PRVI ČAS (Autor: prof. Dr Ljiljana Vasović) UVOD U ANATOMIJU UVOD U ANATOMIJU SRE SREĆNO! NO! "anatémnein" • Termin “Anatomija” vodi poreklo od grčke reči "anatémnein", koja znači “seći odvojeno” ili “disekovati”. Nije dovoljno anatomiju smatrati umetnošću disekcije. Pre će biti da je Anatomija nauka, koja proučava građu i oblikovanje tela čoveka. Makroskopska anatomija se zasniva na prepoznavanju struktura golim okom. Mikroskopska anatomija omogućuje saznanja o mikro- relacijama unutar tela čoveka. Njen glavni dodatak predstavlja elektronska mikroskopija. Glavni zadatak anatomije je da prepozna međuzavisnost individualnih komponenti unutar tela čoveka. ISTORIJAT ANATOMIJE ISTORIJAT ANATOMIJE ISTORIJAT ANATOMIJE “ Bo Božanska anska jetra jetra” ISTORIJAT ANATOMIJE Podaci o autopsijama, vivisekciji. Herophilus je opisao nerve i arterije ispunjene krvlju. Erasistratus je opisao mozak kao sedište inteligencije, i dve vrste nerava, motorne i senzitvne. ISTORIJAT ANATOMIJE • Hippocrat i drugi stari anatomi uveli su anatomsku terminologiju koja je olakšala stručnu komunikaciju u to vreme. • Rufus je napisao knjigu "On naming of the Parts of the Body,“ u Prvom veku. • Međutim, Galenu se priznaje primat u uspostavljanju anatomske terminologije, čiji nazivi u osnovi imaju grčke reči.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
PRVI ČAS(Autor: prof. Dr Ljiljana Vasović)
UVOD U ANATOMIJUUVOD U ANATOMIJU
SRESREĆĆNO!NO!
"anatémnein"• Termin “Anatomija” vodi poreklo od grčke
reči "anatémnein", koja znači “seći odvojeno” ili “disekovati”.
Nije dovoljno anatomiju smatrati umetnošću disekcije. Pre će biti da je Anatomija nauka, koja proučava građu i oblikovanje tela čoveka.
Makroskopska anatomija se zasniva na prepoznavanju struktura golim okom.
Mikroskopska anatomija omogućuje saznanja o mikro- relacijama unutar tela čoveka. Njen glavni dodatak predstavlja elektronska mikroskopija.
Glavni zadatak anatomije je da prepozna međuzavisnost individualnih komponenti unutar tela čoveka.
Podaci o autopsijama, vivisekciji.Herophilus je opisao nerve i arterije ispunjene krvlju.Erasistratus je opisao mozak kao sedište inteligencije, i dve
vrste nerava, motorne i senzitvne.
ISTORIJAT ANATOMIJE
• Hippocrat i drugi stari anatomi uveli su anatomsku terminologiju koja je olakšala stručnu komunikaciju u to vreme.
• Rufus je napisao knjigu "On naming of the Parts of the Body,“ u Prvom veku.
• Međutim, Galenu se priznaje primat u uspostavljanju anatomske terminologije, čiji nazivi u osnovi imaju grčke reči.
RENESANSA U ANATOMIJIRENESANSA U ANATOMIJI““The Fabric of the Human BodyThe Fabric of the Human Body””
CILJ CILJ ANATOMIJEANATOMIJE•• AnatomijaAnatomija jeje deodeo
biologijebiologije..•• AnatomijaAnatomija jeje naukanauka o o
gragrađđi i telatela svihsvih telatela žživihivihbibićća: a: ččovekaoveka((anthropotomiaanthropotomia), ), žživotinjaivotinja((zootomiazootomia) i ) i biljakabiljaka((phytotomiaphytotomia). ).
•• SeciranjeSeciranje nijenije samosamo jedanjedannanaččin in radarada u u AnatomijiAnatomiji, , negonego jeje to to glavniglavni, , najvanajvažžnijiniji nanaččin in istraistražživanjaivanja telatela ododpamtivekapamtiveka..
((regionalnaregionalna) ) anatomijaanatomijaoopisujepisuje svesve organskeorganskesistemesisteme kojikoji se se nalazenalaze u u odreodređđenomenom deludelu telatela pripriččemuemu jeje glavnaglavna papažžnjanjausmerenausmerena nana njihovnjihovpolopoložžajaj ii odnosodnos..
2.1. 2.1. HIRURHIRURŠŠKA ANATOMIJAKA ANATOMIJA
•• Kao dKao deoeo topografsketopografske anatomijeanatomije sluslužži i potrebamapotrebamahirurgijehirurgije..
3. 3. RENDGENSKA ANATOMIJARENDGENSKA ANATOMIJA
•• VaVažžno no jeje rerećći i dada se se nanaovajovaj nanaččin in mogumogu videtividetiunutrunutraaššnjinji organiorgani tokomtokomnjihovognjihovog radarada i i takotakoustanoveustanove svesve promenepromenenjihovognjihovog oblikaoblika pripri raduradu((npr. npr. dijafragmadijafragma, , pluplućća a prilikomprilikom disanjadisanja, , žželudaceludac i i crevacreva zaza vremevreme varenjavarenja). ).
KONTRASTNA KONTRASTNA RADIOGRAFIJARADIOGRAFIJA
•• AnatomijaAnatomija jeje unapreunapređđenaena ovimovim nanaččininoom m istraistražživanjaivanja telatela. . OnaOnaomoguomoguććujeuje gledanjegledanje sakrivenihsakrivenih unutraunutraššnjihnjih organaorgana,, krvnih i krvnih i limfnih sudova (lymphangiographia, npr.)limfnih sudova (lymphangiographia, npr.) i to i to gledanjegledanje nana žživomivomččovekuoveku, , ččime seime se ispravljaispravlja onajonaj nedostataknedostatak ananaatomijetomije kojikojiuglavnomuglavnom opisujeopisuje gragrađđu u mrtvogmrtvog telatela..
Konvencionalna MRI i 3D Konvencionalna MRI i 3D rekonstrukcijarekonstrukcija
MRI with superpara-magneticnanoparticles– signalin normal node decreased buthigh in metastatic node
abdominalCT – fails todifferentiatebetween the 2 nodes
CT CT -- ANATOMIAANATOMIA ULTRAZVUKULTRAZVUK
4.4. KOMPARATIVNA ANATOMIJAKOMPARATIVNA ANATOMIJA(Npr. (Npr. iistrastražživanje krvotoka kod ribe, komparacija sa ivanje krvotoka kod ribe, komparacija sa
krvotokom kornjakrvotokom kornjačče, krokodila, ptica i sisara)e, krokodila, ptica i sisara)5. 5. PLASTIPLASTIČČNA NA ANATOMIJAANATOMIJA
•• PlastiPlastiččnana anatomijaanatomijajeje u u sluslužžbi bi likovnelikovneumetnostiumetnosti..
ANATOMIJA U UMETNOSTIANATOMIJA U UMETNOSTI((UMETNOST U ANATOMIJIUMETNOST U ANATOMIJI
velikogvelikog brojabroja organaorgana, , odod kojihkojihsvakisvaki imaima i i svojsvoj posebniposebni oblikoblik i i svojesvoje posebnoposebno delovanjedelovanje. . IpakIpak, , titi pojedinipojedini organiorgani nisunisupotpunopotpuno nezavisninezavisni jedanjedan ododdrugogdrugog, , negonego vivišše e njihnjih ččineinecelinucelinu u u kojojkojoj jedanjedan organ organ upotpunjujeupotpunjuje delovanjedelovanje drugogdrugog, , ttaako da suko da su svisvi podrepodređeniđeniveveććemem zadatkuzadatku. .
PLANA et LINEAEPLANA et LINEAE
1. Plana frontalia 1. Plana frontalia s. coronalias. coronalia
2. Plana 2. Plana horizontaliahorizontalia
3. Plana sagittalia3. Plana sagittalia3.1. Planum 3.1. Planum
medianummedianum3.2. Plana 3.2. Plana
paramedianaparamediana
NOMINA GENERALIANOMINA GENERALIA((Napomena: u daljem izuNapomena: u daljem izuččavanju anatomije, biavanju anatomije, bićće e
istaknuti zvaniistaknuti zvaniččni anatomski nazivi u odgovarajuni anatomski nazivi u odgovarajuććem em poglavlju)poglavlju)
• Rigidni okvir u telu koji obezbeđuje zaštitu vitalnim i vulnerabilnim organima
• Dvokraka poluga skeletnim mišićima• Rezervoar kalcijuma i fosfata; (sekundarna)
homeostatska regulacija nivoa kalcijuma u krvi• Formiranje krvnih ćelija
OKOŠTAVANJE (OSTEOGENESIS)
• Iz mezoderma, srednjeg primitivnog germinativnog sloja, razvija se mesenchym, čije se nediferencirane ćelije ugrađuju u bilo koji tip vezivnog tkiva – kost, hrskavicu, mišić, tetivu, fasciju ili ligament.
• Postoje dva osnovna tipa okoštavanja:• Osteogenesis membranacea• Kondenzacija mezenhimnih ćelija fibroznog ekstracelularnog
matriksa u osnovi je direktnog, membranoznog okoštavanja srednjeg dela ključnice, kratkih kostiju, nekih kostiju baze i krova lobanje.
• Osteogenesis cartilaginea• Endohondralno okoštavaju pršljenovi, veći deo kostiju baze
lobanje, rebra, grudna kost, karlica i duge kosti ekstremiteta.
CENTRUM OSSIFICATIONIS PRIMARIUM ET SECUNDARIUM
• Primarni centar okoštavanja ili početni proces formiranja kostiju, razvija se intrauterino, obično nije usamljen, lokalizovan je, obostrano je konstantnog položaja i odgovoran za okoštavanje većeg dela kosti.
• Sekundarni centar okoštavanja, osim nekih izuzetaka, razvija se postnatalno, pojedinačno ili u većem broju. Odgovoran je za oblikovanje koštanih apofiza, ivica pljosnatih kostiju i epifiza dugih kostiju.
STALNE I NESTALNE KOSTI• Razlike među
kostima su posledicarazličitog rasporedaćelija – osteoblasta, čvrstine i rasporeda osnovne supstance, odnosno različitog oblika, dimenzija i rasporeda šupljina u njoj.
•• StruStrukkturturnna a kklasifilasifikacija je bazirana na kacija je bazirana na mmateriaterijjalalu koji vezuje ili dru koji vezuje ili držži kosti zajedno i i kosti zajedno i prema tome da li, ili ne postoji zglobna prema tome da li, ili ne postoji zglobna ššupljina.upljina.
•• Tri osnovne vrste se razlikujuTri osnovne vrste se razlikuju::–– Junctura fibrosa Junctura fibrosa –– Junctura cJunctura cartilaginartilagineaea–– Junctura sJunctura synovialynovialis s. articulatio s. diarthrosisis s. articulatio s. diarthrosis
•• FunFunkckcionalionalnana kklasifilasifikkaacciija je bazirana na opsegu ja je bazirana na opsegu pokretapokreta koji je dozvoljen u zglobu.koji je dozvoljen u zglobu.
•• Tri funkcionalna tipa se razlikuju:Tri funkcionalna tipa se razlikuju:–– SynarthrosisSynarthrosis –– nepokretan (npr. junctura fibrosa)nepokretan (npr. junctura fibrosa)–– AmphiarthrosisAmphiarthrosis –– polupokretanpolupokretan (npr. junctura cartilaginea)(npr. junctura cartilaginea)–– DiarthrosisDiarthrosis –– slobodno pokretanslobodno pokretan (npr. junctura synovialis)(npr. junctura synovialis)
JUNCTURAE FIBROSAEJUNCTURAE FIBROSAE
•• Kosti su spojene vezivnim tkivomKosti su spojene vezivnim tkivom•• Nema zglobnu Nema zglobnu ššupljinuupljinu•• Nepokretni suNepokretni su ((tip: tip: synarthrosessynarthroses))
JUNCTURAE SYNOVIALESJUNCTURAE SYNOVIALES•• OblikOblik zglobne povrzglobne površšine određuje opseg pokretaine određuje opseg pokreta..•• Razlikuju se sledeRazlikuju se sledećći glavni tipovi:i glavni tipovi:
1. Art. cylindrica (1.1. gynglimus) 1.2. Art. t1. Art. cylindrica (1.1. gynglimus) 1.2. Art. trochoidearochoidea2. Art spheroidea s. enarthrosis 2. Art spheroidea s. enarthrosis 2.1. Art. cotylica 2.1. Art. cotylica 3. Art. ellipsoidea 4. 3. Art. ellipsoidea 4. Art. bicondylaris Art. bicondylaris 5. Art. plana 6. 5. Art. plana 6. Art. sellaris (bez Art. sellaris (bez ššeme)eme)
•• 1.1 1.2 2 1.1 1.2 2 3 4 53 4 5
JUNCTURAEJUNCTURAE MEMBRI MEMBRI SUPERIORISSUPERIORIS
•• Art rArt radiocarpaladiocarpalisis–– Zglobljava se Zglobljava se žžbica bica
sasa ččunastom i unastom i polumesepolumeseččastom astom kosti rukosti ruččja, kao i ja, kao i zglobni kolut sa zglobni kolut sa trorogljom kosti.trorogljom kosti.
–– FF: f: flexiolexio, , extensioextensio, , adductioadductio, , abductioabductio od od osovine (zbirnoosovine (zbirno, , circumductiocircumductio))
PRIRODNE ORIJENTACIONE LINIJE I TAPRIRODNE ORIJENTACIONE LINIJE I TAČČKE KE NA PREDNJEM ZIDU GRUDNOG KONA PREDNJEM ZIDU GRUDNOG KOŠŠA A
(THORAX)(THORAX)LINEAE THORACISLINEAE THORACIS
1. Linea mediana anterior1. Linea mediana anterior2. Linea sternalis2. Linea sternalis3. Linea parasternalis3. Linea parasternalis4. Linea medioclavicularis4. Linea medioclavicularis(Linea mammillaris)(Linea mammillaris)5. Linea axillaris media5. Linea axillaris media
PRIRODNE ORIJENTACIONE LINIJE I PRIRODNE ORIJENTACIONE LINIJE I TATAČČKE NA ZADNJEM ZIDU TORAKSAKE NA ZADNJEM ZIDU TORAKSA
SKELETON THORACISSKELETON THORACIS
Costae
Osim pršljenova, rebara i grudne kosti, skelet grudnog koša upotpunjuju lopatice, ključnice, kao i zglobovi.
GRUDNA KOST (GRUDNA KOST (STERNUMSTERNUM):):manubriummanubrium / corpus/ corpus sternisterni / proc. / proc.
xiphoideusxiphoideus
Ugao grudne kosti (angulus sterni)Ugao grudne kosti (angulus sterni) na na spoju drspoju dršške i tela u nivou useka II rebarne ke i tela u nivou useka II rebarne