Amina Begović Seminraski rad1

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

UNIVERZITET U SARAJEVU

ODSJEK: KomunikacijeSMJER: Komunikacijske tehnologije

PREDMET: Mobilni komunikacioni sistemi

SEMINARSKI RAD

Tema:

SMS i MMS usluge

Predmetni nastavnik: Student:

Doc.dr. Himzo Bajrić Amina Begović

Sarajevo, juni 2013.godine

SADRŽAJ

UVOD......................................................................................................................................................3

1.USLUGE MULTIMEDIJALNIH PORUKA..................................................................................................4

2.SMS (Short Message Service) usluge...................................................................................................6

2.1 Funkcionisanje SMS-a...................................................................................................................8

2.2 Razvoj SMS-a..............................................................................................................................11

2.3. Formati SMS-a...........................................................................................................................12

3.MMS (Multimedia Messaging Services)............................................................................................13

3.1. Mogućnosti MMS-a...................................................................................................................14

3.1.1. Primanje i slanje multimedijalnih poruka...........................................................................14

3.1.2. Dodatno naplative usluge...................................................................................................15

3.1.3. Kontrola usluge...................................................................................................................16

3.1.4 Adresiranje u MMS sustavu................................................................................................16

3.1.5 Naplaćivanje MMS usluge....................................................................................................16

3.2. Arhitektura MMS sistema..........................................................................................................17

3.2.1 Elementi mreže i njihova funkcija........................................................................................17

3.3 Slanje MMS poruke....................................................................................................................20

3.4. Primanje MMS poruke...............................................................................................................21

3.5 Omogućivači za uspjeh MMS-a...................................................................................................21

3.6. MMS usluga u Bosni i Hercegovini.............................................................................................22

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................24

LITERATURA..........................................................................................................................................25

UVOD

Komunikacijske tehnologije danas u velikoj mjeri određuju način života i uzrokuju mnoge

društvene promjene. U uvjetima globalnog tržišta tehnološke inovacije su gotovo istovremeno

prisutne u svim dijelovima svijeta. Deregulacijom telekomunikacijskog tržišta otvorena je

mogućnost za privatno poduzetništvo i pravo tržišno natjecanje u području komunikacija, a to

je omogućilo pojavu novih operatera, usluga i tehnologija.

Mobilna tehnologija u znatnoj mjeri utječe na svakodnevni život velikog broja ljudi.Mobilne

usluge su idealan kanal putem kojeg se korisnicima može ponuditi jedinstven pristup raznim

informacijama i podacima, ali i mogućnost da i sami razvijaju usluge. Razvojni ciklusi novih

usluga su sve kraći, a razlike u uslugama namijenjenim poslovnim ili malim korisnicima su

sve manje.

Usluga multimedijskih poruka (MMS - Multimedia Messaging Services) uvodi u mobilni

Internet bogate multimedijske sadržaje koji su mu do sada nedostajali. Tako slanje i primanje

poruka koje su kombinacija teksta, slika, audio i video zapisa s mobilnoga uređaja na mobilni

uređaj i na adrese elektroničke pošte postaje realnost već i u mrežama druge generacije.

Gledan kao evolucija usluge kratkih poruka (SMS - Short Message Service), uz puno

naprednije sadržaje i način prijenosa zasnovan na WAP-u (Wireless Application Protocol),

MMS postaje standardom za prijenos mulitmedijskih poruka, čije se trajanje nastavilo i u

mrežama treće generacije.

1.USLUGE MULTIMEDIJALNIH PORUKA

SMS (Short Message Service), naprijeđene - poboljšane usluge poruka (Enhanced Message

Servis - EMS) i MMS (Multimedia Messagins Services) su zakonom nezaštićene aktivnosti

poruka preko signalnih kanala GSM mreže (u slučaju SMS-a) ili paketno bazirane globalne

mreže (u slučaju EMS-a i MMS-a).

Upoređujući funkcionalnost i način evouliranja mogu se izdvojiti tri standarda:

SMS omogućava korisnicima mobilnih telefona da šalju kratke poruke u obliku čistog

teksta drugim korisnicima mobilnih telefona.

EMS omogućava korisnicima mobilnih telefona da šalju duže tekstualne poruke, plus

jednostavniju grafiku i zvuk, drugim korisnicima mobilnih telefona

MMS omogućava korisnicima mobilnih telefona da šalju formatizirane tekstualne

poruke (teoretski proizvoljne dužine), plus grafika, fotografske slike, audio i video

sadržaje, drugim korisnicima mobilnih telefona i E-mail usluga.

EMS i MMS su specifikacije razvijene unutar Projekta 3G Partnerstva (3G Partnership

Project - 3GPP) dok je tehnička realizacija MMS-a realizovana od strane OpenMobile

Allliance (ranije poznate kao WAP forum). Mogle bi se izdvojiti dvije odvojene faze

evolucije od SMS-a, pri čemu su korisnici prvo migrirali od SMS-a ka EMS-u, a zatim od

EMS-a ka MMS-u, (po Svensson-u, 2001).

Obzirom da svaki standard posjeduje nedvojbene dodatne karakteristike u odnosu na

predhodne, mobilne poruke mogu slijediti jednostavni prelaz od SMS-a ka EMS-u i konačno

ka MMS-u. Međutim, mada je MMS zasnovan na potpuno različitom skupu tehnologija u

odnosu na druga dva standarda, način migriranja među njima će primjenjivati mnoge od

postojećih sistema (na primjer, SMSC (SMS centar), WAP Gateway, Billing System and

Home Location register (HRL).

Postoje također faktori koji se odnose na vremensko usklađivanje standarda i idustrijskih

politika, koji mogu ograničiti značaj EMS u sveukupnom razvoju sistema mobilnih poruka.

Karakteristično je da se Nokia za paletu svojih mobilnih telefona nije priklonila primjeni EMS

standarda, što će se jako nepovoljno odraziti na dugoročnu dostupnost ovih usluga. Na taj

način, mada će doći do određenih migracija u EMS, u osnovi migracije koje će uslijediti u

uslugama mobilnih poruka u narednih nekoliko godina, biti će nedvojbeno od SMS-a ka

MMS-u.

U okviru MMS-a, pretplatnici su u stanju da komponuju i primaju poruke u opsegu od čistih

tekstualnih poruka, koje imamo zastupljene kod SMS-a i EMS-a, do kompleksnih

multimedijskih poruka.[1]

Slika 1. Osnovne karakteristike SMS-a, EMS-a, MMS-a

2.SMS (Short Message Service) usluge

SMS je usluga u GSM mreži koja omogućava primanje i slanje kratkih tekstualnih poruka i

nastala je kao dio GSM Phase1 standarda. Svaka poruka je zapravo kombinacija slova,

brojeva i određenih interpunkcijskih znakova. Znakovi koji se mogu naći u poruci odgovaraju

otprilike po svojoj raznolikosti ASCII znakovima.

SMS ima neka svojstva koja bi trebalo naglasiti:

poruke se sastoje od maksimalno 160 znakova ako su sastavljene od latiničnih

znakova, ili se sastoje od maksimalno 70 znakova ako se koristi na primjer kinesko ili

arapsko pismo;

GSM standardom podržane su čak i netekstualne binarne poruke

poruke se šalju posredstvom SMS centara (Store and Forward Service)

postoji mogućnost potvrde o isporuci primanju poruka tako da je usluga pouzdana

poruke se mogu slati i primati istovremeno sa glasovnim i podatkovnim pozivima jer

se za njihov promet ne koriste dodijeljeni radio kanali (što je slučaj kod poziva), već

se koriste signalizacijskim radio kanalom

GSM standard također podržava i ulančavanje više poruka u jednu tako da poruka

teoretski može imati i više od 160 znakova.

2.1 Funkcionisanje SMS-a

Da bi se uopće moglo koristiti SMS potrebno je zadovoljiti osnovne preduvjete, a oni su:

Pristup u mrežu koja pruža SMS usluge,Jednostavnije rečeno - potrebno je imati svoj broj u

mreži.

Dozvola za korištenje SMS centra

Aparat koji podržava SMS

Znati kako poslati i pročitati poruku

Ukratko i pojednostavljeno funkcioniranje SMS-a dalo bi se objasniti otprilike ovako:

Neko ili nešto proizvede i odašalje poruku

Poruka stiže u SMS centar i čeka da primatelj te poruke bude spreman primiti poruku

Primatelj spremno dočekuje i prima poruku

Budući da je slanje i primanje poruka izvedeno posredstvom SMS centra, na minimum je

smanjena vjerojatnost da odaslana poruka neće stići do cilja. Slična je situacija kao i kod

prometa e-maila. Poruka koja se šalje sprema se privremeno na server koji će se iste u što

kraćem roku riješiti predajući je sigurno na odredište. Već se nazire problem oko tog uređaja

koji se naziva serverom ili SMS centrom: što ako postane gužva, što ako se mora pamtiti

preveliki broj poruka na dugo vremena, što je onda s kapacitetom, što je onda sa mojom

porukom, zašto nije stigla, zašto kasni više sati ???...

Pravi odgovor na pitanje u naslovu može se pronaći u dokumentima koji opisuju GSM

standard i odgovor je sam po sebi kompliciran pa ga treba prepustiti nekome tko će se baviti

protokolima kojima se izmjenjuju SMS poruke.

Brojne su mogućnosti i primjene SMS-a u stvarnosti. Najprije treba razjasniti pojmove:

National SMS Interworking i International SMS Roaming. Teško je pronaći odgovarajuće

izraze iz hrvatskog jezika kojima bi se direktno prevelo engleske izraze pa treba pokušati

kraćim opisom.

Situacija u kojoj bi se čovjek našao kao ponosni vlasnik prava u određenoj GSM mreži

bila bi pomalo jadna kada bi mogao zvati samo one ljude koji imaju prava u toj GSM mreži.

Isto tako bi bilo jadno kada bi bio osuđen na slanje SMS-a isključivo u svoju mrežu. Da sve

ne bi bilo jadno i bespomoćno – omogućeno je komuniciranje između različitih GSM mreža.

Ukoliko je slučaj da u određenoj državi postoje dvije ili više mreža tada bi mogućnost slanja

poruka iz jedne u drugu mrežu bila zapravo National SMS Interworking. Ukoliko su česti i

brojni prijelazi granica između dvije države, a samim time i mobilnih telefona javlja se

potreba da se omogući korisnicima mreže svaka usluga koju bi inače imali u području svoje

mreže i države. Baš ta mogućnost i njezino omogućavanje zove se Roaming.

Kada je jasno da se SMS može poslati bilo kome tko ima pravo korištenja GSM mreže

i pripadajućih SMS usluga, nameće se pitanje kako primjeniti tu kratku poruku, koji može biti

njen smisao i primjena. Evo odgovora, za one koji nemaju mašte ili se ne mogu sjetiti, koje su

moguće primjene SMS poruka i kako SMS poruke mogu nastati:

Slanje poruka korisnik-korisniku

- to je ono što većina ljudi podrazumijeva pod SMS poruke

- jeftin način komunikacije ako služi za dogovor, pozdrav, čestitku, poziv i sl.

Obavijest o fax pošti i govornoj pošti

- svaki puta kada korisniku u njegov pretinac pristigne govorna pošta ili pak fax

generira se SMS poruka koja ga obavijesti pripadajućim detaljima

Obavijest o e-mail-u

- slično je kao i kod govorne pošte: korisnik dobija osnovne podatke o

pristiglom e-mail-u (od koga, kada, kakav... )

Melodije (Ringtones)

- svaki aparat (mobilni telefon) ima tvornički ugrađene melodije kojima se

korisniku daje do znanja da mu stiže poziv ili poruka

- neki proizvođači i modeli telefona podržavaju razmjenu melodija SMS

porukama i tako se može postati prepoznatljiv po interesantnoj melodiji

Razgovor untar grupe (Chat)

- moguće je da istovremeno više korisnika komunicira primajući sve poruke

odaslane iz grupe i šaljući poruku svima istovremeno (opcija je interesantna ali

može znatno više koštati jer prividno jedna odaslana poruka u mreži

predstavlja više njih)

Naravno, gore su navedene moguće primjene SMS usluga na relaciji pojedinačni

korisnik-mreža i korisnik-korisnik. Moguće je SMS primjeniti i sofisticiranije na nivou tvrtki

ili interesnih skupina. To je već dio usluga za koji je potrebno malo mašte i tu je izgleda

velika mogućnost za povećanjem prometa i popularizacijom SMS-a među korisnicima.

Ukratko su navedene neke od ideja ili primjena koje su već zaživjele u GSM mrežama kako

slijedi:

Mobilno bankarstvo (privatni informacijski servis)

- stanja tekućih računa

Javni informacijski servisi

- sport, vrijeme, šale, horoskop, burza i sl

Elektronička trgovina

- vezano sa kupovinom i napretkom u komunikaciji: zašto ići po nešto

kada možeš platiti od kuće, a dostava je besplatna ili zanemarive cijene

Raspodjela posla

Daljinsko upravljanje

Dojavljivanje položaja vozila

- uz pomoć GPS sustava (Global Positioning System)

- u poruku od 160 znakova stanu podaci o koordinatama, brzini i

vremenu, a stanu još i registracija i sl.

2.2 Razvoj SMS-a

Kao što je već spomenuto SMS je nastao kao satavni dio GSM standarda i kao takav je

teoretski zaživio tog trenutka, a u stvarnosti je prva poruka poslana (smatra se) u decembu

1992. godine i to u britanskoj Vodafone GSM mreži. Prva poruka je poslana sa osobnog

računala na mobilni telefon. Ko bi rekao da je to bilo tek 1992., jer danas je moderno društvo

nezamislivo bez mobilnih telefona i SMS poruka.

U aprilu 1999. godine mjesečni promet SMS poruka u zemljama Europske unije

dosegao je MILIJARDU poruka i bilježio je rast udvostručavanja u šest mjeseci! Ti podaci

govore da je razvoj SMS usluga morao biti munjevit kao što je bio munjevit i rast količine

prometa. SMS centri prve generacije moraju se mijenjati centrima druge generacije jer je već

odavno dosegnuta ˝kritična masa˝ poruka koje se stignu obraditi na vrijeme.

Naravno da je za razvoj GSM sustava pa tako i SMS centara i usluga najzaslužniji, ali i

najpotrebniji razvoj elektronike. Jer smanjivanjem dimenzija mobilni telefoni postali su

praktični za upotrebu za razliku od ˝cigli˝ prijašnjih godina. Kada je nešto praktično za

upotrebu onda to koriste svi i svima onda treba udovoljiti kako bi se što duže koristili

sustavom. Tako će zapravo razvoju SMS-a pogodovati olakšanje rukovanja aparatom i

njegova funkcionalnost. Potrebno je osigurati pregledan zaslon za ispis (u nekoliko redova),

dovoljno velike tipke kao i razmak među njima, mogućnost snimanja poruka po pretincima,

algoritam za predviđanje teksta koji se utipkava, radi uštede vremena (i živaca), a primjer

takvog algoritma je T9 Tegic.

Najveći utjecaj na rast upotrebe i emitiranja SMS poruka trebao bi pripasti informacijskim

servisima i trgovini. Najveći konkurenti SMS-u i faktori koji mogu usporiti njegov rast su

WAP (Wireless Application Protocol) i GPRS (General Pacekt Radio Service). Pojava WAP-

a u GSM mreži povzana je s prodiranjem Interneta u sve pore javnog života pa tako i na

ekrane malih mobitela kojima se može surfati Internetom. GPRS može se povezati sa

ljudskim nagonom prema boljem većem i jačem.

SMS se danas koristi i za naprednije usluge poput obavijesti o pristigloj elektroničkoj pošti,

glasovnoj pošti ili obavijestima poput vremenske prognoze, vijestima, rezultatima lutrije i

slično.

2.3. Formati SMS-a

SMS je sastavljen iz dva bitna dijela:

- Zaglavlje ( Header) - uključujući informacije sastavljene od transmisionog protokola

poruke, koji uključuje adresu pošiljaoca, tip šifrovanja i validnost poruke.

- Podaci (Data) - uključuje sve informacije koje je potrebno prenijeti.

Postoje 3 vrste dešifriranja za prevođenje poruke:

7-bitni kod za Latinski alfabet. Tekst SMS-a može stoga ukljčivati do 160 karaktera

(7*160=1120 bita).

8-bitni kod za podatke. Binarni SMS može stoga uključivati do 140 okteta

(8*140=1120 bita).

16-bitni kod, zvani “Unicode” (UCS2), za Grčki i Arapski alfabet. Broj karaktera je

stoga ograničen na 70

(16*70=1120bita)

Slika 2. Formati i kodiranje SMS-a

3.MMS (Multimedia Messaging Services)

MMS (Multimedia Messaging Service) je usluga koja omogućava kreiranje, primanje i slanje

poruka koje sadrže slike, tekst i zvuk na mobilnim uređajima. Nasljednik je SMS-a (Short

Messaging Service) i predstavlja novu generaciju usluge slanja poruka koja ima brojna

poboljšanja u odnosu na SMS. [9]

MMS usluga standardizirana je od strane 3GPP-a (Third Generation Partnership Project) koji

razvija nove telekomunikacijske standarde i održava postojeće. Prema ovom standardu

komercijalne tvrke razvijaju mobilne uređaje, usluge i mrežnu infrastrukturu koja podržava

MMS. [2]

Poruke koje se šalju putem MMS-a nazivaju se multimedijalneporuke jer se mogu sastojati od

različitog sadržaja:

oblikovanog teksta neograničene dužine;

slika, tablica, grafikona, dijagrama i ostale 2D i 3D grafike;

govora, glazbe ili bilo kakvog zvučnog zapisa;

pokretne slike, tj. kratkog video zapisa.

Multimedijalnu poruku može se shvatiti kao slijed kratkih multimedijalnih prezentacija.

Svaka multimedijalna prezentacija sastoji se od niza elemenata (tekst, glas, slika i video zapis)

koji su međusobno sinhronizirani u vremenu. [3]

Slika 3. Primjer MMS poruke

MMS usluga ne uspostavlja razmjenu multimedijalnih sadržaja između pošiljaoca i primaoca

u stvarnom vremenu, već se poruke prenose preko MMS poslužitelja prema klijent poslužitelj

modelu komunikacije. Kako bi korisnici mogili koristiti uslugu slanja multimedijalnih poruka

potrebno je da proizvođači mobilnih uređaja izrade aplikacije koje podržavaju MMS i

davatelji usuga (odnosno operateri) izgrade odgovarajuću mrežnu infrastrukturu prema

specifikacijama MMS-a. Promjena u mrežnoj strukturi je neophodna, jer se zbog svoje

veličine MMS poruke ne mogu prenositi u mreži druge generacije (GSM). Zbog toga je

potrebna izgradnja telekomunikacijke pokretne mreže treće generacije (UMTS) koja će

podržavati MMS uslugu. Budući da je izgradnja mreže vremenski zahtjevna a MMS usluga

već razvijena, podrška na nivou mrežne infrastrukure podijeljena je u dvije faze. U prvoj fazi

MMS usluga poržana je GPRS standardom prijenosa podataka, u tzv. telekomunikacijskoj

pokretnoj mreži 2,5 generacije. Multimedijalne poruke su ograničene veličinom od 100 kb. U

drugoj fazi, kada operateri izgrade infrastrukturu mreže treće generacije, biti će ostvarena

potpuna podrška svih mogućnosti MMS-a bez ograničenja na veličinu poruke. Uz

multimedijalne poruke 3GPP specifikacija opisuje koje su sve mogućnosti mobilnog uređaja i

telekomunikacijske pokretne mreže sa MMS podrškom.

3.1. Mogućnosti MMS-a

Kako je SMS usluga korisnički dobro prihvaćena, pri stvaranju novog standarda (MMS-a)

ispravljeni su neki nedostaci SMS-a i nadodne mnoge nove mogućnosti.

U nastavku slijedi opis osnovnih mogućnosti MMS usluge. Neke od nadalje opisanih

mogućnosti nisu još implementirane od strane proizvođača mobilnih uređaja ili mrežnih

operatera već postoje samo kao specifikacija.

3.1.1. Primanje i slanje multimedijalnih poruka

Pošiljatelj može kreirati i poslati multimedijalnu poruku s mobilnoguređaja, odnosno

terminala. Terminal može biti bilo koji uređaj koji podržava MMS uslugu (ručno računalo ili

osobno računalo). Sadržaj poruke i način kreiranja ovise od aplikacije razvijene na terminalu.

Postoje dva mehanizma slanja poruke:

Push mehanizam automatski dostavlja poruku na odredišni terminal;

Pull mehanizam dostavlja poruku na odredišni terminal tek kada korisnik na odredišnom terminalu to zatraži.

Također, MMS sustav šalje poruke obavijesti koje obavještavaju pošiljatelja i primatelja o

transportu multimedijalne poruke. Nakon što je primatelj poslao poruku MMS sustav ga

porukom obavijesti obavještava da je uspješno primio poruku i zahtjev za prijenos. Sustav

zatim prosljeđuje multimedijalnu poruku do primatelja. Ako je poruka uspješno primljena od

strane primateljevog terminala MMS sustav obavještava primatelja da je dobio novu poruku i

pošiljatelja da je poruka uspješno poslana. [4]

Postoji mogućnost da se multimedijalne poruke pošalju na e-mail ili prime putem e-maila. Uz

ovu mogućnost nije potreban mobilni uređaj kako bi primili ili poslali takvu poruku. Također

osigurana je i kompatibilnost s mobilnim uređajima koji ne podržavaju MMS usluge. Korisnik

takvog uređaja primiti će SMS poruku s URL-om gdje na Internetu može pogledati poruku.

[3]

Prilikom primanja poruke omogućen je i Streaming na terminal tj. primanje audio ili video

sadržaja od MMS sustava u stvarnom vremenu (u paketima) bez prenošenja cijelokupnog

sadržaja unaprijed. [4]

Slanje i primanje poruke je transparentno u odnosu na druge usluge (npr. razgovor) koje se

odvijaju na terminalu i u telekomunikacijskoj mreži.

3.1.2. Dodatno naplative usluge

Osnovna upotreba MMS usluge je slanje poruka između korisnika, tzv. Person-to-Person

messaging. Postoji i usluga kojom korisnik može izričito zahtjevati određeni sadržaj (npr.

dnevne novosti ili vremensku prognozu) i primiti ga u obliku multimedijalne poruke na svoj

terminal. Također, usluga može na neki način izmjeniti sadržaj orginalne poruke (npr. slanje

poruke je besplatno ako se u poruku pri vrhu slike nadoda reklama). Takve dodatne usluge

nazivaju se dodatno naplative usluge ili VAS (Value Added Service) jer korisnik za njihovo

korištenje mora dodatno platiti. Implementiraju se nezavisno od MMS sustava kao zasebne

usluge. Usluge nudi davatelj dodatno naplative usluge ili VASP (Value Added Service

Provider). MMS sustav (i davatelj MMS usluge) je samo posrednik u komunikaciji između

korisnika i VASP-a. Korisnik šalje zahtjev za određenim sadržajem sa svog terminala. MMS

sustav prosljeđuje zahtjev VASP-u. VASP zatim obrađuje zahtjev i šalje odgovor (poruku s

određenim sadržajem) MMS sustavu. MMS sustav proslijeđuje poruku korisničom terminalu.

[4]

3.1.3. Kontrola usluge

Uz osnovnu zadaću prijenosa poruka MMS sustav brine se o svim popratnim elementima za

uspješno izvođenje usluge:

1. Kontrola mogućnosti i status terminala

2. Kontrola usluge od operatera ili korisnika

3. Pohrama parametara MMS usluge

4. Personaliziranje MMS usluge

5. Pretvorba sadržaja poruke

3.1.4 Adresiranje u MMS sustavu

Budući da je neovisan o platformi MMS sustav podržava više načina adresiranja primatelja i

pošiljatelja. Odredište je moguće adresirati MSISDN brojem ili e-mail adresom. Treći način

adresiranja odnosi se na dodatno naplative usluge (VASP) kojima se dodjeljuju kratki adresni

bojevi radi lakše upotrebe. Adresni brojevi se unutar MMS sustava pretvaraju u adresu koja se

koristi u transportnom sloju slanja poruke, tj.URI. Prilikom slanja poruke pošiljatelj može

sakriti svoju adresu od primatelja. Ugrađena je podrška kojom davatelj dodatno naplative

usluge (VASP) šalje jednu poruku na više odredišta (npr. šalje se poruka o novom proizvodu

svim registriranim kupcima). Dopušteno je da po potrebi listu odredišta mijenja davatelj

MMS usluge.

3.1.5 Naplaćivanje MMS usluge

Uz mnoštvo mogućnosti postoji i nekoliko načina naplate MMS usluge:

pošiljatelj plaća uslugu;

primatelj plaća uslugu;

pošiljatelj plaća odgovor primatelja na njegovu poruku;

treća strana koja ima poslovni dogovor s davateljem usluga plaća uslugu.

Prilikom naplaćivanja u obzir se mogu uzeti tip poruke, veličina, lokacija terminala (domaća

ili gostujuća mreža) i drugi načini koje određuje davatelj usluge.

3.2. Arhitektura MMS sistemaNa slici 4.. prikazana je arhitektura MMS sustava, tj. MMSE (Multimedia Messaging Service

Environment).

Slika 4. Prikaz arhitektura MMS sustava

MMSE objedinjuje različite tipove mreža (pokretnu i fiksu mrežu, Internet) i već postojeće

usluge slanja poruka. Ovakav sustav dozvoljava da se korisnički terminal nalazi u 2,5G ili 3G

pokretnoj mreži. Sadrži sve mrežne komponente potrebne za dostavljanje, spremanje i

kontrolu poruka, tj. funkcijonalnost MMS usluge. Mrežne komponente mogu biti smještene

unutar jedne mreže ili distribuirane po različitim mrežama. Bez obzira na lokaciju

komponente čine logički jednu cjelinu, odnosno sustav koji je moguće centralno nadzirati

(administrirati).

3.2.1 Elementi mreže i njihova funkcija

Arhitekturu MMS sustava čine različiti tipovi mreža. Osnovna povezanost između mreža

zasniva se na Internet protokolu i njemu pridruženim protokolima za transport poruka. Ovaj

pristup omogućuje kompatibilnost između razmjene poruka u pokretnoj mreži i sustava

razmjene poruka (e-mail) na Internetu. Na slici 5 prikazane su komponente MMS sustava.

Najvažnija komponenta sustava je MMS Relay/Server. On upravlja dolaznim i odlaznim

porukama i transportom poruka kroz različite mrežne sustave. Zavisno od poslovnog modela

operatera MMS Relay/Server može biti jedna logička komponenta ili se može razdvojiti na

dvije komponente, MMS Relay i MMS Server.

Slika 5. Mrežne komponente i njihova povezanost u MMS sustavu

Osnovne funkcije MMS Relay/Servera su:

primanje i slanje poruka, odnosno komunikacija s drugim MMS Relay/Serverom; konverzija nadolazećih poruka drugačijeg tipa (SMS, e-mail) u multimedijalne

poruke;

konvezija odlazećih poruka iz multimedijalne poruke u neki drugi tip (SMS, e-mail)

poruke ovisno o odredištu;

ponovno primanje ili slanje sadržaja već obrađene poruke;

izvještavanje terminala o stanju putem poruka obavijesti;

stvaranje izvještaja o dostavljanju poruke;

raspoznavanje (rasčlanjivanje i analiziranje) adresa i pretvaranjejednog tipa adrese u

drugi, te sakrivanje adrese od korisnika;

prosljeđivanje poruka i vođenje evidencije (i izvještaja) o pročitanim/odgovorenim

porukama;

pregovaranje s korisničkim terminalom oko njegovih mogućnosti i spremanje tih

postavki u MMS korisničku bazu podataka;

kratkotrajna pohrana poruka dok se ista ne isporuči korisničkom terminali ili drugoj

komponenti MMS sustava (drugom MMS Relay/Serveru);

dodatne usluge: trajna pohrana poruka u poštansi sandučić (MMBox), konverzija

sadržaja iz jednog formata u drugi (npr. JPEG u GIF), personalizacija usluge prema

korisničkom profilu.

MMS Relay/Server putem pokrene mreže komunicira s korisničkim terminalom, odnosno

moblnim uređajem. Bez obzira na implementaciju svaki terminal na aplikacijskom nivou

podržava primanje multimedijalne poruke od MMS Relay/Servera i pregovaranje o vlastitim

mogućnostima. Dodatne funkcije koje mogu biti implementirane na aplikacijskom sloju su:

kreiranje, potpisivanje, slanje i spremanje multimedijalne poruke;

prezentacija i ponovno primanje poruke;

personalizacija usluge i spremanje korisničkih postavki na USIM;

baratanje poštanskim sandučićem (MMBox);

enkripcija i dekripcija poruke s kraja na kraj (od pošiljatelja do primatelja).

Svaki terminal mora podržavti sljedeći minimalni skup formata: neformatirani tekst, govor,

zvučni zapis, sintetički zvučni zapis, sliku, bitovna grafiku (bitmap), vektorska grafiku i video

zapis.

Korisničke baze podataka (MMS User Databases) čuvaju informacije o korisniku, pretplati na

MMS uslugu i dopuštenim mogućnostima. Također, čuvaju postavke kako se tretira dolazna

poruka (da li se sprema u poštanski sandučić ili odmah šalje terminalu) i koje mogućnosti ima

korisnički terminal. Kada korisnik zahtjeva dodno naplativu uslugu MMS Relay/Server

komunicira s VAS aplikacijom zasebnim sučeljem MM7. Komunikacija je u suštini slična

komunikaciji korisničkog terminala i MMS Relay/Severam, te zbog toga MM7 sučelje slično

MM1 sučelju.

Za adresiranje pošiljatelja i primatelja koriste se MSISDN brojevi i email (RFC 822) adrese.

U slučaju da se primatelj ne nalazi u istom MMS sustavu kao i pošiljatelj MMS Relay/Server

mora pretvoriti MSISDN broj primatelja u RFC 822 format adrese kako bi se poruka kroz

mrežu mogla poslati na odredište. U suprotnom slučaju pretvorba nije potrebna. Zbog ovog

pravila pretvaranja adresa svaki MMS sustav dobiva svoju jedinstvenu Internet domenu. Ime

domene dodjeljuje se prema pravilu mms.imeOpertora.net.

3.3 Slanje MMS poruke

Pošiljatelj kreira multimedijalnu poruku u odgovarajućoj aplikaciji na korisničom terminalu.

Multimedijalna poruka se omata tzv. Apstraktnom porukom koja uz sadržaj prenosi kontrolne

informacije (vezane za tip poruke i verziju protokola). Apstraktna poruka se MM1

protokolom prenosi s pošiljateljevog terminala na pošiljateljev MMS Relay/Server.

Osnovne kontrolne informacije u apstraktnoj poruci su adresa primatelja i MIME tip sadržaja

poruke. Kontolne informacije još mogu biti:

zahtjev za izvještajem o dostavljanju poruke primatelju;

zahtjev za izvještajem o prezentaciji poruke na primateljevom terminalu. Moguće je

da primateljev terminal ne podržava određeni format iz multimedijalne poruke (npr.

MP3 zvučni zapis) i da prezentacija poruke neće biti potpuna. O tome se izvještajem

može obavijestiti pošiljatelja poruke;

vijeme kada je sastavljena poruka;

zakazano vrijeme u koje će se poruka posalati primatelju (dakle ne odmah);

vrijeme kada poruka ističe. Ako do toga vremena primatelj ne pročita poruku ona se

briše iz sustava;

zahtjev da se pošiljateljeva adresa sakrije primatelju;

zahtjev da se kopija poruke pohrani u poštanski sandučić.

Pri primitku poruke od pošiljateljevog terminala MMS Relay/Server radi slijedeće:

dodijeljuje indentifikaciju poruci;

ako je navedeno vrijeme odašiljanja poruke, pohranjuje poruku i nakon navedenog

vremena šalje poruku primatelju;

dodaje kontrolne informacije koje korisnički terminal nije naveo: vrijeme slanja

poruke i adresu pošiljatelja;

razlučuje adresu primatelja i prosljeđuje poruku prema primateljevom MMS sustavu;

ako je zatraženo sprema kopiju poslane poruke u poštanski sandučić. Ako već postoji

poruka s istim naslovom u sandučiću odbija slanje poruke primatelju.

3.4. Primanje MMS poruke

Apstraktna poruka šalje se SMTP protokolom od pošiljateljevog do primateljevog MMS

Relay/Servera. Nakon primitka poruke primateljev MMS Relay/Server:

provjerava primateljev korisniči profil;

pohranjuje multimedijalnu poruku dok: ne istekne navedeno vrijeme boravka poruke

u sustavu; poruka nije dostavljena primateljevom terminalu; primatelj ne odbaci

poruku ili je proslijedi na neku drugu adresu.

obavještava primateljev terminal notifikacijskom porukom koja sadrži referencu na

novoprispjelu multimedijalnu poruku.

Notifikacijska poruka sadži i dodatne informacije kao što su naslov i veličinu multimedijalne

poruke.

Primatelj se zatim odlučuje da li će primiti, odbaciti ili prosljediti poruku. Terminal šalje

zatjev MMS Relay/Serveru za dohvaćanje poruke i prosljeđuje informacije o mogućnostima

terminala (maksimalnu veličinu poruke koju može primiti, dubinu boja i rezoluciju zaslona,

listu podržanih znakovnih kodova i podržanih tipova sadržaja).

Nakon zahtjeva za dohvaćanje poruke primateljev MMS Relay/Server:

prilagođava sadržaj multimedijalne poruke mogućnostima terminala (sadržaj se briše

ako ga nije moguće pretvoriti u format koji podržava terminal);

dostavlja multimedijalnu poruku primateljevom terminalu putem MM1 protokola.

Ako je zatraženo sakriva adresu pošiljatelja;

obavještava primateljev terminal da je zatražen izvještaj o dostavljanju i/ili

prezentaciji poruke; Implementacije MMSE sučelja

3.5 Omogućivači za uspjeh MMS-a

Komercijalno uvođenje MMS-a počelo je u martu 2002. godine. Smatra se da uspjeh MMS-a

leži na slijedeća četiri omogućivača:

1.Dostupnost i penetracija MMS telefona: Mobilni korisnici zahtjevaju MMS orjentisane

telefone za kreiranje i slanje poruka. Masovna proizvodnja telefona sa mogućnostima MMS-a

dovela je do ekonomije veličine, a to je nadalje povećalo penetraciju ove usluge na

telekomunikacijskom tržištu.

2.Interoperabilnost uređaja i međupovezanost usluga: Uvođenje bilo koje

telekomunikacijske usluge u multi-proizvođačko okruženje uvijek je povezano sa pitanjem

interoperabilnosti opreme. Razlog zbog kojeg se javio nedostatak međupovezanosti usluga

bilo je nepostojanje komercijalnih sporazuma između davaoca MMS usluga.

3.Lagano korištenje: Snimi i pošalji! Pored pitanja sučelja čovjek – uređaj, osnova za

postizanje lahkoće u korištenju je mogućnost metoda prekonfiguracije za MMS postavke. To

podrazumjeva pohranjivanje odgovarajućih MMS postavki tokom samog procesa proizvodnje

mobilnih uređaja, zatim pohranjivanje postavki u SIM kartice ili slanje postavke radio-

linkom.

4. Dodatna vrijednost za krajnjeg korisnika (end-user): Korisnik bi trebao osjetiti značajnu

dodatnu vrijednost koristeći MMS, a u poređenju sa drugim uslugama razmjene poruka, kao

što su e-mail ili SMS. Dodatna vrijednost je takođe obezbjeđenja time što se mobilnim

korisnicima pruža mogućnost da uživaju u novim tipovima informacija, zabave i drugih

usluga.[1]

3.6. MMS usluga u Bosni i Hercegovini

Najnovija istraživanja koje je proveo GfK Group u 17 država CEE o navikama korištenja

mobilnih telefona u 2008-oj godini pokazuje da u BiH 80% građana koristi mobilni telefon,

što govori u prilog činjenici da je korištenje usluga mobilne telefonije i u našoj zemlji postalo

praktički nešto bez čega se svakodnevni ţivot ne može više zamisliti.

U BiH najveći broj građana raspolaže samo sa jednim mobilnim uređajem, samo je 7% onih

koji u vlasništvu imaju dva ili pak više GSM uređaja. Iako su usluge sva tri operatera mobilne

telefonije danas dobro zastupljene u svim područjima BiH, sam odabir operatera još uvijek je

znatno uvjetovan područjem u kojem korisnik živi, pa shodno tome najveći broj korisnika

otpada na BH Telecom, operatera čije usluge koristi gotovo polovica svih korisnika GSM

usluga.

5. Tabelarni prikaz razlika između SMS-a i MMS-a

ZAKLJUČAK

U ovom seminarskom radu smo obradili SMS i MMS usluge i tako ih pokušali što više

približiti korisnicima, koji danas više ne mogu zamisliti život bez korištenja ovih servisa.

SMS je usluga u GSM mreži koja omogućava primanje i slanje kratkih tekstualnih poruka i

nastala je kao dio GSM Phase1 standarda. Svaka poruka je zapravo kombinacija slova,

brojeva i određenih interpunkcijskih znakova. Znakovi koji se mogu naći u poruci odgovaraju

otprilike po svojoj raznolikosti ASCII znakovima.

MMS zaokružuje evoluciju komunikacije porukama. Multimedijska poruka sastoji se od

jednog ili više elemenata (tekst, slika, fotografija, video, animacija, govor, glazba, itd.) koji su

kombinirani i sinkronizirani u vremenu. Primjer može biti poruka koja se sastoji od

fotografije ili slike uz dodani tekst i/ili govorni zapis.

Možemo reći da je budućnost SMS-a neizvjesna. Svaki dan smo svjedoci novih servisa koji

polako guraju SMS sa tržišta. To se svakako neće dogoditi preko noći. Međutim, servisi poput

Vibera, Skypea, iMessages, WhatsApp, Facebook Messages I ostalih nam omogućuju

besplatno slanje poruka što je korisnicima od velikog interesa.

Kada je u pitanju MMS usluga, zamisao je bila dobra, ali MMS nije ispunila velika

očekivanja. Razlog tog neuspjeha možemo tražiti kod samog njenog lansiranja na tržište kada

nisu bili riješeni problemi interoperabilnosti i korisnici nisu bili sigurni da li će njihova

poruka stići na odredište. Takođe, još jedan problem su bile visoke cijene MMS poruka.

Da bi se osigurala budućnost MMS-a potrebno je omogućiti da svi uređaji podržavaju takve

usluge, te da postoji interoperabilnost sa svim mrežama. I ono što je jako bitno početi sa nižim

cijenama dok se ne izgradi baza korisnika i ne razumije šta su ljudi spremni platiti.

LITERATURA[1] Predavanje : „Mobini komunikacijski sistemi“ 2013.god., prof.Himzo Bajrić

[2] RFC 1867 - Form-based File Upload in HTML, URL:http://www.ietf.org/rfc/rfc1867.txt

[3] , MMS Frequently asked questions, URL:

http://www.mobilemms.com/mmsfaq.asp.html.

[4] 3GPP Technical Specification Group Services and System Aspects, Multimedia

Messaging Service (MM); Stage 1 (Release 6), 3GPP TS 22.140 (V6.1.0), 03-2003

Internet izvori:

http://www.links2mobile.com

http://www.mobilesms.com

http://www.ericsson.hr