Top Banner
Aminokiseline, nomenklatura aminokiselina te fizikalna i kemijska svojstva aminokiselina 4. RAZRED GIMNAZIJE PREDMET: KEMIJA PROFESOR: ANTONIJA JURČIĆ GIMNAZIJA LJUBUŠKI
23

Aminokiseline, nomenklatura aminokiselina te fizikalna i ...€¦ · Aminokiseline • Prirodni spojevi koji u prirodi rijetko dolaze u slobodnom stanju • Možemo ih naći u svim

Oct 19, 2020

Download

Documents

dariahiddleston
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
  • Aminokiseline, nomenklatura

    aminokiselina te fizikalna i

    kemijska svojstva aminokiselina4. RAZRED GIMNAZIJE

    PREDMET: KEMIJA

    PROFESOR: ANTONIJA JURČIĆ

    GIMNAZIJA LJUBUŠKI

  • Aminokiseline

    • Organske kiseline

    • Molekule koje sadrže karboksilnu (-COOH) i amino (-NH2) skupinu

  • R – skupina predstavlja osnovu za

    podjelu aminokiselina

    1. Aminokiseline nepolarne R – skupine

    2. Aminokiseline polarne R – skupine

    3. Aminokiseline s kiselom R – skupinom

    4. Aminokiseline s bazičnom R – skupinom

  • Aminokiseline

    • Prirodni spojevi koji u prirodi rijetko dolaze u slobodnom stanju

    • Možemo ih naći u svim dijelovima živog organizma

    • Uglavnom su međusobno povezane čineći makromolekule peptida i proteina

    • Proteini su poliamidi nastali vezivanjem amino-skupine jedne aminokiseline s

    karboksilnom skupinom druge aminokiseline

  • Aminokiseline

    • Prirodni proteini izgrađeni su samo od α-aminokiselina

    Ako je amino-skupina vezana na drugi C-atom u lancu, označava se kao 2-aminokiselina, a

    uobičajan je naziv α-aminokiselina.

    Ako je amino-skupina vezana na treći C-atom u lancu, kiselina se označava kao 3-

    aminokiselina, odnosno β-aminokiselina.

    Slika 2. Prikaz aminokiselina

  • Optička aktivnost

    aminokiselina• Kiralna je ona tvar koja ima lijevi i desni

    oblik

    • Atom je kiralan (asimetričan C – atom)

    samo ako su na njega vezane četiri

    različite skupine

    • Maksimalan broj stereoizomera određuje

    se prema formuli: 2n, gdje je n broj kiralnih

    središta

    • Sve aminokiseline, osim

    glicina, su kiralne

    aminokiseline

    • Aminokiseline u proteinima

    su L – aminokiseline

  • Aminokiseline u organizmu

    • 20 aminokiselina izgrađuje proteine u ljudskom organizmu

    • Nebitne (neesencijalne) aminokiseline

    • Bitne (esencijalne) aminokiseline

    Tablica 1. Esencijalne i neesencijalne aminokiseline

  • Nomenklatura aminokiselina

    • Aminokiselinama možemo dati

    sustavna imena (na način koji smo

    ranije upoznali za druge vrste spojeva)

    • Najčešće se koriste trivijalna imena

  • Biološka uloga aminokiselina

    • Gradivne jedinice proteina

    • Izvor metaboličkog goriva

    • Preteče za sintezu: ➢ Glukoze, masnih kiselina i ketonskih tijela

    ➢ Biološki značajnih spojeva dušika

  • Fizikalna i kemijska

    svojstva aminokiselina

  • Fizikalna svojstva aminokiselina

    • Kristalne, čvrste tvari

    • Visoka tališta (od 186 °C za glutamin, do 344 °C za tirozin)

    • Topljive u vodi

    • Netopljive u nepolarnim organskim otapalima

    • Slične solima koje imaju ionski kristalnu strukturu

    • Zakretanje polarizirane svjetlosti

    • Amfoternost

  • Amfoternost aminokiselina

    • Zbog prisutnosti amino-skupine i karboksilne skupine u istoj molekuli,

    aminokiseline imaju svojstva i kiselina i baza

    • Karboksilna skupina aminokiseline može kao kisela grupa disocijacijom

    osloboditi H+ ione

    • Bazična amino-skupina prima H+ ione

    • Kad su obje skupine disocirane dobivamo dipolarni ion (Zwitterion)

  • Zwitterion

    • Pojedina molekula aminokiseline u vodenoj otopini može postojati samo u

    jednom od ovih triju oblika, ovisno o pH otopine!

    • U kiseloj otopini većina molekula je u kationskom obliku

    • U lužnatoj otopini većina molekula je u anionskom obliku

    Slika 3. Prikaz disocijacije aminokiseline ovisno o pH vrijednosti

  • Izoelektrična točka

    • pH – vrijednost pri kojoj je aminokiselina u vodenoj otopini u obliku

    dipolnog iona (zwitteriona), naziva se izoelektrična točka

    • pH – vrijednost izoelektrične točke karakteristična je za svaku aminokiselinu

    • Promjenom pH otopine (dodatkom kiseline ili baze) povećava se topljivost

    jer zwitterion prelazi u kation, ili anion

  • Kemijska svojstva aminokiselina

    ➢ Opća kemijska svojstva aminokiselina:

    • Karboksilna skupina

    • Amino-skupina

    • Prisutnost reaktivnog R ostatka objašnjava specifična svojstva pojedinih aminokiselina

    Reagirajući s dvije funkcijske skupine aminokiseline stvaraju karakteristične

    derivate!

  • Kemijska svojstva aminokiselina

    Od posebne važnosti je reakcija kojom se molekule aminokiselina međusobno

    povezuju, jer tom reakcijom nastaju za život važni spojevi peptidi i proteini!

  • Svojstva povezana s karboksilnom

    skupinom

    Prisutnost karboksilne skupine daje aminokiselinama

    svojstva organskih aminokiselina!

    • Esterifikacija s alkoholima u prisutnosti jakih kiselina

    • Reakcija dekarboksilacije i nastajanje amina

    • Stvaranje amida

  • Svojstva povezana s aminoskupinom

    • Dezaminacija

    • Stvaranje imina

    • Reakcije s fenilizotiocijanatom (Edmanova reakcija)

  • Samostalni rad

    1. Definiraj aminokiseline.

    2. Strukturnom formulom prikaži aminokiselinu valin, te označi funkcionalne

    skupine.

    3. Usporedi polarne i nepolarne aminokiseline.

    4. Esencijalne aminokiseline dobivamo iz proteina u hrani. Osmisli plan

    prehrane bogat aminokiselinama.

  • Samostalni rad

    5. Nabroji fizikalna svojstva aminokiselina.

    6. Objasni svojstvo amfoternosti kod aminokiselina!

    7. Definiraj izoelektričnu točku.

    8. Jednadžbom kemijske reakcije prikaži reakcije glicina u kiseloj i bazičnoj

    sredini.

    9. Usporedi kemijska svojstva aminokiselina povezana s amino-skupinom i

    karboksilnom skupinom.

  • Za sve nejasnoće u vezi

    nastavnog gradiva iz kemije

    obratite se predmetnom

    profesoru ili meni na mail:

    [email protected]

  • Literatura

    1. Stričević, D., Seber, B., (2006), Temelji organske kemije, Zagreb, Profil

    2. Sikirica, M., Kopar-Čolig, B., (2006), Organska kemija, Zagreb, Školska

    knjiga

    3. Cooper, G. M., Hausman, R. E., (2004), Stanica, Zagreb, Medicinska

    naklada

    4. Stryer, L., Berg, J., Tymoczko, J., (2013), Biokemija, Zagreb, Školska knjiga