Amra Sacic Epigrafija

Antiki epigrafski spomenici kao dio kulturno - historijskog

naslijea BiH

Univerzitet u Sarajevu

Filozofski fakultet

Amra ai,MA

Antiki epigrafski spomenici otkrivaju irok spektar injenica iz svakodnevnog ivota, ali i iz ekonomske i administrativno -pravne historije.

Antiki epigrafski spomenici u naunom smislu tretiraju se kao jedan od vidova materijalnih izvora za prouavanje antike historije Bosne i Hercegovine, a batinski segment epigrafske grae u potpunosti je zanemaren.

Potreban je multidisciplinaran pristup u izuavanju epigrafske grae kako bi se ukazalo na kulturno historijski znaaj.

Istraivanja antikih epigrafskih spomenika u Bosni i Hercegovini nema dug historijat. Za razliku od nekih drugih arheolokih nalaza, epigrafski spomenici se gotovo nikada ne istrauju sistematski na terenu, ve su njihovi pronalasci rezultat sluajnosti.

Metodologija istraivanja

I faza istraivanja : U metodolokom smislu ova faza istraivanja podrazumijeva rekognosciranje terena i

iskopavanje spomenika na prvobitnoj lokaciji.

II faza istraivanja : Sastoji od rekonstrukcije teksta natpisa i datiranja, zasniva se na principima sistematskog,

planskog istraivanja i najee se realizira u muzejima ili

nekim drugim institucijama zaduenim za kulturno naslijee.

III faza istraivanja : Objavljivanje sadraja rekonstruisanog teksta i rezultata historijske analize teksta

spomenika.

Vrste natpisa u BiH Svi natpisi naeni u BiH mogu se

podijeliti u tri osnovne kategorije: tituli publici, tituli privati i instrumentum.

Najvei broj spomenika jeste sepulkralnog karaktera, drugi po brojnosti su kultni i votivni spomenici, a potom slijede cestovni natpisi - miljokazi. Pronaen je i odreeni broj natpisa na upotrebnim predmetima, a ak se na nekolicini spomenika pojavljuju i grafiti koji su interesantni u kontekstu izuavanja socijalnih prilika.

Spomenici pravnog karaktera (acta) koji nisu do sada pronaeni u BiH.

Kvalitet i kvantitet antikih epigrafskih

spomenika sa prostora Bosne i Hercegovine

Do sada je na bosanskohercegovakom prostoru

pronaeno cc 800 epigrafskih spomenika.

Bosna ( ukupno pronaeno cc 600 spomenika)

Hercegovina ( ukupno pronaeno cc 170

spomenika)

Kvantitativni pregled uraen na osnovu pojedinanih

naunih radova : Patsch, Sergejevski, Zaninovi, Rendi -

Mioevi, ael,Wilkes, Alfldy, Bojanovski, Imamovi,

Atanackovi - Sali, Pakvalin, Dodig, kegro, Mesihovi i

drugi.

Veina natpisa iz Bosne i Hercegovine je evidentirana u najveem katalogu epigrafske grae Corpus Inscriptionum Latinarum, kao i u katalozima LAnne pigraphique. Revue des publications pigraphiques relatives lAntiquit romainei Inscriptiones Latinae quae in Iugoslavia.

Uoena je pojava kupoprodaje

antikih epigrafskih spomenika

iz BiH na crnom tritu.

Neki od spomenika su zauvijek izgubljeni i danas za njihovo postojanje se zna samo zahvaljui skicama koje su radili naunici poput Arthura Evansa, Carla Patscha ili Dimitrija Sergejevskog.

Nerijetko se deava da i muzeji koriste antike epigrafske spomenike kao svojevrsne ukrase ispred svoje zgrade.To rezultira da vlaga i drugi klimatski faktori unitavaju tekst i reljef spomenika pa venakon jedne decenije u takvim uslovima spomenik vie nije itljiv i epigrafi se moraju oslanjati na ranije uraene skice.

Pozitivan primjer odnosa prema antikim spomenicima u kontekstu kulturno - historijskog naslijea jeste primjer mitreja iz Jajca. U tom bosanskohercegovakom gradu 2012. godine je napravljen novi zatitni objekat koji u estetskom i praktinom smislu predstavlja dosta dobro rjeenje za zatitu i promoviranje antikog naslijea u BiH.

Za razliku od Mitrinih spomenika pronaenih u dolini Neretve, mitrej iz Jajca se ne moe ubrojati u epigrafske spomenike i naveden je ovdje kao dobar primjer kako bi se trebali tretirati i antiki epigrafski spomenici koji su mu po vokaciji izuzetno bliski. Ta bliskost se oituje u tome to su u mitreju naene anepigrafske are lijepe izrade sa mnotvom plastinih ukrasa. Te are su predstavljale pripremljen materijal na koji iz nekog razloga nije uklesan tekst.

Antiki epigrafski spomenici

imaju veliku kulturnu

vrijednost jer govore i o

domaim boanstvima i

njihovim atributima.

Zahvaljujui veem broju

nalaza kultnih spomenika

mogue je stei djelimian

uvid u duhovnu kulturu Ilira

odnosno prepoznati njihova

autohtona boanstva ( Silvan,

Dijana, Sedat, Bindus)

Jedan od najboljih dokaza da su antiki epigrafski

spomenici dio kulturne batine Bosne i

Hercegovine jeste i carmina epigraphica

pronaena na travnikom podruju za koju se

smatra da je najstarije knjievno djelo koje je

nastalo na podruju Bosne i Hercegovine.

Pjesma, iako nema veliku umjetniku vrijednost,

znaajna je jer daje uvid u lirsku knjievnost, koja

se razvijala u unutranjosti rimske provincije

Dalmacije. Pronaena je u lavanskoj dolini i

danas se taj natpis uva u Zaviajnom muzeju u

Travniku.

Ultima clauserunt Par/carum stamina filo / Principii miserandi diem / quem gloria nisi 5/ avus adque pater puerum / dedere [pr]aeclara / militia patruoque suo iun/xerefovendum / cum primum pulchra lanu10/ gine sumeret annos / spectantes magnun patri/aecolumenque futurum / heu miseri gloriari sibi / laetamque senectam 15/ crudele(m) luctumdomui / Ravenna remisit / hoc miseros titulo pro/prium signasse dolorem

(CIL III, 8385 (p 2256, 2328,117).

Prijevod (Rendi - Mioevi,1987,125) :

Zadnjim nitima Parka, kojima sudbinu pletu, jadnom Principiju dan sad utrnu; njega jer elja za slavom, najvie djeda i oca mu, pozivu sjajnom vojnikom usmjeri, stricu ga uz bok, i na brigu, davi. Tek to malje mu njene zrela oznaie ljeta, a dok su, jadnici, slavnim ga vidjeli, rodnome kraju svome potporom monom, uz radosne stare mu dane, Ravena domu povrati okrutnu alost i tugu. Natpisom nevrijednim tim su bol iskazali svoju.

Antiki epigrafski spomenici imaju posebnu

vrijednost za izuavanje onomastikog sistema

Ilira i drugih etnikih skupina koje su u antikom

periodu naseljavale prostor dananje Bosne i

Hercegovine.

Neka od imena ilirskog porijekla koja se

pojavljuju na epigrafskim natpisima u Bosni i

Hercegovini su : Annia, Epikad, Pines,Tatta, Baton,

Zanatis,Laedio, Zorata, Botia, Blodus,Aplis,Tito, Tritus,

Dazas,Verzo itd.

ZAKLJUAK

Romantiarski reeno bajkovito je bilo antiko razdoblje u

prolosti ovog prostora koji se zove Bosna i Hercegovina. Iz

reljefa i natpisa antikih epigrafskih spomenika moe se zakljuiti

da je to bilo vrijeme kada su ljudi naselili u svojoj pobonoj mati

bosanskohercegovake panjake i ume nimfama kojima je svirao

Silvan, a iz potoka i rijeka smijeio se Bindus.

Na kraju se moe zakljuiti da se antiki epigrafski spomenici

trebaju sa veom panjom tretirati kao kulturno - historijsko

naslijee Bosne i Hercegovine. Oni istina nemaju nikakvu

nacionalnu konotaciju u dananjem smislu rijei, ali potvruju

kontinuitet ivota na ovom prostoru.

Hvala na

panji!