrednosti i mo- ralnih i duhovnih, zadr`avaju}i emo- tivni odnos prema stavrnosti – pri~a Milan \ur|evi}, frontmen benda „Neverne bebe”, pred veliki koncert kojim obele`avaju 20 godina na sceni. Sve {to je stalo u karijeru benda, nije samo muzika, to je puno trenutaka koji formiraju biogra- fiju benda i li~no svakoga pojedina~no. Bend je snimio tri spota u Vaqevu i ta- ko na najboqi na~in promovisao vredno- sti ovih krajeva za koje su vezani. U okviru turneje ko- jom obele`avaju 20 godina rada, za „Te{warske ve~e- ri”, u subotu 10. avgusta, priredi}e spektakularan koncert uz vrhunsko ozvu- ~ewe i rasvetu kojima }e samo doprineti slu{awu vanvremenskih hitova koji su obele`je protekle dve decenije svirawa. Front- men Milan \ur|evi} ka`e da je velika obaveza svira- ti u Vaqevu jer su tu osim qudi sa kojima dele `ivot i neki novi klinci. - Moja inspiracija je stvaran `ivot. Kada pi{em pesmu, pi{em o sopstvenom do`ivqaju stvarnosti i o sopstvenim o`iqcima. Mo- `da ima lep{ih, boqih, br- `ih, ali ono {to je na{a muzika, to je iskreno. Svaku re~ koju sam napisao to je neki vapaj, neka bol, neka `eqa ili nada. Pi{em o `ivotu kakav jeste bez ulep- {avawa stvarnosti, jer smo svi pro`iveli hronologiju jednog vremena koje je za umetnika mo`da inspira- tivno, ali je jako te{ko za `ivot. To vreme je jako te- {ko za koli~inu onih po- treba koje ja imam unutra, a to su ogromni koloriti. Ono {to „Neverne bebe” poku{avaju kao neku svoju su{tinsku poruku da po{a- qu je to da qudima probu- dimo emocije i poka`emo da postoji du{a kao osnovni segment postojawa i svrhe - ka`e Milan \ur|evi}, na- pomiwu}i da je najve}i uspeh svih 20 godina {est albuma koje su ostavili iza sebe u biografiji i sve pe- sme uz koje }e neki klinci za 50 godina isto da se zaqu- bquju i otkrivaju `ivotne kolorite. Istrajavaju}i u dosledno- sti da kvalitet uvek bude is- pred aktuelnih estradnih i politi~kih ar{ina, \ur|e- vi} se osvrnuo i na de{ava- wa koja su oblast kulture gurnula na ivicu besmisle- nosti. U Vaqevu postoje po- tencijali, ali sve dok i u kulturi obitavaju politi~- ke funkcije bi}e katastro- fa, izri~it je \ur|evi}. - Sve {to ima veze sa kul- turom, Dom vojske ili bilo koja druga institucija, mora da se da qudima koji su krea- tivni i koji }e napraviti kreativni potencijal. Ja razmi{qam da se ukqu~im u tu pri~u {to `elim da na- pravim kulturni projekat koji }e podi}i apsolutno ovaj grad na jednom kreativ- nom nivou. Ho}emo da podig- PROMOVISANA KWIGA „POVLENSKI STAROPIS” U PORTI MANASTIRA LELI] Zabele{ka prvog saborovawa nemo duh grada jer je Vaqevo pre 30 godina u staroj Jugo- slaviji bio vrednovano na jedan specifi~an na~in. Ono {to se sada doga|a je za- pu{tenost sa svih aspekata, a ne mo`e novac da ti ubije ideju. Zato treba o`iveti te mlade koji besciqno tuma- raju gradom. Qudi su sami krivi za to. Umesto da vole to {to rade, i da budu alter- nativni u odnosu na svaku vrstu politike i tako budu oli~ewe nekakvog bunta, ali kreativnog bunta, qudi se priklawaju onoj lak{oj opciji, a to je da budu deo ne- kakve politi~ke partije da bi dobili neke privilegi- je.Treba napraviti oazu i vide}ete za pet godina {ta }e da se desi. Postoje su- {tinske stvari u kulturnoj politici. Mora da se napra- vi jedan kreativan kulturni centar. Ne mo`e niko po partijskoj direktivi da na- pravi pesmu, mo`e samo onaj koji to ose}a u sebi, ko je umetnik - ka`e \ur|evi}, navode}i da kao Vaqevac, ima posebnu potrebu da se anga`uje i tako da privu~e i ostale da daju doprinos. Danas kada se sve pretvo- rilo u puku i jeftinu zaba- vu, kada dolazi do potpune amputacije svih stvari koje su jako va`ne da bi qudi imali svest, ostaje roken- rol kao muzika bunta. Se}a- ju}i se vremena kada je sa 18 godina mislio da buntom mewa stvari i sada kada mla- di isuvi{e rano odustaju od svojih ideala, \ur|evi} is- trajava u tome da qudima ponudi jednu vrstu alterna- tive, jer ni sam nije kao bo- gat krenuo da se bavim muzi- kom, nego je ~vrsto sledio svoju ideju u koju je verovao i kada nije bilo novca. Mi- lan \ur|evi} napomiwe i da bi se rado vratio u vreme ideala, jer samo u tom tre- nutku su qudi spremni da ju- ri{aju za svojim snovima bez kompromisa. Regionalna turneja kojom „Neverne bebe”, obele`avaju 20 godina rada bi}e krunisa- na koncertom u Areni koji je planiran za 28. decembar. K. P. Milan \ur|evi} Sa promocije „Povlenskih starozapisa” u Leli}u