Ana Čondrić-Završn

8/18/2019 Ana Čondrić-Završn

1/38

SVEUČILIŠTE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET

ZAVRŠNI RAD

OBRAČUN TROŠKOVA PROIZVODNJE UPODUZEĆU KRAŠ, PREHRAMBENA

INDUSTRIJA d.d.

Mento! St"dent!

Do#. d. $#. Jo$%&' V%(%) An' Čond%)

S&*%t, "+'n, -/.

SADR0AJ!


2/38

. UVOD.............................................................................................................1

.. De2%n%#%+' &o3*e4'....................................................................................................1

.. 5%*+ 'd'......................................................................................................................1

.1. Metode 'd'...............................................................................................................././. St"6t"' 'd'............................................................................................................/

. TEORIJSKE ODREDNI5E PROIZVODNJE I TROŠKOVA.................7

.. Po%89odn+'.................................................................................................................7

2.1.1. Osnovni pojmovi o proizvodnji........................................................................5

2.1.2. Proizvodnja u kratkom roku............................................................................7

2.1.3. Proizvodnja u dugom roku............................................................................12

2.1.4. Optimalna kombinacija proizvodnih čimbenika...................................................15

.. To(6o9%.....................................................................................................................:

2.2.1. Deinicija tro!kova.....................................................................................17

2.2.2. "emeljna podjela tro!kova............................................................................17

2.2.3. #kupni$ prosječni i granični tro!kovi...............................................................19

2.2.4. %naliza točke pokri&a tro!kova......................................................................21

1. OBRAČUN TROŠKOVA PROIZVODNJE U PODUZEĆU KRAŠ d.d.1

1.. O&)en%to o &od"8e)" KRAŠ d.d.............................................................................1

1.. S%4"*'#%+' o3';"n' &o%89odn+e.........................................................................../

1.1. U$&oed3' o3';"n' &o%89odn+e 6o8 t%


3/38

. UVOD

.. De2%n%#%+' &o3*e4'

Da bi se ostvario rast i razvoj poduze&a potrebno je kvalitetno upravljanje koje zahtijeva

kvalitetne inormacije. Da bi upravljanje poslovanjem bilo uspje!no potrebne su pouzdane

inormacije od kojih su jako bitne one o obračunu tro!kova proizvodnje. Obračun tro!kova

proizvodnje daje odgovore na pitanja gdje su$ kada i kako tro!kovi poduze&a nastali$a zada&a

mu je i da prati sve tro!kove poslovnih čimbenika bez kojih se sam proces proizvodnje ne bi

mogao odvijati kao i rezultate poslovnih aktivnosti. Predmet istra'ivanja ovog zavr!nog rada

je obračun tro!kova proizvodnje najve&e hrvatske i jedne od najve&ih tvrtki u jugoistočnoj

(uropi koja se bavi proizvodnjom konditorskih proizvoda. Obračun tro!kova proizvodnje

obuhva&a sva poslovna zbivanja unutar poduze&a i kao takvom mu je osnovni zadatak da

računski obuhvati vrijednosno izra'ene utro!ke proizvodnih čimbenika. Osnovna svrha ovog

rada je prikupiti odnosno evidentirati proizvodne tro!kove$ utvrditi njihovu strukturu i

pokazati koji tro!kovi čine najve&i dio proizvodnih tro!kova te kako su se oni mijenjali

tijekom promatranog razdoblja$ od 2))*.+ 2)11. godine. ,a temelju ovih inormacija se mo'e

pravilno prosuditi o ekonomičnosti pojedinih učinaka kao i utjecati na strukturiranje

proizvodnog asortimana na način da se maksimizira ukupna zarada.

.. 5%*+ 'd'

-iljevi ovog zavr!nog rada su$ na temelju dostupne literature te kori!tenih internetskih izvora$

predstaviti glavne teorijske pretpostavke i karakteristike proizvodnje$ analizirati tro!kove i

njihove vrste$ predstaviti njihovu va'nost u poslovanju poduze&a te obraditi i analizirati

obračun tro!kova proizvodnje prehrambene industrije /%0 d.d. u razdoblju od tri godine$

točnije u razdoblju od 2))*. do 2)11. godine. ,akon predstavljenog teorijskog dijela$ na

konkretnom primjeru poduze&a /%0 d.d. &e se nastojati potvrditi sve prethodno navedene

stavke rada.

3


4/38

.1. Metode 'd'

udu&i da se rad sastoji od teorijskog i empirijskog dijela$ svaki od njih zahtijeva odreene

metode kojima &e se do&i do odreenih inormacija te kojima &e biti olak!ano razumijevanje

cjelokupnog teksta. "ako &e se u teorijskom dijelu rada koristiti metode analize$ sinteze$

indukcije$ dedukcije i deskripcije$ dok &e se u empirijskom dijelu rada ponuditi teorijsko

obja!njenje promatranog predmeta istra'ivanja.

./. St"6t"' 'd'

-jelokupan rad se sastoji od četiri glavna dijela$ a to su uvod$ teorijski dio$ empirijski dio te

naposljetku zaključak. # uvodu se ukratko opisuje !to je problem istra'ivanja$ koji su ciljevi i

metode rada te sama struktura rada. Drugi$ teorijski dio rada se odnosi na proizvodnju i

tro!kove. # dijelu koji se odnosi na proizvodnju iznesene su osnovne pretpostavke

proizvodnje$ unkcioniranje proizvodnje$ proizvodnja u kratkom i dugom roku te na kraju

optimalnu kombinaciju proizvodnih čimbenika. Dio koji se odnosi na tro!kove najprije

deinira tro!kove$ zatim opisuje temeljnu podjelu tro!kova kao i njihovu podjelu na ukupne$

prosječne i granične tro!kove te naposljetku analizu točke pokri&a tro!kova. "re&i dio rada$

empirijski dio se odnosi na obračun tro!kova proizvodnje poduze&a ra! d.d. "u je najprije

opisano poduze&e ra! d.d. te aktivnosti kojima se ono bavi$ zatim je prikazano

unkcioniranje obračuna proizvodnje u njemu i na samom kraju$ na konkretnim primjerima

obračuna proizvodnje za to poduze&e za tri godine$ prikazano je kretanje tro!kova proizvodnje

u razdoblju od 2))*. do 2)11. godine. # zaključnom dijelu ovog rada$ bit &e dana konačna

razmatranja donesena na temelju provedenog teorijskog i empirijskog istra'ivanja. "akoer &e

se u konačnici poku!ati prikazati razumijevanje va'nosti upravljanja tro!kovima u proizvodnji

kao jednog od va'nih čimbenika za uspje!no poslovanje poduze&a

4


5/38

. TEORIJSKE ODREDNI5E PROIZVODNJE I TROŠKOVA

.. Po%89odn+'

2.1.1. Osnovni pojmovi o proizvodnji

,a svjetskom tr'i!tu osnovno područje ljudske djelatnosti je proizvodnja. Poduze&a

konstantno proizvode razne proizvode te pru'aju usluge za cjelokupno tr'i!te$ odnosno za

prodaju. ako bi to postigla$ poduze&a moraju pretvoriti proizvodne inpute u output

proizvod ili uslugu. 5Proces kombiniranja i transormiranja inputa$ nazvanih jo! i

proizvodnim inputima$ proizvodnim aktorima ili resursima$ s ciljem da se dobije odreeni

output$ nazvan jo! proizvodom ili uslugom$ označava se pojmom &o%89odn+e.6 1

Proizvodni %n&"t% su različite sirovine$ poluproizvodi koji se ugrauju$ zatim rad radnika$

strojevi$ proizvodni pogoni itd. /iječju input se obuhva&a sve !to je potrebno da bi se

proizveli odreeni proizvod ili usluga. # op&enitom smislu u proizvodne inpute spadaju rad$

kapital$ zemlja$ oprema$ prirodni resursi i ostala dobra čijom se kombinacijom dobivaju dobrai usluge. %ko se govori o inputima u smislu !ire deiniranih kategorija$ u tom slučaju se koristi

pojam aktora proizvodnje. ombinacija proizvodnih inputa rezultira dobivanjem outputa.

O"t&"t nekog poduze&a su svi njegovi proizvodi. Output mo'e biti proizvod$ kao !to su

automobil$ teleon ili pizza$ ili usluga$ poput pravljenja rizure u rizerskom salonu ili slikanja

za osobnu iskaznicu ili putovnicu.

Odnos inputa i outputa opisuje proizvodna unkcija. Ona uvijek opisuje izički odnos izmeu

inputa kao nezavisne i outputa kao zavisne varijable. 5Po%89odn' 2"n6#%+' je unkcija koja

pokazuje najve&i mogu&i output koji poduze&e mo'e proizvesti za svaku deiniranu

kombinaciju inputa.6.2 Proizvodna unkcija se deinira uz zadanu tehnologiju upravo iz

razloga !to su utjecaji novih tehnologija na proizvodnju mnogobrojni. "i utjecaji obično sti'u

1 Pavi& 7.$ eni& 8.$ 9ashi 7.$ 2)):; ck /. =.$ /ubineld D. ?.$ 2))@; $str. 1E.

5


6/38

u obliku pobolj!anja jednog ili vi!e inputa u procesu proizvodnje$ odnosno$ ukoliko je

tehnologija naprednija to &e poduze&e mo&i ostvariti ve&i output za danu količinu inputa.

# najop&enitijem smislu maksimalna količina proizvoda F se mo'e deinirati kao unkcija

količine uloga različitih proizvodnih inputa G$ odnosno

Q = f (X 1, X 2, X 3, …, X n )

(1)

man D. ,.$ 1**:;


7/38

kratkog roka graevine$ postrojenja$ menad'ersko osoblje itd.. ,a primjer$ ako neka tvornica

ima odreen broj strojeva koji zauzimaju točno odreenu povr!inu podnog prostora to se ne

mo'e promijeniti tijekom kratkog roka$ strojevi i povr!ina podnog prostora su iksni input.

%ko se zbog nekih razloga 'eli pove&avati ili smanjivati količina outputa$ u kratkom roku se

to mo'e učiniti samo pove&avaju&i ili smanjuju&i količinu varijabilnih inputa.

D"


8/38

Poznavanje proizvodne unkcije je nu'no za utvrivanje ukupnog$ graničnog i prosječnog

proizvoda. Postoje tri pokazatelja koja se koriste u analizi proizvodne unkcije$ a to su;

ukupna izička proizvodnost "PP$ prosječna izička proizvodnost %PP i granična izička

proizvodnost


9/38

2.1.2.2. (lastičnost proizvodnje i aze proizvodne unkcije

E*'$t%;no$t &o%89odn+e se mo'e deinirati kao sposobnost proizvodnje da proizvodi vi!e ili

manje odreenog dobra$ !to je posljedica reakcije na promjene neke veličine s kojom se nalazi

u meuovisnosti. (lastičnost proizvodnje se mjeri 6oe2%#%+ento4 e*'$t%;no$t%$ koji se

izračunava kao postotna promjena proizvodnje po jedinici postotne promjene upotrijebljenog

rada ili kapitala.

oeicijent elastičnosti proizvodnje se računa pomo&u ormule

E L=

∆TPP L

TPP L

∆ L

L

=∆TPP L

∆L

= obzirom da je elastičnost proizvodnje rada ili kapitala u stvari omjer granične i prosječne

proizvodnosti rada ili kapitala$ elastičnost proizvodnje u odnosu na rad mo'e se pisati kao

E L=

∆TPP

∆ L

TPP

L

= MPP L APP L

E

(lastičnost kao mjera odnosa granične i prosječne izičke proizvodnosti mo'e u odnosu na

promatrani varijabilni input poprimiti sljede&e vrijednosti;

1 (K1 J pove&anjem inputa output se pove&ava za ve&i postotak od pove&anja inputa$

odnosno$ output raste po rastu&oj stopiL2 )M(M1 J pove&anjem inputa output se pove&ava za manji postotak pove&anja inputa$

odnosno output raste po opadaju&oj stopiL3 (M) J pove&anje inputa dovodi do smanjenja outputa.@

5 Pavi& 7.$ eni& 8.$ 9ashi 7.$ 2)):;


10/38

Iranica izmeu prve i druge vrijednosti elastičnosti je vrijednost (N1$ a označava da se

output pove&ava za isti postotak kao i input. Dok$ granica izmeu druge i tre&e vrijednosti

elastičnosti je vrijednost (N)$ a označava da pove&anje inputa ne rezultira promjenom

outputa.rijednost elastičnosti proizvodnje mo'e poslu'iti za deiniranje aza proizvodne unkcije.

F'8' &o%89odne 2"n6#%+e predstavlja područje proizvodne unkcije kojem odgovara

odreena karakteristična vrijednost elastičnosti. # tom smislu područje proizvodne unkcije

se mo'e podijeliti na tri aze;

1 Prva aza proizvodnje;+ rivulja ukupnog proizvoda rada mijenja svoj rast iz progresivnog u degresivni$

krivulja granične proizvodnosti rada raste i počinje padati$ a krivulja prosječne

proizvodnosti rada raste do svog maksimuma.+ (lastičnost proizvodnje ve&a je od 1 (K1 i pokazuje da pove&anje uloga jednog

proizvodnog čimbenika za 1 vodi pove&anju ukupne proizvodnje za vi!e od 1.

2 Druga aza proizvodnje;+ Odreena je točkom maksimuma prosječne proizvodnosti rada ?N3 i točkom u

kojoj je granična proizvodnost rada jednaka nuli ?N4$@.+ Padaju i prosječna i granična proizvodnost rada.+ #kupna proizvodnja rada je i dalje rastu&a po opadaju&oj stopi.+ (lastičnost proizvodnje se kre&e izmeu ) i 1.

3 "re&a aza proizvodnje;+ ,alazi se desno od maksimuma ukupne proizvodnje rada "PP?+ #kupna proizvodnja rada pada$ a granična proizvodnost rada je negativna.+ (lastičnost proizvodnje je negativna i odra'ava pad proizvodnje ve&i od uloga

proizvodnog čimbenika.

Iranica izmeu prve i druge aze proizvodnje se nalazi u točki u kojoj je prosječna

proizvodnost rada %PP? maksimalna. # toj točki vrijednost granične proizvodnosti jednaka

je vrijednosti prosječne proizvodnosti. (lastičnost proizvodnje u odnosu na rad jednaka je 1.Iranica izmeu druge i tre&e aze proizvodnje se nalazi u točki u kojoj je granična

proizvodnost rada


11/38

S*%6' . F'8e &o%89odne 2"n6#%+e7zvor; Irubi!i& D. 2))4; Poslovna ekonomija$ =plit$ str. 14.

,a slici 1.$ točka 9 je to;6' %n2*e6$%+e koja odvaja zonu progresivnog od zone degresivnograsta ukupnog proizvoda rada.

Opadaju&i dio krivulje


12/38

2.1.3. Proizvodnja u dugom roku

Pod pojmom proizvodnje u dugom roku podrazumijeva se oblik proizvodnje u kojoj su svi

inputi i svi tro!kovi varijabilni. # pravilu broj inputa mo'e biti beskonačan ali se u ovom

slučaju ograničava na analizu proizvodne unkcije s dva inputa. # dugom roku svaka

promjena tehnike proizvodnje ujedno izaziva i tehnolo!ke promjene. "e promjene omogu&uju

ve&u proizvodnju ve& poznatih proizvoda uz istu ili manju količinu inputa usavr!avanjem

proizvodnog procesa.

2.1.3.1. Proizvodne izokvante

Proizvodna unkcija s dva varijabilna čimbenika graički se prikazuje pomo&u izokvanti.

I8o69'nt' je krivulja koja povezuje različite kombinacije dvaju proizvodnih čimbenika

kojima se dobiva isti obujam proizvodnje.

S*%6' . I8o69'nt'

7zvor; Irubi!i& D. 2))4; Poslovna ekonomija$ =plit$ str. 1@:.

7z slike 2. se vidi da se ista razina proizvodnje ostvaruje različitim kombinacijama uloga

proizvodnih čimbenika G1 i G2$ pri čemu se pove&anjem uloga proizvodnog čimbenika G1 za

jedinicu$ !to se vi!e miče u desno$ sve manje smanjuje potreban ulog proizvodnog čimbenika

12


13/38

G2. Ovakva supstitucija u kojoj postoji neproporcionalna zamjena dvaju proizvodnih

čimbenika$ radi ostvarenja iste razine proizvodnje$ naziva se ne$'9(en' $"&$t%t"#%+'.

S*%6' 1. I8o69'nt' $'9(en% $"&$t%t"t'

7zvor; Irubi!i& D. 2))4; Poslovna ekonomija$ =plit$ str. 1@.

S'9(en' $"&$t%t"#%+' slika 3. podrazumijeva zamjenu proizvodnih aktora$ ali uvijek u

jednakom omjeru radi zadr'avanja iste razine proizvodnje. od savr!ene supstitucije

izokvante nisu nu'no paralelne$ ali se mogu presijecati u prvom kvadrantu.

od "*o


14/38

S*%6' /. I8o69'nt' &% "*o


15/38

S*%6' 7. P%6'8


16/38

,a slici :. se vidi da bi poduze&e moglo anga'irati ili 1) radnika ili 1) jedinica kapitala

% ili bilo koju kombinaciju broja radnika i jedinica kapitala koje se nalaze na krivulji %.

Optimalnu kombinaciju proizvodnih čimbenika predstavlja ona kombinacija koja se ostvaruje

uz najmanje tro!kove$ odnosno ona kombinacija koja$ uz deinirane tro!kove$ daje najve&ioutput. Poduze&e posti'e optimalne kombinacije proizvodnih čimbenika u točki u kojoj

izotro!kovna linija tangira izokvantu.

S*%6' :. O&t%4'*n' 6o43%n'#%+' &o%89odn% ;%43en%6'

7zvor; Irubi!i& D. 2))4; Poslovna ekonomija$ =plit$ str. 1:.

7z slike . se vidi da su najni'i tro!kovi za proizvodnju :) jedinica proizvodna odreeni

točkom ( u kojoj izokvanta :)F tangira izotro!kovnu liniju %.

16


17/38

.. To(6o9%

2.2.1. Deinicija tro!kova

"ro!kovi su vrlo va'an čimbenik u svakom poduze&u$ ako ne i najva'niji. 7maju jako velik

utjecaj na poslovanje svakog poduze&a i sve ekonomske odluke se donose uglavnom u

ovisnosti o tro!kovima. "ro!kovi se mogu deinirati kao vrijednost svih utro!enih elemenata

proizvodnje u procesu reprodukcije. isina tro!kova ovisi o količini proizvodnih aktora koji

se koriste kao i njihovoj cijeni. udu&i da se vrijednost tro!kova izra'ava cijenom$ tro!kovi

predstavljaju u novcu izra'enu količinu utro!ene radne snage$ sredstava za rad i predmeta

rada. Dakle$ tro!kovi se sastoje od; tro!kova radne snage$ tro!kova sredstava za rad i tro!kova predmeta rada.

2.2.2. "emeljna podjela tro!kova

ako bi razumjeli tro!kove kao i odluke koje se donose na temelju njih bitno je razumjeti

koncept prema kojem su tro!kovi podijeljeni na vi!e vrsta. Prema vrstama$ tro!kovi se mogudijeliti na iksne i varijabilne$ eksplicitne i implicitne te nadoknadive i nenadoknadive.

2.2.2.1. Aiksni i varijabilni tro!kovi

Podjela tro!kova na iksne i varijabilne predstavlja glavni koncept podjele tro!kova. #

kratkom roku tro!kovi mogu biti i iksni i varijabilni$ dok u dugom roku$ s obzirom da su svi

inputi varijabilni$ tro!kovi takoer mogu biti samo varijabilni. /azumijevanje iksnih i

varijabilnih tro!kova je temelj proitabilnog poslovanja. F%6$n% to(6o9% su oni tro!kovi koji

ne ovise o tome koliko je poduze&e proizvoda proizvelo ili koliko je usluga pru'ilo. Dakle$

oni postoje bez obzira je li poduze&e proizvelo samo jedan ili je proizvelo nekoliko tisu&a

komada. Primjeri iksnog tro!ka mogu biti najamnina ureda$ amortizacija opreme i zgrada$

7 "akoer$ postoji jo! različitih podjela tro!kova koje nisu navedene u radu jer nisu u okusu ovogistra'ivanja.

17


18/38

re'ije$ pla&e i slično. ako se proizvedena količina proizvoda pove&ava$ tako se iksni

tro!kovi smanjuju i obrnuto. V'%+'3%*n% to(6o9%$ za razliku od iksnih$ ovise o količini

proizvedenih proizvoda ili pru'enih usluga. Primjeri varijabilnog tro!ka su tro!ak materijala$

tro!ak ambala'e$ tro!kovi sirovina i energije itd. 0to je količina proizvedenih proizvoda ve&a$

proporcionalno rastu i tro!kovi.

2.2.2.2. (ksplicitni i implicitni tro!kovi

E6$&*%#%tn% to(6o9% su oni tro!kovi koje poduze&e pla&a nekom tre&em$ u vezi nabavke

zemlje$ rada i kapitala. Ove tro!kove evidentira računovodstvo pa se stoga nazivaju iračunovodstveni tro!kovi. Primjeri eksplicitnih tro!kova su; kupnja opreme$ kupnja materijala

ili iznajmljivanje zgrade. 5I4&*%#%tn% to('6 je novčani iznos koji poduze&e mo'e dobiti za

vlastite inpute u njihovoj najboljoj alternativnoj uporabi.6E


19/38

djelomično$ ali samo ako se inputi uz koje su ti tro!kovi vezani mogu upotrijebiti alternativno.

Nen'do6n'd%9% to(6o9% su oni tro!kovi koji se ne mogu nadoknaditi. Pojam ovih tro!kova

se takoer mo'e odnositi na pitanje da li se nekom odlukom mo'e utjecati na neki tro!ak.

"ako se razlikuju %83+e%9% to(6o9%$ oni koji se mogu izbje&i dono!enjem drugačije odluke i

ne%83+e%9% koji su nastali i kao takvi se vi!e ne mogu izbje&i.

2.2.3. #kupni$ prosječni i granični tro!kovi

2.2.3.1. #kupni tro!kovi

#kupni tro!kovi su zbroj svih tro!kova koji nastaju u jednom obračunskom razdoblju

odreenog poduze&a. #kupni tro!kovi su ukupni novčani izdaci koji su potrebni da se

proizvede odreena količina proizvoda. Oni predstavljaju zbroj ukupnog iksnog "A- i

ukupnog varijabilnog tro!ka "-$ odnosno

TC =TFC +TVC 11

U6"&n% 2%6$n% to(6o9% su ukupni izdaci poduze&a za iksne proizvodne inpute$ a "6"&n%

9'%+'3%*n% to(6o9% su ukupni izdaci poduze&a za varijabilne proizvodne inpute. #kupni

iksni tro!kovi uvijek postoje i ne mijenjaju se bez obzira na količinu proizvodnje$ dok ukupni

varijabilni postoje samo ako proizvodnja nije jednaka nuli i ako raste s porastom količine.

rivulja ukupnih tro!kova je prikazana na slici E.

19


20/38

S*%6' =. K%9"*+' "6"&n% to(6o9'

7zvor; http;SSBeb.ezg.hrSdokSpdsS=tratTpodS.2)%,%?7H%2)"/O-@%)O%.pd

2.2.3.2. Prosječni tro!kovi

Prosječni tro!kovi %"- dobiju se dijeljenjem ukupnih tro!kova s brojem proizvedenih

jedinica outputa u odreenom vremenskom razdoblju.


21/38

rivulja prosječnih ukupnih tro!kova ima oblika slova 5#6 kao !to se vidi na slici *. "akoer

ima azu degresije$ točku minimuma i azu progresije. %"- krivulja svoj minimum posti'e tek

nakon minimuma krivulje


22/38

S*%6' -. @'2%6on &o6%)' to(6o9'

7zvor; http;SSBBB.kognosko.hrSV,ovaS%latiTiTmetodeTkontrolinga

,a slici 1). ukupni prihod i ukupni tro!ak su prikazani kao linearne unkcije$ odnosno rast

prihoda i rast tro!ka proporcionalan je rastu outputa. # slučaju kada je proizvodnja jednaka

nuli$ ukupni prihod je jednak nuli a ukupni tro!ak je jednak ukupnom iksnom tro!ku$ !to

znači da je pri nultom outputu gubitak jednak ukupnom iksnom tro!ku. Porastom outputa$

gubitak se postupno smanjuje da bi se nakon nekog vremena ukupan prihod i ukupan tro!ak

izjednačili. # slučaju kada bi se output nastavio pove&avati$ poduze&e bi ostvarivalo dobitak.

isina dobitka$ kao i visina gubitka je jednaka vertikalnom razmaku izmeu krivulja ukupnog

prihoda i ukupnog tro!ka.

"očka pokri&a pokazuje kolika količina outputa je potrebna da se pokriju tro!kovi. Ce li za

pokri&e tro!kova potrebna ve&a ili manja količina outputa ovisi o odnosu unkcija ukupnog

prihoda i ukupnog tro!ka. Cednom utvrena točka pokri&a &e se promijeniti ako doe do

promjene cijene proizvoda$ cijene varijabilnih inputa$ visine iksnog tro!ka i odnosa iksnog i

varijabilnog tro!ka. 7zračun ove točke je bitan jer stavlja u odnos tro!kove$ trenutno stanje

proizvodnje i prihod.

22

http://www.kognosko.hr/?Nova/Alati_i_metode_kontrolingahttp://www.kognosko.hr/?Nova/Alati_i_metode_kontrolingahttp://www.kognosko.hr/?Nova/Alati_i_metode_kontrolingahttp://www.kognosko.hr/?Nova/Alati_i_metode_kontrolinga


23/38

1. OBRAČUN TROŠKOVA PROIZVODNJE U PODUZEĆU KRAŠ d.d.

1.. O&)en%to o &od"8e)" KRAŠ d.d.

/%0 prehrambena industrija d.d. je najve&a hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom

konditorskih proizvoda i ujedno je jedna od najve&ih u jugoistočnoj (uropi. Ova tvrtka je

industrijski gigant koji je na hrvatskom tr'i!tu upisan kao dioničko dru!tvo i ima upisan

temeljni kapital u iznosu od @4*.44E.4))$)) kn. =jedi!te joj je u Hagrebu$ a u sklopu

kompanije se nalazi jo! nekoliko specijaliziranih tvrtki proizvoača koje proizvode pod

logom industrije /%0$ a nalaze se u vi!e zemalja (urope i9$ =rbija$ =lovenija$


24/38

1.. S%4"*'#%+' o3';"n' &o%89odn+e

# evidentiranju poslovnih dogaaja /%0 d.d. primjenjuje odredbe Hakona o računovodstvu$


25/38

,a osnovu zahtjevnice iz proizvodnje$ skladi!tar izdaje materijal iz skladi!ta u proizvodnju i

pritom ispostavlja %8d'tn%#". 7zdatnica je temeljna isprava na osnovu koje se knji'i i dokazuje

nastanak tro!kova materijala u proizvodnji$ !to se mo'e vidjeti na slici 12.

S*%6' . I8d'tn%#'

7zvor; /ačunovodstvo /%0 d.d.

ezano uz izdavanje materijala ispostavlja se storno izdatnica za pogre!no izdan dokument i

povratnicaSstorno povratnica za izički povrat materijala iz proizvodnje na skladi!te u slučaju

da postoji vi!ak materijala u proizvodnji ili u slučaju da je materijal neodgovaraju&e kvalitete.

=ukladno


26/38

S*%6' 1. F%n'n#%+$6' 6't%#' 4'te%+'*'

7zvor; /ačunovodstvo /%0 d.d.

=tvarna kartica materijala$ osim prikaza stvarne prosječne ponderirane cijene$ daje uvid u

kompletan količinski i vrijednosni promet ulazSizlaz materijala za svaku pojedinu !iru

materijala$ kronolo!ki$ prema vrsti i broju dokumenata. ,akon svake poslovne promjene

utvreno je trenutno količinsko i vrijednosno stanje materijala

=tvarni utro!ak sirovina i materijala u proizvodnji odreene proizvodne jedinice je utro!ak

evidentiran na temelju izdatnicaSpovratnica umanjen za zalihe nedovr!ene proizvodnje

utvrene stvarnim popisom neutro!enih sirovina i materijala na kraju obračunskog razdoblja.

Da bi se utvrdila potrebna količina sirovina i materijala u proizvodnji odreenog gotovog

proizvoda$ tehnolozi obavezno izrauju no4't%9e sastavnice$ recepture. ,ormativ gotovog

proizvoda se mo'e vidjeti na slici 14.

26


27/38

S*%6' /. No4't%9


28/38

1.1. U$&oed3' o3';"n' &o%89odn+e 6o8 t%


29/38

+ Pla&e; .@):.43$)@ kn

#kupni tro!kovi proizvodnje; 22:.@)).32)$:: kn

# 2)11. godini u promatranom pogonu proizvedeno je ukupno 1.2)1.:2$)4 kg gotovih

proizvoda i 11.14.:E$)) kg poluproizvoda. rijednost proizvedenih gotovih proizvoda

iznosila je 2@.:E*.4)2$4* kn$ a poluproizvoda 21E.E@).*2:$@) kn.

=truktura tro!kova ostvarenje proizvodnje;

+ =irovine$ poluproizvodi i nusproizvodi; 222.*42.32$E kn+ %mbala'a; 3.E:.41$*4 kn+ (nergija; 3.24.)4*$) kn+ "ro!kovi odr'avanja; [email protected])$): kn+ %mortizacija; 2.E2E.*@@$44 kn+ Ostali tro!kovi poslovanja; 1.@:2.3:$1@ kn+ Pla&e; E.23).4@$4: kn

#kupni tro!kovi proizvodnje; 244.@4).32E$** kn

#vidom u iznesene podatke mo'e se primijetiti da se količina proizvodnje u pogonu 1221

neznatno smanjila u 2)1). godini u odnosu na 2))*. godinu za )$4E$ a u 2)11. godini je

zabilje'ila porast za 11$*3 u odnosu na 2)1). godinu.

rijednost proizvodnje$ odnosno tro!kovi ulo'eni u ostvarenu proizvodnju su rasli iz godine u

godinu.

#natoč ne!to manjoj količinskoj proizvodnji$ tro!kovi proizvodnje u 2)1). godini u odnosu na

2))*. godinu porasli su za 2@$3 milijuna kuna ili za 12$@. # strukturi tro!kova uočava seznatan porast tro!kova sirovina$ poluproizvoda i nusproizvoda za 13$@*. 7stovremeno su

tro!kovi ambala'e porasli za @$31 a tro!kovi energije za 1*$4@. Ostali tro!kovi nemaju

značajnijeg odstupanja.

,a osnovu iznesenog zaključuje se da su u 2)1). godini znatno porasle cijene strate!kih

sirovina$ !to je utjecalo na pove&anje tro!kova proizvodnje unatoč zadr'avanju proizvodnje na

pribli'nom obimu kao u 2))*. godini. 5"ako je rast cijena kakaovca i !e&era na svjetskim

burzama zabilje'en ve& u 2))*. godini$ !to je doma&oj konditorskoj industriji prouzročilo

29


30/38

lo!ije rezultate poslovanja. Pregledom i usporedbom cijena pojedinih nabavki kakao mase u

ra!u uočava se kontinuirani rast cijena do kraja 2)1). godine. "ako je cijena za 1kg kakao

mase početkom 2))*. iznosila cca 22$ :* kn$ a krajem 2))*. ve& 2@$ ** kn . Početkom 2)1).

godine cijena za 1kg kakao mase bila je cca 2E$E: kn$ a sredinom godine je dosegla visokih

32$*2 kn. lagi pad cijena kakao mase zabilje'en je u zadnjem tromjesečju 2)1). godine$ ali

ne ispod cijene koja je bila va'e&a početkom te godine.6*

rijednost tro!kova proizvodnje u 2)11. godini u odnosu na 2)1). godinu porasla je za 1E$)

milijuna kuna$ odnosno za $*:. ,avedene promjene u strukturi tro!kova se mogu vidjeti

na graikonu 1.

0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%

100%

Plaće

Ostali troškovi poslovana

!"orti#a$ia

roškovi o&r'avana

neria

!"*ala'a

+irovine, pol-proi#vo&i in-sproi#vo&i

@'2%6on . St"6t"' to(6o9' &o%89odn+e " '8do3*+" od --C.-.


31/38

rijednost proizvedenih gotovih proizvoda je rasla iz godine u godinu. # 2)1).godini u

odnosu na 2))*.$ vrijednost proizvedenih gotovih proizvoda bilje'i ve&i rast nego u

2)11.godini u odnosu na 2)1). ,avedene promjene su prikazane na graikonu 2.

2009. )o&ina 2010. )o&ina 2011. )o&ina0.00

5,000,000.00

10,000,000.00

15,000,000.00

20,000,000.00

25,000,000.00

30,000,000.00

Vrijednost proizvedenih gotovih proizvoda

rie&nost proi#ve&eni/ )otovi/ proi#vo&a

@'2%6on . V%+edno$t &o%89eden%


32/38

2009. o&ina 2010. o&ina 2011. o&ina170,000,000.00

180,000,000.00

190,000,000.00

200,000,000.00

210,000,000.00

220,000,000.00

230,000,000.00

Vrijednost proizvedenih poluproizvoda

rie&nost proi#ve&eni/ pol-proi#vo&a

@'2%6on 1. V%+edno$t &o%89eden% &o*"&o%89od'

7zvor; Prikaz autora.

32


33/38

/. ZAKLJUČAK

33


34/38

Ha proizvodnju se mo'e re&i da predstavlja osnovno područje ljudske djelatnosti i kao takva

je jako bitna za razvoj$ kako pojedinih segmenata poduze&a tako i dru!tva u cijelosti. = druge

strane$ tro!kovi takoer predstavljaju bitnu odrednicu poslovanja te se sa sigurno!&u mo'e

re&i da odreeno poduze&e u dana!njim uvjetima tr'i!nog poslovanja$ da bi postojalo i da bi

pratilo konkurenciju mora značajan trud posvetiti obračunu tro!kova i njihovoj kalkulaciji.

#pravo zbog va'nosti navedenih elemenata poslovanja predmet istra'ivanja ovog rada je

obračun proizvodnje. (mpirijska analiza izvr!ena je na konkretnom primjeru poduze&a /%0

prehrambena industrija d.d. za kojeg je dan prikaz za promatrano razdoblje od tri godine$ od

2))*. do 2)11. godine. Podaci koji su analizirani pokazuju kako su se kretali cjelokupni

tro!kovi proizvodnje kao i struktura tih tro!kova sirovine$ poluproizvodi i nusproizvodi$

ambala'a$ energija$ tro!kovi odr'avanja$ amortizacija$ pla&e i ostali tro!kovi poslovanja.

=pomenuti tro!kovi su se kroz promatrano razdoblje kretali uzlaznom putanjom$ dakle svi su

rasli iz godine u godinu. "akoer$ bitno je spomenuti da se udio pojedinih tro!kova u strukturi

nije značajno mijenjao$ drugim riječima najznačajniji udio od svih tro!kova tijekom

promatranog razdoblja su imali tro!kovi sirovina$ poluproizvoda i nusproizvoda$ zatim ih

slijede tro!kovi pla&a$ ambala'e$ energije i amortizacije$ dok najmanji udio u tro!kovima čine

tro!kovi odr'avanja te ostali tro!kovi poslovanja. LITERATURA

1. %naliza točke pokri&a tro!kova$ Y7nternetZ$ raspolo'ivo na; http;SSBBB.kognosko.hrSV

,ovaS%latiTiTmetodeTkontrolinga $ Y13.)*.2)14.Z.2. %naliza tro!kova i vrste tro!kova$ Y7nternetZ$ raspolo'ivo na;

http;SSBBB.unizd.hrSportalsS4SnastavniTmatS1TgodinaSekonomijaSekonomijaT)*.pd $

Y2:.).2)14.Z.3. elak$ . 1**:; /ačunovodstvo i revizija zaliha$ A%(/ [ HIOman$ D. ,. 1**:;


35/38

*. ,icholson$ ].$ =n>der$ -. 2))E;


36/38

SA0ETAK

Predmet istra'ivanja zavr!nog rada je obračun tro!kova proizvodnje u poduze&u ra!$

prehrambena industrija d.d. ,akon uvida u teorijski okvir problematike$ tj. predstavljanja

temeljnih odrednica proizvodnje i tro!kova dan je prikaz obračuna tro!kova proizvodnje u

promatranom poduze&u u razdoblju od 2))*. do 2)11. godine.

7skazane su sve njihove glavne značajke te načini na koje proizvodnja i tro!kovi unkcioniraju

u poslovanju. ,adalje$ na konkretnim primjerima obračuna proizvodnje za ra! prehrambenu

industriju d.d.$ prikazano je kretanje tro!kova proizvodnje u promatranom razdoblju.

/ezultati ovog istra'ivanja su pokazali da su tijekom promatranog razdoblja tro!kovi

proizvodnje konstantno rasli$ a !to se tiče strukture tro!kova uočeno je da nije do!lo do

značajnih promjena. "ako$ najznačajniji rast u strukturi tro!kova bilje'e tro!kovi sirovina$

poluproizvoda i nusproizvoda$ zatim ih slijede tro!kovi ambala'e$ tro!kovi energije i na kraju

tro!kovi amortizacije i pla&a.

ljučne riječi; proizvodnja, troškovi i struktura troškova.

36


37/38

SUMMAR>

"he subject o the research is calculation o the production costsQ o 5ra! d.d.6 J ood

processing compan>. %ter providing an insight in the theoretical conteUt o the respective

theme$ i.e. representing undamental deinitions o the production and costs$ a surve> o the

calculation o production costsQ$ in the observed compan> or the period rom 2))* to 2)11 is

presented in the empirical part o the paper.

%ll o their main caracteristics have been eUplained$ as Bell as methods that shoB hoB

production and costs are actuall> ormed in the observed compan>. Aurthermore$ anal>sis o

presented data also provided an overvieB o the production costsQ trend.

"he results o the research shoBed that$ during the observed period production costs

increased. -onsidering their structure$ perormed anal>sis has not shoBed an> signiicant

changes. -osts o raB material$ intermediate goods and b>+products had the most

considerable increase regarding the structure o costs$ and this trend is also evident in costs o

packing$ energ> and the costs o amortization and pa>ments.

e> Bords; production, costs and structure of costs.

37


38/38

PRILOZI

1. Planska kalkulacija na ostvareni obim proizvodnje raspored tro!kova proizvodnje na

nosioce J pogon 1221 za 2))*. godinuL raspolo'ivo na;https;SSdocs.google.comSileSdS)+3/,a"7@#1Cam/-cnlzeD/#,AkSeditVpliN1

Y1:.)*.2)14.Z.


nosioce J pogon 1221 za 2)1). IodinuL raspolo'ivo na;https;SSdocs.google.comSileSdS)+3/,a"7@#1CelC^,#B@e9dk#2sSeditVpliN1

Y1:.)*.2)14.Z.


nosioce J pogon 1221 za 2)11. godinuL raspolo'ivo na;https;SSdocs.google.comSileSdS)+3/,a"7@#1C_kCCbD/Cm*,n

Ana Čondrić-Završn

Documents