EKONOMSKA KOLA JOZE MARTINOVIA
SADRAJ1UVOD
21 . OSIGURANJE POJAM I DEFINICIJA
32 . POVIJESNI RAZVOJ OSIGURANJA I MEHANIZAM OSIGURANJA
52.1. Podjela osiguranja
73. IVOTNO OSIGURANJE
7Osnovne karakteristike ivotnog osiguranja
9Efikasnost ivotnog osiguranja
10Tehnike osnove ivotnog osiguranja
11Premija - riziko i tedna premija osiguranja ivota
123.1. Primjer ivotnog osiguranja
14Utvrivanje prava premije
15Izgradnja kapitala
16Radna nesposobnost zbog nezgode
17Prirodna smrt
17Smrt uslijed nezgode
18Mogunost rjeavanja financijskih potekoa
194. ZAKLJUIVANJE UGOVORA O OSIGURANJU
19Nain ugovaranja osiguranja
21 ZAKLJUAK
22LITERATURA
UVOD
ovjekov ivot i njegova imovina su stalno izloeni raznim
rizicima. Potreba ljudi moderne civilizacije za osiguranjem postaje
sve vea.Osiguranje je na naim prostorima bilo popularno jo prije
Drugog svjetskog rata pa sve do kasnih devedesetih godina, kada je
uslijedio nagli pad popularnosti osiguranja. U periodu mega
inflacije 1993/94 fondovi osiguranja su bili praktino uniteni. Jo
jedan teak period za domae osiguranje ja takoer bio tokom ratnog
stanja 1999. godine. U razvijenim zemljama osiguranje ivota
predstavlja jedan od osnovnih vidova osiguranja. Po nepisanom
pravilu u svijetu se stepen razvijenosti osiguranja procjenjuje na
osnovu zastupljenosti ivotnog osiguranja u ukupnom portfelju
osiguranja. U razvijenoj Europi i Americi ivotna osiguranja ine oko
60% ukupnog portfelja osiguranja.
Zbog teke ekonomsko socijalne situacije u Bosni i Hercegovini sa
jedne strane i nedovoljne informiranosti i shvaanja znaaja ivotnog
osiguranja sa druge strane , mi u ukupnom portfelju imamo izuzetno
malu zastupljenost ivotnog osiguranja.
U ovom maturalnom radu obraditi emo openito osiguranje , te
vanije podjele osiguranja. Biti e govora o tome kako je uope
nastalo osiguranje openito te kako je nastalo ivotno osiguranje .
Priloiti emo primjer ivotnog osiguranja preuzet iz osiguravajue kue
Grawe osiguranje, u kojem emo vidjeti kako funkcionira ivotno
osiguranje. Pojanjeno je i kako ivotno osiguranje djeluje nakon
smrti glavnog osiguranika te tko, kako i pod kojim uvjetima moe
biti nasljednik spomenutog osiguranja.Na kraju rada pojanjeni su
svi pojmovi vezani za ugovaranje ivotnog osiguranja te dati su
primjeri uvjeta koje fizika osoba mora ispuniti da bi uope mogla
biti ivotno osigurana.
Doivotno uivanje predstavlja imovina dana ili oporuno ostavljena
nekoj osobi na doivotno uivanje, uz odredbu da e nakon smrti
uivatelja ta imovina biti prenesena sljedeem uivatelju. Tipina
transakcija te vrste jest oporuno ostavljanje oporuiteljeve kue
njegovoj udovici s pravom koritenja (ali bez prava na raspolaganje)
za njezina ivota, uz obvezu da kua nakon njezine smrti bude
prenesena oporuiteljevoj kerki.1 . OSIGURANJE POJAM I
DEFINICIJAOsiguranje je veoma vana oblast drutvene djelatnosti koja
u sebi sadri ekonomsko pravne mehanizme pa ga tako moemo
predstaviti kao instituciju koja nadoknauje tete nastale u drutvu,
u njegovoj privredi ili kod ljudi, usred djelovanja ruilakih
prirodnih sila ili nesretnih sluajeva. Jedna od osnovnih funkcija
osiguranja je zatitna i ono obezbjeuje ekonomsku zatitu
osiguranicima (pravnim i fizikim licima) od tetnih djelovanja i
ekonomskih poremeaja do kojih dolazi kada nastane osigurani sluaj,
odnosno kada se ostvari rizik. Pojmovi opasnost, rizik, teta,
odteta usko su povezani sa pojmom osiguranje, i sam naziv
osiguranja stvara predstavu o sigurnosti. U suvremenim uvjetima
poslovanja i naina ivota osiguranje ne znai samo sigurnost ve i
stabilnost privrednog procesa pa i drutvenog procesa uope. Osnovna
naela na kojima poiva osiguranje su naela uzajamnosti i
solidarnosti. Sagledavanjem osiguranja kroz ova naela moemo rei da
ono predstavlja udruivanje svih onih koji su izloeni istoj
opasnosti, s ciljem da zajedniki podnesu tetu koja e zadesiti samo
neke od njih. Preko osiguranja se izjednaavaju izravnavaju rizici
na prihvatljivom (lako podnoljivom) mnogo niem nivou, atomiziraju
se. Atomiziranje rizika, njegovo rasporeivanje na mnotvo
osiguranika, tj. Usitnjavanje krupnih teta na bezbroj malih, te
njihovo niveliranje na bitno niem nivou je tehnika sutina
osiguranja.
Osiguranje se javlja u tri vida, odnosno ima tri sastavna
dijela: ekonomski, tehniki , i pravni.1) Ekonomski vid je sa
aspekta osiguranika veoma vaan i izraava se u cilju koji se postie
u osiguranju to su funkcije osiguranja,
2) Tehniki je onaj dio koji primjenom matematiko statistikih
metoda ureuje funkcioniranje osiguranja kao specifinog mehanizma za
izjednaavanje rizika,
3) Pravni predstavlja ureenje veoma brojnih pravnih odnosa koji
nuno nastaju u osiguranju udruivanjem sredstava za obeteenje svih
osiguranika koje zadesi teta. To su ureenje prava i obaveza
osiguranika i osiguraa kod zakljuivanja ugovora o osiguranju, u
toku trajanja osiguranja i kod ostvarivanja odtenih prava.
2 . POVIJESNI RAZVOJ OSIGURANJA I MEHANIZAM OSIGURANJAOd
postanka svijeta, pa do dananjih dana, ovjekov ivot i imovina bili
su izloeni raznim rizicima, prouzrokovanim bilo stihijskim
dogaajima, bilo nesretnim sluajevima. ovjek se sa ovim nedaama
borio na razne naine i kako sse razvijalo ljudsko drutvo razvijao
se i put i sistem odbrane od nevolja koje su ga snalazile. Smatra
se, vrlo loginim, da je pojava privatne svojine oslovila
organiziranu zatitu imovine koja je bila pretea djelatnosti
osiguranja. Korijen osiguranja nalazimo jo kod Babilonaca koji su
prije etiri milenija primjenjivali oblik osiguranja koji se
provodio tako to se u sluaju gubitka broda njegovom vlasniku
nadoknaivala teta, ali koji je u sluaju da brod sretno stigne na
svoju destinaciju bio duan da isplati odreeni dio svoje dobiti.
Elemente osiguranja nalazimo i ranije, u praksi kineskih trgovaca
koji su prije 5 000 godina, prevozei robu preko rijeke Jangce,
imali obiaj da se podijele u vie amaca, ime su na jednostavan nain
dijelili rizik u sluaju prijevoza preko opasnih mjesta. Potonuem
pojedinih amaca biva uniten samo dio robe, dok je ostatak robe
ukrcan na ostalim amcima bio spaen. Pored toga, oni su zajedniki
snosili i tetu propasti pojedinih amaca. Poeci jednostavnih oblika
zajednikog snoenja tete nastalih za vrijeme pomorske plovidbe
vezani su za zakonodavstvo otoka Rodos (VII vijek prije nove ere).
Tu je zabiljeeno postojanje primitivnih oblika rizinih zajednica.
Institut doprinosa svih uesnika u pomorskom prijevozu u zajednikom
saniranju tete, koju bi pretrpio jedan od uesnika, zadran je do
danas kao princip zajednike (generalne) havarije.
U pogledu povijesnog razvoja osiguranja treba ukazati na jo neke
momente. Ustanove za pomaganje stradalima u stihiji su bile veoma
razvijene u starim azijskim civilizacijama. U Perziji je, na
primjer, onome ko bi bez svoje krivice izgubio brod, bio nabavljen
drugi brod zajednikim sredstvima. Sve te akcije su, u osnovi, imale
karakter pomaganja i zbrinjavanja.Pravo osiguranje u sadanjem
smislu se javilo tek kada su se, na bazi razvoja statistiko
matematike nauke (prije svega rauna vjerojatnosti), izjednaavali
rizici, tako da se operacija ne sastoji samo u tome da teta prelazi
sa jednog pojedinca (vlasnika broda) na drugog (osiguratelja koji
uzima relativno visoku kamatu), ve se teta raspodjeljuje na sve
uesnike u operaciji. Osnova su uzajamnost, solidarnost, tehnika
(statistiko matematika) organizacija sa svim svojim elementima i
zadacima.
Osiguranje ima posebnu metodologiju rada koja funkcionira
drugaije od bankarstva, trgovine i sl.Bitni elementi osiguranja
su:
rizik
premija osiguranja i
naknada za nastalu tetu.
Rizik je mogunost nastanka neeljenog, ekonomski tetnog dogaaja
koji, ako nastupi, stvara osiguravateljevu obavezu prema
osiguraniku iz zakljuenog ugovora o osiguranju. Da bi se rizik uope
mogao osigurati potrebno je: da je mogu, da je neizvjestan, da ne
zavisi od volje osiguranika ili treih lica, ve da je sluajan i da
povrjeuje cjelovitost imovine ili linosti nanosei im tetu.Premija
osiguranja je novana suma koju je ugovara osiguranja, odnosno
osiguranik duan da plati kao naknadu za obezbjeenje osiguravajue
zatite.Za premiju osiguranja se moe rei da je cijena rizika. Izmeu
premije osiguranja i rizika postoji uska povezanost.Visina premije
se odreuje prema prosjenoj veliini rizika, ija se svaka promjena
mora iskazati u promjeni premije. Osim toga, premija mora
odgovarati riziku i u odreenom vremenskom razdoblju, to jest treba
da je razmjerna duini dijela vremena u kojem se pokriva
rizik.Naknada za nastalu tetu je vrijednost, po pravilu izraena u
novcu, na koju osiguranik, odnosno korisnik osiguranja polae pravo
prilikom nastupanja osiguranog sluaja. U osiguranju ivota naknadu,
najjednostavnije reeno, predstavlja unaprijed ugovorena osigurana
svota ili renta koja se isplauje osiguraniku, ili licu koje on
odredi.
Moderno osiguranje se ne moe zamisliti bez statistike a naroito
statistiko-matematike osnove bez mogunosti da se rizici
kompenziraju meusobno, kao i bez mnotva rizika. Tri stvari: vrsta
rizika, statistiko matematika baza i kompenzacija rizika su osnove
tehnike organizacije osiguranja pa i samog osiguranja. Neki
teoretiari osiguranje smatraju tehnikom solidarnou.
2.1. Podjela osiguranjaOsiguranje moemo podijeliti po
mnogobrojnim kriterijima. Kriteriji za podjelu osiguranja su
razliiti jer osiguranje ima veoma iroku domenu, a s druge strane
podjele su posljedica same prirode osiguranja.
Najei kriteriji prema kojima se moe izvriti klasifikacija
su:
klasifikacija prema mjestu rizika
klasifikacija prema predmetu koji se osigurava
klasifikacija prema metodi koja se sprovodi kod osiguranja
U skladu sa prvim kriterijem podjele osiguranja prema mjestu
rizika, osiguranje moemo podijeliti na: pomorska i
kopnena
Prema drugom kriteriju klasifikacije, podjela prema predmetu
koji se osigurava, osiguranje dijelimo na: osiguranje imovine
(dobara) osiguranje osoba
osiguranje od odgovornosti
U svim zemljama postoji zakonska regulativa kojom se regulira
rad osiguravajuih drutava. Ta regulativa nije ista ve zavisi od
zemlje do zemlje, a kod nas se klasifikacija na osnovu zakona moe
izvriti na sljedei nain:
ivotna osiguranja i
neivotna osiguranja
Vrste ivotnih osiguranja su sljedee: osiguranje ivota,
rentno osiguranje,
dopunsko osiguranje uz osiguranje ivota,
dobrovoljno penzijsko osiguranje i
druge vrste ivotnih osiguranja.
Navesti emo samo nekoliko vrsta neivotnih osiguranja:
osiguranje od posljedica nezgode
osiguranje motornih vozila,
osiguranje od odgovornosti,
osiguranje imovine od poara i drugih opasnosti,
osiguranje kredita,
osiguranje robe u prijevozu,
dobrovoljno zdravstveno osiguranje
osiguranje plovnih objekata i
druge vrste neivotnih osiguranja.
Slika 3.1.1. Grafiki prikazana osnovna podjela osiguranja prema
kriteriju klasifikacije.
3. IVOTNO OSIGURANJE Osnovne karakteristike ivotnog
osiguranjaVremenom je potreba ljudi moderne civilizacije za
osiguranjem postala mnogo vea i nastanak organiziranog vida
osiguranja je bio neminovan. ivot je ono najdragocjenije to ovjek
posjeduje i treba ga pravovremeno i kvalitetno zatititi. ivotnim
osiguranjem se ulae u vlastitu sigurnost i sigurnost svoje porodice
a istovremeno se akumuliraju uloena sredstva. Najprivlanija tednja
u svijetu je putem osiguranja ivota. Specifinost ovog osiguranja je
u tome to ono predstavlja kombinaciju osiguranja od osiguranog
rizika a takoer i tednju. Oblik tednje putem osiguranja
podrazumijeva da e se osiguraniku sav novac poslije odreenog broja
godina vratiti uz odreeni postotak mogue dobiti koja ponekad moe
iznositi i punih 100 % od uloene sume novca.Pogreno je miljenje da
je financijsko planiranje ivota potrebno samo onima koji imaju
visoka primanja .Ono treba da pone im jedna obitelj ili pojedinac
imaju relativno stabilan i stalan izvor prihoda.tednja kao jedan
vid osiguranja ivota se moe predstaviti i kao dugorono financijsko
planiranje ivota. Financijsko planiranje ivota se moe usporediti
izgradnjom kue. Prvo treba postaviti dobre temelje. Za postavljanje
dobre osnove potrebno je znati tonu mjesenu zaradu kao i sve ivotne
trokove.Sljedei korak u postavljanju stabilne financijske osnove je
formiranje fonda za iznenadne i neplanirane trokove. On se koristi
za pokrivanje trokova iznenadne popravke automobila, aparata za
domainstvo, elektro-vodovodnih instalacija i slino. Posljednji dio
baze financijskog planiranja je lina zatita i zatita lanova
porodice i njihove imovine od gubitka. Ova kategorija obuhvaa
ivotno osiguranje jer ne smijemo zaboraviti da lanovi obitelji meu
sobom imaju emocionalnu ali isto tako i ekonomsku
vrijednost.Osiguranje ivota objedinjuje funkciju osiguranja i
tednje, iz ega proistie izvjesnost postojanja obaveze isplate
cijele ili dijela osigurane sume. da bi se ostvarila potpuna
ekvivalentnost premije potrebno je da se tedni dio premije zajedno
sa kamatom tokom trajanja osiguranja akumulira i formira fond
matematike rezerve.
Osiguranje ivota ima dvostruki cilj. Pored osiguravajue zatite,
kojom se obezbjeuje ekonomska i socijalna sigurnost osiguranika u
skladu sa individualnim potrebama, znaajna je funkcija akumuliranja
kapitala. Akumulirana sredstva iz matematikih rezervi se dugorono
plasiraju i to uglavnom sa visokim stupnjem sigurnosti uloenog
kapitala. Dobit po osnovi plasmana matematikih rezervi je dobit
osiguravajuih drutava a isto tako predstavlja dobit koju
osiguranici dobivaju kod doivljenja zajedno sa premijama koje su
plaali.
Vrei funkciju ekonomske zatite i funkciju akumulacije sredstava,
osiguranje ivota istovremeno posredno ostvaruje i veoma znaajnu
socijalnu funkciju.
Osiguranje ivota je karakteristian vid osiguranja i kod njega se
primjenjuju neka posebna pravila, kao to su:
za razliku od drugih vidova osiguranja gdje osiguranik za
odreenu tetu moe ostvariti prava po osnovu samo jednog ugovora iz
osiguranja i to samo do visine tete, kod osiguranja ivota korisnik
osiguranja ima pravo da kumulira osigurane sume po vie ugovora iz
osiguranja,
osigurana suma je bitan element ugovora i predstavlja gornju
granicu obaveza osiguravatelja,
ne primjenjuju se pravila o nad-pod osiguranju,
karakteristino je takoer i da nije neophodan ekonomski interes
prema predmetu osiguranja pa se ugovor moe zakljuiti i za sluaj
smrti treeg lica.
Efikasnost ivotnog osiguranjaRazina razvijenosti osiguranja
prije svega zavisi od dva osnovna imbenika:
-visina nacionalnog dohotka i nivo ivotnog standarda,
- stabilnost nacionalne valute
Ako uzmemo u obzir visinu nacionalnog dohotka u Bosni i
Hercegovini slobodno moemo rei da prvi uvjet nije ispunjen. Ako
stanovnitvo nema novca za ispunjenje osnovnih ivotnih potreba, teko
da e moi da izdvaja za osiguranje.
Drugi uvjet takoer nije ispunjen jer konvertibilna marka i nije
neka stabilna valuta kao to je euro,dolar i sl. Osim navedenih
imbenika ini se da stanovnitvo nije svjesno znaaja osiguranja, jer
kod nas postoji sloj ljudi koji nisu siromani ali se opet teko
odluuju na zakljuenje ugovora osiguranju. Zato je neophodna
edukacija graana i blie upoznavanje sa znaajem i efikasnou
osiguranja ivota.Kako je osiguranje ivota viegodinje osiguranje, a
premija se najee plaa u toku cijelog trajanja osiguranja i kako dio
premije ima funkciju tednje to da bi ugovorene veliine zadrale
realnu vrijednost, potrebno je da su ispunjeni sljedei uvjeti:
da ugovara osiguranja svake godine plaa realno jednaku premiju (
u uvjetima inflacije nominalno veu)
poslije uplate sredstva osiguranja treba da zadre realnu
vrijednost.
U mjeri u kojoj su prethodni uvjeti obezbjeeni, mogue je
obezbjediti efikasnost osiguranja ivota, da pri tome ne bude
ugroena materijalna osnova za provoenje osiguranja.
Najzad, svaka tarifa, zasnovana na ekonomskim naelima koji
odraavaju funkciju osiguranja ivota kao osiguranja i tednje, mora
da prati mogunosti obezbjeenja naela ekvivalentnosti stvorenih
obaveza i obezbjeenje sredstava. Tehnike osnove ivotnog
osiguranjaOsiguranje je privredna djelatnost ije je poslovanje
ureeno zakonom o osiguranju. Naravno, zakon propisuje obavezu
osiguravajueg drutva da posluje po ekonomskim naelima i pravilima
struke. Zadatak osiguranja je da tono odredi premiju osiguranja
koja e u potpunosti obezbjeivati kompenzaciju rizika tj. da e biti
sposobno da u potpunosti izvri obavezu po osnovu
osiguranja.Ustanovljeno je da kod nesretnog sluaja ili smrtnosti
stanovnitva postoje odreene pravilnosti, odnosno zakonitosti, tj.
da postoje zakoni sluaja. Na toj osnovi ponikla je i razvila se
posebna matematika nauna disciplina, raun vjerojatnosti, koja je
omoguila da se uz uvaavanje poznatog statistikog zakona velikih
brojeva postavi solidna osnova za razvoj osiguranja.Kako sigurnost
poslovanja osiguranja ivota zavisi od pravilno postavljene raunske
osnove, ovo osiguranje mora biti zasnovano na sigurnoj raunskoj
osnovi, koju predstavljaju realne tablice smrtnosti. Za
izraunavanje tehnike premije neophodno nam je da posjedujemo
tablice smrtnosti sa kamatnim stopama. Zato se kod osiguranja ivota
posebna briga mora posvetiti tablicama smrtnosti.Tehnika
organizacije sa ovakvim svojstvima ima tri zadatka bitna za uspjeno
funkcioniranje osiguranja:
da odredi koliko e novanih sredstava godinje biti potrebno da ue
u osiguravajui fond na ime premija,
da raspodijeli ukupan iznos tih sredstava na osiguranike (da
utvrdi potrebnu veliinu premije),
da u osiguranjima koja se zasnivaju na tzv. kapitalizaciji,
odnosno u osiguranju ivota (kod koga zbog progresivne prirode
rizika postoji pored riziko premije i tedna premija), izrauna
premijske rezerve.
Tablice smrtnosti se uglavnom izrauju na osnovu popisa
stanovnitva a takoer postoje i posebne tablice koje se izrauju na
osnovu posmatranja samo osiguranih lica. Prve tablice smrtnosti u
bivoj Jugoslaviji su izraene na osnovu popisa iz 1953. godine. Na
osnovu ovih tablica smrtnosti su izraene prve domae tarife kod
kojih je bila i zaraunata kamatna stopa od 5% i one su se koristile
za osiguranje ivota i u primjeni su od 1965. godine.
Tablice smrtnosti zajedno sa kamatnom stopom ine tehniku osnovu
za izradu tarifa za osiguranje ivota. One sadre niz pokazatelja od
kojih je osnovni izjednaena vjerojatnost smrtnosti na osnovu koje
se izraunavaju sve ostale biometrijske funkcije: vjerojatnost
doivljenja, kretanje broja ivih lx i broja umrlih dx odreenog
zatvorenog skupa, izraunat na osnovu izjednaenih vjerojatnosti
smrti.
Na osnovu ovako dobivenih vrijednosti i kamatne stope
izraunavaju se kumulativni brojevi koji slue za izraunavanje
tehnike premije osiguranja ivota.Osnova za izraunavanje matematikih
rezervi, obraun reduciranih otkupnih vrijednosti osiguranja ivota
ine kumulativni brojevi. Premija - riziko i tedna premija
osiguranja ivotaUope u osiguranju, premiju moemo definirati kao:
Novanu svotu koju je ugovara osiguranja odnosno osiguranik duan da
plati kao naknadu za obezbjeenje osiguravajue zatite. Premija
zapravo predstavlja cijenu rizika. rizik definiramo kao: Mogunost
nastanka neeljenog, ekonomski tetnog dogaaja koji, ako nastupi
stvara osiguravateljevu obavezu prema osiguraniku iz zakljuenog
ugovora o osiguranju ili po zakonskim odredbama.Da bi se rizik uope
mogao osigurati potrebno je: da je mogu, da je neizvjestan, da ne
zavisi od volje osiguranika, da je sluajan i da povrjeuje
cjelovitost imovine ili linosti nanosei im tetu.
Jedan od vanih zadataka osiguranja je odgovarajua procjena
rizika , tako da se iz premije mogu naplatiti sve oekivane obaveze
. Premija osiguranja ivota proizlazi iz oekivane ukupne obaveze u
odreenom vremenu koje moe nastati. Premija osiguranja ivota se
razlikuje od premija ostalih osiguranja po tome to se ona sastoji
iz dva dijela. Ona se sastoji iz tedne i riziko premije. Kao to smo
rekli tehniku premiju izraunavamo na osnovu tablica smrtnosti i
ukalkulirane kamate i ona nam u skladu sa naelom ekvivalencije slui
za pokrie obaveza osiguravatelja. Tehnika premija zajedno sa
dodatkom za zakljunu (akvizicijsku) proviziju, inkaso proviziju i
administrativne trokove ine ukupnu premiju osiguranja ivota.
Osiguranje ivota inkorporira i osiguranje i kolektivnu
osiguravajuu tednju, pa je osiguranje ivota i specifian financijski
posao. Dobit koja se ostvaruje iz ovakvog financijskog posla i uee
osiguranika u toj dobiti za osiguranje ivota je od posebnog znaaja,
kako sa stanovita ispunjenja zahtjeva tako i potrebe ouvanja realne
vrijednosti sredstava osiguranja ivota.
Najznaajniji izvori dobiti u osiguranju ivota su: dobit od
kamata na plasmane sredstava tedne premije (matematike rezerve).
Osiguravajue kue plasiraju novac u investicione kanale. Svuda u
svijetu osiguravajue kompanije su najjai investicioni potencijali
zemlje.Nije sluajno da graani u najbogatijim drutvima na svijetu
imaju po nekoliko polisa ivotnog osiguranja.
dobit na pozitivnom rezultatu ispoljavanja osiguranog rizika -
dobit po osnovu dopunskih osiguranja,
tehnika dobit(kod storno osiguranja zbog neplaanja premije)
Modernog osiguranja i nema bez nauno zasnovane tehnike osnove.
Moderno, racionalno osiguranje na moe se ni zamisliti bez
statistike i, naroito, statistiko-matematike osnove, bez mogunosti
da se rizici meusobno kompenziraju i procjene na odgovarajui nain
tako da se osigura sposobnost da se iz premije naplate oekivana
potraivanja.3.1. Primjer ivotnog osiguranjaPrimjer je preuzet od
osiguravajueg drutva Grawe ad Podgorica. Temelji se na mukoj osobi
koja je stara 35 godina i izabrala je trajanje osiguranja 30
godina. eli tedjeti 500 godinje, zajedno sa paketom osiguranja od
nezgode 60.
S obzirom na rad, ivot moemo podijeliti na tri znaajna
razdoblja:
uenjeradslobodno vrijeme
Dijagram 1
prvo razdoblje je kad uimo odnosno kad jo ne radimo,
drugo razdoblje je kad veliki broj godina naeg ivota provedemo
na radnom mjestu i
tree razdoblje je vrijeme slobodnog vremena, kada idemo u
zasluenu penziju. injenica je da ovjek zarauje novac samo ako radi.
Tokom drugog razdoblja zaraujemo vlastiti novac i nastojimo da
svoju plau iz godine u godinu poveamo, kako bismo sebi omoguili to
vii ivotni standard.
Kada nakon dugogodinjeg rada odemo u mirovinu i vie ne zaraujemo
nikakav novac. U tom trenutku se od drave oekuje da nam financira
na ivotni standard jer smo tokom naeg rada izdvajali od nae zarade
za mirovinski fond. Drava e svakako izdvajati sredstva za nau
mirovinu, ali ta sredstva nee biti dovoljna za normalan ivot jer je
ta mirovina mnogo nia od plae koju smo dobivali. Ovo se sve moe
vidjeti na sljedeem dijagramu.
Mirovinu moemo smatrati odmorom i to vrlo dugim, pa bi zato
penzioneru moda trebalo vie novca nego kad je radio. Ta mirovina
ponekad iznosi i manje od 50% od plae koju je umirovljenik primao
dok je radio i zaraivao. Iznos zasluene mirovine nije dovoljan za
pristojan ivot.
Razliku izmeu nedovoljne mirovine i plae koju je umirovljenik
primao treba nadomjestiti. To moemo uraditi tednjom. Putem tednje
moemo doi do kapitala kojim emo pokriti razliku izmeu plae i
mirovine.
Da bi se osigurala razlika izmeu plae i mirovine mora se na
vrijeme poeti sa tednjom. Treba poeti to ranije da nam ta tednja ne
bi predstavljala financijsko optereenje.
Utvrivanje prava premijeDa bi osiguranik utvrdio visinu premije
koja odgovara njegovoj financijskoj situaciji mora da uzme u obzir
osnovne elemente i to:
iznos stalnih prihoda
fiksne trokove
ostale izdatke
Prilikom odreivanja visine prave premije moramo uzeti u obzir
izdatke koji nam se mogu desiti u budunosti, kao to su preureenje
stana, popravka automobila i sl. za ovaj primjer uzet emo da
klijent eli da mu godinja premija bude 605.
Specifinost osiguranja ivota je u tome to predstavlja
kombinaciju osiguranja od osiguranog rizika i tednju i jo pored
toga na uloena sredstva se ostvaruje dobit.
Osiguranjem ivota staratelj titi svoju obitelj u sluaju da se
njemu neto dogodi, teka bolest, nezgoda ili ak smrt.
Izgradnja kapitalaKao to smo ve rekli, za primjer emo uzeti muku
osobu koja je stara 35 godina i namjerava tedjeti narednih 30
godina a odluio se za godinju premiju od 605. Ako osiguranik tedi
30 godina a s obzirom na visinu premije dobiva se 13 800 . Budui da
osiguravajue drutvo Grawe dobro i sigurno raspolae novcem svojih
klijenata, ovaj e novac na kraju naravno donijeti dobit.
Dobit je u poetku mala a zatim znatno raste, tako da su
perspektive veoma dobre. Iz predstavljenog proizlazi da se od
premija za 30 godina sakupilo ukupno 13 800, a da je dobit 12 000
pa je tako osiguranik izgradio kapital od 25 800 ukupno. Naravno
dobit nastaje u odnosu na trine uvjete, zato Grawe visinu dobiti ne
moe garantirati, ve je procjenjuje na osnovu dananjih trinih
odnosa. Budui da je Grawe specijalizirana za investicije kapitala,
a drava poslovnu strategiju zakonski ureuje i kontrolira,
osiguranik moe raunati na najbolju moguu dobit.
Radna nesposobnost zbog nezgodeAko osiguranik doivi nezgodu i
zbog toga mora u bolnicu, od osiguranja e svaki dan dobivati od 1.
dana pa nadalje po 24 . Ako je nezgoda bila tako jaka da osiguranik
ostane invalid , za invalidnost e dobiti odtetu u visini od 36. 250
kod 100% invalidnosti. Isplata je mogua ve od 2% invalidnosti. Ako
se zbog pretrpljene nezgode odnosno invalidnosti izgubi radna
sposobnost i ako se to desi prije 50. godine ivota, od 43. dana
radne nesposobnosti nadalje osiguranik ne plaa premiju a osiguranje
tee dalje dokle god traje radna nesposobnost. Ako radna
nesposobnost prestane tednja se normalno nastavlja dalje. Ako
osiguranik sve do mirovine ostane radno nesposoban, program se ne
prekida i osiguranje traje bez prekida. Usprkos tome to zbog radne
nesposobnosti osiguranik nije plaao premije osiguranja na kraju
dobiva punu sumu osiguranja i naravno punu dobit.
Prirodna smrtDo smrti moe doi na dva naina i to: zbog tueg
utjecaja ili ne, to znai zbog nezgode ili bolesti. Prvo emo
analizirati smrt zbog bolesti to znai prirodna smrt. Ukoliko doe do
prirodne smrti proces tednje se zakljuuje. Osiguravajue drutvo
isplauje 1x OS za prirodnu smrt, plus do tada ostvarenu dobit.
Ako na primjer doe do smrti osiguranika 15 godina prije kraja
trajanja osiguranja i u program na mjesto osiguranika stupi ena
(kojoj je u tom trenutku 40 godina) njena osigurana suma je umjesto
13 800, koliko je bila mueva osigurana suma za prirodnu smrt, ak 22
700 . Na tu sumu je zatim osigurana sljedeih 20 godina . Naravno,
ena u tom sluaju ne plaa, a program normalno tee dalje. Ako bi se
njoj neto dogodilo, djeca bi dobila viu sumu, a ako ena doivi, toj
bi se sumi do kraja trajanja osiguranja pripisala dobit oko 18 000
dakle sve ukupno 40 700 .
Ukoliko porodica novac eli odmah ona moe raspolagati novcem do
visine osigurane sume, ukljuujui i dobit ostvarenu do tog trenutka
. U tom sluaju program se zavrava.
Smrt uslijed nezgodeU sluaju da se desi teka nesrea, smrt
uslijed nezgode, nasljednici dobivaju trostruku osiguranu sumu i
pri tome jo do tada ostvarenu dobit. U ovom sluaju ena ima mogunost
da u program stupi nakon smrti mua kao osiguranik, tako da program
osiguranja tee dalje a premija se ne mora plaati. Pri tom se njena
suma poveava. I tako na kraju dobiva isplaenu novu osiguranu sumu i
jo dobit na cijelu tu sumu. Ako na primjer doe do smrtnog sluaja 15
godina prije kraja trajanja osiguranja i u program stupi kao
osiguranik ena, njena osigurana suma umjesto 41 400 kolika je bila
muevljeva trostruka osigurana suma, iznosi 63 600. Za tu sumu je
zatim osigurana sljedeih 20 godina. Naravno ena u tom sluaju ne
plaa premiju a program osiguranja i dalje normalno tee. Ako bi se
njoj neto desilo, djeca bi dobila tu viu sumu, a ako ena doivi, toj
bi se svoti do kraja trajanja osiguranja pripisala dobit od oko 50
000, dakle zajedno ak 113 000
Mogunost rjeavanja financijskih potekoaAko osiguranik tedi
minimalno 24 mjeseca i odjednom zapadne u financijske potekoe.
Grawe osiguranje nudi vie mogunosti rjeenja ovog problema i to:
a) KapitalizacijaUkoliko osiguranik trenutno nema dovoljno novca
da plaa premiju osiguranja. Od osiguratelja moe zatraiti pauzu koja
moe trajati i due vrijeme. Naravno tokom mirovanja osiguranik je
osiguran samo za sluaj smrti i to za niu osiguranu sumu.
Osiguratelj e ispostaviti novu polisu sa novom osiguranom
sumom.
b) SmanjenjeAko osiguranik ima novca ali ne dovoljno da bi plaao
punu premiju, od osiguratelja moe zatraiti da mu se premija smanji
do sume koju moe sebi da priuti. Program osiguranja nakon toga
normalno tee samo je osigurana suma smanjena i u tom sluaju
osiguratelj izdaje novu policu sa novim uvjetima.
c) Prijevremena isplataAko je osiguraniku hitno potreban novac,
u tom sluaju on od osiguratelja moe zatraiti isplatu do 30% uplaene
premije, od 10 godina nadalje 60% i od 15 godina 100%. Time se sve
sume reduciraju i za preuzeti iznos i osiguranik dobiva novu
policu.d) AkontacijaOsiguranik moe ukoliko mu je potrebno od
osiguravatelja traiti akontaciju po polisi pod uvjetom da program
tee najmanje tri godine. Prema uvjetima ponude vrijede odreene
gornje granice za visinu akontacije. Tokom trajanja akontacije
osiguranik plaa kamatu. Taj oblik financiranja je to se tie kamata
pogodniji nego kod banaka.
e) Prijevremeni raskid ili otkupOsiguranik moe prijevremeno
raskinuti ugovor o osiguranju i tada e dobiti isplaenu vrijednost
svoje polise, koja je u prvim godinama niska, jer Grawe snosi
najvei rizik u prvoj godini to jest u prvim godinama zbog toga mora
stvoriti puno rezerve.
4. ZAKLJUIVANJE UGOVORA O OSIGURANJU
Odnosi osiguranja se po pravilu kod nas zasnivaju ugovorom kao
pravnim poslom, bilo da je rije o dobrovoljnom ili obaveznom
osiguranju. Ponudu za osiguranje najee daje mogui osiguranik.Ugovor
o osiguranju je pravni posao koji stvara obaveze za obije ugovorne
strane . Osiguranik se obavezuje da plaa premiju osiguranja a
osiguravatelj da snosi posljedici ostvarenja rizika.Osim ovih
osnovnih obaveza , redovno postoji i niz drugih: kod osiguranika su
to obavjetavanje o promjenama okolnosti od kojih zavisi rizik , o
nastanku osiguranog sluaja, poduzimanje mjera spaavanja i drugo,
dok se kod osiguravatelja radi jo o trokovima spaavanja, stvaranja
rezervi i tako dalje. Ugovor o osiguranju je samo u nekim
sluajevima formalan. Kod njega je prisutna visoka ujednaenost
ugovornih uvjeta zbog brzine i jednostavnosti sklapanja posla, koji
su obino predstavljeni uvjetima osiguranja, i brojnim klauzulama.
Ugovor o osiguranju je takoer postepen to znai da se ispunjenje
obaveza ugovornih strana protee na neko vremensko razdoblje. Nain
ugovaranja osiguranjaUgovor o osiguranju ivota zakljuuje se na
osnovu pismene ponude, uinjene na obrascu osiguravatelja. Svi bitni
elementi osiguranja se nalaze u ponudi i treba da je potpiu
ugovorne strane. Kao ugovorne strane javljaju se: osiguravatelj i
ugovara osiguranje koji nije uvijek i osiguranik.
Osiguravatelj je lice koje se ugovorom osiguranju obavezuje na
naknadu tete, odnosno isplatu ugovorenog novanog iznosa korisniku
osiguranja kada se ispune uvjeti iz ugovora o osiguranju. U naem
premijskom osiguranju osiguravatelji se javljaju kao dioniarska
drutva za osiguranje, akcionarska drutva za osiguranje i drutva za
uzajamno osiguranje. Takoer i na svjetskoj ravni oni su u pretenom
broju organizirani po jednom od ova tri oblika.
Ugovara osiguranja je pojedinac ili ustanova koji sa
osiguravateljem zakljuuju ugovor o osiguranju, obavezujui se da
plate odreenu premiju osiguranja. Ugovara ne mora uvijek imati
pravo na nadoknadu iz osiguranja. U svojstvu ugovaraa i korisnika
osiguranja najee se javlja jedno te isto lice osiguranik. Kod nekih
vrsta osiguranja, odnosno ugovora o osiguranju, ugovara i
osiguranik su razliite osobe. Negdje se opet pojavljuje i posebni
korisnik osiguranja. S toga naziv ugovara osiguranja treba
upotrebljavati onda kada su lice koje zakljuuje ugovor i lice koje
e koristiti davanje iz osiguranja po tome ugovoru razliite osobe.
Najkarakteristinija vrsta kod koga su te uloge esto razdvojene je
osiguranje ivota a moemo nabrojati i: osiguranje od posljedica
nesretnog sluaja te pomorsko i transportno osiguranje u
cjelini.Osiguranik - U osiguranju ivota ugovara osiguranja u
svojstvu nositelja interesa ne mora istovremeno imati i svojstvo
osiguranika . To svojstvo e imati ugovara osiguranja samo onda ako
se ugovor zakljuuje na njegov ivot ili za sluaj njegove smrti i
doivljenja. Ali ako se ugovor o osiguranju ivota zakljuuje za sluaj
smrti ili doivljenja nekog treeg lica, onda to tree lice ima status
osiguranika. Uope, lice od ijeg doivljenja ili smrti zavisi isplata
ugovorene osigurane sume, zove se osiguranik.Ako su ugovara
osiguranja i osiguranik razliita lica, onda je za punovanost
ugovora potrebna i pismena suglasnost osiguranika. Kod pojedinanih
(individualnih) osiguranja ugovara i osiguranik su, uglavnom, jedno
isto lice, dok se kolektivna osiguranja ivota zakljuuju kao
osiguranje treih lica.
Korisnik osiguranja je lice u iju se korist zakljuuje osiguranje
i prema kome je osiguravatelj u obavezi kada nastupi osigurani
sluaj. Od korisnika osiguranja je pravo koje pripada ugovarau
osiguranja.Ugovara osiguranja ivota moe ugovorom ili nekim drugim
pravnim poslom odrediti lice koje e biti korisnik osiguranja .Pri
tome se korisnik osiguranja ne mora odrediti po imenu, ali je
neophodno da se odrede nuni podaci za njegovu identifikaciju. Kod
osiguranja ivota, korisnik za sluaj doivljenja odnosno za sluaj
smrti su razliita lica. Korisnik za doivljenja je sam osiguranik.
Zakljuenje osiguranja ivota vri se na dobrovoljnoj osnovi,
suglasnom voljom ugovornih strana o bitnim elementima ugovora, u
skladu sa opim uvjetima osiguranja ivota, odgovarajuim dopunskim
uvjetima, primjenom odabranih tarifa premije. ZAKLJUAKRazina
razvijenosti osiguranja ivota prije svega zavisi od visine
nacionalnog dohotka i stabilnosti nacionalne valute.Nije potrebno
mnogo da se predstavi da jo uvijek nizak nacionalni dohodak u
odnosu na razvijene zemlje velika konica za razvoj ivotnog
osiguranja. Veliki dio stanovnitva jo uvijek nema novca za potpuno
ispunjenje osnovnih ivotnih potreba pa je teko oekivati da e imati
financijska sredstva koja e moi da odvoje za osiguranje njihovih
ivota a samim tim i osiguranje porodica.
Osim toga veliki dio stanovnitva nije upuen u znaaj ivotnog
osiguranja jer kod nas ipak postoji odreeni sloj ljudi koji nisu
siromani, pa opet svoj novac ne tede na ovaj nain. Znaaj osiguranja
ivota je u rjeenju da se uz minimalne trokove sprijei financijska
katastrofa i zbrine obitelj , naroito djeca u sluaju smrti nekog
njenog lana.Vrei funkciju ekonomske zatite i funkciju akumulacije
sredstava, osiguranje ivota istovremeno posredno ostvaruje i veoma
znaajnu socijalnu funkciju.
Veliki dio stanovnitva kod nas ne shvaa znaaj osiguranja ivota
pa je neophodno izvriti edukaciju graana, a ujedno i prilagoditi
visinu premija ekonomsko socijalnoj situaciji u zemlji i dati to
bolje uvjete za osiguranje ivota graana.U praksi se esto deava da
osiguravajua drutva odbiju da nadoknade tetu korisnicima osiguranja
traei najbanalnija opravdanja u ugovorima kojima bi se izvukli od
plaanja. Jedan od razloga je i taj to su osiguravajue kue zatiene
zakonima i imaju velike prednosti u odnosu na osiguranike te se
takvi sluajevi esto zavravaju i prije suda u korist
osiguravatelja.
Prevariti neku osiguravajuu kuu nije ba lako. Mnogo su vee anse
da ete na kraju vi izvui deblji kraj, prosto iz gore ve navedenog
razloga nedovoljnog poznavanja prava. Ponekad, iako mislite da su
ispunjeni svi preduvjeti za isplatu naknade tete ivotnog osiguranja
vidjeti ete da osiguravajue kue nee na ba tako lagan nain isplatiti
ogromne svote novca. Traiti e i najmanje rupe u ugovoru koje e ih
osloboditi plaanja naknade tete ili barem odgoditi naknadu.ivot je
ono najdragocjenije to ovjek posjeduje i treba ga pravovremeno i
kvalitetno zatiti!LITERATURA1) Grawe ad Podgorica: Prirunik za
prodaju osiguranja ivota "Grawe" Podgorica 2005. 2) Avdalovi V. :
Menadment rizikom u osiguranju, elind, Beograd, 2000.3) Marovi B. ,
Adalovi V.: Osiguranje i upravljanje rizikom"DDOR Novi Sad" ad,
Birografika ad 2005.INTERNET IZVORI
1 )
http://www.academia.edu/8903513/Prevare_u_zivotnom_osiguranju2 )
http://www.grawe.ba/ba/index.htm Prirunik za prezentaciju "safe
life" programa osiguranja Grawe ad Podgorica
PAGE 1