AN UNKNOWN MEDIAEVAL FORTRESS IN THE IVANCICA HEIGHTS

353

Godine 1998. vr{ena su arhitektonska snimanja i manja arheolo{ka istra�ivanja na dosadaneznanom srednjovjekovnom gradu na gori Ivan{~ici. Grad je smje{ten na vrlo dobroj poziciji s kojese nadzire jedan od prijelaza preko Ivan{~ice, kao i posjedi koji se steru prema jugu, sve do rijekeKrapine. Grad koji bi nosio ime �@idovina�, kako ga danas nazivaju mje{tani, nije spomenut niu jednom povijesnom izvoru. Uz dijelove arhitekture, na samome lokalitetu prona|ena je ikasnosrednjovjekovna keramika i pe}njaci koji nam poma�u u preciznijoj dataciji samog lokaliteta.

Klju~ne rije~i: Hrvatsko zagorje, @idovina, Stari gradovi � burgovi, srednji vijek

NEZNANI SREDNJOVJEKOVNI GRAD NA GORI IVAN[ÎCI

UDK 904 (497.5) �653�Primljeno/received: 1999. 9. 28.Prihva}eno/accepted: 1999. 11. 12.

Kre{imir FILIPEC

Kre{imir FilipecHR - 10000 Zagreb

Arheolo{ki zavod Filozofskog fakultetaI. Lu~i}a 3

Starim gradovima na podru~ju Hrvatskog zagorja uliteraturi je posve}ena relativno velika pozornost,osobito u odnosu na lokalitete koji pripadaju ranijimrazdobljima (npr: Klai} 1903/4; Klai} 1909; Szabo1913/14; Szabo 1939; Klemenc-Saria 1939; Budak 1994;Tomi~i} 1995; Tomi~i} 1997; Mileti} 1997; Mileti}1999). Unato~ tome {to su rije{ena neka pitanja iznjihova razvoja, stanje istra�enosti cijelog prostora jo{uvijek je nezadovoljavaju}e. Danomice se novimistra�ivanjima na{a saznanja umno�avaju, no samimtime otvaraju se i novi problemi koje tek treba rije{iti.Od XIII. stolje}a pa sve do sredine XIV. u diplomati~kimispravama }e se spomenuti ve}ina tvrdih gradova -burgova na podru~ju zagorske �upanije. Po tome se ovajkraj ni po ~emu ne razlikuje od ostale srednjovjekovneSlavonije gdje se osje}a poja~ana izgradnja nakon

tatarske provale. Tako }e izme|u ostalih biti spomenutii burgovi koji se nalaze na ju�nim obroncima Ivan{~ice.No grad koji bi nosio ime �@idovina� nije spomenut niu jednom povijesnom izvoru. Na tome neznanome,novootkrivenom, gradu vr{ena su 1998. godinearhitektonska snimanja i manja arheolo{ka istra�ivanja.1

Grad se nalazi na podru~ju Krapinsko - zagorske�upanije, pripada gradu Zlataru, i katastarskoj op}iniBelec (slika 1). Smje{ten je nekako to~no izme|u starihsrednjovjekovnih gradova Belca i Milengrada, na samojtrome|i katastarskih op}ina Belec, Zajezda i Ivanec.

U ispravi iz 1258. godine, u kojoj se opisuju me|ezemlja koje pripadaju sv. Jurju (u Belcu) i Selnici,spominje se neko mjesto (locus) Pogana Gostun (CDIV: 111).2 Te{ko je utvrditi gdje se to~no nalazi spomenutomjesto, no ono se ne moè povezati s mjestom gdje }e

1 Istra�ivanja je proveo Arheolo{ki zavod Filozofskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu u suradnji s Upravom za za{titukulturne ba{tine - povjerenstvo u Zagrebu izme|u 30. IV. i 9. V. 1998. godine. Ona su provedena u okviru zajedni~kogprojekta arheolo{kog obilaska podru~ja grada Zlatara (Usporedi i Filipec 1999: 91). Dio sredstava osigurao je Filozofskifakultet Sveu~ili{ta u Zagreba za potreba terenske prakse studenata arheologije. U istra�ivanjima su sudjelovali, uzvoditelja K. Filipca, arheolozi H. Tomas i I. Petrinec, te u okviru studentske prakse studenti arheologije: S. Krznar, K.Matijevi}, B. Miku{i}, I. Milo{evi}, M. Novak, M. Pasari}, H. Pohara i M. Rizner.

2 E. Laszowski izvodi rije~ Gostun od ma|arske rije~i �gosztány� {to doslovno zna~i zlatni pijesak (Laszowski 1900: 207).

K. Filipec : » Neznani srednjovjekovni grad na gori Ivan{~ici «, Opvsc. archaeol. 23-24, 353-361 1999-2000.

354

kasnije biti podignuta utvrda @idovina.3 Neki drugisli~an toponim koji bi stajao uz isto~ne me|e posjedanije spomenut, a koji bi se na neki na~in mogaopovezati s ovim mjestom.4 Burg-ka{tel Milengrad prviputa se spominje tek u XV. stolje}u kad se njegovivlasnici spore s Vara�dincima oko nekih posjeda(N. Klai} 1991: 64). S druge strane spominjat }e seneki gradovi, kojima se to~no mjesto gdje su stajali,danas jo{ nije prona{lo. Gradu Keblu (Cubul) koji sespominje samo jednom u ispravi iz 1248. godine mjestojo{ nije pouzdano utvr|eno (CD IV: 371; Szabo 1939:63). Isto tako u ispravi iz 1244. godine uz Lobor i

Klenovnik spominju se Zlogonja i Velika. (Lobur etVelica, Clenonik ac Zlogonam, CD IV: 246; Klai}1903/4). Mjesto ovih drugih dvaju posjeda i utvrda dodanas tako|er nije utvr|eno, iako se one spominju i udrugim ispravama.5 Ne treba posebno napominjati da se@idovina ne spominje ni me|u gradovima koje grofoviCeljski posjeduju u Zagorju.6 Naime upravo posjedi okoSelnice, Batine i Hra{~ine nisu do{li pod njihovu vlast(N. Klai} 1991: 29-30). Postavlja se pitanje {to je srazli~itim Gradinama, Gradi{~ima, Gradecima,Gradinovcima, Gracama i sli~nim toponimima koji surazasuti po ~itavom podru~ju. Ako je jedan dio zaista i

3 Sli~ni toponimi pojavljuju se u na podru~ju cijelog Hrv. zagorja: kod Bedekov~ine nalazi se mjesto @idovinjak, kodKrapine se nalazi @idovski grad (Klai} 1909 : 28-32), te @idovske grabe na Ivan{~ici nedaleko od O~ure (Ivan{~ica,planinarska karta Hrvatskog planinarskog saveza 1:30000). Sli~ni nazivi u ispravama spominju se i na podru~ju susjedneMorave~ke �upanije, ali i drugdje (Klai} 1909; Horvat-Mirnik 1977; Dobroni}:1984).

4 Nije isklju~eno da }e se neko ime na}i u kasnijim ispravama, koje su ve}im dijelom jo{ neobjavljene.5 Velika (Welicha) se spominje jo{ 1239. godine (CD IV: 97-98, Klai} 1903/4).6 Ve} 1334. grofovi Celjski dr�e susjedni Belec. Godine 1397. dr�e Vrbovec i Vinicu, a 1399. ve} gotovo cijelo Zagorje.

Sve posjede zadr�at }e do pogibelji posljednjeg Celjskog 1453. godine (N. Klai} 1991: 25-33).

Slika 1 Ucrtani polo�aj @idovine na Austrijskoj karti, Zagreb 1:200,000Fig. 1 The position of @idovina on an Austrian map, Zagreb 1:200,000.


355

7 Po gradu Vrbovcu dobio je ime cijeli jedan arhi|akonat Zagreba~ke biskupije.8 O ne srazmjeru izme|u pisanih izvora i stanja na terenu lijepo se vidi i na primjeru susjedne Morave~ke �upanije

(Dobroni} 1979).9 Postalo je nekako uobi~ajeno da se ime burga-ka{tela, koji se nalazi iznad mjesta Zajezde, pi{e kao Milengrad ili

Melengrad. Ponekad se on u izvorima zove i Mellen aliter Zaiezda (Szabo 1939: 72). U katastarskim mapama nalazi sezapisan kao Melingrad. Potok koji te~e ispod grada, u istim mapama, naziva se Melnica. Vjerojatno je potok dobio imepo mlinovima (melinima) koji su bili podignuti na njemu. Mislim da bi se i ime burga-ka{tela trebalo pisati kao Melinili Melingrad. Ime potoka, dana{njeg mjesta i srednjovjekovnog utvr|enja jednako je i kod Kebla (Cubul) i Velike (Velicaili Welicha) (Usporedi i Klai} 1903/4, 1-9).

10 Budak je srednjovjekovnu �upu, trgovi{te i grad Selnicu, dana{nju Donju Konj{~inu, oma{kom smjestio pod Ivan{~icu,otprilike oko mjesta gdje se nalazi Donja Selnica (Budak: 1994: karta 1-5, 7). Da zapravo misli na Donju Konj{~inuvidi se na strani 121.

nosio sli~no ime u srednjem vijeku, kao npr. Gradi{~ekod Donje Batine koje se spominje kao mons Graduch,ostalima se pravo ime vjerojatno izgubilo (CD V: 228).Tako je i gradu Vrbovcu ime zaboravljeno i zamijenjenonazivom Veliko Gradi{~e (Szabo 1939: 36; Tomi~i}1995: 111-117).7 Sve nas to navodi na zaklju~ak dasa~uvane isprave samo djelomice oslikavaju pravo stanjestvari na terenu.8 @idovina je u stvarnosti mogla nositineko sasvim jednostavno ime, mo�da �Selnica� po

potoku koji te~e ispod njega. Sli~no kao {to po potokuMelnici nosi ime i susjedni Melin, koji se obi~no nazivaMilengrad.9 Uz potok Selnicu, koja izvire ne{to iznad@idovine, pa sve do njenog utoka kod Konj{~ine ni�u sesela koja nose ime Gornja Selnica, Donja Selnica iSelnica (danas Donja Konj{~ina), a u spomenutoj ispraviiz 1258. spominje se na istome potezu i Zelencha kodKlimena.10

Slika 2 Topografska karta 1.5000Fig. 2 A topographic map, 1:5000.


356

Kome pripada @idovina, ivanovcima ili nekim namanepoznatim posjednicima s ju�ne strane Ivan{~ice?U obli�njim selima, Gornjoj Selnici i Zavr{ju Bele~kom,ne postoji predaja koja bi spominjala negda{nje vlasnikeburga. Sve {to doma}i ljudi znaju jest to da su gore�ivjeli @idovi.11 Poznato je da su sjeverni obronciIvan{~ice bili u posjedu Ivanovaca (Dobroni} 1984: 17-24; Kukuljevi} 1886: 43). Njihova vlast protezala se nanekim mjestima i s ju�ne strane kako nam to svjedo~ii spomenuta isprava iz 1258. godine (CD V, 108-112;Dobroni} 1984: 18, 20). U njoj je jasno nazna~enoda se sjeverno od zemalja sv. Jurja, nalaze posjediivanovaca.12 Takva situacija, na terenu, sa~uvana jedonekle do danas, tako da najve}i vrhovi Ivan{~icepripadaju dana{njoj Vara�dinskoj �upaniji, tj. podru~ju

nekada{njeg kotara Ivanec. Kad bi ovo utvr|enje bilo uvlasti kri�ara oni bi imali strate{ku to~ku s koje bimogli dr�ati pod nadzorom i ju�no Zagorje. Zar ne bitakva utvrda, koja ima izvanrednu strate{ku poziciju i skoje se mo�e vizualno kontrolirati veliko podru~je, bilaspomenuta u kojoj ispravi? Va�no je napomenuti jo{ i toda ona, za razliku od susjedne prapovijesne gradineGradinovec (786,3 m), koja se nalazi s druge stranepotoka Selnice, vizualno ne komunicira s posjedimaoko Prigorca (sv. Duh) i Ivanca, gdje bi teoretski moglastajati neka druga kontrolna to~ka.13 Vjerojatnije je ipakda je ona bila u vlasti nekih nama nepoznatih plemi}akoji su dr�ali ~estice oko gornjeg toka potoka Selnice.Samim svojim oblikom ovaj grad upravo podsje}a nautvr|eno sredi{te nekog manjeg lokalnog plemi}a.

11 Mo�da se ovdje radi o vlasnicima koje su mje{tani namjerno �eljeli izbrisati iz svog pam}enja ili o pu~kom nazivu zagrad u vlasni{tvu ivanovaca koji su nastali u Palestini, dakle u �idovskoj zemlji, i koje su mje{tani zvali jednostavno@idovima. Jedino se sje}aju posljednjeg vlasnika M. Zabavnika koji je upisan kao vlasnik u zemlji{nim knjigama.

12 Zemlje ivanovaca (terra cruciferorum sancti Joannis) nalaze se sjeverno od (K)Remene gorice (Cremena gorica), koja senalazi zapadno od zemlje �upana vara�dinskog Mihaela (Lobor). Isto tako zapadno od mjesta Calch nalaze se zemlje�upana Farka{a (O{trc), isto~no je zemlja sinova Jak(ov)a (Jaco), a sjeverno su zemlje kri�ara sv. Ivana (CD V: 111).Usporedi i Dobroni} (Dobroni} 1984: 18-20).

13 Na Gradinovcu se raspoznaju obrisi obrambene arhitekture, na|eni su ulomci kasnobron~anodobne keramike i lijepa.

Slika 3 Pogled na @idovinuFig. 3 Plan of the plateau and fortifications of @idovina.


357

Slika 4 Tlocrt zaravanka i utvrde @idovineFig. 4 A view of @idovina.


358

Ivan{~ica kao glavna i najvi{a zagorska gora nijenesavladiva prepreka koja bi dijelila ljude. [tovi{e,upravo su ti gorski prostori bili oni koji su povezivaliodvojene dijelove zagorske �upanije. Nasuprot tomerije~na dolina uz rijeku Krapinu, vla�na i plavna, bila jezna~ajnija prepreka koja je tek u novije doba prevladana.Stoga su i onodobna naselja ve}inom smje{tena upodgorskoj zoni, a na istaknutim to~kama ju�nih obronakaIvan{~ice podignuta je i ve}ina srednjovjekovnih utvrda.Naime, kroz cijeli srednji vijek sve do novije dobe cijeloZagorje vi{e je bilo upu}eno prema Vara�dinu i sjeverunego prema jugu. Preko Ivan{~ice postoje dva glavnakolna prijelaza, jedan na zapadu kod Veternice i utvrdeLobor, te drugi na istoku kod utvrde Bele, koja je bilau vlasni{tvu ivanovaca. Uz ove glavne prijelaze bilo jevi{e manjih. ̂ esto su upravo kotline i usjeci uz potokebili oni koji su putnika dovodili, uz minimalan napor,s jedne na drugu stranu. Jedan takav put smje{ten je uzpotok Selnicu, kojim se prelazi Ivan{~ica gotovo posredini. Da se za{titi taj prirodni prijelaz, kojim se za~as sti�e do dana{njeg Prigorca i Ivanca, podignuta je usrednjem vijeku, u vremenu kad je desetkovani kolnipromet zamijenjen karavanskim, utvrda koja je danasme|u mje{tanima poznata kao �@idovina�. Ovaj prijelaz,

koji se jo{ nalazi ucrtan na starim austrijskim kartama,bolji je od svih drugih pje{a~kih prijelaza (slika 1).Prema pri~anju mje{tana jo{ prije tridesetak godinapa{njaci i sijenoko{e protezali su se i iza grada gotovodo sljemena Ivan{~ice, a danas gotovo neprohodan putjo{ je bio u kolnoj uporabi .

Sama je utvrda podignuta iznad potoka Selnice,nedaleko od njenog izvora, na vrhu strmog brijega(692 m), koji je s tri strane gotovo nepristupa~an (slika2, 3). Sa sjeverne strane pristup je zbog okomitopostavljenih stijena nemogu}. Utvrdi, koja ima skoropravilnu orijentaciju zapad-istok, mo�e se pristupiti samosa zapadne strane, po sljemenu brijega kojim je zaravanakpovezan s ostalim masivom Ivan{~ice (slika 1, 2). Gradse sastoji od tri dijela: ulaznog dijela koji se nalaziizme|u jarka i brani~-kule, brani~-kule, i zaravanka izanje (slika 4). Da bi se zaprije~io slobodan pristup dokule, kroz koju se jedino ulazi u grad, na naju�emdijelu zaravanka prokopan je jarak Tako je cijeli kompleksumjetno odvojen od ju�nih obronaka Ivan{~ice. Danasse taj jarak tek nazire u konfiguraciji terena. Uz @idovinusli~no su jarkom odijeljeni Lobor i Milengrad (Szabo1913/4: 112, 117).14 Nakon {to se prije|e jarak i

14 Stari grad Lobor sastoji se od dva odvojena dijela. Glavni dio, koji opisuje i Gj. Szabo, nalazi se na najvi{oj to~ki brijega,dok se drugi dio nalazi tik uz prokop. Tu su ustanovljeni tragovi zidova nekog objekta kojim je ta, najte�e branjenastrane, dodatno utvr|ena.

Slika 5 Unutra{njost kule, isto~ni zidFig. 5 Interior of the tower, eastern wall.


359

otvoreni prostor dug oko 18 m, dolazi se ravno dokule, koja je podignuta tako da zatvara cijelu {irinuzaravanka. Ovakav na~in ula�enja u grad upravo jetipi~an za poslijetatarsko vrijeme (Horvat 1998: 49).

êtverokutna brani~-kula jedini je sa~uvani i danasvidljivi objekt na @idovini (slika 4, 5). Iako zidovi nisuvidljivi u cijelosti, mo�e se pretpostaviti da je duga oko11 m, a {iroka oko 9 m. Unutra{njost kule velika je 6,4x 4,7 metara. Svi zidovi na~injeni su od kamenalomljenca. Debljina isto~nog zida, zida koji je jedinividljiv u cijelosti, kre}e se izme|u 2,2 i 2,3 m. Vjerojatnosu i ostali zidovi bili iste debljine ~emu u prilogsvjedo~e velike naslage ru{evine. Najbolje sa~uvani isto~nizid dva metra je vi{i od najni�eg ju�nog zida (slika 5).Njegova visina, mjerena od razine iskopa, iznosi oko 2,6m. Prema pri~anju mje{tana jo{ su po~etkom stolje}aoni bili u boljem stanju. Lokalni posjednik Zabavnik, na~ijoj se zemlji @idovina nalazila, dao je ru{iti zidove, aod sru{ene gra|e podizao je u podno�ju brijega vapnenice.Izme|u dva svjetska rata doma}i ljudi otkopali su upotrazi za zlatom dio unutr{njosti kule, no prema

sje}anju starijih nisu ni{ta vrijedno na{li. Njihov kopomogu}io nam je da analiziramo sa~uvane ostatkearhitekture. Vanjsko lice kule mo�e se vidjeti samo najednom malom dijelu uz ju�ni zid. Lice je na~injeno odpriklesanog kamena nejednake veli~ine. Ostale straniceu potpunosti su zatrpane {utom, te nisu ni otkopavanekako se ne bi objekt, koji se i ovako nalazi u jakolo{em stanju, doveo u jo{ gore. Unutra{nji zidovi boljesu vidljivi. Tako se isto~ni zid mo�e sagledati u svojsvojoj du�ini, a ostali u manjoj mjeri. Zidovi se postrukturi razlikuju. Na isto~nom se i zapadnom zidu udonjem dijelu dobro vidi jedan na~in zidanja, a ugornjem drugi. Donji dio podignut je od kamena manjihdimenzija, uz obilnu upotrebu �buke. Vanjsko lice biloje potpuno prekriveno �bukom, kako se to lijepo mo�evidjeti na zapadnom zidu. Kamenje je poslagano ukoliko-toliko pravilne redove. Iznad ovoga zida podignutje drugi koji se sastoji od velikih kamena lomljenca.Oni su, tek malo priklesani i poslagani bez nekog reda.Graditelj je u ovoj fazi bez nekog pa�ljivijeg odabirauzimao kamenje u okolici brijega. Unutra{njost zidapopunjena je manjim kamenjem uz obilnu upotrebu�buke. Gornji zid potpuno nalije�e na donji zid. Radili se ovdje o prizemlju i po~etku prvog kata? Sva jeunutra{njost kule zasuta velikom koli~inom {ute igra|evnog materijala. U {uti, posebno s vanjske straneju�nog zida prona|eni su manji ulomci opeke. Mo�daje najvi{i dio kule bio obzidan opekom, poputmedvedgradske. Svojom veli~inom ova kula upravo ipodsje}a na medvedgradsku i vjerojatno je nastala uistom vremenu (usporedi i Horvat-Mirnik 1977: 123-124). Na samome objektu nisu otkrivene nikakve profilacijeili neko dugo obra|eno kamenje.

Prostor koji se nalazi iza kule vjerojatno je umjetnoizravnat i na njemu se osim prirodnih stijena, ne nailazina tragove kakovog zida. Nije isklju~eno da je taj diobio za{ti}en drvenom ogradom, uz to {to je za{ti}enprirodom svoga polo�aja. Vjerojatno je na ovome dijelubio podignut kakav gospodarski objekt, staja ili ne{tosli~no.

U zasipu kule prona|eno je vi{e ulomakakerami~kih posuda i pe}njaka (slika 6). Radi se prijesvega o dobro pe~enoj keramici svijetlosme|e, �ute icrvenkaste boje. Posude se na~injene od dobro pro~i{}enegline s primjesom pijeska. Na|eni su ulomci gornjegdijela posude, profiliranog vrata, trbuha i dna. Naj~e{}esu bile ukra{ene urezanim horizontalnim linijama ivalovnicama. Poneke posude ispucane su vjerojatno od~este upotrebe. Na osnovi oblika i faktura sva na|enakeramika mo�e se datirati u drugu polovicu XIII. iXIV. stolje}e (Holl 1963: 383-388, 66. kép). Premalibroj uzoraka nije pogodan za u�e vremensko opredjeljivanje,no radi se o tipi~noj kasnosrednjovjekovnoj keramicikakva se nalazi i na drugim lokalitetima.15 Pe}njaci se

15 Gotovo identi~na keramika na|ena je u Gornjoj Konj{~ini na lokalitetu Gradec. Isto tako sli~na keramika na|ena jeu naboju nasipa kasnogoti~ko-renesansnog grada Selnice, danas Konj{~ine (K. Filipec, Stari grad Konj{~ina, Rezultatiarheolo{kih istra�ivanja, Zagreb 1998., elaborat).

Slika 6 Ulomci kasnosrednjovjekovne keramike i pe}njakaFig. 6 Fragments of late mediaeval pottery and stove tiles


360

nalaze na gotovo svim starim gradovima u kontinentalnojHrvatskoj (Horvat 1994: 215-240). Ovdje su na|enisamo lon~asti pe}njaci kakvi se u masovnijoj upotrebipojavljuju tijekom XIV. stolje}a (Holl 1963: 383-388).Ovdje na|eni pe}njaci svjedo~e da je kula, osim uobrambene svrhe, kori{tena i kao stambeni objekat.

@idovina je najmanji u nizu srednjovjekovnih gradovakoji se nalaze na ju�nim obroncima Ivan{~ice. Odzapada prema istoku ni�u se, na pribli�no jednakojudaljenosti, utvrde: Velika(?), Lobor, O{trc, Belec,�@idovina�, Milengrad i Greben. Ovi gradovi samo suodsje~ak {ireg osmi{ljenog sustava obrane podru~ja izme|urijeka Drave i Save (Mileti} 1997: 111). Uz @idovinujo{ samo grad O{trc, koji je vjerojatno nastao u istovrijeme, ima pravu brani~-kulu. Svojim oblikom bli�i sumu gradovi razasuti po drugim strate{kim mjestima.Tako npr. osnovu grada Sutinskog ~ini jedna brani~-kulaoko koje se ni�u prigra|ene prostorije i opkopi snasipom.16 Toranj crkve sv. Jurja u Belcu, istina gra|enpuno kvalitetnije, dimenzijama, posebno debljinom zidovanajvi{e sli~i @idovinskoj brani~-kuli (Szabo 1913/4:140-141, sl. 43, 44). Druge analogije mogu se na}i napodru~ju Prigorja, negda{nje Morave~ke ̀ upanije, ali idrugdje (Dobroni} 1979: 71-109; Dobroni} 1984: 98-114). Ovdje treba ukazati i na Poganu gradinu uPoè{koj kotlini (Horvat-Mirnik 1977; Dobroni} 1984:106-107). Upravo su brani~-kule ovoga tipa, kojedominiraju ~itavim arhitektonskim sklopom plemi}koggrada, gra|ene od druge polovice XIII. stolje}a. One su

nastale u vrijeme kad su stari gradovi podizani nakamene vrhove - ̀ ive stijene strmih strana koje su samepo sebi bile utvrde (Horvat 1998: 49-50). To se poklapai s na|enim ulomcima keramike i pe}njaka koja otprilikei govori o vremenu kad je ovo sijelo zagorskih plemi}abilo u upotrebi.

Prema svemu izlazi da je grad koji je danas poznatpod imenom @idovina sagra|en negdje u drugoj poloviciXIII. stolje}a. Podignut na strate{kom mjestu uklopljenje u limes kojim se nastojalo utvrditi Zagorja odmogu}e nove tatarske provale. Poznato je da nisu svizagorski gradovi nastali u isto vrijeme, niti se svispominju u povijesnim izvorima. Tako se susjedno utvr|enjeMilengrad, koje je vizualno povezano sa @idovinom,spominje tek od XV. stolje}a. Jedni gradovi su ru{eni,a drugi su gra|eni, kao {to je to slu~aj npr. s Vrbovcemi Velikim Taborom (Mileti} 1997: 111). U kronicigrofova Celjskih spominje se da su oni poru{ili vi{esvojih gradova na posjedima u Ugarskoj, izri~ito sespominje Lepoglava (Szabo 1920: 19, 84). Stari gradKamenica koji se u izvorima spominje od 1334. godine,~itav je jo{ 1435, a 1463. godine nalazimo ga ve}razvaljenog (Laszowski 1905: 635). Na samom utokupotoka Selnice u rijeku Krapinu, pored mjesta Selnica,danas Konj{~ine, bit }e podignuta koncem XV. stolje}anova kasnogoti~ko-renesansna utvrda u skladu s novimna~inom ratovanja. Najkasnije do toga vremena @idovina,smje{tena daleko od novog na~ina �ivota i od suvremenihkomunikacija morala je biti napu{tena.

16 Tloris grada Sutinskog ~uva se u arhivu �Dràvne uprave za za{titu kulturne ba{tine� u Zagrebu.


361

POPIS LITERATURE

Budak 1994 N. Budak, Gradovi Vara�dinske �upanije u srednjem vijeku, Zagreb-Koprivnica 1994.CD IV T. Smi~klas, Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae IV, Zagreb 1905.CD V T. Smi~klas, Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae V, Zagreb 1907.Dobroni} 1979 L. Dobroni}, Po starom Morav~u, Zagreb 1979.Dobroni} 1984 L. Dobroni}, Posjedi i sjedi{te templara, ivanovaca i sepulkralaca u Hrvatskoj, Rad JAZU, knj. 406,

Zagreb 1984.Filipec 1999 K. Filipec, Za{titno arheolo{ko iskapanje kod sveti{ta Majke Bo�je Gorske u Loboru, Obavijesti

HAD-a, XXXI, 1, Zagreb 1999, 88-93.Holl 1963 I. Holl, Mittelalterliche Keramik aus dem Burgpalast von Buda, Budapest régiségei XX,

Budimpe{ta 1963, 335-394.Horvat 1994 Z. Horvat, Grijanje u srednjovjekovnim burgovima kontinentalne Hrvatske, Prostor, vol. 2, No.

3-4, Zagreb 1994, 215-240.Horvat 1998 Z. Horvat, Ulazi u burgove 12 - 15 stolje}a, Prostor, vol. 6, No. 1-2, Zagreb 1998, 41-66.Horvat-Mirnik 1977 Z. Horvat-I. Mirnik, Srednjovjekovna arhitektura u Po�e{koj kotlini, Po�ega 1277-1977, Po�ega

1977, 121-157.N. Klai} 1991 N. Klai}, Zadnji knezi Celjski v de�elah sv. Krone, Ljubljana-Celje 1991.Klai} 1909 V. Klai}, Krapinski gradovi i predaja o njima, VHAD n. s. X (1908/9), Zagreb 1909, 6-82.Klai} 1903/4 V. Klai}, �Indagines� i �Portae� u Hrvatskoj i Slavoniji, VHAD n. s. VII Zagreb 1903/4, 1-9.Klemenc-Saria 1936 J. Klemenc, B. Saria, Archeologische Karte von Jugoslawien: Blatt Ptuj, Beograd-Zagreb 1936.Kukuljevi} 1886 I. Kukuljevi}, Priorat Vranski s vitezi templari i hospitalci sv. Ivana u Hrvatskoj, Rad JAZU, knj. 82,

Zagreb 1886.Laszowski 1900 E. Laszowski, [est bilje�aka iz listina XIII. vijeka, VHAD n. s. IV (1899/1900), Zagreb 1900, 207-

208.Laszowski 1914 E. Laszowski, Grad Lobor, Hrvatska prosvjeta, Zagreb 1905, 634-657.Mileti} 1997 D. Mileti}, Plemi}ki grad Kostel, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 11-12, 1994/5. Zagreb

1997, 111-133.Mileti} 1999 D. Mileti}, Plemi}ki grad Belec, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 13-14, 1996/7. Zagreb

1999, 135-153.Szabo 1913/4 Gj. Szabo, Spomenici kotarâ Krapina i Zlatar, VHAD, n. s. sv. XIII, Zagreb 1913/4, 103-204.Szabo 1920 Gj. Szabo, Sredovje~ni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb 1920.Szabo 1939 Gj. Szabo, Kroz Hrvatsko zagorje, Zagreb 1939.Tomi~i} 1995 @. Tomi~i}, U potrazi za srednjovjekovnim naslije|em Hrvatskog zagorja, Hrvatsko zagorje, 1,

Krapina 1995, 109-124.Tomi~i} 1997 @. Tomi~i}, Prijedlog za skicu arheolo{kog zemljovida Bedekov~ine, Bedekov~ina stara i

plemenita, Bedekov~ina 1997, 51-66.

Key words: Hrvatsko zagorje, @idovina, Castle, theMiddle Ages

Architectural mapping and test excavations wereperformed in 1998 at a previously unknown mediaevalfortress in the Ivan{}ica Heights (Krapina-Zagorje County,near the city of Zlatar). The castle is located in a verygood position overlooking one of the passes through theheights, as well as land stretching all the way to theKrapina River. The fortress, which probably was called@idovina, as it is today by the local inhabitants, is notmentioned in any historical source. The fortification islocated above the Selnica Stream, not far from its source,at the top of a steep hill (692 m asl), almost entirelyinaccessible on three sides. On the northern side, accessis impossible because of the perpendicular cliffs. It can be

AN UNKNOWN MEDIAEVAL FORTRESS IN THE IVAN[ÎCA HEIGHTS

reached only on the eastern side. It consists of threeparts: an entrance section between the ditch and therampart-tower, the rampart-tower, and the plateau beyondit. A fortification consisting of a single tower is a symbolfor the entire mediaeval period, and similar castles werebuilt throughout all of medieval Slavonia in the secondhalf of the 13th century. This was a time when fortifiedcastles were erected on stone peaks � sharp cliffs withsteep sides that in and of themselves were fortresses. Thiscorresponds to the discovered fragments of pottery andstove tiles. At the end of the 15th century or in the 16thcentury, the fortification was no longer in use. Thiscorresponds to the period when a new late Gothic-Renaissance fortress was to be erected, according to thenew requirements of warface, at the juncture of theSelnica Stream and the Krapina River, next to the site ofSelnica, today known as Konj{}ine.

Translated by B. Smith-Demo

SUMMARY

AN UNKNOWN MEDIAEVAL FORTRESS IN THE IVANCICA HEIGHTS

Documents