Analiza sistema za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje rizicima od katastrofa za sektor poljoprivrede u Crnoj Gori Unapređenje kapaciteta za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje rizicima od katastrofa (DRRM) i uvođenje praksi prilagođavanja na klimatske promjene (CCA) u sektor poljoprivrede zemalja Zapadnog Balkana (TCP/RER/3504) Food and Agriculture Organization of the United Nations
39
Embed
Analiza sistema za smanjenje rizika od katastrofa i ... · poljoprivrednih osiguranja za poljoprivrednike. Na kraju su date preporuke za poboljšanje sadašnjeg sistema. Izvještaj
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Analiza sistema za smanjenje rizika
od katastrofa i upravljanje rizicima
od katastrofa za sektor
poljoprivrede u Crnoj Gori
Unapređenje kapaciteta za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje rizicima od katastrofa (DRRM) i uvođenje praksi prilagođavanja na klimatske promjene (CCA) u sektor poljoprivrede zemalja
Zapadnog Balkana (TCP/RER/3504)
Food and Agriculture Organization of the United Nations
Analiza sistema za smanjenje rizika
od katastrofa i upravljanje rizicima
od katastrofa za sektor
poljoprivrede u Crnoj Gori
Unapređenje kapaciteta za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje rizicima od katastrofa (DRRM)
i uvođenje praksi prilagođavanja na klimatske promjene (CCA) u sektor poljoprivrede zemalja Zapadnog Balkana (TCP/RER/3504)
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO)
Podgorica, 2018
Upotrijebljene oznake i prezentacija materijala u ovom informativnom proizvodu ne podrazumijevaju izražavanje bilo kakvog mišljenja od strane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) o pravnom ili razvojnom statusu bilo koje zemlje, teritorije, grada ili oblasti ili njenih vlasti, ili u vezi sa razgraničenjem svojih granica ili granica. Pominjanje specifičnih kompanija ili proizvoda proizvođača, bez obzira da li su one patentirane ili ne, ne podrazumijeva da su ih odobrile ili preporučile FAO u odnosu na druge slične prirode koje se ne pominju.
Stavovi izraženi u ovom informativnom proizvodu su autora i ne odražavaju nužno stavove ili politike FAO-a.
FAO ohrabruje upotrebu, reprodukciju i distribuciju materijala u ovom informativnom proizvodu. Osim ako nije drugačije naznačeno, materijal se može kopirati, skinuti i odštampati za privatne studijske, istraživačke i nastavne svrhe ili za upotrebu u nekomercijalnim proizvodima ili uslugama, pod uslovom da se daju odgovarajuća potvrda FAO-a kao nosioca izvora i vlasnika autorskih prava i da je FAO podrška pogleda koriska, proizvodi ili usluge nisu implicitna na bilo koji način.
Svi zahtevi za prava prevođenja i prilagođavanja, kao i za preprodaja i druga prava na komercijalnu upotrebu treba da se izvrše preko www.fao.org/contact-us/licence-request ili upućeni na [email protected].
5 Zaključci i preporuke ............................................................................................................ 28
6 Literatura .................................................................................................................................. 31
Tabele
Tabela 1 Značaj poljoprivrede za ekonomiju Crne Gore 2 Tabela 2 Pregled najznačajnijih uzgajanih biljnih kultura, 2015 3 Tabela 3 Poljoprivredno zemljište prema kategorijama (u ha) 5 Tabela 4 Poljoprivredne štete i gubici prouzrokovani poplavama 2010. godine 8 Tabela 5 Štete i gubici nastali usljed uticaja prirodnih nepogoda na
poljoprivredu (EUR), 2014-2016 25
iv
Zahvalnost Uz tehničko vođstvo Reuben Sessa, koordinatora za klimatske promjene, upravljanje rizicima od katastrofa i energiju za Evropu i Centralnu Aziju u okviru Regionalne kancelarije za Evropu i Centralnu Aziju, ovaj dokument pripremile su Dragana Radević i Tamara van ‘t Wout, u ime Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih Nacija. Povratne informacije i doprinos predstavnika institucija na nacionalnom nivou uključujući Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo unutrašnjih poslova – Direktorat za vanredne situacije, Institua za hidrometeorologiju i seizmologiju i Nacionalnu komisiju za prosjenu šteta od prirodnih katastrofa, i na lokalnom nivou od članove komisija za procjenu šteta od prirodnih katastrofa Glavnog grada Podgorice i Opštine Danilograd, bile su izuzetno korisne, uz izvanrednu kooordinaciju koju je obezbijedio Darko Konjević, generalni direktor Direktorata za ruralni razvoj, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
v
Skraćenice
ARS Anketa o radnoj snazi
BDP Bruto domaći proizvod
BDV Bruto dodata vrijednost
DRR Smanjenje rizika od katastrofa
DMC-SEE Centar za upravljanje sušama za Jugoistočnu Europu
EU Evropska unija
FAO Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija
GIS Geografski informacioni sistem
HFA Hyogo akcionog okvira
HMI Institut za hidrometeorologiju i seizmologiju
IPA Instrument za pretpristupnu pomoć
MPRR Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
MONSTAT Zavod za statistiku Crne Gore
NIŠ Nacionalna inventura šuma
UNFCCC Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o promjeni klime
UNCCD Konvencija Ujedinjenih nacija za suzbijanje dezertifikacije
ZHMS Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju
1
1 Uvod
Crna Gora je podložna raznim prirodnim opasnostima, kao što su poplave, suše, oluje,
klizišta, šumski požari itd. Očekuje se da će se sa klimatskim promjenama povećati
učestalost i ozbiljnost raznih vrsta ekstremnih vremenskih neprilika, posebno poplava,
suša, šumskih požara, kao i širenje biljnih i životinjskih štetočina i bolesti, što može
negativno uticati na poljoprivredni sektor u Crnoj Gori.
Poljoprivreda je vrlo osjetljiva na uticaje fizičkih i bioloških opasnosti, s obzirom na
klimatsku osjetljivost sektora. Ekstremne vremenske pojave kao što su poplave, oluje i
suše mogu dovesti do značajnog oštećenja poljoprivredne infrastrukture i objekata, kao
što su sistemi za navodnjavanje, skloništa za životinje i skladišta hrane za životinje, a
mogu i u potpunosti uništiti usjeve, uticati na stočarsku proizvodnju i sl. Kao rezultat
toga, katastrofe mogu značajno usporiti razvoj i umanjiti ekonomsku dobit. U tom
kontekstu, smanjenje rizika od prirodnih katastrofa i pružanje pomoći ljudima da se
prilagode klimatskoj varijabilnosti i promjenama su veoma bitni, posebno za one ljude
čiji životi i sredstva za život zavise od ovog sektora.
Crna Gora je uspostavila pravni i institucionalni okvir koji je usmjeren na smanjenje
rizika od katastrofa. Na putu je da izvrši prelaz sa pristupa reakcije u hitnim slučajevima
ka više proaktivnom pristupu smanjenja rizika od katastrofa. Cilj ovog izvještaja je da
istakne pozitivne strane sistema, kao i da ukaže na postojeće nedostatke i kapacitete
koje treba dodatno poboljšati. Ovaj izvještaj daje preporuke za jačanje postojećeg
institucionalnog okvira kako bi se umanjili štetni efekti prirodnih nepogoda na
poljoprivredni sektor u Crnoj Gori.
Ovaj sveobuhvatan pregled obuhvata opštu analizu poljoprivrednog sektora u zemlji, sa
osvrtom na najvažnije prirodne opasnosti koje utiču na sektor. Nakon toga slijedi
analiza postojeće pravne i institucionalne strukture i detaljni uvid u različite
komponente sistema, uključujući npr. funkcionisanje sistema ranog upozorenja,
procjenu rizika od katastrofa, procjenu postojeće štete i gubitaka i dostupnost
poljoprivrednih osiguranja za poljoprivrednike. Na kraju su date preporuke za
poboljšanje sadašnjeg sistema.
Izvještaj je pripremljen u okviru projekta "Unapređenje kapaciteta za smanjenje rizika
od katastrofa i upravljanje rizicima od katastrofa (DRRM) i uvođenje praksi
prilagođavanja na klimatske promjene (CCA) u sektor poljoprivrede zemalja Zapadnog
Balkana (TCP/RER/3504)” i može uticati na sprovođenje pojedinih mjera za
poboljšanje kapaciteta kako je to preporučeno u ovom dokumentu.
2
2 Poljoprivreda
2.1 Opšti pregled
Sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ima važnu ulogu u ekonomiji Crne Gore.
Ovaj sektor činio je 8,1% bruto domaćeg proizvoda u 2015. Iako je poljoprivreda,
zajedno sa sektorom turizma, razvojni i ekonomski prioritet nacionalne ekonomije, na
osnovu zvanične statistike, u poljoprivredi je zaposleno svega 1,4% od ukupnog broja
zaposlenih (2015). Prema podacima Ankete o radnoj snazi, broj zaposlenih u ovom
sektoru je veći. Međutim, prema Popisu poljoprivrede iz 2010. godine, 98 341
stanovnika je radno angažovano na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima.1
Tabelom 1 prikazani su relevantni pokazatelji za poljoprivrednu proizvodnju i
zapošljavanje.
Tabela 1 Značaj poljoprivrede za ekonomiju Crne Gore 2010 2011 2012 2013 2014 2015
BDV poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u tekućim cijenama (u hiljadama EUR)
239 947 263 564 237 098 270 164 280 086 294 597
Učešće poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u BDP-u (%)
7,7 8,1 7,5 8,0 8,1 8,1
Zapošljavanje u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu
poslovni subjekti, dok ostatak predstavljaju porodična gazdinstva. Prosječan broj grla
po gazdinstvu je nizak (3,3), dok samo oko 40% gazdinstava uzgajaju više od tri
priplodna grla. Uzgoj preživara (goveda, ovce i koze) preovladava, dok je uzgoj svinja i
živine slabije razvijen. Dominiraju rase pogodne za proizvodnju mlijeka i mesa, sa
tendencijom povećanja udjela mliječnih rasa. Posljednjih godina zabilježene su
pozitivne promjene vezano za ukrupnjivanja gazdinstava i povećanja broja grla po
gazdinstvu.5
Kada je u pitanju spoljnotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda, iz godine u
godinu prisutan je trend rasta. U 2015. godini ukupna razmjena poljoprivrednih
proizvoda iznosila je 499,9 miliona EUR. Crna Gora je neto uvoznica hrane. Pokrivenost
uvoza izvozom je na niskom nivou i u 2015. godini iznosila je 11,9%. Vrijednost uvoza
poljoprivrednih proizvoda u 2015. godini iznosila je 446,7 miliona EUR sa učešćem u
ukupnom uvozu od 24,3%, dok je vrijednost izvoza iznosila 53,224 miliona EUR i u
ukupnom izvozu učestvovala je sa 16,7%.6
Struktura proizvoda koji se uvoze, odnosno izvoze se nije mijenjala značajnije
posljednjih godina. Najzastupljeniji proizvodi u uvozu su svježe meso, proizvodi na bazi
žitarica, razni proizvodi za ishranu (gdje spadaju razni sosevi, začini, sladoled i sl.),
zatim gazirana bezalkoholna pića, mlijeko i mliječni proizvodi žive životinje.
Kod izvoza, vino je i dalje jedan od glavnih izvoznih proizvoda. U ukupnom izvozu
poljoprivrednih proizvoda u 2015. godini, vino je učestvovalo sa 29%. Ukupna
vrijednost izvezenog vina u 2015 godini iznosila je 15,4 miliona EUR.7 Sektor vina je
prepoznat kao veoma bitan sektor za Crnu Goru. Osim vina, u posljednjih nekoliko
godina prerađevine od mesa predstavljaju jedan od glavnih izvoznih proizvoda. Razvoj
mesne industrije u Crnoj Gori je uticao i na značajnu promjenu trendova u
spoljnotrgovinskoj razmjeni kako u uvozu, tako i u izvozu, kao što je: rast vrijednosti
uvoza svježeg svinjskog mesa koje se koristi kao sirovina, pad uvoza prerađevina od
mesa zbog veće potrošnje domaćih proizvoda i rast izvoza prerađevina.
2.2 Poljoprivredno zemljište
Površina poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori iznosi 515 717 ha, što predstavlja
37,4% teritorije Crne Gore. Od ove površine oko 36% ili 189 075 ha je obradivo
zemljište, dok se dvije trećine poljoprivrednog zemljišta nije obrađeno.8 Pregled
poljoprivrednog zemljišta prema načinu korišćenja je prikazan u Tabeli 3.
5 Vlada Crne Gore, 2015. 6 MONSTAT 7 Ibid. 8 Ibid.
5
Tabela 3 Poljoprivredno zemljište prema kategorijama (u ha) Poljoprivredno zemljište po kategorijama korišćenja 2012 Poljoprivredna površina (ukupno) 515 717 Obradiva površina 189 075
a) Oranice i bašte 45 809 b) Voćnjaci 12 028 c) Vinogradi 4 512 d) Livade 126 726
Pašnjaci 323 998 Bare i trstici 2 644 Izvor: MONSTAT, 2013
Imajući u vidu površinu i strukturu poljoprivrednog zemljišta, sa 0,83 ha
poljoprivrednog zemljišta po stanovniku i 0,31 ha obradivog zemljišta po stanovniku,
Crna Gora spada u grupu evropskih zemalja sa povoljnim zemljišnim resursima za
razvoj poljoprivrede (2012).
Uprkos značajnim zemljišnim resursima, ono je usitnjeno i raspoređeno na veliki broj
porodičnih gazdinstava. Tako 31,6% ukupnog poljoprivrednog zemljišta čine parcele
površine do 0,5 ha. Više od polovine gazdinstava (54,1%) koristi 0,10 ha do 1 ha
poljoprivrednog zemljišta. Čak 73% porodičnih gazdinstava posjeduju površine manje
od 2 ha, dok samo 0,9% porodičnih gazdinstava imaju zemljišne površine veće od
100ha, što čini 38% ukupnog korišćenog poljoprivrednog zemljišta.9
Porodična poljoprivredna gazdinstva i poslovni subjekti posjeduju 309 240 ha
raspoloživog zemljišta, od čega je 95,2% ili 294 400 ha u vlasništvu poljoprivrednih
porodičnih gazdinstava. Korišćeno poljoprivredno zemljište (uključujući pašnjake) čini
71,6% ukupnog poljoprivrednog zemljišta. Prosječno poljoprivredno gazdinstvo ima 4,6
ha iskorišćenog poljoprivrednog zemljišta10. Veliki broj neobradivih površina posljedica
je velikog udjela pašnjaka u ukupnoj površini poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori.
Najkvalitetnije zemljište se nalazi u riječnim dolinama, kraškim poljima i visoravnima.
Crnogorski reljef je karakterističan po padinama terena iznad 10o (65%), a padine
između 5-10o čine 28%. Svega 7% teritorije ima nagib manji od 5o što omogućava
intenzivnije korišćenje zemljišnih resursa u svrhe poljoprivrede bez značajnih erozivnih
procesa.
U Crnoj Gori se, izdvaja pet područja po specifičnim karakteristikama i uslovima za
razvoj poljoprivrede:
Primorski region sa 50 815 ha (9,8% od ukupnog) poljoprivrednog zemljišta
dobre plodnosti koga čine duboka aluvijalno–deluvijalna i smeđa antropogena
zemljišta; region je pogodan za voćarsku i povrtarsku proizvodnju, kao i za
gajenje sitnih preživara, dok je s druge strane bogat medonosnim,
9 Popis poljoprivrede, MONSTAT 2010. 10 Ibid
6
aromatičnim i ljekovitim biljem, kao i divljim vrstama voća (smokva, šipak i
dr).
Zetsko-bjelopavlićki region sa 78 997 ha (15,3%) je ravničarski region do 200m
nadmorske visine, pogodan za različite vrste proizvodnje (ratarsko-
povrtarsku, voćarsko-vinogradarsku, stočarsku).
Region krša zahvata 74 320 ha ili 14,3% ukupne površine, a prostire se na
nadmorskim visinama 700–800 m. Obradivo zemljište je oskudno i nalazi se
uglavnom u kraškim poljima, vrtačama i uvalama, pri čemu dominiraju
bezvodni predjeli. Najvažnije poljoprivredne grane su stočarstvo (posebno
kozarstvo i ovčarstvo, a zatim i govedarstvo) i pčelarstvo.
Sjeverno-planinski region sa 184 528 ha (35% od ukupne površine)
karakterišu brojne visoravni i platoi; pogodan je za gajenje strnih žita,
krompira i kupusnjača, kao i za razvoj stočarstva zbog velikih površina livada i
pašnjaka.
Polimsko-ibarski region koji zahvata 25% ukupne površine odnosno 129 804
ha. Plodno zemljište i bogatstvo u izvorskim i tekućim vodama čine ovaj region
značajnim za sve tri grane poljoprivrede: ratarstvo sa povrtarstvom, voćarstvo
i stočarstvo.
2.3 Šume
Prema rezultatima Nacionalne inventure šuma (NIŠ, 2010), šume zauzimaju 59,5%
teritorije Crne Gore (826 782 ha), a neobrasla šumska zemljišta dodatnih 9,9% (137
480 ha). Ukupna drvna zaliha svih šuma Crne Gore je procjenjena na 133 miliona m3
drveta. Ukupni godišnji prirast u svim šumama iznosi 3,2 million m3, a u privrednim
šumama prirast iznosi 2,6 milliona m3.
Dominantna vrsta u šumskom fondu su bukva, zatim slijede smrča, jela, crni bor i dr.
Većina crnogorskih šuma (78,7%) su planinske šume, smještene na nadmorskoj visini
800-1800 m, na padinama 6-35 stepeni nagiba (87,2%)
Uzimajući u obzir kriterijume vezane za reljef, klimu i geologiju teritorija je podijeljena
na pet regija: istočni region, sjeverni region, centralni region, region krša i crnogorsko
promorije. Šume južnog šumskog područja, koje čine šume na primorju i kršu,
imaju nepovoljnu strukturu po uzgojnom obliku (izdanačke šume, šikare, šibljaci i
makije) i pretežno su izdvojene u kategoriju zaštitne šume. Struktura šuma u
sjevernom šumskom području je znatno povoljnija od južnog područja i u njemu
se nalaze najkvalitetniji i najproduktivniji šumski ekosistemi koji čine značajne
sirovinske resurse.
Oko polovina šuma u Crnoj Gori je u državnom, a polovina u privatnom vlasništvu. Udio
privatnog vlasništva u posljednjih deset godina se povećava zbog denacionalizacije i
zarastanja privatnih poljoprivrednih zemljišta šumom. Kvalitet šuma je u jakoj vezi sa
7
vlasništvom. Privatne šume su koncentrisane u regionu krša i primorja, a u najvećem
dijelu su mlade, slabo njegovane ili degradirane.
Državnim šumama upravlja Uprava za šume sa sjedištem u Pljevljima, a na području
nacionalnih parkova su u nadležnosti JP Nacionalni parkovi Crne Gore.
3 Uticaj prirodnih nepogoda na sektor poljoprivrede
Crna Gora je podložna riziku više prirodnih nepogoda kao što su poplave, suše, obilne
padavine i sniježe padavine, olujni vjetrovi, toplotni talasi, klizišta, lavine i šumski
požari. Jake kiše često uzrokuju poplave, klizišta i odrone, koji potencijalno mogu
nanijeti štetu poljoprivrednom sektoru. Razlozi pojave erozionih procesa na šumskim i
poljoprivrednim zemljištima su opšta eksponiranost terena, kao i karakteristična
vertikalna raščlanjenost vegetacije, sa izraženim strmim i vrlo strmim nagibima,
neotporna zemljišta usljed često neracionalnog i neadekvatnog korišćenja prirodnih
resursa na tim prostorima.
Najrazornije posljedice prirodnih nepogoda u Crnoj Gori su posljedice poplava, koje su
prije svega rezultat obilnih padavina. Kao sekundarni faktor koji doprinosi poplavama
su posljedice izazvane ljudskim djelovanjem (nekontrolisana i prekomjerna
eksploatacija šljunka i pijeska) u pojedninim riječnim tokovima. Plavljenje pojedinih
djelova terena je periodično i ispoljava se u proljećnim i jesenjim mjesecima. U
posljednjih 20 godina na teritoriji Crne Gore zabilježeno je šest destruktivnih poplava,
među kojima su najveće zabilježene u posljednih deset godina i to u 2000, 2010. i 2011.
godini.11 Poplave u novijem periodu karakterisalo je zadržavanje nivoa vode duži period
(15-20 dana).
Prema analizi FAO za poplave 2010. godine, procjenjuje se da je poplavljeno oko 30 000
ha poljoprivrednog zemljišta. Najviše pogođena područja bila su oko doline rijeke Zete i
područje oko Skadarskog jezera, a posebno područje Golubovaca, gdje je najveća
proizvodnja povrća u zemlji. Ukupne štete i gubici procijenjeni su na preko 13 milona
EUR, od čega su preko 6 miliona štete, a preko 7 miliona EUR gubici. Tabelom 4
prikazan je detaljan pregled ukupnih poljoprivrednih šteta i gubitaka.12
za šume, koncesionari i druge kompanije. Uprava za šume će upravljati tim jedinicama.
Postojeća oprema i materijal za zaštitu od požara su zastarjeli, kao što su i vozila za
prevoz tima, aparati za gašenje požara, protivpožarna oprema i druga oprema za
članove.
Planovi za razvoj šuma i programi gazdovanja šumama moraju uključiti mjere za
prilagođavanje na klimatske promjene u cilju povećanja otpornosti šumskih ekosistema
i zaštite od požara i drugih opasnosti koje ugrožavaju šume. Jedna od preventivnih
mjera, koje se trenutno još ne sprovode, je održavanje postojećih otvorenih prostora u
šumskim područjima kako bi se smanjila opasnost od šumskih požara.
Procjena rizika od katastrofa
Procjene rizika na nacionalnom nivou izrađuje Ministarstvo unutrašnjih poslova u
saradnji sa ministarstvima i drugim organima državne uprave, a prema potrebi mogu
se angažovati i predstavnici naučnih i stručnih institucija i eksperti za pojedine vrste
rizika. Opštinske procjene izrađuju opštine, a po potrebi, takođe, mogu se angažovati
predstavnici naučnih i stručnih institucija i eksperti za pojedine vrste rizika.
Procjena rizika ima za cilj da se analiziraju, procijene i sagledaju svi podaci koji se
odnose na:
uzroke koji mogu dovesti do nastanka elementarne nepogode, tehničko-
tehnološke nesreće i druge nesreće,
stepen ugroženosti ljudi, životinja, biljaka, materijalnih dobara i životne sredine
od različitih vrsta rizika,
posljedice koje mogu nastati po ljude, životinje, biljke, materijalna dobara i
životnu sredinu.
Direktorat za vanredne situacije u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova takođe je
odgovoran za izradu procjene rizika. Proces procjene rizika od suša i poplava sprovodi
Odsjek za upravljanje rizicima. Odsjek je takođe odgovoran za upravljanje nacionalnim
bazama podataka o rizicima kao što stoji u Nacionalnoj strategiji za vanredne situacije.
Dužnosti Odsjeka obuhvataju izradu i razvoj strateških dokumenata i planova na
nacionalnom nivou, saradnju sa naučnim tijelima (univerzitetima), laboratorijima i
drugim istraživačkim institucijama.
Kao što je navedeno u Nacionalnoj strategiji za vanredne situacije, resorna
ministarstava i agencije, su uključeni u pripremu konkretnih planova, učestvovanje u
ad-hoc radnim grupama i odgovorni su za pružanje konkretnih podataka i analiza
Odsjeku za upravljanje rizicima. Direktorat za vanredne situacije se oslanja i na
operativne jedinice za zaštitu i spašavanje (jedinice civilne zaštite, opštinske službe za
zaštitu i spašavanje, specijalističke jedinice, dobrovoljne jedinice, preduzetne jedinice i
jedinica za gašenje požara iz vazduha).
22
Što se tiče mapiranja opasnosti, što je jedan od uslova Direktorata za vode Evropske
unije, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja bi trebalo da obezbijedi
identifikaciju rizičnih zona za poplave, pripremu mapa poplava i integraciju u
prostornom planiranju, kao i razvoj informacionog sistema za vode. Sem toga,
Ministarstvo je zaduženo za projektovanje, izgradnju i redovno održavanje objekata za
zaštitu od poplava. Međutim, tehnička sposobnost Ministarstva je vrlo ograničena, a kao
rezultat tehnički poslovi se često se sprovode kroz pružanje usluga u okviru projekata.
Sistemi ranog upozoravanja
Dobro funkcionisanje sistema ranog upozoravanja izuzetno je važno za poljoprivredni
sektor, kao i pravovremeno i tačno upozorenje koje može pomoći da se ublaže negativni
uticaji prirodnih nepogoda u tom sektoru. Međutim, nije bitno samo da se upozorenja
šire kroz različite medije, već se moraju na odgovarajući način primiti i shvatiti da bi
zajednica bila svjesna i znala kako da se suoči sa efektom gubitka života i egzistencije.
Kao rezultat toga, bolje planiranje i pripravnost u zajednici su bitni, kako bi se
pripremile mape sa ranjivim zonama i akcioni planovi kroz participativni pristup.
Tehnički kapaciteti hidro-meteoroloških službi za podršku smanjivanju rizika od
katastrofa nisu u skladu sa zahtjevima i karakterišu ih sljedeći nedostaci:
Mreže za monitoring i posmatranje i razmjena podataka
Hidrometeorološka zapažanja su osnova za klimatološke studije, ali ZHMS nema
svoje laboratorije za kalibraciju za meteorološke senzore. Ovaj nedostatak je
rješen u okviru međuregionalne saradnje Nacionalnih hidrometeoroloških
službi, pa je kvalitet mjerenja tačan i pouzdan. Uz to, brojne aktivnosti u okviru
kalibracije instrumenata sprovode se u okviru Svjetske meteorološke
organizacije, u kojoj je ova institucija stalna članica.
Radari za vremensku prognozu pružaju osnovu za lociranje padavina tokom
opasnosti i spašavanja. Međutim, ZHMS ne posjeduje vremenske radare.Praćenje
grmljavine se sprovodi u okviru mreže i alatke LINET VIEW.
ZHMS nema pristup radarskim podacima iz susjednih zemalja
Ozbiljan problem sa kojim se suočava ZHMS je rapidno smanjenje broja
padavinskih stanica od 67 stanica iz 2010. na samo 20 koje su za sada u funkciji.
Zbog nedostatka finansijske podrške ovaj tip stanica, koji je prije 2000. godine
dostizao broj od preko 100, nije automatizovan i zavisi od ljudi kojih je na
sjeveru Crne Gore sve manje. Dobra pokrivenost u Crnoj Gori je sa hidrološkim
stanicama kojih ima 51. (31 u crnomorskom slivu24 i 20 u jadranskom slivu) od
kojih je 31 automatska stanica i spojene su sa sjedištem u Podgorici. Nedostatak
sredstava je glavni problem za ZHMS s obzirom na neophodnost završetka
automatizacije preostalih stanica u mreži.
24 Površina crnomorskog sliva u Crnoj Gori je nešto veća od površine jadranskog sliva, i iznosi oko 7 260 km2. Sa ovog dijela, putem Zapadne Morave otiče rijeka Ibar, dok putem Drine otiču Lim, Ćehotina, Piva i Tara sa svojom pritokom Komarnicom.
23
Hidrometeorloški sistemi za upravljanje podacima
Informacije o podacima (metapodaci) skladište se u CLIDATA bazi podatka u
3. podatke o kvalitetu voda o: fizičko-hemijskim parametrima vode; i mikro
biološkim i saprobiološkim parametima vode
Analiza opasnosti i mapiranje da bi se podržala procjena rizika
U Crnoj Gori nema baze podataka i popisa o prethodnim poplavama i sušama.
Bazom podataka upravlja ZHMS, što spada u dio redovnih aktivnosti ove
institucije. Takođe, sve informacije o ekstremnim vremenskim i klimatskim
događajima se redovno šalju Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO).
Uprava za vode ima tehničke sposobnosti za hidrološke analize i kartiranje, ali
one zapravo nisu iskorišćene jer tehnički posao obično sprovode spoljnji
konsultanti.
U principu, ne postoji sistemski proces za analizu opasnosti od poplava i suša,
niti mapiranje.
Glavni nedostaci su nedostatak koordinacije, saradnje i komunikacije između
različitih institucija, koje su odgovorne za pojedine komponente procjene rizika
od poplava ili suša. Što se tiče podataka o uticaju katastrofa, praksa u svijetu, pa
tako i u Crnoj Gori je da relevantne organizacije prikupljaju podatke koji se
odnose na njihov sektor i opasnosti koje se mogu javiti. Međutim, nema
formalnih mehanizama za objedinjavanje, skladištenje i pristup ovim podacima,
Vremenska prognoza
Nedostatak stručnog kadra za operativne usluge analize vremenske prognoze,
ZHMS ima ograničene resurse za obradu podataka, i zapravo ne postoji backup
sistem koji se može koristiti u hitnim slučajevima. To čini vrlo ranjivim
nacionalni sistem za smanjenje rizika od katastrofa na svim nivoima.
Proizvodi i servisi za upozoravanje
Trenutno ne postoji zakon koji će definisati odgovornosti i ovlašćenja u vezi
proizvodnje i širenja upozorenja i alarma za fizičku opasnost.
ZHMS ne analizira potencijalne posljedice opasnosti. ZHMS ne upozorava za
poplave, ali daje najavu jakih padavina i visokog nivoa voda i pokazuje da li bi to
24
moglo dovesti do poplava. ZHMS dijeli informacije i ranu najavu javnosti putem
medija, informacije o vremenskim uslovima Direktoratu za vanredne situacije
putem biltena, širi informacije i najavu preko Operativno-komunikacionog
centra 112 Direktorata za vanredne situacije i putem faksa, i u hitnim
slučajevima priprema biltene, izvještaje i studije za MPRR sa informacijama o
poplavama i drugim opasnostima.
Ljudski resursi
Nedovoljan broj stručno zaposlenih lica za pripremu kritičnih podataka za
analizu hidro-meteoroloških ekstrema i za rad na adekvatnom sistemu rane
najave hidroloških i meteoroloških nepogoda.
Procjena štete i gubitaka
Komisije zadužene za procjenu štete i gubitke koji su nastali kao posljedica prirodnih
katastrofa osnivaju se na lokalnom nivou, odlukom gradonačelnika/predsjednika
opština. Iako u komisijama treba da budu uključeni stručnjaci različitih profila,
indikativno je da su članovi komisija na lokalnom nivou obično zaposleni u opštini.
Komisije nemaju jedinstven pravilnik po kojem rade. Ne postoji unaprijed određeni
postupak, vremenski okvir ili metodologije za procjenu štete i gubitaka u poljoprivredi.
Osim toga, ne postoji jasna definicija prirodne katastrofe pa se dogodi da je šteta
prouzrokovana požarom (uništeno sijeno za primjer) i Komisija je pozvana da pripremi
procjenu ali ne može da anlizira uzroke požara, jer to spada pod nadležnost policije.
Pojedinac koji je pretrpio štetu inicira postupak procjene podnošenjem prijave/zahtjeva
za naknadu. Na osnovu zahtjeva, Komisija vrši provjeru činjeničnog stanja. U idealnim
okolnostima, procedura se sprovodi u roku od dva dana od dana prijema zahtjeva, ali ne
postoji pravilnikom strogo propisan rok. Na primjer, interni pravilnik u Glavnom gradu
Podgorici predviđa utvrđivanje štetu u roku od dva dana od dana podnošenja
prijedloga, i priprema izvještaj o šteti u roku od najviše 30 dana (u slučaju opštine
Danilovgrad25).
Izvještaji se podnose Nacionalnoj komisiji za procjenu štete od elementarnih nepogoda.
Nacionalna komisija prikuplja dostavljeni materijal iz svih opština i izvještava Vladu na
kvartalnom nivou. Prema dobijenim informacijama, Nacionalna komisija ne kontroliše
niti daje komentare na primljenje izvještaje iz opština. Pored toga, Komisija ne
izvještava opštine o (ne)plaćenim naknadama niti daje bilo kakve povratne informacije
vezane za pripremljeni izvještaj. Izuzetak je kada se radi o masovnim štetama izazvanih
istim uzrokom. U tom slučaju, Nacionalna kompsija priprema zajednički izvještaj na
osnovu podataka/izvještaja koje dobije sa lokalnog nivoa od opštinskih komisija.
25 Zbog nedostatka pravilnika ili pisanih materijala, postupak procjene štete i gubitaka od elementarnih nepogoda na lokalnom nivou je analiziran na nivou dvije opšine od ukupno 23: Podgorici kao najvećem i glavnom gradu zemlje, i Danilovgradu koja je jedna od najmanjih opšina, ali sa razvijenom poljoprivredom.
25
Sredstva namijenjena nadoknadi štete se prenose na račun opština, a zatim se dijele
proizvođačima proporcionalno određenoj nadoknadi shodno dostavljenom Izvještaju o
procjeni nastale štete (generalno, isplata šteta iznosi maksimalno 10% procijenjene
vrijednosti).
U principu, nema budžetske linije za naknadu šteta od elementarnih nepogoda na
lokalnom nivou iako postoje neki izuzeci. Na primjer, opština Danilovgrad je imala u
budžetu za 2016. godinu 20 000 eura za kompenzaciju štete uzrokovane prirodnim
nepogodama, uključujući i one štete i gubitke koji su uticali na poljoprivredni sektor.
U državnom budžetu nema budžetske linije za naknadu štete od elementarnih nepogoda
u poljoprivredi. Kao rezultat toga, naknada se plaća u zavisnosti od raspoloživosti
sredstava u okviru budžetskih rezervi. Na primjer, u 2010. godini, 0,27 miliona eura je
plaćeno za te namjene iz budžetske rezerve, dok je za iste namjene iznos u 2015.
dosegao 1,1 miliona eura. Tabela 5 u nastavku sadrži podatke dobijene od Nacionalne
komisije o doprinosima uplaćenim domaćinstvima, kao i direktno opštinama, na osnovu
zahtjeva za naknadu štete i gubitaka. Takođe, prikazani su i podaci o ukupnoj
vrijednosti podnesenih zahtjeva.
Tabela 5 Štete i gubici nastali usljed uticaja prirodnih nepogoda na poljoprivredu (EUR), 2014-2016
Ukupan iznos dostavljenih zahtjeva
Iznos plaćen porodicama
Iznos plaćen opštinama
2014 836 130 62 840 2015 1 094 190 86 600 47 500 2016 108 450 9 150 10 000 Izvor: Vlada Crne Gore, Komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda, jun 2016
Iako ne postoji baza podataka o primljenim izvještajima opština na lokalnom nivou,
prema procjenama Nacionalne komisije, na godišnjem nivou, svega 5 do 10 posto od
vrijednosti procijenjene od strane opština se isplaćuje. Na primjer, samo u 2014. godini
bilo je 314 aplikacija u opštini Danilovgrad čija je ukupna vrijednost procijenjenih šteta
dosegla gotovo 0,8 miliona eura (u odnosu na 0,07 miliona eura plaćenih za sve 23
opštine). U Podgorici, broj primljenih zahtjeva u 2014. godini dostigao je gotovo 700.
Do 2007. godine bio je na snazi Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda, koji
propisuje (član 68) da je država uključena u zaštitu i pružanje pomoći samo ako se
dogodila šteta veća od 10 posto nacionalnog prihoda na nivou opštine u prethodnoj
godini. Takav jasno definisani stepen uključivanja države trenutno ne postoji. Opštinska
komsija bi procijenila štetu u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, i to na osnovu
"Uputstva o metodologiji za naknadu štete uzrokovane prirodnim nepogodama" (od
1987. godine). Po zakonu kompenzacija nije mogla biti plaćena za oštećenu imovinu
koja je osigurana ili je trebala biti osigurani prema postojećim propisima.
26
Osiguranje u poljoprivredi
Uz vjerovatno povećanje učestalosti, kao i intenzitet ekstremnih vremenskih neprilika,
kao rezultat klimatskih promjena, poljoprivrednici će biti izloženi sve više spoljnjim
šokovima i stresovima. Osiguranje usjeva pomaže da se prenese rizik sa
poljoprivrednika na nosioca rizika (tj osiguravajuće društvo), što je strategija za
upravljanje rizikom.
Podršku kroz osiguranje u poljoprivredi obezbjeđuje Ministarstvo poljoprivrede i
ruralnog razvoja, posebno Direktorat za poljoprivredu i ribarstvo i nadležne inspekcije,
u saradnji sa osiguravajućim društvom "Lovćen osiguranje doo", u skladu sa
sporazumom o sufinansiranju premija za osiguranje poljoprivredne proizvodnje. U
ovom trenutku, postoji samo jedna osiguravajuća kuća koja nudi taj proizvod
osiguranja, bez obzira na proaktivnu promociju Ministarstva da stimuliše i druge
osiguravajuće kuće da takođe ponude ovu uslugu.
Podrška u upravljanju rizikom u poljoprivredi se sastoji od finansiranja dijela premije
osiguranja, kako bi poljoprivrednici osigurali usjeve i stoku u registrovanim
poljoprivrednim gazdinstvima. Osnovno osiguranje pokriva štete od požara, grmljavine
i pljuskova. Dodatno osiguranje pokriva npr. mraz, poplave i oluje.
Kako bi se obezbijedila zaštita životinja, potrebno je vršiti redovne veterinarske
preglede i na taj način ispuniti svi propisane uslove za dobrobit životinja i zaštitu
njihovog zdravlja. Za osiguranje usjeva i voća, sve agrotehničke mjere i dobre
poljoprivredne prakse treba da budu ispunjene, kako je navedeno u Kodeksu dobre
poljoprivredne prakse. Kodeks uključuje dobre poljoprivredne prakse i tehnologije, kao
što su odgovarajuće prikupljanje, skladištenje, zbrinjavanje životinja i tečnog đubriva
kako bi se zaštitili izvori vode od zagađenja, rekonstrukcija i obnova postojećih terasa i
kamenih zidova da bi se spriječila erozija.
Ministarstvo može obezbijediti i do 50 posto premije osiguranja. Ova podrška se daje
poljoprivrednim proizvođačima koji su registrovani u glavnom registru, kao i za
veterinarske usluge. Premija može varirati od 50 eura do 5 000 eura, a izračunava se na
osnovu veličine poljoprivrednog gazdinstva i vrste opasnosti. Prvi kontakt između
poljoprivrednog proizvođača i osiguravajućeg društva se dešava kada Komisija dođe u
posjetu farmi da bi izračunala iznos premije. Na osnovu ponude osiguranja, proizvođač
će zatražiti od Ministarstva poljoprivrede odobravanje subvencije. Nakon što se odobri
subvencija, sredstva se prenose osiguravajućem društvu.
Budžet MPRR za pružanje poljoprivredne podrške osiguranja za 2016. godinu iznosio je
200 000 eura. Ukupno 69 certifikata odobrena su za sufinansiranje proizvoda
osiguranja, što je 3 proizvođača više nego u prethodnoj godini. U 2016 uplaćeno je 18
883,97 eura ili 9,4 posto od ukupnog iznosa budžeta. Od ukupno 69 certifikata
odobrenih za premije sufinansiranje, 44 su se odnosila na sufinansiranje osiguranja
27
životinja. Uglavnom, životinje su osigurane od smrti, prisilnog klanja ili ubijanja zbog
bolesti ili nesreće. Iznos osiguranja i premija osiguranja određuju se prema intenzitetu
uzgoja stoke, pri čemu postoje razlike između srednje intenzivnog i vrlo intenzivnog
uzgoja. Na primjer, premija osiguranja za 3 do 20 junica, koje se uzgajaju u srednje
intenzivnim uslovima je 156 eura, dok je premija osiguranja za dvije junice, koje se
uzgajaju u vrlo intenzivnim uslovima 364 eura.
Od 2012. godine Vlada Crne Gore obezbjeđuje subvencije u iznosu do 50 posto od
ukupnog iznosa za premije osiguranja za usjeve, poljoprivrednu infrastrukturu i stoku
preko stavke agrobudžeta "Upravljanje rizicima u poljoprivredi", koja pokriva samo
osiguranje. Penetracija poljoprivrednog osiguranja je još uvijek vrlo niska, što je rezultat
mišljenja poljoprivrednika da su premije osiguranja visoke, ali i uvjerenja da se "to neće
dogoditi baš njima." Takođe, plaćanje premija osiguranja, koje se posmatraju isključivo
kao trošak, ne doprinosi ukupnom prinosu. Razne aktivnosti podizanja svijesti
organizovane su u prethodnom periodu da bi se povećali nivo znanja i informisanost
poljoprivrednika.
28
5 Zaključci i preporuke
Crna Gora je podložna prirodnim nepogodama, posebno poplavama, sušama, olujama,
klizištima i šumskim požarima. Očekuje se da će sektor poljoprivrede u Crnoj Gori biti
na udaru negativnih efekata klimatskih promjena, uključujući sve učestalije velike
poplave, suše i šumske požare, kao i širenje biljnih i životinjskih štetočina i bolesti.
Pravni i institucionalni DRR sistem Crne Gore uključuje Zakon o zaštiti i spašavanju, koji
se fokusira na zaštitu i spašavanje stanovništva, ali takođe ima za cilj da se spriječe i
umanje rizici. Nacionalna strategija za vanredne situacije, usvojena 2006. godine,
predstavlja osnov za uspostavljanje koncepta smanjenja rizika od katastrofa, uključujući
i operativne i institucionalne strukture za DRR. Poljoprivredni sektor se prije svega
spominje u kontekstu zdravlja životinja sa predloženim mjerama i aktivnostima koje su
još uvijek uglavnom usmjerene na odgovor umjesto na prevenciju, ublažavanje i
pripravnost.
U Crnoj Gori, uz podršku FAO organizacije, potrebno je izraditi nacionalnu procjenu
rizika od suša, nacionalni plan za zaštitu i spašavanje od suša, nacionalnu bazu podataka
o štetama, nacionalnu mapu rizika vezanu za suše, kao i jačati svijest građana i
donosioca odluka na nacionalnom i lokalnom nivou na temu smanjenja rizika od suša,
ali i od drugih vrsta katastrofa.
Transpozicija DRR politika u odgovarajućim sektorskim politikama, planovima i
strategijama je ograničena. Prirodne opasnosti i klimatske promjene se povremeno
spominju, ali glavni fokus ostaje na procesu pristupanja EU i usklađivanju nacionalnih
propisa sa propisima EU, i usmjeren je na povećanje održivosti i zaštite životne sredine.
U okviru Strategije poljoprivrede, naglasak je stavljen na promociju zdravlja i dobrobiti
životinja, kao i na kontrolu širenja životinjskih i biljnih bolesti i štetočina, a prevencija
požara i upravljanje šumama se spominju u okviru Strategije šumarstva i pod okriljem
su Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Kodeks dobre poljoprivrede prakse iz
2013. godine takođe uključuje i neke od DRR mjera koje se odnose na eroziju zemljišta i
zdravlje životinja. Zaštita od poplava je uključena u Strategiju upravljanja vodama, ali
više u širem smislu, kao što su koordininaciju akcija za zaštitu od poplava, efikasno i
kontinuirano praćenje i predviđanje poplava, redovno održavanje i kontrolu vodotoka,
drenažu i sl. Strategija predviđa zaštitu od erozije i zaštitu zemljišta, ali ne daje podatke
o konkretnim mjerama u poljoprivredi koje bi trebalo promovisati.
Ovaj pregled daje uvid u analizu, koja je sprovedena u cilju identifkovanja izazova i
ograničenja postojeće operativne i institucionalne saradnje, poboljšanja kapaciteta za
saradnju, kao i riješavanja problema nedostatka finansijskih sredstava i ograničenih
ljudskih resursa za planiranje, sprovođenje, praćenje i evaluaciju mjera koje se tiču
DRR-a u sektoru poljoprivrede.
29
U cilju uspostavljanja efikasnog upravljanja smanjenja rizika od katastrofa za sektor
poljoprivrede, uključujući podsektore biljne proizvodnje, stočarstva, ribarstva i
šumarstva, predložene su sljedeće preporuke:
Jačanje transpozicije DRR i specifičnih mjera DRR u okviru sektorskih zakona,
planova, politika i strategija kao i jačanje veza između DRR i CCA;
Jačanje stručnih institucionalnih kapaciteta (tehnički i ljudski resursi) za
koordinaciju upravljanja za smanjenje rizika od katastrofa, posebno za sektor
poljoprivrede;
Uspostavljanje baze podataka, koja će sistematično prikupiti istorijske podatke o
nepogodama po sektorima i osigurati redovno ažuriranje. Takođe, unaprijediti
međuinstitucionalnu koordinaciju za pristup bazi podataka;
Stimulisati izradu naučnih studija, analiza, projekata o uticaju klimatskih
promjena na poljoprivredu i njene podsektore;
Održati obuke za poljoprivredne proizvođače i savjetodavne službenike, uz
učešće istraživača, kako bi se poboljšalo širenje znanja i informacija o
odgovarajućim mjerama DRR i CCA;
Redovno održavanje i dogradnja izgrađenih objekata za zaštitu od poplava;
Sistematizovati i poboljšati postojeći proces, postupak, rokove i metodologiju za
sprovođenje procjene štete i gubitaka i potrebnih sredstava sanaciju posljedica,
posebno za sektor poljoprivrede.
Sljedeće preporuke su predlozi za poboljšanje sistema ranog upozorenja i informacija:
Poboljšanje postojećih informacionih sistema i sistema upravljanja rizicima, s
obzirom na sistemske analize i mapiranje više opasnosti, uključujući poplave i
suše, u skladu s EU okvirom za vode i direktivama za poplave;
Izgradnja kapaciteta relevantnog osoblja za sprovođenje analiza, mapiranje i
procjenu rizika od katastrofa.
Jačanje mreže meteoroloških stanica, uključujući i automatizaciju stanica za
praćenje hidrologije i meteorologije u Crnoj Gori;
Predlozi za poboljšanje procjene rizika od katastrofa i mapiranja, posebno za sušu, u
Crnoj Gori su:
Razviti nacionalnu procjenu rizika za suše;
Sprovoditi mapiranje rizika i razviti nacionalnu mapu rizika vezanu za suše;
Donijeti nacionalni plan za smanjenje rizika i zaštitu od suša;
Uspostaviti nacionalnu bazu podataka o šteti i gubicima, posebno uključujući
podatke za poljoprivredu;
Povećati svijest zainteresovanih strana, uključujući građane i donosioce politika
na nacionalnom i lokalnom nivou kako bi smanjili rizik od suše i druge vrste
rizika;
Napraviti procjene rizika od suše na lokalnom nivou, mapiranje i lokalne
planove.
30
U cilju poboljšanja upravljanja šumama i upravljanja šumskim požarima potrebno je:
Poboljšati planiranje upravljanja šumama, podsticanje prirodne obnove,
mješovitih sistema, uravnoteženog korištenja u smislu planiaranja i realizacije
obima sječa intenzitetom koji ne povećava rizik od pojave erozija i bujica, zaštite
šuma, sanaciju degradiranih šuma;
Uvođenje i praćenje indeksa opasnosti od požara kao pokazatelja ranjivosti za
pojedina područja tokom sezone požara;
Poboljšati komunikaciju i razmjenu informacija između svih relevantnih
zainteresovanih strana u sektoru šumarstva;
Jačanje infrastrukture i osavremenjavanje opreme za upravljanje šumskim
požarima, to jest nabavka adekvatnih vatrogasnih vozila za gašenje šumskih
požara, uključujući i prateću opremu za ekipe za primarno djelovanje u
područnim jedinicama Uprave za šume na primjer linija požara, uklanjanje
zapaljivih materijala iz šume; uspostavljanje kontrolnih tačaka sa opremom za
borbu protiv požara, veća kontrola aktivnosti u šumama tokom sušnog perioda;
Sprovođenje razvojnih planova i programa za upravljanje šumama, kao i
praktična primjena i sprovođenje;
Bolja kontrola sprovođenja ugovora o koncesiji, koji se odnosi na izgradnju i
očuvanje šumskih puteva, kao i pošumljavanje.
Kako bi se poboljšalo učešće osiguranja u poljoprivredi, predlažu se sljedeće aktivnosti:
Podržati povećanje broja osiguravajućih društava koja nude poljoprivredno
osiguranje;
Razmjena znanja i informacija (na primjer kroz treninge) sa poljoprivrednim
proizvođačima u cilju usvajanje agrotehničkih mjera i dobre poljoprivredne
prakse koja je navedena u Kodeksu dobre poljoprivrede prakse, koji služi kao
priručnik. Praćenje tih dobrih praksi je jedno od obaveznih pravila za osiguranje
usjeva i plodova;
Povećati svijest među poljoprivrednim proizvođačima o važnosti osiguranja
kako bi se smanjio rizik. Kad bi više poljoprivrednih proizvođača plaćalo
osiguranje, premija bila bi niža, pri čemu Vlada obezbijeđuje kao subvenciju do
50% vrijednosti premije osiguranja.
31
6 Literatura
FAO. 2011. Procjena potreba nakon katastrofa u poljoprivrednom sektoru nakon poplava u Crnoj Gori u decembru 2010. godine. Izveštaj o misiji, 07-16 mart, Rim 2011. 109 str.
Vlada Crne Gore, Ministarstvo unutrašnjih poslova. 2014. Planiranje zaštite i
spašavanja od poplava u Crnoj Gori, Zbornik radova Prve konferencije Nacionalne
platforme za smanjenje rizika od katastrofa. Podgorica. 112 pp.
Vlada Crne Gore. 2016. Komisija za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Podgorica. 164 pp.
Vlada Crne Gore, Ministarstvo unutrašnjih poslova. 2006. Nacionalna
strategija za vanredne situacije. Podgorica. 164 pp.
Vlada Crne Gore, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. 2014.
Strategija sa planom razvoja šuma i šumarstva 2014. – 2023. godina –
Nacionalna šumarska strategija. Podgorica. 223 pp.
Vlada Crne Gore, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. 2015a.
Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja 2016-2020. Podgorica. 126 pp.
Vlada Crne Gore, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. 2015b.
Strategija upravljanja vodama 2016-2035 – Nacrt. Podgorica. 176 pp.
Vlada Crne Gore, Ministarstvo održivog razvoja i turizma. 2016. 2030
Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore. Podgorica. 360 pp.
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. 2013a. Nacionalna inventrura
šuma Crne Gore, Podgorica. 82 pp.
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. 2014. Analiza šumskih požara
u Crnoj Gori. Podgorica. 43 pp.
Ministarstvo unutrašnjih poslova. 2011. Informacija o osavremenjavanju
sistema upravljanja u vanrednim situacijama. Podgorica. 21 pp.
Ministarstvo unutrašnjih poslova. 2015a. Nacionalni plan za zaštitu od poplava – Nacrt. Podgorica. 5 pp.
32
Ministarstvo unutrašnjih poslova. 2015b. Nacionalni plan za zaštitu od
ekstremnih meteoroloskih pojava – Nacrt. Podgorica. 10 pp.
Ministarstvo unutrašnjih poslova. 2015c. Informacija o uspostavljanju
Nacionalne platforme za smanjenje rizika od katastrofa. Podgorica. 7 pp.
Ministarstvo unutrašnjih poslova. 2015d. Izvještaj o stanju sistema zaštite i
spašavanja u Crnoj Gori u 2015. Godini. Podgorica. 46 pp.
Ministarstvo unutrašnjih poslova. 2015e. Procjena ugroženosti od poplava. Podgorica. 65 pp.
Ministarstvo unutrašnjih poslova. 2015f. Procjena ugroženosti za zaštitu od
ekstremnih meteoroloških pojava. Podgorica. 36 pp.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma. 2015. Drugi nacionalni izvještaj Crne
Gore o klimatskim promjenama prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o
promjeni klime. Podgorica. 315 pp.
Svetska meteorološka organizacija. 2012. Jačanje sistema ranog upozoravanja sa višestrukom opasnošću i procjena rizika na Zapadnom Balkanu i Turskoj: Procjena kapaciteta, nedostataka i potreba. Ženeva. 310 pp.