SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET U SPLITU DIPLOMSKI RAD ANALIZA LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI GRAĐEVINSKIH PODUZEĆA U SUSTAVU CROBEX-a MENTOR: STUDENT: Prof. dr. sc. Ante Rozga Ivana Ćapin, univ. bacc. oec Br. indeksa: 2090570 Split, lipanj 2011.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
SVEUČILIŠTE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET U SPLITU
DIPLOMSKI RAD
ANALIZA LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI
GRAĐEVINSKIH PODUZE ĆA U SUSTAVU
CROBEX-a
MENTOR: STUDENT:
Prof. dr. sc. Ante Rozga Ivana Ćapin, univ. bacc. oec
Analiza financijskih izvještaja je jedan od najbitnijih preduvjeta za uspješno poslovanje.
Njome je moguće utvrditi negativne, ali i pozitivne trendove poslovanja te na temelju njih
projicirati budućnost poduzeća. U tu svrhu analiza financijskih izvješća može se provoditi
jednom od sljedećih metoda:
a. Analizom putem pokazatelja,
b. Komparativnom metodom,
c. Analizom trenda.14
(a) Financijski pokazatelji nastaju stavljanjem u odnos podataka iz jednog ili više izvješća.
Predstavljaju prvi korak financijske analize, ali pravu vrijednost imaju tek kad se koriste u
komparativnoj analizi ili pak kombiniraju s analizom trenda.
(b) Komparativna analiza provodi se usporedbom izabranih financijskih pokazatelja tvrke:
� S povijesnim pokazateljima,
� Pokazateljima konkurencije,
� Planiranim veličinama.
(c) Analiza trenda daje uvid u kretanje financijskog stanja tvrtke kroz vrijeme. Može se
provesti horizontalnom i vertikalnom analizom. Često se koristi u kombinaciji s
komparativnom analizom.
14 Vidučić, LJ., “Financijski menadžment“, Rrif, Zagreb, 2008
Promjene naziva financijskih izvještaja
MRS 1 do 31.12.2008. MRS 1 nakon 1.1.2009.
a) Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja
a) Bilanca
b) Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja
c) Izvještaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja
b) Račun dobiti i gubitka
c) Izvještaj o promjenama kapitala
13
Instrumente i postupke analize financijskih izvještaja možemo podijeliti na:
� usporedive financijske izvještaje,
� strukturne financijske izvještaje i
� pokazatelje financijske analize.15
Usporedivi financijski izvještaji koriste se prilikom horizontalne analize. Horizontalna analiza
koristi se za praćenje tendencije promjena pojedinih pozicija financijskih izvještaja. Temeljem
tih promjena prati se uspješnost i sigurnost poslovanja poduzeća. Za horizontalnu analizu
koriste se razne tablice temeljene najčešće na baznom indeksu. Kako bi uočili tendencije
kretanja promjena kao podlogu za analizu potrebno je uzeti duže vremensko razdoblje,
minimalno 4 do 5 godina. U navedenoj analizi pozicija u baznoj godini označava se indeksom
100, a pozicije u ostalim godinama uspoređuju sa baznom godinom i dodjeljuje im se
određeni indeks.
Strukturni izvještaji koriste nam prilikom vertikalne analize. Vertikalna analiza služi za
uspoređivanje podatka (pozicija) financijskih izvještaja u jednoj godini. Kod ove analize
pozicije bilance aktive i pasive izjednačavaju se sa 100 te se promatra struktura njihovih
pozicije koje se izražavaju u postotku. Isto tako u analizi računa dobiti i gubitka prihod od
prodaje izjednačavamo sa 100, a ostalim pozicijama dodjeljujemo koeficijente ovisno u kojem
postotku sudjeluju u prihodu od prodaje. Strukturni financijski izvještaji vrlo su korisni kod
uspoređivanja s konkurentima te za uspoređivanje podataka jednog poduzeća u uvjetima
inflacije.
Pokazatelji financijske analize koriste se kao pojedinačni pokazatelji, skupine pokazatelja,
sustavi pokazatelja i zbrojni pokazatelji.
15 Šlibar D., članak iz časopisa “Računovodstvo i porezi u praksi“, Rif, Zagreb, br.5/10.,
14
3.2. Pokazatelji likvidnosti i solventnosti
Interes za mjerama likvidnosti je izražen prvenstveno da bi menadžeri tvrtke bili sigurni da će
udovoljiti kratkoročnim obvezama. Interes je izražen i od strane potencijalnih kratkoročnih
kreditora.
Interes za mjerama za procjenjivanje solventnosti pokazuju manadžeri kompanije, te kreditori
i investitori koji procjenjuju sposobnost društva da im vrati uloženi kapital.
3.2.1. Strukturni pokazatelji solventnosti
Početno ispitivanje solventnosti izvodi se pomoću strukturnih pokazatelja. Mjere solventnosti
su usmjerene na promatranje dugoročne financijske stabilnosti kroz odnose unutar kapitalne i
financijske strukture tvrtke te odnose pojedinih pozicija te strukture s aktivom.16
Pod financijskom strukturom razumijeva se struktura ukupne pasive. Kapitalna struktura je
struktura ukupnog dugoročnog kapitala. Pod dugoročnim kapitalom podrazumijevamo ukupni
vlastiti kapital i dugoročni izvori posuđenih od banaka i drugih kreditora i dugoročnih izvora
posuđenih od banaka i drugih kreditora i investitora, te obveza po izdanim dugoročnim
vrijednosnim papirima.
Slika 1: Financijska i kapitalna struktura tvrtke
Izvor: Belak, V., “Menadžersko računovodstvo“
BILANCA
Kratkotrajna imovina
(tekuća aktiva)
Kratkoročne obveze
(tekuća pasiva)
AKTIVA PASIVA
Dugotrajna imovina
(fiksna)
Dugoročne obveze
Vlastiti kapital:
1.Dionički kapital
2.pričuve (rezerve)
3.zadržani dobitak
Ukupna aktiva Ukupna pasiva
Financijska
struktura
15
Strukturni pokazatelji solventnosti su:
a. Stupanj zaduženosti,
b. Koeficijent financijske stabilnosti Ι.,
c. Koeficijent financijske stabilnosti ΙΙ.,
d. Odnos ukupnih obveza i glavnice,
e. Odnos dugoročnih obveza i glavnice.17
(a) Stupanj zaduženosti se pokazuje kao odnos ukupnih obveza prema aktivi. Pokazuje koliki
se dio imovine financira iz tuđih izvora. To je svojevrsni pokazatelj rizika servisiranja
dugova, primarno rizika vraćanja sredstava kreditorima i drugim vjerovnicima. Formula za
izračun stupnja zaduženosti glasi:
Smatra se da stupanj zaduženosti, tj. udjel ukupnih obveza prema aktivi ne bi trebao biti veći
od 50%. Što je stupanj zaduženosti veći, to je veći i rizik ulaganja u društvo. Krajnja granica
tolerancije iznosi maksimalno 70%. Nakon toga se smatra da je kompanija prezadužena.
(b) Koeficijent financijske stabilnosti prvog stupnja (Ι) mjeri se odnosom dugoročnih izvora i
dugotrajne imovine. Formula za izračun glasi:
Ovaj koeficijent mora biti veći od 1. Ako je veći od 1, to je znak da je dugotrajna imovina
dobro pokrivena dugoročnim izvorima i ne postoji opasnost od trenutačne insolventnosti.
(c) Koeficijent financijske stabilnosti drugog stupnja (ΙΙ) predstavlja rigorozniju mjeru
financijske stabilnosti. On zahtijeva i da zalihe budu pokrivene dugoročnim izvorima. To je
osiguranje u slučaju da iz bilo kojeg razloga dođe do zastoja u prodaji zaliha. Formula glasi:
16 Belak, V., “Menadžersko računovodstvo“, RRif, Zagreb, 1995 17 Belak, V., Materijali s kolegija “Menadžersko računovodstvo 2“, Ekonomski fakultet Split,
2010./2011.
16
Koeficijent mora biti veći od 1. Ukoliko je on manji od 1, to je znak da bi kompanija brzo
mogla doći u financijske teškoće ako dođe do ozbiljnijeg zastoja u prodaji zaliha. Kao rješenje
te situacije moguće je dugoročno zaduživanje.
(d) Odnos ukupnih obveza i glavnice, tj. kapitala i rezerve je inačica stupnja zaduženosti.
Ovaj odnos skraćeno se naziva i odnos duga i glavnice. U nekim situacijama se umjesto
stupnja zaduženosti koristi pokazatelj odnosa ukupnih obveza i glavnice. Tako da on ne
predstavlja novu informaciju nego stupanj zaduženosti interpretira na drugi način. Za
izračunavanje odnosa ukupnih obveza i glavnice koristi se sljedeći obrazac:
Kontrolna mjera ovog pokazatelja je 1. To znači da se tvrtka ne bi trebala zaduživati iznad
vrijednosti vlasničke glavnice. Zbog sličnosti ovog pokazatelja s pokazateljem stupnja
zaduženosti, kod procjene solventnosti društva treba uzimati jedan od ta dva pokazatelja, a ne
oba zajedno.
(e) Odnos dugoročnih obveza i glavnice predstavlja novu informaciju o solventnosti. Formula
za izračun glasi:
Kontrolna mjera ovog pokazatelja je 50%, a gornja granica tolerancije je 1.
3.2.2. Dinamički pokazatelji solventnosti
Dinamički pokazatelji solventnosti povezuju rezultate poslovanja i strukturu bilance. To su
kompleksniji pokazatelji od strukturnih i za sada ih nema mnogo. Jednostavniji dinamički
pokazatelji solventnosti su:
a. Financijska snaga,
b. Odnos pokrića kamata,
c. Indeks financijske poluge.18
18 Belak, V., Materijali s kolegija “Menadžersko računovodstvo 2“, Ekonomski fakultet Split,
2010./2011.
17
(a) Pokazatelj financijske snage (ex4) konstruiran je pri izradi BEX indeksa. Autori tog
indeksa su Vinko Belak i Željana Aljinović Barać. To je pokazatelj koji je znanstveno
potvrđen empirijskom analizom na podacima financijskih izvještaja kompanija na hrvatskom
tržištu kapitala. Financijska snaga se računa pomoću sljedećeg obrasca:
Kontrolna mjera ovog indeksa je 1. Poželjno je da bude veći od 1. Ukoliko je manji dobro je
da makar bude pozitivan. Negativan indeks upućuje na ugroženu egzistenciju kompanije.
(b) Odnos pokrića kamata predstavlja odnos između operativnog dobitka i troškova kamata.
On nam pokazuje je li operativni dobitak koji se ostvaruje u poslovanju dostatan za
podmirenje kamata. Operativni dobitak predstavlja dobitak prije odbitka troškova za kamate i
poreza. To je pokazatelj koji ima iznimnu važnost za kreditore. Prije nego kreditori pozajme
novac nekoj tvrtki oni nastoje procijeniti njenu spospobnost da im plati kamatu i vrati
glavnicu duga. Zbog toga se izračunava koliko puta operativni dobitak iz kojeg se kamate
plaćaju pokriva ukupnu svotu kamata koje društvo treba platiti. Obrazac za izračun je:
U hrvatskim poduzećima vrijednost ovog pokazatelja previše varira. Zbog toga je teško
odrediti konkretnu kontrolnu mjeru. Smatra se da veći odnos znači veće mogućnosti
zaduživanja. Iako prevelik pokazatelj može značiti da nije dovoljno dobro iskorištena
financijska poluga. Prema praksi zemalja u svijetu smatra se da dobra odnos pokrića kamata
iznosi minimalno 3,0 puta, odnosno u omjeru 3:1. Ako je odnos pokrića kamata 1, to znači da
će dobit prije oporezivanja u računu dobiti i gubitka biti nula.
(c) Financijska poluga razumijeva operativno poslovanje s posuđenim novcem. Financijska
poluga se računa prema sljedećem obrascu:
18
Ako je indeks financijske poluge veći od 1 to sugerira povoljan efekt poluge. To znači da se
isplati poslovati posuđenim novcem. Jednako tako, to znači da se isplati povećavati aktivnost
pomoću posuđenog novca. Indeks financijske poluge manji od 1 sugerira nepovoljan efekt
financijske poluge.
3.2.3. Pokazatelji aktivnosti i likvidnosti koji pomažu u procjeni solventnosti
Redovito podmirenje tekućih obveza je važno da ne bi došlo do zastoja u redovitim
isporukama ključnih proizvodnih i poslovnih resursa dobavljača te do neugodnih blokada
novčanog računa u ključnim trenucima za poslovanje.19 Često se za likvidnost kaže da je to
kratkoročna solventnost. Zbog toga i dolazi do miješanja ovih dvaju pojmova. Likvidnost i
solventnost su u svakom slučaju povezani. Da bi slika kompanije koju promatramo bila
potpunija, uputno je uz solventnost ispitati i likvidnost. Pokazatelji koji nam to omogućuju su:
a. Obrambeni inteval,
b. Operativni ciklus,
c. Novčani ciklus,
d. Indeks likvidnosti.20
(a) Obrambeni interval pokazuje koliko dana kompanija može preživjeti s njenom sadašnjom
razinom aktivnosti ako izostane gotovina od prodaje ili iz drugih izvora. Računa se na sljedeći
način:
Što je veći broj dana obrambenog intervala, to je kompanija financijski otpornija na krize.
Ovaj pokazatelj nema opću kontrolnu mjeru, nego se promatra u usporedbi s prethodnim
razdobljem ili drugim kompanijama u okviru iste djelatnosti.
19 Belak, V., “Menadžersko računovodstvo“, RRif, Zagreb, 1995 20 Belak, V., Materijali s kolegija “Menadžersko računovodstvo 2“, Ekonomski fakultet Split,
2010./2011.
19
(b) Operativni ciklus pokazuje vrijeme izraženo u danima od nabave zaliha do unovčenja
potraživanja. Operativni ciklus se računa prema sljedećem obrascu:
Manji broj dana operativnog ciklusa označava veću efikasnost. Jednako kao i obrambeni
interval promatra se u odnosu na prethodno razdoblje ili u odnosu na neku drugu kompaniju iz
iste industrije.
(c) Novčani ciklus pokazuje broj unovčenja zaliha i plaćanja obveza prema dobavljačima.
Računa se kao zbroj dana pretvaranja potraživanja u novac i dana pretvaranja zaliha u
potraživanja od kojih se oduzme broj dana plaćanja dobavljačima. Dani pretvaranja zaliha u
potraživanja i dani pretvaranja potraživanja u novac navedeni su pod (b), a dani plaćanja
dobavljačima računaju se na sljedeći način:
Pozitivan broj dana novčanog ciklusa znači da kompanija mora platiti svoje obveze prije nego
dobije novac od svojih kupaca. Veći broj dana novčanog ciklusa smanjuje financijsku snagu
kompanije. Ako bi operativni ciklus bio kraći od dana plaćanja, rezultat bi bio s negativnim
predznakom i to bi bilo bolje za kompaniju jer bi novac dobivala kompanija od kupaca prije
nego plaća dobavljačima. U našim uvjetima plaćanja ovaj pokazatelj treba uzeti s velikom
rezervom jer naše kompanije vrlo često otežu plaćanja bez posljedica koje postoje u zemljama
sa strožim sankcijama za neplaćanje obveza.
Dani
pretvaranja
zaliha u
potraživanja
Dani
pretvaranja
potraživanja
u novac
+ =Operativni ciklus
20
(d) Indeks likvidnosti pokazuje likvidnosni potencijal kompanije. On se računa na temelju
odnosa broja dana potrebnih da se preostale zalihe pretvore u potraživanja a preostala
potraživanja u novac i raspoloživu gotovinu. Indeks likvidnosti računa se prema sljedećem
obrascu.
Tablica 2: Obrazac računanja indeksa likvidnosti
Godina Svota Dani
pretvaranja u
gotovinu
Umnožak svote i
dana pretvaranja u
gotovinu
Gotovina xxx - -
Potraživanja do kupaca na kraju xxx xxx xxx
Zalihe na kraju xxx xxx xxx
Ukupno A B
Izvor: Belak, V., Materijali s kolegija “Menadžersko računovodstvo 2“
Indeks likvidnosti nema neku opću kontrolnu mjeru. Likvidost je općenito bolja što je indeks
mjeren danima manji. Zbog toga se indeks likvidnosti koristi za usporedbe s proteklim
razdobljem ili s kompanijom u istoj djelatnosti.
Pored navedenih pokazatelja likvidnosti, neizbježno je u analizu uvrstiti i tradicionalne
pokazatelje likvidnosti. To su pokazatelji koji u odnos stavljaju tekuću aktivu i tekuću pasivu.
Pod tekućom aktivom definiramo zbroj stanja na računima novca i onih potraživanja,
financijske imovine, ostale slične imovine i zaliha koji će se pretvoriti u novac u roku kraćem
od godine dana. Tekuća pasiva obuhvaća kratkoročne obveze – sve one obveze koje se
moraju podmiriti u roku kraćem od godine dana, najvećim dijelom obveze prema
dobavljačima i krakotročnim kreditorima.21
Ti pokazatelji su:
a. Tekući odnos ili koeficijent opće likvidnosti,
21
Aljinovi ć Barać, Ž., Materijali s kolegija “Računovodstvo novčanih tijekova“, Ekonomski fakultet
Split, 2009./2010.
21
b. Brzi odnos ili koeficijent ubrzane likvidnosti,
c. Radno radpoloživi kapital ili radni kapital,
d. Odnos tekuće i ukupne aktive.
(a) Tekući odnos je odnos između tekuće aktive i tekuće pasive. On nam pokazuje u kojoj
mjeri tekuća aktiva pokriva obveze iz tekuće pasive, odnosno u kojoj mjeri radno raspoloživi
kapital daje sigurnost da će sve tekuće obveze biti podmirene. Obrazac za izračun koeficijenta
opće likvidnosti glasi:
Idealna vrijednost utvrđena na temelju iskustava, odnosno kontrolna mjera ovog pokazatelja
koja dopušta vjerovati da će tvrtka biti u stanju na vrijeme udovoljiti svim tekućim obvezama
iznosi 2,00, odnosno 2:1. Vrijednost ovog pokazatelja između 1,00 i 2,00 ukazuje na upitnu
likvidnost tvrtke, dok se kritičnom vrijednošću smatra koeficijent manji od 1,00 jer jamačno
pretpostavlja nesposobnost tvrtke u podmirivanju obveza. Niska vrijednost pokazatelja
sugerira potrebu povećanja nekog od oblika kratkotrajne imovine ili reduciranja nekog od
oblika kratkoročnih obveza.22
(b) Brzi odnos predstavlja odnos između brze aktive23 i tekuće pasive. Za brzi odnos često
rabimo izraz koeficijent ubrzane likvidnosti. Obrazac za izračun je:
Ovaj pokazatelj bi trebao iznositi 1 ili više, premda ima izuzetaka, ovisno o industriji. Ako je
pokazatelj visok, znači da je potrebno unaprijediti upravljanje gotovinom radi smanjenja
suviška gotovine, pooštriti kreditnu politiku ili smanjiti kratkotrajnu u korist dugotrajne
imovine. Ovo vrijedi pod pretpostavkom da kratkotrajna imovina ne uključuje nerealna
potraživanja i/ili nekonkurentne zalihe.24
(c) Radno raspoloživi kapital ili radni kapital ukazuje na sposobnost tvrtke da iz tekuće aktive
podmiri tekuće obveze i iznenadne novčane izdatke. Kako se radno raspoloživi kapital
22 Isto 23 Brza aktiva= tekuća aktiva – zalihe
22
izračunava kao razlika između odnosa tekuće aktive i tekuće pasive, obrazac se može iskazati
kao:
Idelana vrijednost utvrđena na temelju iskustava, odnosno kontrolna mjera ovog pokazatelje
koja dopušta vjerovati da će tvrtka biti u stanju na vrijeme udovoljiti svim tekućim obvezama
iznosi 1,00, odnosno omjer je 1:1.25
(d) izračun pokazatelja odnosa tekuće i ukupne aktive se temelji na idealnim iskustvenim
odnosima u bilanci, prema kojima bi odnos kratkotrajne i dugotrajne imovine trebao biti 1:1.
Obrazac za izračun odnosa tekuće i ukupne aktive glasi:
Kako bi u strukturi 'idealne' bilance odnos tekuće i dugotrajne aktive trebao biti 1:1, idealna
vrijednost pokazatelja odnosa tekuće i ukupne aktive iznosi 0,5, odnosno u omjer 1:2.26
24 Vidučić, LJ., “Financijski menadžment“, Rrif, Zagreb, 2008
25 Aljinovi ć Barać, Ž., Materijali s kolegija “Računovodstvo novčanih tijekova“, Ekonomski fakultet
Split, 2009./2010 26
Isto
23
4. ANALIZA GRA ĐEVINSKIH PODUZE ĆA
U ovom poglavlju napravljena je anliza građevinskih poduzeća čije dinice kotiraju na
Zagrebačkoj burzi, te ispunjavaju sve uvjete u uvrštenje u indeks CROBEX. Ta poduzeća su:
• Dalekovod d.d.
• Institut IGH d.d.
• Ingra d.d.
• Tehnika d.d..
4.1. Opis poslovanja građevinskih tvrtki Dalekovod d.d., Institut IGH d.d.,
INGRA d.d. i Tehnika d.d.i njihova tržišna pozicija
Dalekovod d.d.27 je organizacija koja pruža usluge inženjeringa, proizvodnje i izgradnje.
Tvrtka je specijalizirana za izvođenje ugovora po sistemu "ključ u ruke" u slijedećim
područjima:
• elektroenergetskih objekata, posebice dalekovoda,
• transformatorskih stanica svih tipova i naponskih nivoa,
• zračnih, podzemnih i podvodnih kabela,
• telekomunikacijskih objekata,
• svih vrsta mreža i antena,
• izrade i ugradnje svih metalnih dijelova za prometnice, a posebice za: cestovnu
rasvjetu, zaštitne ograde i signalizaciju u prometu,
• rasvjete tunela i upravljanja prometom,
• elektrifikacije željezničkih pruga i tramvaja u gradovima.
Tvrtka Dalekovod osnovana je 1949. godine. Tadašnja djelatnost tvrtke bila je izgradnja i
montaža dalekovoda, rasklopnih postrojenja i transformatorskih stanica. Od 1993. godine
organizirana je kao dioničko društvo sa svojim punim nazivom Dioničko društvo za
27 Svi podaci o poduzeću preuzeti s www.dalekovod.com
24
inženjering, proizvodnju i izgradnju. Organiziran je u četiri poslovne cjeline: poslovna cjelina
inženjering, proizvodnja, izgradnja, te poslovna cjelina porpore poslovnim procesima.
Kompanija Dalekovod d.d. dio je Grupe Dalekovod. Grupu Dalekovod u Hrvatskoj čine:
• DALEKOVOD za inženjering, proizvodnju i izgradnju
• Dalekovod Projekt d.o.o. za projektiranje, nadzor, konzalting i inženjering
• Dalekovod Cinčaonica d.o.o. za poslove cinčanja
• Dalekovod TIM d.d. - Tvornica istegnutih metala
• Unidal d.o.o. za proizvodnju otkivaka
• Dalekovod Professio d.o.o. za poslovanje nekretninama, trgovinu, savjetovanje,
upravljanje i usluge
• Dalekovod Eko d.o.o. za energetiku
• Dalekovod Ulaganja d.o.o. za poslovne usluge
• Dalekovod EMU d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge
• Velika Popina d.o.o. za usluge
• Dalekovod Adria d.o.o. za poslovne usluge.
Grupu također čini znatan broj komapanija iz svijeta, njihovih podružnica i predstavništva.
Danas Dalekovod grupa ima oko 2200 zaposlenika.
Ima dugogodišnje iskustvo u ispitivanju i kontroli kvalitete svojih proizvoda, pazeći oduvijek
na zaštitu okoliša i druge ekološke zahtjeve. Pritom se posebna pozornost posvećuje zaštiti na
radu, zaštiti od požara, kemijskih i drugih opasnosti na radu. Kvalitetu tvrtke jamči
zadovoljstvo klijenata a to potvrđuju i certifikati certifikati ISO 9001, ISO 14001, OHSAS
18001. 2009.
25
Slika 2: Shematski prikaz poslovnih jedinica Dalekovod
Izvor: www.dalekovod.com
Institut IGH d.d. 28 počeo je kao građevinski laboratorij 1949. godine. Nakon 60 godina rasta
i usavršavanja postali su pokretačka snaga razvoja graditeljstva, te vodeći građevinski institut
u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. Do danas se razvio u organizaciju koja osigurava logističku
specijalističku potporu građevinarstvu. Visokom kvalitetom svojih usluga i izvrsnim radnim
uvjetima Institut osigurava zadovoljstvo svojih klijenata, zaposlenika i partnera u zemlji i na
međunarodnom tržištu.
Instutut IGH, d.d. se bavi stručnim i znanstveno-istraživačkim radom u području graditeljstva
u što je uključeno:
• Projektiranje,
• Izrada studija,
• Stručni nadzor i savjetodavne usluge,
• Istražni radovi,
26
• Dokazivanje uporabljivosti,
• Laboratorijska ispitivanja i umjeravanja.
IGH je za spomenute djelatnosti certificiran u skladu s normama sustava održivog razvoja
Institut IGH svake godine zapošljava oko 100 mladih stručnjaka.
U grupi IGH je na dan 31.12.2009. godine bilo zaposleno 1266 zaposlenika.
Upravo zbog kontinuiranog povećanja ulaganja u zaposlenika ovo je tvrtka koja je vodeća
projektantska, konzultantska i znanstvena tvrtka koja se bavi istraživanjem i razvojem u
graditeljstvu. IGH-ovi laboratoriji akreditirani su za 600 metoda ispitivanja. Opremom i
stručnim potencijalima na razini su vodećih europskih laboratorija. Ulazak Hrvatske u
Europsku uniju Institut spremno dočekuje - svaki certifikat IGH-ovih laboratorija bit
će važeći bilo gdje u Europi. Gotovo da nema niti jednog objekta, ceste, tunela ili mosta u
Hrvatskoj za koji upravo IGH nije radio projektiranje ili nadzor, kontrolirao kvalitetu gradnje,
izrađivao studije ili davao stručna mišljenja i vještačenja. Osim sudjelovanja u svim većim
graditeljskim projektima u Hrvatskoj, IGH je snažno iskoračio i prema zemljama našega
okružja; BiH, Srbija, Kosovo, Crna Gora, Albanija i Bugarska, sve do Kazahstana, Rusije i
Ukrajine. Može se pohvaliti i raznim poslovnim uspjesima i poveljama na hrvatskom tržištu.
Grupu IGH osim IGH d.d. čini još određeni broj ovisnih i pridruženih društava, te nekoliko
predstavništva u inozemstvu. Povezana društva su pravno samostalna društva koja u
međusobnom odnosu, nastavno na INSTITUT IGH, d.d., mogu stajati kao društvo koje u
drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja odnosno kao ovisno i
vladajuće društvo. U financijsko-računovodstvenom smislu INSTITUT IGH, d.d. radi
distinkciju i u odnosu sa pridruženim društvima. Ovisna društva IGH d.d. su:
• IGH MOSTAR d.o.o., Mostar, BiH
• GEOTEHNIKA INŽENJERING d.o.o., Zagreb
• GEOISTRAŽIVANJE OSIJEK d.o.o., Osijek
• IGH RAZUM d.o.o., Zagreb
• RADELJEVIĆ d.o.o., Zagreb
• DUBROVAČKA INVESTICIJSKA GRUPA d.o.o., Dubrovnik
• PROJEKT ŠOLTA d.o.o., Zagreb
• IGH KOSOVA SHA, Priština, Kosovo
28
Svi podaci o poduzeću preuzeti s www.igh.hr
27
• KILA d.o.o., Split
• CENTAR GRADSKI PODRUM d.o.o., Zagreb
• ADEPTO d.o.o., Zagreb
• IGH PROJEKTIRANJE d.o.o., Zagreb.
Slika 3: Shematski prikaz organizacijskih jedinica IGH d.d.
Izvor: www.igh.hr
INGRA d.d.29 tvrtka za izgradnju investicijskih objekata, uvoz, izvoz i zastupstvo. Osnovana
je 1955., kao izvozna zajednica tadašnjih velikih proizvođača u elektro i strojogradnji.
Namjera joj je bila da oko sebe okupi pojedine grupacije kako bi za njih organizirala izvoz i
investicijsku izgradnju u svijetu. Od samog početka, INGRA je nudila i izvodila velike
investicijske projekte kao što su velika energetska i industrijska postrojenja, a gradila je i
velike turističke komplekse, hotele, bolnice i slične kapitalne objekte po sustavu "ključ u
ruke". Danas INGRA djeluje kao dioničko društvo koje je. Uz investicijsku izgradnju kojom
29 Svi podaci o poduzeću preuzeti s www.ingra..hr
28
se bavi od osnutka, proširilo je svoje djelatnosti na stanogradnju, turizam, osobito nautički
turizam, cestogradnju i druge prateće djelatnosti. Osnovne djelatnosti kojima se INGRA
danas bavi su:
• Energetika,
• Industrija,
• Graditeljstvo,
• Montaža,
• Telekomunikacije,
• Trgovina.
Tradicionalna tržišta INGRE uključuju, između ostalih, tržišta Njemačke, Rusije, Ukrajine,
Alžira, Libije, Sudana, Nigera, Nigerije, Iraka, Irana, Jordana i Sirije, na kojima je INGRA
kontinuirano aktivna. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su u Hrvatskoj
nastupile ne samo pravne već i političke promjene, INGRA je prošla niz statusnih
transformacija, od pretvorbe i privatizacije do kotacije javnih dioničkih društava. Danas je
INGRA potpuno privatizirano dioničko društvo, u većinskom vlasništvu malih dioničara.
Uređena je kao i svaka drugo dioničko drštvo, ima upravu, nadzorni odbor i glavnu skupštinu.
Predsjednik uprave je Igor Oppenheim, a predsjednik Nadzornog odbora je Stjepan Mesić.
Ingra je osnovala društva kćeri i oformila Ingra grupu koja se sastoji od većeg broja društava
u zemlji i inozemstvu. U inozemstvu ima svoje urede u Alžiru, Njemačkoj, te Bosni i
Hercegovini. Društva kćeri u Hrvatskoj su:
• INGRA MIDDLE EAST d.o.o.,
• TIHA NEKRETNINE d.o.o.,
• JUŽNI JADRAN NAUTICA d.o.o.,
• MARINA SLANO d.o.o.,
• DUBROVAČKE LUČICE d.o.o.,
• HOTEL LAPAD d.d.,
• INGRA-PRO d.o.o.,
• POSEDARJE-RIVIJERA d.o.o.,
29
• OPATIJA NEKRETNINE d.o.o.
Dionice INGRE kotiraju na službenom tržištu Zagrebačke burze.
Tehnika d.d.30 osnovana je 1. siječnja 1947. godine. Industrijski su objekti, svojim
konstruktivnim i tehnološkim složenostima, prve građevine koje TEHNIKA upisuje kao
cjelovito izvedena ostvarenja. Danas je jedna od vodećih hrvatskih tvrtki za visokogradnju,
prepoznatljivi na domaćem i svjetskom tržištu. Od 1993. godine Tehnika djeluje kao dioničko
društvo, sa nazivom Dioničko društvo za graditeljstvo, inženjering proizvodnju i trgovinu.
Društvo je u potpunosti privatizirano i u većinskom vlasništvu zaposlenika. Djelatnosti
kojima se tvrtka bavi su iznimno široki, a to su:
• Visokogradnja, niskogradnja, infrastruktura, te završni radovi,
• Elektroinstalacijski radovi, instalacije i izolacije,
• Arhitektonske i inžinjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje,
• Proizvodnja građe, drvenih proizvoda, betonskih proizvoda, metalnih konstrukcija,
• Izradba tehničke dokumentacije, elaborata, te stručni nadzor i poslovno savjetovanje,
• Najam strojeva, opreme za građevinu, automobila,
• Maloprodaja, veleprodaja, ugostiteljstvo, turistički poslovi te usluge čišćenja,
• Upravljanje nekretninama, te
• Poslovanje u inozemstvu.
Društvo danas zapošljava oko 1300 zaposlenika.
Društvo se sastoji od Uprave i četiri sektora:
• Proizvodno tehničkog sektora,
• Sektora marketinga,
• Ekonomskog sektora i
• Sektora zajedničkih poslova.
Od nabrojanih najveći je Proizvodno-tehnički sektor. Samo kroz ovaj sektor tvrtka
zapošljava oko tisuću zaposlenika.
30 Svi podaci o poduzeću preuzeti s www.tehnika..hr
30
Društvo u sastavu ima i osam povezanih trgovačkih društava:
• TEHNIKA PROJEKTIRANJE d.o.o.,
• TEHNIKA ESOP d.o.o.,
• TEHNIKA SPV d.o.o.,
• ZLATNO JEZERO d.o.o.,
• TEHNIKA d.o.o. KISELJAK,
• TEHNIKA AG d.o.o. BEOGRAD,
• ZAGREB TREND d.o.o. i
• PLAVI PROSTOR d.o.o.
Tehnika je, osim u Hrvatskoj, prisutna i na stranom tržištu. Radi se prvenstveno o tržištima u
susjednim državama, Bosni i Hercegovini, te Srbiji. Djeluje kroz svoja pridružena trgovačka
društva: Tehnika d.o.o. Kiseljak i Tehnika AG d.o.o. Beograd.
Tvrtka posluje uz iznimno visoke standarde kavlitete, to potvrđuje i činjenica da primjenjuju
ISO 9001 standard, te ISO 14001. Njime je društvo uvelo sustav upravljanja okolišem,
energetskom učinkovitošću i prevencijom onečišćenja. On se primjenjuje na projektiranje,
inženjering i izgradnju svih vrsta objekata te proizvodnju i prodaju betona i betonskih
proizvoda.
Od 2002. Tehnika kotira na burzi kao dioničko društvo.
31
4.2. Analiza pokazatelja likvidnosti i solventnosti građevinskih tvrtki
Dalekovod d.d., Institut IGH d.d., INGRA d.d. i Tehnika d.d.
Definiranje početka i kraja krize nije jednostavno. Budući da je većina financijskih kriza
TEHNIKA d.d. 0,575 0,636 0,690 0,667 0,611 0,547 0,610
Izvor: www.zse.hr, Izračun autora
Kontolna mjera pokazatelja odnosa tekuće i ukupne aktive iznosi 0,5. Osim kod Ingre, ostale
vrijednosti pokazatelja se veće ili približno jedanke 0,5. Ingra nakon dokapitalizacije,
odnosno nakon 2007 godine ima vrijednosti manje od 0,5 sa tendencijom daljnjeg opadanja.
Iako se iz ovog pokazatelja vidi da likvidnost poduzeća nije značajno ugrožena to i ne mora
biti točno. Naime, visoki udio tekuće aktive u ukupnoj ne mora značiti dobru likvidnost zbog
nemogućnosti naplate potraživanja.
45
Graf 9: Odnos tekuće i ukupne aktive
Izvor: www.zse.hr, Izračun autora
46
5. POJAM I ZNA ČAJKE CROBEXA
CROBEX je službeni indeks cijena dionica kojima se trguje na Zagrebačkoj burzi
vrijednosnica.
Osnutak Zagrebačke burze seže u daleku prošlost. Najstarija je burza osnovana u Amsterdamu
1602. godine. Prva burza Habsburške Monarhije osnovana je u Rijeci za razne vrste šećera.
Hrvatske su zemlje bile podijeljene između austrijskog i ugarskog djela. Hrvatska i Slavonija
imale su Hrvatsko-Ugarskom nagodbom određenu autonomiju, ali ne i na polju gospodarstva,
trgovine i prometa, čime je upravljala vlada u Budimpešti. Želeći se što više osamostaliti,
privrednici iz Hrvatske nastojali su osnovati i četvrti gospodarski odjel, pa su stvorili Savez
industrijalaca i trgovaca Hrvatske i Slavonije u okviru Trgovačkog doma koji je 1907.
pokrenuo i osnivanje Sekcije za robu i vrednote. Time je otvoreno tržište domaćih dionica
tvornica i novčarskih kuća, koje velike burze u Beču i Budimpešti nisu htjele uzimati u
promet. Time je stvoren regulator izvoza i uvoza robe.
Burza je djelovala do 1911. godine, kada je njeno djelovanje zaustavila vladajuća hrvatsko-
srpska koalicija.34 Obnova Burze u Hrvatskoj uslijedila je tek 1991. godine, kada je 25 banaka
i 2 osiguravajuća društva utemeljilo Zagrebačku burzu kao centralno mjesto trgovine
vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj. Godine 1994. uveden je elektronički trgovinski
sustav koji omogućava da brokeri članovi Burze budu telekomunikacijski povezani i trguju na
Burzi ne napuštajući svoje urede diljem Hrvatske. Trgovina vrijednosnim papirima na
Zagrebačkoj burzi odvija se putem elektroničkog trgovinskog sustava.
Brokerske kuće, članice Burze, povezane su posebnim telekomunikacijskim vezama sa
sjedištem Burze i unose naloge za kupnju ili prodaju izravno iz svojih ureda te zaključuju
transakcije s ostalim brokerima. Dakle, ne postoji jedno fizičko mjesto (tradicionalni floor)
gdje se odvija trgovina vrijednosnim papirima, već ona teče putem elektronički povezanih
trgovaca.35
34 Hrvatsko – srpska koalicija je vidjela Hrvatsku i Slavoniju u okvirima nove južnoslavenske države
sa centrom u Beogradu, a gdje se od 1. siječnja 1895. nalazila zasebna burza koja je pomagala širenju
srpskog kapitala i na područje Hrvatske. 35 Svi podaci o povijesti Zagrebačke burze preuzeti sa: www.zse.hr
47
5.1. Vrsta indeksa i izračun
Indeksi spadaju u relativne pokazatelje dinamike. Indeksima se uspoređuje stanje jedne
pojave ili skupine pojava u različitim vremenskim intervalima ili momentima ili na različitim
mjestima. Razlikujemo undividualne i skupne indekse. Individualnim indeksima mjerimo
dinamiku svake pojave pojedinačno, dok se skupnim indeksima mjeri dinamika skupine
pojava koje obično imaju neku zajedničku karakteristiku koja ih povezuje u skupinu.36
CROBEX® je indeks vagan na osnovi 'free float'37 tržišne kapitalizacije, pri čemu je težina
pojedine dionice ograničena na 15%. Ukoliko se nekom od dionica koje sačinjavaju
CROBEX® nije trgovalo predmetnog dana, uzima se zadnja cijena. U CROBEX® su
uključene redovne dionice kojima se trgovalo u više od 90% ukupnog broja trgovinskih dana
u promatrnom razdoblju. Promet tih dionica mora biti veći od 0,5% ukupnog broja dionica.
Počeo se objavljivati 1. rujna 1997. godine. Bazni datum je 1. srpnja 1997. godine, a bazna
vrijednost 1.000.
Formula za izračun indeksa glasi:
( )( ) 10000
••
=M
t
KMI
r
jj
t, gdje je:
M j
(t)
Free float tržišna kapitalizacija dionica koje ulaze u CROBEX® na dan t i
vrijeme j
M(0) Free float tržišna kapitalizacija na bazni datum
KT Faktor prilagođavanja baze indeksa na dan revizije T.
Indeks se računa kontinuirano tijekom trgovine koristeći zadnje cijene.
Kako bi se osigurala vremenska usporedivost Indeksa, baza Indeksa se prilagođava prilikom
uključivanja novih dionica u Indeks, odnosno isključivanja postojećih dionica te zbog
promjene broja izdanih dionica koje ulaze u sastav Indeksa. Do prilagođavanja baze Indeksa
dolazi nakon završetka trgovine na dan T, a prije računanja Indeksa na dan T+1 prema
sljedećoj formuli:
36 Rozga, A.,“Statistika za ekonomiste“, Ekonomski fakultet, Split, 2009 37 Free float označava broj slobodno raspoloživih dionica za trgovanje. To je broj dionica koje drže
investitori koji su spremni njima trgovati.
48
( )( )TI
TIKK rT
′•=+1
, gdje je:
I (T') vrijednost CROBEXA® nakon promjene na dan T
I (T) vrijednost CROBEXA® prije promjene na dan T
5.2. Poduzeća u sustavu CROBEXA® i uvjeti za njihovo uključenje
U sustavu CROBEXA od 21. ožujka 2011. nalazi se sljedećih 25 poduzeća:
Tablica 20 : Poduzeća koja su u sustavu CROBEX
Simbol Izdavatelj
Free float faktor
Broj dionica u CROBEX®
Težina u indeksu
1. ADPL-R-A AD Plastik d.d. 45,00% 1.889.813 1,70%
2. ADRS-P-A Adris grupa d.d. 95,00% 6.444.895 12,20%
3. ATGR-R-A Atlantic Grupa d.d. 19,00% 633.517 3,30%