Amerika i Rusija _ odnosi

Amerika i Rusija

Amerika i Rusija1.POGLAVLJE Poeci ameriko-ruskih odnosa -Zbog zaokupljenosti europskim pitanjima i uvjerenja da Amerika ipak ne moe previe oslabiti Veliku Britaniju, ruski carski dvor nije pokazivao vee zanimanje za razvijanje odnosa.

Unato prilino hladnom prijemu na koji su Amerikanci naili u Rusiju, trgovina se poela vrlo dobro razvijati.

Ameriki brodovi dovozili su papar, kavu, aj, pamuk, duhan i eer, a iz Rusije su odvozili platno, eljezo, krzna, lan i kavijar.

1812. godine, obje su zemlje u nastojanju da odre tu trgovinu, uloile mnogo napora da se odnosi ne bi kvarili.

Zaokupljen potrebom obrane Rusije, car nije imao vremena ni moguosti da se posveti rjeavanju britansko-amerikog rata, a osim toga, Velika Britanija je upozorila da ne prihvaa ruske dobre usluge.

Ruski car dobio nadimak vladar strave.

Prvi rusko-ameriki sporazum Nakon prestanka britansko-amerikog rata, odnosi su se ponovno normalizirali i takvi ostali cijelo 19. stoljee.

Ruska kompanije koja se nazivala Rusko-amerikom, a bavila se istraivanjima i trgovinom, poela je uvelike naseljavati lovce i trgovce u okolici dananjeg San Francisca.

Zbog nemogunosti breg komuniciranja i prevelike udaljenosti odravanje tog naselja bilo je vrlo skupo i teko.

1824.godine potpisana je Konvencija o Pacifikom oceanu i sjeverozapadnoj obali Sjeverne Amerike. To je bio prvi formalni sporazum izmeu dviju zemalja.

Ameriko-ruska konvencija postala je znaajna i zbog toga to je 1823. godine bila proglasena tzv. Monroeva doktrina kojom se zahtjevalo od svih ostalih zemalja da ne koloniziraju zapadnu hemisferu i da se ne mijeaju, posebno ne europske drave, u poslove Novog svijeta. 1832. u Petrogradu je bio potpisan dvostrani ameriko-ruski ugovor o trgovini i plovidbi, a u doba krimskog rata Amerika je bla striktno neutralna.

U elji da istakne svoju neutralnost, 1854. bila je potpisana i posebna Konvencija o pravima neutralaca na moru.

Rusija i graanski rat u Americi

Graanski rat u Americi bio je prva ozbiljna prilika da se ispita trajnost i vrstoa veza stvorenih izmeu dviju velikih drava. 1861. predsjednik Lincoln je proglasio blokadu junih amerikih luka.

Oekivalo se da e Francuska i Velika Britanija, koje su i dalje davale pomo Konfederaciji, najaviti otvoreni rat Sjeveru, a to bi tada trebalo pripomoi njegovu padu. Rusko je stajalite bilo od poetka na strani Unije.

Ruski je carski dvor i u sukobu izmeu Sjevera i Juga vidio priliku da se donekle poremeti opa europska ravnotea snaga i da se jo vie ojaaju ruske veze s Amerikom.

Za razliku od Sjevera, koji se zalagao za buroasko-liberalna naela razvoja, Jug je bio vrto kolonijalistiki organizirana.

Rusija je od prvih dana odluno podravala Uniju upozoravajui ostale europske sile koliko je odluna u svom stavu.

Rusija je pozvala Ameriku da njezini brodovi u ruskim lukama slobodno dovoze plijen, odnosno britanske zarobljenine ratne brodove. Pokuaje Konfederacije da uspostavi odnose s Rusijom i da poalje svoje poslanike u Petrograd Rusija je odbila tvrdei da se u Rusiji Unija smatra punopravnim i jedinim predstavnikom amerikog naroda.

vrtsa moralna i diplomatska potpora Sjeveru, sprijeila je Veliku Britaniju da se aktivno ukljui u sukob amerikih drava i da pomogne Jugu.

U jeku velikih pobjeda Unije, 1863. godine, dvije eskadrile ruske ratne mornarice sveano su s najviim poastima uplovile u San Francisco i New York gdje ih je stanovnitvo oduevljeno doekalo.

Napetost oko Poljske dosegla je u to doba vrhunac i Rusija se bojala da bi njezinu pacifiku i baltiku flotu mogli naprosto blokirati Francuzi i Englezi, zato je slanje flote u Ameriku omoguilo njezino slobodno manevriranje.

S druge strane, za Ameriku je prisutnost ruske flote bila snana manifestacija podrke. Iako brodovi nisu neposredno sudjelovali u ratnim operacijama, oni su bili znaajan initelj u odnosima izmeu dviju zaraenih strana.

Ruska prodaja Aljaske

Nakon povlaenja Rusa iz Kalifornije i kanadskog Pacifika Aljaska je bila manje vana.

Rusko-ameria kompanija, koja je uglavnom operirala na tim podrujima, zapala je u velike dugove, to je potenciralo i slabljenje Rusije nakon krimskog rata i velikim odljevom stanovnitva s tog podruja. Amerikanci su uloili znaajne napore da rijee pitanje Aljaske. Smatralo se da e nakon Aljaske biti sprijeene sve nove ruske inicijative za eventualnim naseljavanjem zapadne hemisfere i da ce bez takvih udaljenih baza i ruski istraivaki napori biti takoer uvelike smanjeni, odnosno svedeni na ruske granice.

1859. Amerikanci su ponudili carskom dvoru 5 milijuna dolara za naputanje Aljaske.

1867. godine carski dvor je pristao na ustupanje Aljaske, ali po dvostruko vioj cijeni, koja je sada iznosila 10 milijuna dolara. No, kako se Amerikancima cijena inila previsokom, ponueno je kompromisno rjeenje i Aljaska je prodana za 7.2 milijuna dolara. Otkrilo se da se na njoj nalaze znaajna nalazita zlata, ai bogata naftonosna polja otkrivena 1969. -Amerike namjere bile su prilino jasne.

Nakon zavretka rata mlada drava u velikoj ekspanziji eljela je zahvatiti to vie novih prostora, a osobito se isticala tenja da se prodire prema Pacifiku.

SAD su iskoristile svoje dobre odnose s Rusijom da zadobiju taj teritorij, koji je iskljuivao mogunost daljnih ruskih prodora u Ameriku.

Rusija se vjerojatno odluila za ustupanje Aljaske Americi, smatrajui da je i to manje zlo nego da taj dio Rusije postane britanski.

Ruski i ameriki interesi na Dalekom istoku

Ruska penetracija na Istoku zapoela je jo krajem 17. stoljea i ila je uglavnom u pravcu jaanja trgovine s Kinom.

Rusija je nastupala kao zemlja koja je osim svojih proizvoda nudila i niz drugih proizvoda europskih drava, dok je Kina prodavala pamuk, svilu, aj, porculan i eer.

Istodobno i druge europske velesile takoer su jaale svoju prisutnost u Kini, a Rusija nikako nije htjela ispustiti iz ruku taj bogati izvor.

Generalni guverner istonog Sibira Nikolaj Muravev bio je vrlo poduzetan osvaja novih podruja koji je ubrzo stvorio nekoliko snanih i dobro organiziranih stanica du rijeke Amur, a poslao je i prvu ekspediciju na Sahalin. Time je dio problema rijeen jer su u prijanjim razdobljima svi ruski napori da prodru na Istok zapinjali zbog komunikacija, hladnoe i opskrbe, to je meutim, sada bilo postepeno rjeavano.

Izmeu 1856-1858. godine, dok je Kina bila u sukobu s Britanijom i Francuskom, carska je Rusija preko svojih generala sklopila nekoliko ugovora koje se esto spominju i u dananjim kinesko-ruskim polemikama.

Ugovor iz Ajguna (1858) dao je Rusiji sjeverni dio obale rijeke Amur i potvrdio je zajedniku okupaciju podruja Usuria.

Ugovor iz Tjencina (1858) dao je Rusiji iste trgovinske povlastice koje su prije imale Francuska, Englska i Amerika.

Ugovor iz Pekinga (1860) potvrdio je vrijednost svih tih ugovora i dao Rusiji velika podruja izmeu rijeke Amura, Usuria i Pacifikog ocean.

Rusi su zapoeli izgradnju luke u Vladivostoku i Port Arthuru, koje su ubrzo postale glavne trgovinske i ratne luke na Pacifiku.

Sjedinjene Drave su vidjele u ruskoj penetraciji veliki izazov amerikoj politici.

Ameriki poslanik u Pekingu pisao je dravnom sekretaru Marshallu da je vrijedno uloiti sve napore kako bi se Rusija sprijeila da proiruje svoje pacifike granice, jer je to jedini nain da se izbjegne izravno rusko mijeanje u kineske unutranje poslove.

Dok je na obje strane jaao napor da se na Dalekom istoku ugrabe to bolje pozicije, ameriko-ruski odnosi imali su neto manje znaenje. Izbijanje rusko-japanskog rata 1904. godine ponovno je bila prilika da se ispitaju ameriko-ruski odnosi i da se uoi novi odnos snaga na Pacifiku.

Za razliku od prijanjeg razdoblja ispunjenog prijateljstvom, u novim pojaanim konfrontacijama amerike simpatije bile su na strani Japana, dok je slubeni Wahington nastojao zadrati neutralan stav.

Nakon velike bitke kod Cuime, gdje je ruska ratna flota pretrpjela teke gubitke, raspoloenje u SAD poelo se polagano mijenjati. Postalo je oito da je Japan snana drava, sposobna za voenje ratnih operacija, ali i za nova osvajanja u Aziji.

Umjesto da prihvate novog pobjednika, SAD su zakljuile da bi odranje rusko-japanskog balansiranog odnosa vie odgovaralo amerikim interesima i da je nedopustivo da se na ruskom porazu uzdigne novi pobjednik- snani Japan.

Svaki dan ratnih operacija Japana stajao je oko milijun dolara.

1905. zapoeli su mirovni pregovori u Portsmouthu.

Japan nije uspio u svojim zahtjevima da dobije novanu naknadu za ratne tete niti da zadri zarobljene ruske brodove, meutim Rusija je morala predati Japanu polovicu Sahalina, poluotok Liaotung zajedno s lukama Porth Arthur i Dalnyj i junomandursku eljeznicu.

Mandurija je vraena Kini, a Koreja, zbog koje je i dolo do rata, proglaena je samostalnom dravom u japanskoj sferi utjecaja.

Predsjednik Roosevelt nazvan je japanofilom.

U to doba zapoele su i velike rasprave na ruskom dvoru o daljnjoj sudbini ameriko-ruskih odnosa, posebno s obzirom na Daleki istok.

I dok se na jednoj strani stvarala grupa pristalica daljnjeg ameriko-ruskog prijateljstva i suradnje, na drugoj strani jaala je grupa koja se zalagala za razvijanje novih odnosa s Japanom.

Ta je grupa pobijedila, ime su bile otvorene mogunosti za zajedniko rusko-japansko djelovanje u Manduriji, a Rusija je istodobno dobila pravo na vanjsku Mongoliju.

Japan je iz rata izaao kao vrlo snana drava, s velikim mogunostima za dalje akcije.

U Americi i u Rusiji ponovno je oivjela ideja o potrebi jaanja ameriko-ruskih veza.

Prijatelstvo ipak nije doivjelo prijanje razmjere.

Americi nije odgovarala ruska korumpirana i statina sredina u kojoj je car imao neograniena prava i bili je zapanjena neefikasnou ruske dravne organizacije to ih,naravno, nije moglo poticati na veu suradnju s takvom zemljom.

Situacija se bitnije promijenila tek nakon napada njemakih podmornica na amerike brodove, to je u travnju 1917. dovelo Sjedinjene Drave u zajedniki borbu protiv Njemake i njezinih saveznika.

Prilike za stvaranje novih odnosa prijateljstva izmeu carske Rusije i Amerike ubrzo su nestale jer je revolucija otvorila potpuno novo poglavlje u ameriko-ruskim, a poslije ameriko-sovjetskim odnosima.

2. POGLAVLJEAmerika politika i stvaranje zemlje sovjeta Izbijanje revolucije u Rusiji jo je vie ojaalo ameriko zanimanje za tu zemlju, s kojom su se sada Sjedinjene Drave nalazile u velikom ratnom savezu.

iri krugovi amerikih biznismena vidjeli su velike potencijalne mogunosti suradnje s Rusijom.

Sa svojim sirovinama i velikom mogunou apsorpcije amerikih roba Rusija je bila znaajan i potencijalno atraktivan partner, a osobito je to vrijedilo za dugoronost odnosa.

Ruenje carizma u Rusiji

Svrgavanje cara i stvaranje nove dravne vlasti, Sjedinjene Drave su doekale s velikim zadovoljstvom u kojem se ipak nazirala zabrinutost za daljnje voenje rata. Predsjednik Theodore Roosevelt, poznat ne ba po proruskim osjeajima, takoer je pozdravio pad Romanovih istiui nove mogunosti akcije slobodnih drava.

Amerika je bila prva zemlja koja je dala kredite privremenoj vladi, a nekoliko razliitih delegacija otputovala je iz SAD u Rusiju.

Amerika se politika usmjerila prije svega na pomaganje nove vlade i jaanje njezinih mogunosti akcije. Vjerovalo se da e to podrati Rusija da i dalje nastavi svoje sudjelovanje u ratu.

U izvjetajima koji su dolazili iz Rusije, stalno se ponavljalo da privremena vlada treba sredstva i da je bez intenzivne amerike pomoi teko predvidjeti daljnji razvoj dogaaja u Rusiji.

Woodrow Wilson poslao je specijalnu delegaciju u Rusiju pod vodstvom biveg dravnog tajnika Elisha Roota. Njezin je zadatak bio da ispita stvarno stanje u Rusiji, politike pozicije privremene vlade i da istodobno razmotri mogunosti za djelotvorno koritenje amerike pomoi.

Poslije povratka iz Rusije delegacija je podnijela dva izvjetaja o stanju dalekog saveznika.

U jednom, koji je objavljen, tvrdilo se da je situacija pod kontrolim privremene vlade i da nema veih problema za razvijanje ameriko-ruskih odnosa u postcarskim uvjetima.

U drugom izvjetaju, koji je podnesen Wilsonu, isticalo se da je privremena vlada suoena s golemim problemima i da e pasti, a Rusija se povui iz rata ako se ti problemi ubrzo ne rijee.

Demokratizacija reima bila je pozdravljena kao korak naprijed u jaanju veza s ostalim dravama lanicama Antante i kao znaajna mogunost da se u novim uvjetima, uz suradnju buroazije, osigura pobjedonosni zavretak rata.

Ameriki ambasador Francis aktivno se zauzimao za davanje pomoi privremenoj vladi, neprestano zahtijevajui da se odobre nova sredstva za njezino djelovanje.

U svibnju 1917. godine doputovala je u Rusiju ekipa amerikih strunjaka koja je trebala pomoi u odravanju i modernizaciji ruskih eljeznica, to je isto tako imalo veliko vojno znaenje.

Dolazi i delegacija amerikog Crvenog kria, koja takoer pomae privremenoj vladi, a i nekoliko drugih delegacija raznih amerikih poduzea.

Amerika ambasada iz Petrograda slala je stalno depee u kojima je kritizirala privremenu vladu da je previe popustljiva u odnosu prema boljevicima.

Veina svih tih izvjetaja i depea zavravala je s frazom: ako SAD ne budu pomagale privremenu vladu, katastrofa je neizbjena.

7. studenog 1917. izvrena je revolucija i zbaena je imperijalistika privremena vlada.

Prvih dana nakon stvaranja nove vlasti, u Washingtonu je odlueno da SAD nee stupati ni u kakve kontakte s novom vlasti i nee je priznati.Sovjeti nude uspostavu diplomatskih odnosa

Nova vlast u Petrogradu obavijestila je 21. studenog 1917. diplomatskim putem SAD i druge zemlje koje su imale svoje ambasade u Petrogradu o stvaranju nove vlade Savjeta narodnih komesara. Bio je pridodan i tekst Dekreta o miru.

Ambasadori su prenijeli te poruke svojim vladama savjetujui im istodobno da ne odgovaraju na bilo kakve sovjetske prijedloge.

28. studenog sovjetska je vlada predloila vladi SAD i dravama Antante da zaponu pregovore s Njemakom, na to takoer nije bilo odgovora.

Sovjetska vlada obavijestila vladu SAD o stupanju u pregovore s Njemakom, meutim ni tada nije uruen nikakav odgovor.

Ameriki ambasador je 6 prosinca 1917. obavijeten da predsjednik Wilson eli da se prekinu svi neposredni kontakti sa sovjetskom vladom.

etiri dana poslije Francis je uputio predsjedniku SAD prijedlog o stvaranju reima vojne diktature u Rusiji s generalom Kaledinom na elu.

Od tog trenutka zapoinje duga amerika djelatnost u Rusiji, koja je nastojala svim sredstvima likvidirati legalno postojeu vladu i vratiti na vlast rusku buroaziju.

Priprema za intervenciju u Rusiji

U Sjedinjenim Dravama ve je bio stvoren plan za borbu protiv sovjetske vlasti.

Predsjednik Wilson bio je odluan da se uini sve to treba kako bi se svrgnula sovjetska drava.

Tri tjedna nakon izvrene revolucije u Vladivostok je uplovila amerika krstarica Brooklyn s komadantom amerike flote na Pacifiku admiralom Austinom Knightom. On je bio aktivan u stvaranju rusko-amerikog komiteta koji je zapravo postao arite kontrarevolucije.

Nova situacija je znatno oivjela aktivnost ostalih diplomatskih misija u Rusiji i ve su se stvarali planovi da se obori sovjetska vlast uz pomo vanjskih snaga. Ameriki tisak poeo je svakodnevno pisati o strahotama sovjetske vlasti, rtvama revolucije, sprezi koja postoji izmeu Njemake i Rusije i sl.

Posebno ogorenje amerike javnosti izazvala je tzv. Sissanova misija.

Kao lan amerikog komiteta za javno informiranje Sisson je otputovao u Petrograd i nakon povratka u jesen 1918. godine otkrio je da ima dokumente u kojima je dokazano da je oktobarska revolucija zapravo njemako-ruska zavjera protiv zapadnih savenika.

Poslije je ustanovljeno da su ti dokumenti bili najobiniji falsifikat.

SAD i ostale lanice Antante posebno su bile zabrinute zbog njemako-sovjetskih pregovora o sklapanju mira.

U SAD je lansirana kampanja gdje se tvrdilo da e SAD pomoi svaku vladu koja pokae elju da se bori protiv Nijemaca.

Prije poetka odravanja etvrtog sveruskog kongresa Sovjeta, koji je trebao odrediti odnos sovjetske vlasti prema tekstu mirovnog ugovora s Njemakom i ratificirati ga, predsjednik Wilson je istaknuo simpatije koje ameriki narod, i on osobno, gaje prema ruskom narodu.

Dan nakon potpisivanja Brest-litovskog mira ameriki ambasador Francis, uz odobravanje State Departmenta, izjavio je: Mi ne priznajemo Brest-litovski mir, pozivajui istodobno sve kontrarevolucionarne snage da krenu u borbu protiv Njemake, ali i na svrgavanje sovjetske vlasti, obeavajui im pri tome punu podrku i pomo SAD. Amerika se vlada jo sredinom 1918. godine poela ozbiljno pripremati za vojnu intervenciju u Rusiji.

6. srpnja 1918. u Bijeloj kui je donesena odluka o intervenciji.

U srpnju 1918. godine Engleska, Francuska i SAD potpisale su sporazum s Prezidijumom murmanskog sovjeta, gdje su se ve iskrcavali savezniki vojnici, o opskrbi hranom stanovnitva tog podruja i obrani protiv Nijemaca.

3.kolovoza 1918. vlada SAD objavila je deklaraciju o sudjelovanju u antisovjetskoj intervenciji.

Predloeno je Japanu da svaka zemlja poalje po nekoliko tisua vojnika kako bi se odrao Vladivostok i pomoglo ehoslovakom korpusu da se probije iz Sibira.

U deklaraciji se isto tako tvrdilo da se SAD nemaju namjere mijeati u unutranja pitanja Rusije.

Ubrzo je u sjevernim dijelovima Sovjetskog Saveza bilo oko 40 000 stranih vojnika, od kojih 13 000 Amerikanaca.

Na red je doao i Daleki istok. Prebacujui amerike vojne snage iz Manile i Californije, ubrzo se na Dalekom istoku nalo oko 10 000 amerikih vojnika. Prisustvo stranih vojnih snaga na tlu Rusije i njihove akcije ipak nisu bitnije pridonijele jaanju kontrarevolucionarnih snaga.

Zavretak prvog svjetskog rata znatno je oteao poloaj mlade sovjetske republike.

U novog situaciji, kada snage Antante vie nisu imale drugog neprijatelja, Sovjetska Rusija postala je glavna meta.

U Stockholmu je odran sastanak ataea ambasade SAD u Londonu, Buckera, i predstavnika sovjetske vlade Litvinova.

Na sastanku su bila pokrenuta pitanja o odnosima izmeu sovjetske vlasti i snaga Antante, a i mogunosti kako da se rijee odnosi u svijetlu poslijeratnih kretanja.

Sovjetska strana je zahtijevala da se prekinu oruane intervencije u Rusiji, istiui svoju spremnost da normalizira odnose s kapitalistikim dravama.

Nakon to je obavijten, Wilson je zajedno s ostalim efovima drava Antante predloio da se sazove posebna konferencija na Prinevskim otocima u Mramornom moru i da se na njoj raspravi rusko pitanje.

Bullittova misija

U Moskvu je bio upuen suradnik State Departmenta Bullitt koji je trebao pregovarati sa sovjetskom stranom. Sastao se sa ierinom i Litvinovim, a primio ga je i Lenjin.

Sovjetski predstavnici prihvatili su ideju o mirovnoj konferenciji, ali su pri tome zahtijevali da se za vrijeme njezina odravanja obustave sve aktivnosti neprijatelja Sovjetske Rusije i da zaraene strane ne jaaju svoje snage. U dokumentu koji je tom prilikom zajedniki izraen sovjetska vlada je pristala platiti inozemne dugove bive carske vlade.

Uspjesi armije generala Kolaka, negativna reakcija Lloyda Georgea i francusko nastojanje da se pojaa intervencija, postavili su u drugi plan mirovnu konferenciju i Bullittov izvjetaj.

William Bullitt, koji je uloio mnogo napora u pokuaju da se uspostavi dijalog sa sovjetskim rukovodiocima, ogoren zbog takva stava amerikih politiara, uputio je i pismo predsjedniku Wilsonu u kojem je izrazio svoje nezadovoljstvo.

Obraajui se raznim amerikim predstavnicima u Rusiji, stalno se isticalo da je Sovjetska Rusija zainteresirana za normalan razvoj odnosa. 1919. sovjetska vlada je imenovala L. M. Martensa za predsjednika Narodnog komesarijata vanjskih posloba u SAD.

-Pokuao je stupiti u vezu sa State Departmentom, meutim, u tome nije uspio. State Department je izjavio da od 5.lipnja 1917. vlada SAD ima diplomatske odnose s Rusijom preko slubenog predstavnika Rusije u Washingtonu, ambasadora Bahmeteva. No, unato tome, Martens je pokuao djelovati u SAD. Naglaavajui neprestano da je sovjetska vlast spremna platiti dugove carske Rusije, Martens je pokuao nabaviti u SAD automobile, opremu, strojeve, prometna sredstva.

Martensove kupovne ponude dostigle su brojku od 300 milijuna dolara. Vlada SAD ubrzo je poela guiti kontakt.

Poetko 1921. godine ured je zatvoren, a Martens se vratio u Moskvu.

Ameriki izvoz u Rusiju tih je godina bio vrlo malen i iznosio samo 200 000 dolara.

Jaanje antisovjetske propagande u SAD posebno se istaklo nakon osnivanje Tree internacionale i stvaranje Komunistike partije SAD. Stavovi Internacionale ocijenjeni su kao poziv na opi ustanak protiv postojeih reima. Kako je KP SAD potpuno prihvaala tu politiku, ubrzo je dobila epitet sovjetskog agenta u Americi.Prekid intervencije

Krajem druge polovice 1919. godine kotrarevolucionarne snage u Rusiji poele su dobitvati udarce gotovo na svim frontovima.

Poetkom sijenja 1920. godine zapovjednik amerikih snaga na Dalekom istoku dobio je nareenje da povue trupe iz Sibira. Evakuacija je objavljena do poetka travnaj 1920, ali je u okolici Vladivostoka i dalje ostala amerika krstarica Sacramento, dok je odjel amerikih vojnika bio stacioniran na Ruskom otoku. Tek krajem 1922. godine Sacramento je ukrcao taj odjel amerikih vojnika i tako je ameriko sudjelovanje u intervenciji u Rusiji bilo zavreno! Razlozi koji su sile Antante, a posebno SAD, naveli da prekinu intervenciju bili su mnogostruki.

Veina stanovnitva koje je ivjelo u siromatvu i bijedi bilo je spremno da se bori za novu sovjetsku vlast. To je jasno pokazalo da boljevika partija ima veliku podrku naroda. Osim toga, pokazali su da ideje Oktobra mogu prijei ruske granice i da novi socijalistiki sistem moe biti opasan za svjetsku buroaziju.

Trea internacionala poela je ve djelovati, i u nizu konkretnij manifestacija kojima se davala pomo i potpora Sovjetskoj Rusiji, vidjele su se mogunosti djelovanja te organizacije meunarodnog proletarijata.

SAD smatrala su da je mnogo bolje koncentrirati se na rjeavanje unutranjih amerikih pitanja. Sovjetska je vlada nastojala da to prije dobije meunarodno priznanje i da u zaetku razbije kapitalistiki cordon sanitaire koji se stvarao oko Rusije.

Sovjetska Rusija je pozivala vlade raznih zemalja da uspostave s njom diplomatske odnose i nova vlast se obvezivala da e priznati sve prijanje obveze carkse i privremene vlade, ali unato tome nije bilo spremnosti da se s njom surauje.

Lenjin je vie puta apelirao da se razvijaju meudravni odnosi s kapitalistikim svijetom.

Dolo je do poljsko-ruskog rata (1920-1921) i Amerika je zduno bila na strani Poljske. Poljska vojska dobila je oruje i vojnu opremu iz SAD, vrijednost koje je bila 1.7 milijardi dolara te je Amerika dala zajam od 176 milijuna dolara.

Sovjetsko isticanja da je Poljska lanica Antante i Lige naroda, te apeliranje na zapadne drave da se pronae mirno rjeenje za sukob, Zapad nije prihvatio.

Nakon mira s Litvom i Poljskom i unitenja Vrangelove vojske Sovjetska Rusija je otvorila novo poglavlje u svom razvoju i uzela si vremena za izgradnju i obnovu ratom i revolucijom unitene zemlje.

Amerika diplomacija onemoguila je stvaranje ekonomskih kontakata.

3.POGLAVLJEOd izolacije do uspostavljanja diplomatskih odnosa

Zavretak vojne intervencije u Rusiji doekale su SAD i Japan u poveanoj nezaposlenosti. Brojni trajkovi u Italiji, Njemakoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj onemoguili su normalan razvoj privrede.

Bila je posebno pojaana diplomatska aktivnost sa susjednim dravama kako bi se otvorio prozor u svijet i stupilo na meunarodnu politiku i ekonomsku scenu.

I dalje nisu doputala Sovjetskom Savezu normalno ukljuivanje u meunarodne odnose, a predvodnik i glavni pokreta takve politike bile su SAD.

Budui da je situacija u Europi bila vrlo sloena i da se smatralo da nije mogue rjeavati pitanja ekonomskog ozdravljenja bez sudjelovanja predstavnika tako velike zemlje, postepeno su nastajali prvi bilateralni kontakti sa Sovjetskom Rusijom.

Sovjetska je diplomacija u oujku 1921. godine uspjela zakljuiti sporazum o politikim i ekonomskim pitanjima s Velikom Britanijom.

Nakon toga zakljuen je i sporazum o privremenom obnavljanju njemako-ruskih trgovinskih odnosa, to je zapravo bio prvi ugovor koji je Njemaka zakljuila nakon izgubljenog rata.

Glad u Rusiji

1921. godine Rusiju je zahvatila velika glad. Vie od 20 milijuna ljudi s Povolja, sjevernog Kavkaza i nekih dijelova Ukrajine bilo je ugroeno od gladi.

Stvaraju se komiteti za pomo Sovjetskoj Rusiji, koji su uspjeli za manje od godinu dana skupiti oko milijardu maraka.

Posebno se zainteresirala amerika politika. Zbog niskih cijena penice na burzama, mogunost izvoza ita omoguila bi da se postigne nekoliko znaajnih uinaka. Izvoz ita oslobodio bi SAD vikova i stvorila bi se umjetno via cijena kod kue. S druge strane, time bi se pokazao autoritet i uspjenost amerike drave.

Amerika organizacija za davanje pomoi (ARA) kojom je rukovodio Herbert Hoover, tadanji ministar trgovine, upustila se u pregovore sa Sovjetima.

Amerika je strana zahtjevala da joj se zbog davanja pomoi omogui: slobodna djelatnost bez ingerencije sovjetskih vlasti, sloboda ulaza i izlaza njezinih predstavnika, sloboda kretanja po Rusiji i pravo osnivanja ARA komiteta na terenu.

Sovjeti su se isprva usprotivili tim zahtjevima istiui da nee dopustiti stvaranja drave u dravi.

20.kolovoza 1921. ipak je potpisan sporazum kojim se sovjetska strana obvezala da e stvoriti potrebne uvjete za rad ARA.

ARA je preuzela obveze da opskrbi stanovnitvo, a posebno djecu, hranom, odjeom i medicinskom pomoi, te obvezu da se njezini predstavnici nee baviti nikakvom politikom i komercijalnom djelatnou.

10 milijuna ljudi spaeno je od gladi zahvaljujui toj organizaciji.

Meutim, sovjetska strana je ubrzo poela kritizirati djelatnost ARA, posebno nekih njezinih predstavnika koji su se angairali u podrivakoj, pa ak i obavjetajnoj djelatnosti.

Poetkom 1922. slubeno je zatraeno od ARA ili da prekine takvu vrstu djelatnosti ili da napusti svoju misiju u Sovjetskoj Rusiji.

Znaajnu pomo gladnima davao je i Nansenov komitet, na elu kojeg je bio slavni norveki istraiva Sjevera Fridtjof Nansen.

10. kolovoza 1921. Vrhovni savjet Antante donio je odluku o stvaranju meunarodne komisije koja bi davala pomo gladnima u Rusiji.

Akcija spaavanja izgladnjelog ruskog stanovnitva i potpisivanja prvih meunarodnih ugovora omoguili su sovjetskoj vlasti da postepeno izlazi na meunarodnu scenu.

1924. ona je ve trgovala s 14 zemalja. to je bio prvi uspjeh sovjetske diplomacije.

vlada SAD bila je i dalje odluno protiv uspostavljanja kontakata.

Diplomatski bojkot Rusije

bojkot se posebno pokazao prilikom sazivanja Washingtonske konferencije o Tihom oceanu.

Na konferenciju je iznenada stigla i delegacija Dalekoistone republike koja je odmah objavila deklaraciju u kojoj je istakla da je cilj njezina dolaska da uspostavi diplomatske i trgovinske odnose sa SAD i da istodobno na Konferenciji eli iznijeti svoje stavove o potrebi evakuacije japanskih vojnih snaga s podruja Dalekoistone republike.

28.listopada 1921. sovjetska je vlada pozvala sve vlade da zajedniki razmotre pitanje o ekonomskim zahtjevima u odnosu prema Rusiji i da se na toj konferenciji izradi mirovni ugovor. sovjetska se vlada obvezala da e priznati sve dorevolucionarne dugove. Na sastanku u Cannesu vrhovno je vijee Antante prihvatilo sovjetski prijedlog. Na Konferenciji su sporazumno izraeni zajedniki uvjeti na kojima se poslije eljelo pregovarati sa Sovjetskom Rusijom.

Uoi odravanja sastanka u Genovi, dravni sekretar Charles Hughes obavijestio je sudionike sastanka da SAD nee na njemu prisustvovati. Kao obrazloenje vlada SAD je navela da e se na konferencije raspravljati vie o politikim nego ekonomskim pitanjima.

Prije poetka Konferencije u SAD su ponovno oivjele nade u mogunost vojnog likvidiranja sovjetske vlasti.

U travnju 1922. godine stigao je u Washington i ataman Semenev koji je zahtijevao dodatna financijska sredstva za nove akcije u Rusiji.

SAD su posebno bile zainteresirane da se tono odredi svota predratnih i ratnih dugova i virjednost naknade vlasnicima zaplijenjene imovine.

Na konferenciji u Haagu uz kompliciranje odnosa izmeu saveznika zbog nafte, odnosno naftnih koncesija u Rusiji, pojavile su se dvije razliite tendencije.

Jedna je ila za uspostavljanjem konkretnih poslovnih odnosa, dok je druga koju je posebno podrala amerika diplomacija, nastojala pod svaku cijenu zadrati sovjetsku Rusiju u izolaciji.

Isto tako kao i u Europi, Sjedinjene Drave su nastojale iskljuiti Sovjetsku Rusiju iz meunarodnih odnosa na Dalekom istoku. Amerika vanjska politika trudila se odrati u stalnoj napetosti sovjetsko-japanske odnose kako bi, na jednoj strani, blokirala Sovjete, a na drugoj sprijeila Japan da se previe izdigne u Aziji.

U Americi su postojali i krugovi koji su bili protiv izoliranja i blokiranja Sovjetske Rusije i koji su se zalagali za normalizaciju odnosa i za njihovo daljnje razvijanje.

Krajem 1923. Alexander Gumberg je pokuao organizirati sve te razliite grupe i pojedince da stvori novu ameriku politiku prema socijalistikoj Rusiji.

1923. godine Raymond Robins izradio je specijalni memorandum za predsjednika Hardinga. Memorandum, u kojem je oirno obrazloio ekonomske i politike prednosti ako se prizna Rusija. Predsjednik Harding, iako nije bio uvjeren u veliku korisnost takva poteza, odluio je poslati Robinsa u povjerljivu misiju u Sovjetsku Rusiju sa zahtjevom da nakon toga podnese izvjetaj Bijeloj kui. Meutim, smrt predsjednika Hardinga zatekla je Robinska na putu u Moskvu, te se on vratio neobavljena posla, vjerujui da je predsjednikovom smru njegov mandat prestao. Pobornici uspostavljanja odnosa s Rusijom pokuali su odmah uvjeriti novog predsjednika Coolidga u vanost tog poteza. Coolidge, koji je bio ovisan o Hughesa, odluno se suprostavljao ideji o uspostavljanju normalnih odnosa sa socijalistikom dravom.

Krajem 1923. u svojoj poslanici Kongresu predsjednik Coolidge je traio da se uini niz ustupaka, a ponajprije da se isplate kompenzacije amerikim biznismenima za imovinu koja im je nacionalizirana u Rusiji. Tek kad se ostvare ti uvjeti, vlada SAD je bila spremna dati Rusiji moralnu i ekonomsku pomo.Ameriko-sovjetski gospodarski odnosi

-Poeli su se postepeno razvijati ameriko-sovjetski privredni kontakti.

-Dio amerikih velikih poduzea koja su tradicionalno imala kontakte s carskom Rusijom uspostavile su veze i s novom vlasti iako je opseg te trgovine bio prilino smanjen.

-1924. u New Yorku je otvoreno sovjetsko trgovinsko predstavnitvo Amtorg kao zajedniko ameriko-rusko poduzee.

-Glavni dio tadanjeg amerikog izvoza bili su poljoprivredni strojevi.

-Do znaajnog poveanja ekonomskih odnosa dolazi poslije 1926. godine, kada je obnovljena Rusko-amerika komora. Njezin je cilj bio da ojaa trgovinu, i openito unapreuje ekonomske, komercijalne i industrijske odnose izmeu SAD i Rusije.

-Godine 1927, kada su prekinuti englesko-sovjetski diplomatski odnosi, slubeni je Washington pozdravio takav ravoj dogaaj. State department je tada izjavio da svim dravama prijeti opasnost od ekspanzije komunizma i da VB pokazuje put kojim treba krenuti. -Ameriki je biznis iskoristio priliku da preuzme veliki dio britanskih poslova. Ubrzo su SAD postale glavni opskrbljiva Sovjetskog Saveza od kojeg su Sovjeti kupili vie robe- veinom strojeva i industrijske oprema- nego u svim ostalim zemljama zajedno.

-Oivljeni ekonomski kontakti morali su utjecati na jaanje zanimanja za Sovjetski Savez, te su i glasovi pristalica za normalizaciju bivali sve brojniji.

-Tvrtke koje su poslovale u SSSR-u i koje su vidjele mogunosti za daljnje irenje poslova zalagale su se za normalizaciju odnosa, meutim, na drugoj strani stajala je i velika skupina predstavnika amerikog biznisa koji su se bojali sovjetskog veeg izvoza, a posebno tzv. dumping-cijena na amerikom tritu.

-Lenjin je 1918. godine smatrao da postoje objektivni uvjeti da se trgovina izmeu dviju velikih zemalja neobino brzo razvije. Istiui golema prirodna bogatstva Rusije i amerike potrebe za sirovinama, te mogunost golemih amerikih ulaganja u sovjetsku privredu, koja bi opet donijela amerikim biznismenima velike profite.

-Jaanje odnosa trebalo je pomoi da se iskoriste neke suprotnosti meu kapitalistima pojedinih zemalja i da se u pojedinim buroaskim zemljama trae ak i saveznici.

Uspostava diplomatskih odnosa SAD- SSSR -Tridesetih godina ponovno je naglo ojaalo zanimanje za rjeavanje pitanja odnosa sa SSSR-om.

-1932. Kongresu je podnesen prijedlog rezolucije kojim se zahtijevalo da se uspostave odnosi sa SSSR-om. Kao glavne dokaze u prilog priznanju istaknuto je da se ta zemlja uspjela stabilizirati, da je priznaju gotovo sve drave i da su graani SAD zbog nepostojanja obostranih odnosa iskljueni iz niza korisnih poslova koje obavljaju graani drugih drava.

-U listopada 1933. godine dolo je do razmjene pisama izmeu F.D. Roosevelta i predsjednika CIK SSSR Mihajla Kalinjina. U svom pismu od 10. prosinca Roosevelt je izrazio aljenje to drave koje imaju tako dugu tradiciju prijateljstva nemaju normalne odnose. Da se to rijei Roosevelt je predloio da ponu ameriko-sovjerski pregovori.

-Predsjednik Roosevelt obavijeten je da Sovjeti prihvaaju pregovore i da su za svog predstavnika imenovali narodnog komesara za vanjske poslove M.M. Litvinova.

U pregovorima koji su zapoeli poetkom studenog obje su se strane obvezale da e se u svojim uzajamnim odnosima pridravati naela nemijeanja i da e se suzdravati od bilo kakvih aktivnosti kojima bi bio cilj pobuivanje ili pomaganje oruane intervencije. One su se isto obvezale da nee podupirati i potpmogati vojne organizacije i grupe kojima je cilj borba protiv politikog i drutvenog sistema jedne od njih.

-Diplomatski odnosi bili su uspostavljeni 16. studenog 1933. godine.4.POGLAVLJE

OD NORMALIZACIJE ODNOSA DO RATNOG SAVEZNITVA

SAD su posljednja velika drava koja je priznala Sovjetski Savez ( dalje u tekstu SS)

U Sovjetskom Savezu je ta normalizacija odnosa shvaena kao veliki politiko diplomatski uspjeh. Privredni odnosi su bili u jako dobroj suradnji s Amerikom

SS je smatrao da je Velika Britanija glavna snaga kapitalistikog svijeta s obzirom na broj kolonija i potlaenih naroda

Normalizacija odnosa s SAD-om je jaala opu sovjetsku meunarodnu poziciju

Japanska agresivna djelatnost u Aziji Japanci su u Kini 1931.g. stvorili i u SAD uvjerenje da to nije kratkotrajna aktivnost, ve da e Japan nastaviti takvu politiku u kojoj se jasno isticala tenja za daljnjim osvajanjima i stvaranjem posebnog mjesta u Aziji

Prvi ameriki veleposlanik u Moskvi W.C.BULLIT ujedno i prvi strani diplomat kojeg je primio Staljin

POKUAJ SKLAPANJA PAKTA S JAPANOM

Sovjetska strana je isticala zadovoljstvo zbog uspostavljenih diplomatskih odnosa i mogunosti zajednikog rjeavanja vanih pitanja od obostranog interesa

Jedno od pitanja aktivnost Japana na Dalekom istoku

Nakon Bullitova dolaska u Moskvu, sovjetski ministar vanjskih poslova M.M. LITVINOV pokrenuo je pitanje o mogunosti da se zakljui pakt o nenapadanju izmeu SAD, SSSR-a, KINE i JAPANA predloeno je da diplomatsku inicijativu pokrenu SAD

U oujku 1934. Bullit prenio ameriki odgovor Roosevelt spreman prihvatiti ideju, uz napomenu, da bi trebalo proiriti krug drava FRANCUSKA, VELIKA BRITANIJA i NIZOZEMSKA trebale su postati punopravne lanice pakta

Zbog britanskog negativnog stava i amerike unutranje situacije, o prijedlogu se vie nije govorilo

SS je bilo osobito vano da stvaranjem pakta upozori Japan da su SAD spremne suraivati s SS-om Litvinov predlagao da eskadra amerikih brodova posjeti Vladivostok ili Lenjingrad Amerikanci ideju nisu prihvatili

1937. Japan je pripremao novi napad na Daleki istok

Sovjetski veleposlanik Trojanskov u Washingtonu je dobio zadatak da ponovno ispita mogunosti za obnavljanje ideje o tihooceanskom paktu

Vlada SAD-a nije reagirala na nove prijedloge (veliko znaenje pakta ak i ako Japan ne potpie) predsjednik Roosevelt rekao: Ne moemo vjerovati paktovima. Glavna garancija je snana flota. Vidjet emo kako e Japanci izdrati pomorsko takmienje. S amerike strane dva pitanja koja su esto ometala razvijanje odnosa izmeu SS i SAD-a:

1. Tradicionalno pitanje dugova carske Rusije

1934. Kongres je izglasao tzv. Johnsonov zakon kojim se zabranjivalo davanje kredita svim zemljama koje su zaduene u SAD

State Department je poeo prijetiti kako e prekinuti ameriko sovjetsku trgovinu ako se ne naplate dugovi carske Rusije

Razgovor Litvinova i Rossvelta spominjana svota dugova od 75 do 150 milijuna dolara

2. Djelatnost KP SAD, odnosno njezino aktivno sudjelovanje u radu Komiterne

Prisutnost amerikih komunista na Sedmom kongresu Komiterne Amerikanci su ocijenili kao krenje dogovora Roosevelt Litvinov i dokaz da se SS mijea u unutranja pitanja

POLITIKA IZOLACIONIZMA U SAD

Ameriki izolacionizam razvijen u doba predsjednika Roosvelta kao otvoreno neprijateljstvo prema njegovoj politici oteavao sve akcije koje bi mogle voditi veem amerikom angairanju u svijetu

Izolacionizam je tridesetih godina imao jasno istaknute drutveno politike korijene i klasne interese

Teoretiari i politiki voe izolacionizma HOOVER, TAFT, VANDENBERG, FISH, REYNOLDS isticali da postoji veza izmeu izolacionizma i prolosti

U novoj skupini izolacionizma djeluju vrlo razliite snage pacifisti, faisti, krupni kapital i ameriki komunisti

Uoi velikog rata, golema veina amerikog stanovnitva je eljela da SAD ostanu izvan ratnog sukoba ivotni standard vei nego u najrazvijenijim europskim dravama, pa se smatralo da e sudjelovanje u vojnom sukobu izazvati unutranje poremeaje

Krupni kapital je u toj situaciji vidio vrlo povoljne perspektive za svoj razvoj i mogunost SAD-u izlazak iz krize poveana industrijska proizvodnja,vojna proizvodnja i potronja

Krupni ameriki kapital nije prihvatio ideje NEW DEALA i nastojao ometati predsjednika Roosvelta gdje god je bilo mogue politika New Deala za njihov nain ivota (kapitalisti) opasnija od Hitlera

U mjeavini razliitih profila izolacionizma djelovale su i izrazito pronjemake ili profaistike snage

Proturuzletovska struja izolacionizam i kruni kapital nemogunost angairanja Amerike

U SS su postali svjesni da je nemogue raunati na Ameriku i da je ona praktiki udaljena od aktivne djelatnosti u meunarodnim odnosima

Stalno opsjednut uvjerenjem da e zapadne sile nastojati prebaciti glavni Hitlerov udarac na SS osnova Chamberlainove politike J.V.STALJIN uporno razmiljao o mogunostima traenja izlaza

Staljin pokuao zapoeti nove pregovore s oba bloka koji su se ve postepeno stvarali

Kako bi se osigurao od Njemake SSSR zapoeo pregovore o vojnoj suradnji s Engleskom i Francuskom nisu bili uspjeni poetak pripreme terena za sporazum s NjemakomPAKT O NENAPADANJU SSSR NJEMAKA

Potpisivanje pakta s Hitlerom izazvalo veliko uzbuenje i kritiku u SAD-u

Napad SSSR-a na Finsku, u kojem su SAD pokuale posredovati zaotrio ameriko sovjetske odnose

Bivi predsjednik Herbert Hoover pisao da bi normaliziranje odnosa bila gigantska politika i moralna greka

I dok je SS za prvih ratnih godina bio uvjeren da desetogodinji Pakt s Njemakom odlae njemaku opasnost, u SAD-a se vodila estoka borba izmeu izolacionista i intervencionista

Napad Njemake na Poljsku, Amerika je doekala izjavom o svojoj neutralnosti embargo na slanje oruja objema stranama

Krajem 1939. SAD stvoreno nekoliko razliitih izolacionistikih organizacija Citizens Keep America out of War Committee na elu ikaki biznismen AVERY BRUNDAGE

New York Times, Chicago Tribune, a i sav tisak koncerna Hearsta izravno su se angairali protiv amerikog sudjelovanja u ratu

Roosvelt sklapa 99-ogodinji ugovor s Britancima predaja razaraa Velikoj Britaniji u zamjenu za zakup baza u britanskim posjedima na zapadnoj hemisferi

Jesen 1940. stvorena nova organizacija izolacionista American First Committee (AFC) velik broj istaknutih osoba iz amerikog politikog ivota

Jaanjem ratnih operacija u Europi i ratnim uspjesima Japanaca u Aziji izolacionisti gube popularnost, te poinje razmiljanje o drukijim politikim kategorijama

Jaanjem faistike agresije i poetni uspjesi faistikih sila stvarala se potpuno nova situacija u kojoj je i opasnost za SAD postala sve oitija

Unutranji razvoj, stabilnost i privredni napredak izravno su se poeli vezivati uz vanjskopolitiki kurs koji je trebao omoguiti da SAD pronau svoje mjesto u svijetu koji se mijenjaoNAPAD NJEMAKE NA SSSR

22.lipnja 1941. napad Njemake na SS

Zamjenik dravnog sekretara Summer Welles otro je napao nacizam i komunizam istiui da SAD imaju dva neprijatelja, ali da je ipak vea opasnost Trei Reich

Ministar obrane SAD Stimmson tvrdio da e se sovjetska armija odrati jedan ili najvie tri mjeseca

Senator Harry Truman pobornik izrazito desne strane politike orijentacije javno objavio proklamaciju politike koje bi se SAD morale pridravati u novim uvjetima

Svi ti dogaaji pogodovali su politici izolacionizma

Protivnike suradnje Amerike s SS, odnosno amerikog angairanja u ratu, podupirao je i katoliki kler koji se pozivao na poslanicu Divin redemptoris iz 1937. komunizam je zlo i nitko tko eli spaavati kransku civilizaciju ne moe mu pomagati

HOPKINSKOVA MISIJA U MOSKVI 24. Lipnja 1941. Predsjednik Roosevelt ponudio SS ekonomsku pomo i najavio ukidanje restrikcije koje su bile stavljene na trgovinu sa SSSR-om u razdoblju od 1939. 1941.

Roosvelt je uputio svog povjerenika i savjetnika Harryja Hopnkinsa u Moskvu da na osnovi Lend leasea ugovori mogunosti za zajedniko djelovanje s SSSR-om

Hopkinsova misija imala je za obje strane posebno znaenje:

Amerika je slanjem povjerljivog Roosveltova ovjeka najavila da sprema djelovati brzo i efikasno Smatra da je zajedniki neprijatelj sada najvaniji problem U SSSR-u se smatralo da bi Amerika mogla dati veliku materijalnu pomo Isto tako bi ukljuivanje amerikih snaga u rat vrlo brzo rijeilo njegovu daljnju sudbinu

Nakon Hopkinsova povratka u Ameriku State Department je izjavio da je spreman pomoi SS-u u borbi protiv oruane agresije

Izolacionisti nisu mirovali dio sredstava za masovne komunikacije odluno je napadao vladu zbog pomaganja SS

U rujnu 1941. vlada je pokrenula postupak za izmjenu zakona o neutralnosti

Prije toga je izdana naredba da se naoruaju ameriki trgovaki brodovi koji su plovili Atlantikom

Velika kampanja koju su vodili izolacionisti nije dala rezultata meunarodna i unutranja situacija izmijenila je mogunosti akcije izolacionista i oni vie nisu mogli zaustaviti stvaranje saveznikih odnosa

Napad japanske flote na Pearl Harbor pridonijelo da se Amerika odlui za zajedniko djelovanje sa SS-om 5. POGLAVLJE: Velika koalicija

-kraj 1941. god. : sile Osovine protiv antifaistike koalicije

-ipak, unutar same antifaistike koalicije postojao je niz nerijeenih pitanja koja su poela optereivati saveznike odnose

STVARANJE ANTIHITLEROVSKE KOALICIJE

-Churchill je htio osigurati britanske utjecaje na Balkanu i Srednjoj Europi te je predlagao savezniku invaziju na Balkanu, dok je Roosevelt bio orijentiran na Atlantik i htio invaziju na kanalu LaManche

-ipak, odnosi izmeu VB i SAD su bili temeljeni na slinim principima i financijskim interesima, dok su odnosi sa Sovjetskim Savezom bili vrlo osjetljivo podruje (svjesnost o braku iz rauna)

-glavna spona izmeu SSSR-a i SAD-a: Velika Britanija

-sovjetski zahtjevi da se otvori drugi front (koji bi odvukao dio njemakih snaga sa sovjetskog teritorija) nisu bili prihvaeni, ponajvie zbog pritiska Velike Britanije

-u zimi 1942/43. sovjetska vojna pobjeda kod Staljingrada oznaila je prekretnicu u ratnim operacijama i SSSR poeo intenzivnije razmiljati o odnosima unutar koalicije i poslijerantom svijetu

u SAD-u prvih ratnih godina vladalo izrazito prosovjetsko raspoloenje

-usprkos odlaganju otvaranja drugog fronta, i Staljin je isticao rusko-ameriko prijateljstvo i uvjerenje da e se takva suradnja i dalje nastaviti LEND LEASE PROGRAM

-na osnovi Lend leasea, sovjetska je armija poela dobivati pomo zapadnih saveznika

-razlikuju se podaci o vrijednosti i opsegu te pomoi iz perspektive SAD-a i SSSR-a

-najobjektivnija je procjena da je Lend lease bio maginalna pomo koja je u ratu dola preteito kasno

KONFERENCIJE TRI VELIKE SILE

-1943. susret Roosevelta i Churchilla u Casablanci (Staljin pozvan ali nije prisustvovao)

-odlueno da se saveznici zajedniki dre naela o bezuvjetnoj kapitulaciji Njemake, ime je Roosevelt elio uvjeriti Staljina u amerike namjere da se odbiju sve eventualne ponude o sklapanju separatnog mira

-u svibnju 1943. u SSSR-u objavljeno ukidanje Kominterne, to je, slubeno, trebalo pomoi da se komunisti svih zemalja jo aktivnije bore u antifaistikom frontu; no, iza tog poteza se prvenstveno krila Staljinova elja da se pokau njegove dobre namjere i da se razvijaju savezniki odnosi

-konferencija u Teheranu 1943.: vojna pitanja, konferencija u Jalti 1945.: savezniko shvaanje poslijeratnog svijeta

STALJINOVI INTERESI

-Staljin od poetka shvatio da je antihitlerovska koalicija prilika za postizanje tradicionalnih ciljeva, tj. nacionalnih interesa sovjetske drave

-od prvih dana zajednikog djelovanja, Staljin poeo pripremati teren za priznavanje sovjetskih granica iz 1939.g. koje su zahvaale i dio poljskog teritorija (komplikacije jer se poljska izbjeglika vlada nalazila u Londonu, a u SAD-u je djelovala vrlo brojna i organizirana poljska emigracija)

-htio je i eliminaciju cordon sanitaire i da se stvori takav reim u istonoeuropskim zemljama koji e biti prijateljski nastrojene prema SSSR-u

-Staljin promatrao odnose na osnovi pobjede i poraza, smatrajui da pobjednik ima pravo i dunost maksimalno iskoristiti rezultate pobjede (zanemarivanje klasnih pozicija u promatranju politiko-diplomatskih pitanja, nema niti pokuaja da se djelovanje SSSR-a obrazloi teorijskim eksplikacijama)

-kapitalistike zemlje shvatile da je na temelju quid pro quo politike sa Staljinom mogue rjeavati sva pitanja

-Titova kritika Staljina: Da je SSSR u Teheranu, Jalti i Berlinu zauzeo principijelan socijalistiki stav u rjeavanju meunarodnih problema, a ne imperijalistiki, itava meunarodna situacija bi se drugaije razvijala i svijet bi danas imao mnogo eljeni mir....To je bio prvi moralni udarac, prvi jak osjeaj sumnje u SSSR i ispravnost njihove politike. Nas nije Staljin pitao to mislimo o svojoj sudbini. On je tad dijelio Jugoslaviju na utjecajne sfere 50:50 s jednom kapitalistikom dravom.

-Churchill takoer svim silama teio da se zadri europska ravnotea snaga i da se u njoj stvore pogodne mogunosti za britanske akcije

-Churchill teio da se u Istonoj Europi organiziraju prijateljski reimi prema SSSR-u, a da ne budu komunistiki; upravo u vezi termina prijateljski reimi SSSR i zapadni saveznici nisu mogli uskladiti stavove jer su pod tim podrazumijevali suprotne stvari

-Churchillovi interesi na Balkanu: 1.invazija na Balkanu kako bi se presjekao put Crvenoj armiji i onemoguila sovjetska penetracija u Europi 2. strateki vano podruje Sueza

-u svom velikom pohodu na Berlin, Crvena armija se nala na teritoriju Poljske i od Poljaka koji su se nalazili u Sovjetskom Savezu formiran je Komitet narodnog osloboenja u Lublinu, koji je postepeno dobivao prerogative vlade ; Poljska narodna armija, takoer stvorena u SSSR-u, postala je glavna vojna sila nove poljske drave

-Roosevelt imao potpuno drugaiju politiku filozofiju od Staljina i Churchilla: zaokupljenost razmiljanjima o potrebi stvaranja novog svijeta u kojem bi se zajednikim snagama odstranile ratne opasnosti

TEHERANSKA KONFERENCIJA

-konferencija u Teheranu: prvi susret Roosevelta i Staljina

-planovi za vojnu suradnju izmeu triju zemalja koje tee to brem zavretku rata

-Roosevelt predstavio ideju etiri policajca (SAD, SSSR, VB i Kina), tj. svjetska organizacija koja je u poslijeratnom svijetu trebala rjeavati glavna pitanja u meunarodnim odnosima

-konano najavljeno otvaranje drugog fronta operacija OVERLORD

-u odnosima izmeu Staljina i Roosevelta posebnu panju dobilo poljsko pitanje

-u amerikim politikim krugovima nakon teheranske konferencije tvrdilo se da e nakon rata SSSR postati glavna sila i da e biti nemogue suprotstaviti se golemim sovjetskim armijama

-u listopadu 1944. Roosevelt po etvrti put izabran za predsjednika SAD-a, republikanska politika suzbijanja izolacionizma i veeg angairanja u meunarodnim odnosima dobila nove poticaje

-paradoksalno je da ak ni u trenutcima kad se inilo da koalicija uspjeno djeluje, nije bilo zajednikog britansko-sovjetsko-amerikog vojnog planiranja, odnosno da se SSSR u vojnim pitanjima nije nikad pridruio zapadnim saveznicima

KONFERENCIJA NA JALTI

-Staljin pristao ui u rat s Japanom

-rasprava o svjetskoj organizaciji

-poljsko pitanje rijeeno u odluci da se prihvati Curzonova linija kao granica u odnosu prema Sovjetskom Savezu, dok je na zapadu Poljska dobila dio njemakog teritorija

-Britanija zagovaraka praktinu ravnoteu snaga koja se trebala ogledati u prisutnosti Francuske u politikom ivotu Europe i u naporu da se Amerika to vre vee uz razvoj odnosa na kontinentu (jer bi u SSSR u suprotnom postao najvea europska sila to Churchill nije htio dopustiti)

-konferencija na kojoj je trebalo jasno odrediti ponaanje poslije rata, na simbolian je nain zavrila i razdoblje velikog saveznitva; dva mjeseca nakon Jalte umro je Roosevelt, rat se pribliavao kraju, a velika koalicija ula je u novu fazu u kojoj se ameriko-sovjetski odnosi poeli poprimati sasvim drugaije obiljeje

6. POGLAVLJEAMERIKA I RUSIJA U PRAVCU HLADNOG RATA

Nai sporazumi sa SSSR su jednosmjerna ulica i tako dalje ne moe biti, rekao je Truman 1945. godine. Novi ameriki predsjednik okruio se pristaama tzv. vrstog kursa prema Sovjetskom Savezu. Truman je bio uvjeren da Amerika sve manje treba Sovjetski Savez. Dolo je i do obustave Lenda lease programa i brodovi su vraeni s mora. Tako je nekadanje jedinstvo iz rata doivjelo nagli zaokret za vrijeme Trumanove vladavine.

Trumanov vrsti kurs

Iako su iz redova Trumanovih suradnika dolazila otra kritiziranja SSSR-a, ipak nije odmah dolo do raskida svih veza. Da bi se odrali kontakti, Harry Hopkins je bio poslan u Moskvu kako bi objasnio razloge za novu ameriku politiku i istodobno se upoznao sa sovjetskim stajalitima. Nakon toga, prilikom stvaranja UN-a Truman je primio Molotova i zahtijevao da se u skladu sa sporazumom iz Jalte izvri revizija poljske vlade u Varavi, odnosno da se proiri krug politiara u njezinu sastavu. On je vrlo otrim rijeima upozorio Molotova da je to jedan od glavnih zahtjeva SAD-a i da Sovjetski Savez mora tim zahtjevima udovoljiti ako eli odrati suradnju s Amerikom i primiti ameriku pomo.

Poljsko pitanje, Trst, ulazak amerikog garnizona u Berlin, pitanja okupacijskih zona u Austriji, duge rasprave o pravu veta u UN-u, bili su glavni povodi oko kojih se postepeno kristalizirala nova linija sukobljavanja u ameriko-sovjetskim odnosima, a koja e poslije zahvatiti goleme dijelove svijeta.

Jedini Trumanov cilj bio je taj da ne dopusti daljnje jaanje sovjetskih utjecaja i proirenje sovjetske moi. Osjeajui taj novi pravac amerike politike i uvjeren u jaanje sovjetskih pozicija, britanski premijer Churchill uurbano je predlagao novi sastanak velike trojice. On je novim sastankom vidio priliku da se razjasne stavovi i da se utvrdi zajedniko stajalite u odnosu prema sovjetskoj 'imperijalistikoj politici'. Ipak, pravi razlog njegovog straha bio je taj da bi trupe SAD-a mogle napustiti Europu i tako dovesti VB u potlaen odnos prema SSSR-u.

Potsdamska konferencija

Konferencija je poela 17. srpnja i trajala do 2. kolovoza 1945. godine. To je bio najdui i ujedno posljednji sastanak voa triju sila. Uoi poetka konferencije u New Mexicu je uspjeno izvrena eksplozija atomske bombe, a to je trebalo posluiti kao simbol nove amerike moi. Truman je esto isticao da ' Ruse treba staviti na njihovo mjesto i SAD e preuzeti globalno vodstvo'.

Kada je Staljin saznao za atomsku bombu, nije bio previe uzbuen. Dva su mogua razloga - moda je sve to ve prije znao ili nije ozbiljno shvaao mo ovog novog oruja. Pokuaje zapadnih saveznika na konferenciji da se razgovara o stanju u istonoeuropskim zemljama Staljin je odbio, jer je rekao da se radi o suverenim dravama i da se nema to raspravljati. Takoer, veliki su problemi bili i po pitanju Njemake, a Staljin je rekao da ne eli podjelu niti unitenje Njemake. Britanija je posebno bila zainteresirana za rjeavanje njemakog pitanja u sklopu irih europskih poslijeratnih kretanja. Naime, VB se bojala da bi SSSR i s njim povezane drave mogle postii takvu prevagu da ne bi bilo mogue sauvati zapadnu Europu od osvajanja.

U vezi s novanom naknadom, takoer su se vodile velike rasprave. Po pitanju Njemake SSSR se pozivao na odluke sastanka u Jalti, prema kojem je od 20 milijardi dolara reparacije Sovjetski Savez trebao dobiti polovicu. Posebno nestrpljiv tijekom pregovora bio je Truman, koji je nekoliko puta zaprijetio da e napustiti konferenciju.

Udovoljavajui amerikim zahtjevima i obeanju danom predsjedniku Rooseveltu, Staljin se sloio da u drugoj polovici kolovoza Sovjetski Savez stupi u rat protiv Japana. To je ujedno bio najvei ustupak Trumanu. SSSR je tako dopustio SAD-u da se organiziraju vojne promatrake meteoroloke stanice.

Ameriko bacanje bombe na Japan

6. kolovoza ameriki zrakoplovi bacili su prvu atomsku bombu na Hiroimu pri emu je poginulo 80.000 ljudi, a tri dana poslije baena je i na Nagasaki. 8. kolovoza SSSR je najavio rat Japanu, a ve 10. kolovoza Japan je bio spreman za kapitulaciju. Meutim, problem bacanja atomske bombe stvorio se naknadno zato jer se u njemu nije vidjelo vojno opravdanje, s obzirom da je Japan ve bio na koljenima i samo je bilo pitanje kada e kapitulirati.

Truman je u upotrebi atomske bombe i demonstraciji stravinih posljedica vidio mnogo vee politike ciljeve. Atomskom je bombom Truman elio upozoriti svijet, posebno Staljina, kakvu sve mo posjeduje SAD. Velika koalicija koja je u ratnim danima imala samo jedan cilj: vojno likvidiranje faistikih snaga pri kraju rata, sve je jasnije pokazivala da se uz taj veliki vojni cilj nije izgraivala osnovica stvaranja diplomatsko-politikog ili ideolokog jedinstva. U SAD-u su protivnici suradnje sa Sovjetskim Savezom isticali da se s njima moe pregovarati jedino s pozicije sile i da se mir moe ostvariti samo silom.

SAD kao najmonija drava

Poslijeratni svijet, u kojem je poraena faistika Osovina i u kojem se postepeno razbijala velika pobjednika alijansa, davao je izvanredne pogodnosti amerikoj ekspanziji na svim podrujima. Amerika buroazija bila je svjesna svojih mogunosti akcije i sredstava koja su joj bila na raspolaganju.

U ratu golemih razmjera SAD su se pojavile kao najsnanija svjetska sila, spremna i sposobna pomoi svojim saveznicima i izravno se angairati u borbama do konane pobjede. Zbog tog velikog vojnog angamana amerika je flota dola u sva mora, a amerike vojne baze i vojnici bili su na svim kontinentima. U toku ratnih godina i neposredno nakon Drugog svjetskog rata amerike ekonomske pozicije takoer su bitno ojaale i SAD je dominirao na svim poljima.

Dok mi i samo mi imamo atomsku bombu, moemo diktirati nau politiku itavom svijetu, govorio je bivi ameriki predsjednik Herbert Hoover. To je jasno govorilo o dominaciji SAD-a na svim poljima, a Francuska i VB su prihvatile dominantu ulogu SAD-a.

Staljinova poslijeratna politika

U svojim gledanjima na poslijeratni svijet Staljin je vjerovao da bi se mogla odrati suradnja velikih sila iz godina rata. ak je i insistirao na amerikoj pomoi i zanosio se planovima o zajednikom ekonomskom djelovanju. Ipak, nije raunao na to da Truman drugaije razmilja, za razliku od Roosevelta.

Amerikanci su u Sovjetskom Savezu vidjeli veliku opasnost. Naime, iako se iz Staljinova ponaanja tijekom rata moglo uoiti da su oni zainteresirani za novo vlastito postavljanje, koje treba sovjetskom dravnom interesu osigurati ulogu priznate svjetske sile, dio amerikih politiara vidio je u tome opasnost od iroke meunarodne komunistike akcije usmjerene na ruenje kapitalizma, najprije u Europi, pa sve do SAD-a. ak niti Staljinovo pridravanje sporazuma nije otklonilo sumnje u sovjetske namjere. Sovjetska politika, usmjerena na iroku penetraciju na svim podrujima gdje je bilo mogue i gdje su zapadni saveznici to doputali ili prihvatili, jo je vie uvjeravala odreene amerike krugove u nemogunost poslijeratne suradnje sa SSSR-om i nunost raspada antihitlerovske koalicije.

Proirenje proturjenosti i nesporazuma u vezi s teritorijalnim pitanjima o novoj poslijeratnoj slici sve je vie pomagalo uvjerenje da je Sovjetski Savez glavna opasnost za amerike interese i interese njihovih saveznika, koji su se konano sloili da prihvate ameriku liniju prema SSSR-u. Na kaju jedino to su SAD uspjele dobiti je ravnotea snaga i tako nisu uspjeli dobiti apsolutnu prevlast. One su morale prihvatiti ulogu ogranienog lidera.

Temelji antikomunizma

Krivnja za ogranienje SAD-a prebaena je na Sovjetski Savez, koji je istaknut kao najvea opasnost za daljnji razvoj itavog svijeta. Ovdje se pojavila i druga strana, tako je tajnik State Departmenta rekao da je 'Sovjetski Savez uinio vie ustupaka Zapadu nego to je sam dobio'. Zbor raznih problema u SAD-u je nastao snaan antikomunizam kao ideoloka podlog amerike vanjske politike globalnih razmjera i istodobno kao spiritus movens amerikog unutranjeg razvoja. Stoga su u SAD-u na svaki Sovjetski potez gledali negativno i taj postepeno izgraivani sustav suprotstavljanja velikom savezniku iz antihitlerovske koalicije dobio je sve odlike snane ideoloko-politike doktrine na kojoj su se mogla profilirati taktika i strategijska rjeenja neposredno u Americi i svijetu.

7. POGLAVLJE

HLADNI RAT

Winston Churchill; Govor u Fultonu: (najava Hladnog rata) pozvao je na stvaranje zajednice koja govori engleskim jezikom, u tenji da se smanji sovjetska aktivnost u Europi i sprijei njezino irenje. (povezivanje Engl i SAD-a). Osvrnuo se i na stanje u Njemakoj, istiui kako sovjetska politika namjerava iskoristiti njem. teritorij za stvaranje komunistike drave. No bio je optimistian mislei na prednost sredstvo zastraivanja tj. atomsku bombu.

Churcillov poziv na stvaranje ujedinjene Europe

Staljin je Churcillov govor ocijenio kao opasan akt usmjeren na sijanje nepovjerenja, neslaganja i razbijanja suradnje saveznikih zemalja. to je nanjelo tetu miru i sigurnosti. Usporedio ga je sa Hitlerom.

Proljee 1946.- Ameriki general Clay zabranio daljnje isporuke SSSR-u iz amerike zone. Prvo korak k tome trebalo je biti partnerstvo izmeu Franc i Njemake.

Jesen 1946. amer. Tajnik Byrnes poziva njemake nacionalne snage da surauju sa Zapadom. Takoer porie Potsdamski sporazum i dovodi u pitanje granicu na Odry i Nisi.

SSSR-istovremeno s druge strane nastoji uvrstiti svoje pozicije i zapoeti obnovu zemlje. U istonoj Europi komunistike i radnike partije stvarale su osnove novog drutveno politikog i ekonomskog pokreta. Prvi poslijeratni izbori u kojima su pobijedili komunistike parije (osim u Maarskoj) Zapad je ocijenio nelegalnim i suprotnim naelima demokracije.

Zapadne sile su se protivile pokuajima da SSSR sudjeluju u kontroli bivih talijanskih kolonija.

Churchill je izjavio da Sovjetski Savez ima u Europi 200 divizija, to je Staljin opovrgnuo i rekao da ih je samo 60 i da e ih smanjiti na 40 divizija te je ponovio kako vjeruje u suranju sa Zapadom.

Staljin je tvrdio da e i u posijeratnom svijetu glavne suprotnosti biti izmeu kapitalistikih zemalja poistovjeujui posijeratnu situaciju nakon 1. I 2. Svjetskog rata.

Staljinov govor u povodu proglaenja novo petogodinjeg plana 1946. U SAD-u je protumaen na najrazliitije naine:

Dio politiara vidio je u njemu deklaraciju 3.svj.rata.

Drugi su vjerovali da je veim dijelom govor upuen novom auditoriju u kolonijalnim posjedima ili da ih se poziva da prijeu na kapitalistiku fazu razvija.

Najvei broj amera je vjerovao da spominje mogunost izbijanja rata izmeu kapitalistikih drava (nesigurnost i opasnost)

Trumanova doktrina

Dva dana nakon poetka pregovora u Moskvi, na kojima je Vijee ministara etiriju velikih sila zahtijevalo mogunost za pripremu mirovnog ugovora s Njemakom, predsjednik Truman je proglasio novu doktrinu koja je po njemu ubrzo nazvana Trumanova doktrina.

S 400 milijuna dolara pomoi Grkoj zapoela je nova znaajna era amerike vanjske politike u kojoj je Trumanova doktrina stavila temelje globalnoj strategiji vanjskopolitike akcije. Trumanova je doktrina bila u osnovi najblia Monroevoj doktrini i politici otvorenih vrata u Aziji.

(Monroeva doktrina: cilj odrati devetnaestostoljetnu ravnoteu sile izmeu tzv. Novog i Starog svijeta, u poslijeratnim danima, kada je Amerika postala vaan imbenik u svjetskoj politici). Trumanova je doktrina morala sprijeiti komunizam da ne poremeti uspostavljenu ratnu ravnoteu izmeu Istoka i Zapada. Trumanova doktrina nije bila program iskljuivo dravne akcije u meunarodnim odnosima, gdje se razliiti interesi, napose velikih sila, esto otvoreno sukobljavaju. Osim suzbijanja sovjetskih interesa na dravnom planu, Trumanova se doktrina zauzimala i za suzbijanje ideologije komunizma, otvarajui mogunosti amerikoj globalnoj intervenciji u itavom nizu udaljenih podruja koja teritorijalno i ekonomski nisu imala i nemaju nikakve veze s amerikim dravnim interesima.

Jedina opasnost bile su zemlje koje nisu priznavale ameriku privatnu inicijativu, a na elu tih zemalja bio je Sovjetski Savez. Zatita globalnog kapitalizma postala je osnovica amerike globalne politike u koju su uloena znaajna vojna, ekonomska, politika i ideoloka sredstva. Za Staljinovu politiku Drugi svjetski rat bio je prilika da se ojaaju pozicije Sovjetskog Saveza i da se izae na meunarodnu scenu.

Staljin i Hladni rat

Za Staljinovu politiku Drugi svj.rat je bio prilika da se ojaaju pozicije Sovjetskog saveza i bio je prilika da se ojaaju pozicije Sovj.Saveza i da se izie na meunarodnu scenu. No njihova sredstva s obzirom na Ameriku su bila mnogo manja a kvaliteta drugaija.

Staljinova poltika isticala je vanost i potrebu za jaanjem sovjetske drave, te je potisnula tzv.proleterske akcije, a komunistike i radnike partije (Kominterna pa Informbiro) bije lu podreene naamjerama sovjetske politie akcije. Zapadni saveznici su bili spremni da u toku rata s njim rjeavaju pitanja poslijeratnosg ureenja svijeta.

Staljin se zadovoljio teritorijalnim akvizicijama i bio je najvie zainteresiran da se zadre granine linije odreene u ratu. Kasnijom danovljevom teorijom o postojanju dvaju suprotnih tabora, borba za socijalizam je zatvorena iskljuivo u granice tzv.socijalistikog tabora.

Socijalizam se po Staljinovu shvaanju trebao izgraivati jedino u tzv.socijalistikom taboru, a ostali djelovi svijeta su na taj nain bili preputeni sjelovanju kapitalistikih snaga.

Marshallov plan Zapoeo je proces organiziranog okupljanja snaga oko dvaju suprotnih polova. Najprije su V.B. i Francuska 1947. u Dunkergueu sklopili novi savezniki sporazum, bez prethodnog savejtovanja sa SSSR. Ameriki dravni tajnik Marshall iznio je svoj plan o davanju amerike ekonomske pomoi poruenoj Europi.

Plan je bio ponuen svim europskim zemljama, pa tako i SSSR-u. Sovjeti su napali ameriki zahtjev o usklaivanju planova razvoja i njihovo usuglaavanje sa SAD-om, to je moglo dovesti europske zemlje u jo veu ovisnost o SAD-u. To su bili razlozi zbog kojih je SSSR odbio prijedlog. Svotom od 16,4 milijarde dolara SAD je uspio podii zapadnoeuropsko gospodarstvo i oslabiti razvijanje komunistikih ideja koje su upravo na tlu poruene Europe mogle imati plodno tlo.

Potkraj 1947. razbuktao se graanski rat u Kini koji je u prvi plan stavio snage Komunistike partije Kine.

U veljai 1948. u SR-u je izvren socijalistiki prevrat mirnim putem i KP ehoslovake preuzela je vlast.

11.lipnja 1948 u SAD-u je donesena Vanderbergova rezolucija, kojom se zahtijevalo da se zakonodavnim pute ukloni tradicionalno naelo amerike vanjske politike o nezakljuivanju stalnih politikih saveza s europskim zemljama.

Travanj 1949 osnovan NATO sjevernoatlanski savez.

Berlinska kriza

Na tlu njemake se stvaraju suprotnosti koje sve vie u sukob SSSR-a i SAD-a ukljuivela njemce.

Stvara se jedinstvema zona zapadnih saveznika u koju se poetkom 1949. ukljuila i francuska okupaciona zona. Nakon pokuaja zapada da nametne svoju valutu i Zap.Berlinu Sovjetski savez je zabranio uvoz zapadne marke u Berlin. Zapadne sile su na to odgovorile organiziranjem zranog mosta sa Zapadnim Berlinom.

Berlinska kriza koja je trajala godinu dana, bila je prva konfrontacija u doba Hladnog rata.

Prva berlinska kriza je znatno pojaala vojne aspekte konfrontacije velikih sila i pomogla jaanje vojnog faktora na objema stranam

U Njemakoj je na prvim poslijeratnim izborima pobijedila Kransko-demokratska unija, a prvi kancelar je bio Adenauer. Tako je nastala Savezna Republika Njemaka. SSSR je protestirao i pristupio slinom rjeenju. Tako je u Berlinu proklamirana Demokratska Republika Njemaka i Njemaka se podijelila.

Tri razdoblja hladnog rata:

1. od 1944. 1946. stvarali su se temelji razliitih shvaanja

2. od 1947. 1949. postavljene su glavne doktrine, provedeno okupljanje snaga

3. od 1950. 1955. najvia faza, postupno gubljenje intenziteta

Sve doktrine imale uglavnom izrazito antisovjetsko znaenje. Iako je idejni tvorac vanjskopolitike koncepcije containmenta George Kennan tvrdio da je njegova glavna tenja bila da se najprije ogranie sovjetske akcije, injenica je da je amerika politika, osnovana na Trumanovoj doktrini i koncepciji containmenta, bila vrlo aktivna u okruivanju socijalistikih zemalja. Kao odgovor na okupljanje oko SAD-a, Sovjetski je Savez osnovao Informbiro (1947). Nakon lansiranja Marshallova plana i sovjetskog odbijanja, zapoeo je rad na stvaranju ekonomskog instrumenta povezivanja socijalistikih drava SEV-a (1949). SSSR je izvrio prvu atomsku eksploziju.

U posljednjoj, najvioj fazi hladnog rata, na azijskom je tlu nastalo vrue konfrontiranje koje je, iako nije izravno ukljuilo glavne protagoniste SAD i SSSR ipak znatno utjecalo na daljnje pogoravanje njihovih meusobnih odnosa. Korejski rat (1950-1954) okupio je snage dvaju suprotnih blokova.

Relativno defenzivnu ideju o suzbijanju komunizma poela je sve vie zamjenjivati doktrina masovne odmazde u kojoj se isticalo da lokalni odgovor komunistikoj agresiji nije dovoljan. Po miljenju idejnog tvorca doktrine Johna Fostera Dullesa, nain da se zaplai agresor treba omoguiti slobodnoj zajednici volju i sposobnost da energino odgovori na svim mjestima i svim sredstvima vlastita izbora (atomska bomba). No, itava je doktrina u osnovi bila pogreno postavljena i nikada nije poela djelovati.

Koncepcije osloboenja i tzv. Roll back komunizma iz Istone Europe, lansirale su tezu o novoj koncepciji kojom se iz obrane prelazi u napad. To je trebalo znaiti da e u pogodnom trenutku SAD nastojati vojnim sredstvima osloboditi Istonu Europu i odbaciti komunizam do granica SSSRa.

8. POGLAVLJE

PREVLADAVANJE HLADNOG RATA

-Hladni rat-stanje ni rata ni mira, nemogunost rjeavanja uzajamnih sukoba, rivalstvo, borba izmeu razliitih dru.-pol. i ekonom. sustava, bipolarni meunar. odnosi zatvoreni u blokovske okvire, nema mjesta za neutralne drave-takav model ubrzo se pokazao nestabilnim jer ne moe trajno zadovoljiti elje svih drava

-stvaranje SR Njemake rezultiralo je formiranjem DR Njem., a stvaranje NATO-a ('49.) Varavskim ugovorom ('55.)

Glavni initelji slabljenja Hlad. rata

1) blokovski nevezane zemlje

-zemlje Azije i Afrike-usporedno s dekolonizacijom i stvaranjem vlastite dravnosti, tamo nicala nova filozofija meunar. odnosa-tenja novostvorenih zemalja da ostanu izvanblokovske i ouvaju steeni suverenitet

stvarna snaga i broj izvanblok. zemalja nije velik, ali su nositelji novih shvaanja meunar. odnosa i prevladavanja Hl. Rata

-Indija od osnivanja nezavisne drave '47. stalno teila nepristupanju blokovima

Jugoslavija-aktivno se angaira u ouvanju nezavisnosti 50.-ih

Naserov Egipat -dezintegracija na istoku i na zapadu tekla je na razliit nain, s drugaijim sadrajima i pravcima akcije, ali cilj je bio isti

-tradicionalni odnosi pridonijeli tome da je usporedno sa slabljenjem Hl. rata jaao i postepeni napor razliitih drava unutar blokova za meusobnim komuniciranjem- zapreke postavljene blokovskom podjelom pokazale se umjetnima i nisu mogle opstati

2) vojno-tehnoloki razvoj

-gomilanje oruja, stvaranje novih sredstava za masovno unitenje-ni jedna strana nije htjela zaostati

-explozijom 1. sovjet. bombe '49. iskljuen je jednostrani monopol posjedovanja najmonijeg oruja; svaki novi vojni pronalazak izazvao slinu reakciju s dr. strane- neprestani nuklearni paritet (status quo)3) Staljinova smrt ('53.)

-Staljinova zastarjela politika dovela Sov.Savez u izrazito defenzivno stanje izoliranosti od svijeta, gomilanje oruja..-razvijanje deformacija u unutranjem razvoju socijalistikog tabora

-poststaljinovsko rukovodstvo suoeno s pitanjima strategije, unut. politike i vanjskopolitikog otvaranja

-prema Staljinu, upravo zbog toga to e Sovjet. Savez biti uvuen u nenuklearni rat kapitalistikih zemalja, nije trebalo stvarati strategiju upotrebe nukl. oruja

-prema Maljenkovu (sovjetski premijer)- alokacija sredstava za vojnu proiz. znaajna za razvoj Sovj. Sav.; ulae sredstva u izradu nukl. oruja- nastoji stvoriti jeftino, ali ipak strano oruje-razvoj lake industrije, poveanje standarda- u oujku '54. najavio exploziju termonuklearne bombe i rekao kako voenje rata novim orujem predstavlja unitenje svjetske civilizacije- ta ideja uzajamnog zastraivanja nije naila na opu podrku- ubrzo smijenjen

-na njegovo mjesto dolazi Hruov- ponovno vraa prioritet tekoj industriji, povean vojni budet i zapoela modernizacija vojnih snaga- 10 god kasnije vraa se na maljenkovu politiku i dolazi do njegove iznuene ostavke

-nova vanj. politika Sov. Sav.-modernizirano i poveano ministarstvo vanj. poslova orijentira se na Europu- potpisivanje dravnog ugovora s Austrijom '55. , rjeavanje odnosa s Finskom i normalizacija odnosa s Jugom, uspostavljanje diplom. odnosa sa SR Njem., novi odnosi s NR Kinom-Sav. Sav. je tretira s vie panje i nastoji dobiti kinesku podrku u stvaranju novih odnosa

-u SAD-u '53. na vlast dolaze republikanci s predsjednikom Eisenhowerom i dravnim tajnikom Johnom Fosterom Dullesom- antisovjetizam i doktrina osloboenja (politika koja e oivjeti stalne oslobodilake utjecaje svojstvene slobodi..)- ostali na vlasti do '61.

-Berlinski nemiri '53.- zbog poveanih nadnica i neadekvatnog ivotnog standarda u DR Njem., ugueni snagama sov. Armije- amer. republikanska politika osloboenja Istone Europe nije zaivjela u praxi

-zavretak ratnih operacija u Koreji i Indokini potvrdio uspostavljen ravnoteni odnos 2 bloka na voj-pol. Polju

enevska konferencija (18.7.'55.)

-sastanak predsjednika 4 velikih sila (nekadanjih saveznika iz vremena antihitler. Koalicije)

-Sovj. Sav. nastojao iskoristiti enevu kao afirmaciju svog novog poloaja u vanj. pol. (prekid ratovanja u Aziji, pozitivni rezultati u EUR, diplom. uspjesi u novoosloboenim zemljama, odlian odnos s NR Kinom)- eli se opet pokazati kao velika sila koju priznaje i zapad

-svibanj '55.-osnivanje Varavskog ugovora

-SEV (savjet za uzajamnu ekonom. pomo)-zapoeo normalno djelovati

-SAD- nerado pristao na sastanak, ali ipak vjerovao da e voditi gl. rije i moi nametnuti teme i rjeenja (zbog tekog stanja u Sovj. Sav.- prevladavanje poststaljinova kulta linosti, nova pol. linija, ekonom. kriza..)- eli Sovjetima nametnuti rjeenje za razoruanje

-razliite poetne pozicije suprotstavljenih strana na sastanku- pokuaj SAD-a da raspravlja o I EUR- odbio Sovj. Sav. (kau da se radi o suverenim dr. o kojima se nema to raspravljati), a kada su Sovjeti pokrenuli pitanje Tajvana i Kine, Ameri isto reagirali

-ugovor je trebao biti sastavni dio sovjetskih inicijativa za stvaranje SUSTAVA EUR. KOLEKTIVNE SIGURNOSTI- predvialo se da se lanice obaju blokova dog. oko rjeavanja sporova i konzultacija o vanim pitanjima, pa kasnije i rasputanje blokova-SAD na to odg. da bi trebalo prvo ujediniti Njem. i na tome je rasprava stala

-SAD predlae svoj plan o razoruanjuotvaranje kontrole glavnih vojnih punktova velikih sila= PLAN OTVORENOG NEBA- korjeniti zaokret u odnosima velikih sila- unaprijed pripremljene elaboracije o lokaciji vojnih snaga, vri se stalna inspekcija iz zraka, trajno i ispravno uoavanje voj. odnosa- krajnji cilj: mogunost stvaranja objektivne osnove za daljnje korake u razoruanju

-plan otvorenog neba nisu prihvatili Sovjeti- vidjeli opasnost postizanja jednostrane prednosti zapada

-iz dananje perspektive, enevska konf. nije donijela nita posebno, meutim s obzirom na ono to je uslijedilo poslije, smatra se kao poetak nove faze odnosa SAD-a i SSSR-a -DUH ENEVE- Sovjeti i Ameri se uspjeli dog. oko potrebe zajednike razmjene miljenja o meunar. odnosima

-23.7.'55. zavrena konf. dogovoreno da se ministrima vanj. posl. povjeri daljnji rad na izradi prijedloga za stvaranje sustava eur. sigurnosti i suradnje+ rjeavanje njem. pitanja; odlueno je i da se obnovi rad pododbora UN-a za pitanja razoru.

Provjera novih amer-sovj. odnosa na meunar. planu u praxi

-Egipat eli nacionalizaciju Sueskog kanala- Britanci zaprijetili silom, Sovjet. Sav. najavio ('56.) da bi vojna intervencija u Egiptu ugrozila svjetski mir (to je svjedoilo o novim sovj. pozicijama u tom dijelu svijeta)

-19.7. SAD i V.B odbile financiranje izgradnje Asuanske brane-Egipat odluio nacionalizirati kanal

zapad pokuao pokrenuti akciju UN-a protiv Egipta, ali SSSR stavio veto

SSSR bio zauzet rjeavanjem pitanja nemira u Ma. i Polj.- Izrael je za to vrijeme s franc. i brit. snagama zapoeo voj. intervenciju u Suezu- trebala proi glatko, ali SSSR zaprijetio da e protiv napadaa upotrijebiti raketno oruje ako se ne povuku i istodobno pozvao vladu SAD-a da zajedniki rijee krizu- SAD nije prihvatio sovj. prijedlog, ali nije ni suraivao sa saveznicima

5.10.'56. izraelske, brit. i franc. snage morale napustiti Egipat (ostale bez amer. pomoi)-rjeavanje te krize u kojoj se prvi put pojavio Sovj. Savez na Bliskom istoku kao voj-pol. inilac jasno je potvrdila promijene u meunar. odnosima

-J.F.Dulles- veliki strateg osloboenja i odbacivanja komunizma- nije poduzeo nita kako bi iskoristio nemire u Ma i Polj. protiv Sovjeta- teza o POLITICI NA RUBU RATA (umjetnost dolaenja do ruba rata bez da se u njega ue)- rizik ulaska u rat sa SSSR-om znaio bi rizik razaranja Amerike, a ta bi cijena bila previsoka, pa je uskoro politika balansiranja na rubu rata postala prolost

-'56. godina nije oznaila kraj Hl. rata, ali su krize soc. drava (Ma., Polj.) i sueska avantura potvrdile novo uspostavljen odnos gl. Protagonista9. POGLAVLJE:KOEGZISTENCIJA U AMERIKO-RUSKIM ODNOSIMA

XX. KONGRES KPSS 1956.godine odran 20. kongres Komunistike partije Sovjetskog Saveza (KP SS)

postavlja temelje nove sovjetske vanjskopolitike strategije rjeavanje pitanja kulta linosti i njegovih posljedica, problemi svjetskog razvoja i poloaj Sovjetskog Saveza u meunarodnim odnosima

utvrdio postojanje snanog sovjetskog socijalistikog sustava s jedne strane, te tzv. pojasa mira s druge sve nesocijalistike drave koje su se zalagale za miroljubive odnose (najbrojnija skupina u tom pojasu bila iz redova novoosloboenih afroazijskih zemalja)

isticanje znaenja razvoja socijalistikih drava i narodnooslobodilakih pokreta zakljuak da jaaju snage napretka i socijalizma, a slabe snage kapitalizma = mogue je iskljuiti rat iz meunarodnih odnosa

ta ideja o mogunosti otklanjanja rata iz ivota drutva neposredno je bila vezana uz shvaanje MIROLJUBIVE AKTIVNE KOEGZISTENCIJE treba postati nova cjelovita strategija politike akcije (ustvari, to je povratak nekadanjim lenjinovskim shvaanjima koegzistencije, a istodobno i napor da se socijalizam istakne kao novi, bolji i privlaniji sustav koji e snagom svog primjera utjecati na borbu masa irom svijeta i na njihovo opredjeljenje)

istaknut odnos izmeu novog tipa meunarodnih odnosa i IDEOLOKIH RAZLIKA ( prihvaanjem nove politike, uz nastojanje da se zajedniki i sporazumno rjeavaju sporna pitanja i unapreuju meusobne veze, ipak NE postavlja znak jednakosti izmeu suprotnih sustava i da se IDEOLOKA BORBA NE NAMJERAVA NAPUSTITI ILI OTUPITI!

koristei se duhom eneve, SS nastojao to vie unaprijediti kontakte s nizom zemalja sovjetska politika, za razliku od amerike, podravala zemlje koje se nisu eljele prikloniti niti socijalizmu niti kapitalizmu Hruov i SS vidjeli u njima nove saveznike

LANSIRANJE SPUTNIKA

najvanije promjene u razvoju sovjetske vojne sile i njezina uklapanja u poststaljinistiku vanjskopolitiku strategiju

Hruov se odluio za brzo prevladavanje jaza izmeu SAD-a i Sovjetskog Saveza posebno ubrzavao proizvodnju interkontinentalnih balistikih raketa sposobnih da prenose nuklearni teret htio brzo i s mnogo manjim trokom dostii silu SAD-a

4. listopada 1957. u svemir lansiran SPUTNIK prvi umjetni satelit puten u Zemljinu orbitu ( oznaio POETAK NOVOG SVE SKUPLJEG SUPARNITVA NA PODRUJU VOJNE TEHNOLOGIJE ameriki je teritorij prvi put u povijesti postao takoer ranjiv i dostian ( odmah zapoelo traenje nove doktrine vojno-politikog djelovanja ta nagla nuklearna razvijenost SS-a imala je i veliko propagandno djelovanje na Zapadu izazvala prve ozbiljne sumnje u adekvatnost vojnih, politikih i ekonomskih priprema na kojima su zapadne drave dosad osnivale obranu

u NATO savezu postalo jasno da vie ne postoji mogunosti za ostvarenje nekog jednostranog vojnog kursa s pozicije sileTRAENJE NOVE DOKTRINE NA ZAPADU

ubrzo sastanak britanskog premijera Macmillana i amerikog predsjednika Eisenhowera (

novi program zajednike akcije nova DOKTRINA O MEUZAVISNOSTI

sporazum s Italijom i Turskom o razmjetaju amerikih raketa srednjeg dometa sposobnih da prenose atomske bojeve glave

sporazum da se pojaa znanstveno-istraivaki rad; SAD e razmotriti mogunost otkrivanja atomskih tajni lanicama

U pitanje dola republikanska doktrina MASOVNE ODMAZDE koja je teite dosad stavljala na nuklearno oruje i zanemarivala ostale oblike vojne sile

General Taylor bio pobornik doktrine ELASTINE REAKCIJE potreba da se obrati vea panja razvoju konvencionalnih oruanih snaga i oruja naglasak na elastinom odgovoru odgovarajuom vrstom oruja na svaki se napad treba odgovoriti istom vrstom oruja ,a ne vie automatski nuklearnim orujem kao u prethodnoj doktrini.

Takve promjene u amerikoj doktrini imale dalekosene posljedice za daljnji razvoj NATO saveza ( naputanje doktrine masovne odmazde bio je znak postizanja odreene nuklearne ravnotee izmeu SAD-a i SS-a. Istodobno, nova doktrina elastine reakcije je istaknula i mogunost voenja LOKALNIH RATOVA SAD je upozorio saveznike da ne eli riskirati upotrebu nuklearnog stratekog oruja u svakom sukoba i da u tim novim uvjetima eli pojaati svoje konvencionalno naoruanje i napustiti ideju o stvaranju vlastitih nukl.snaga.Meutim, zapadnoeuropske lanice NATO-a to su shvatile kao ameriki pokuaj naputanja saveznika

Kritike doktrine elastine reakcije:- prihvaanje te koncepcije bio ostavilo Europu nezatienom u eventualnom sukobe jer bi snage zapadnoeuropskih zemalja bile vrlo brzo poraene, a teritorij Zapadne Europe potpuno uniten- SAD eli od Europe napraviti svoj poligon i dopustiti da Zapadna Europa nestane u eventualnom sukobu ne upotrebljavajui svoje nuklearno oruje

pokuaj da se stvori novi plan zajednike obrane (spajanje amerike elje za neirenjem sukoba i zapadnoeuropskih zahtjeva za obaveznom upotrebom stratekog nuklearnog oruja u sluaju europskog sukoba) plan MC-100 neuspjean jer ga Francuska nije eljela prihvatiti

U meuvremenu zemlje Zapadne Europe zakljuile da im ne prijeti opasnost od socijalistikih drava i da je vrijeme da se SUZBIJE AMERIKI MONOPOL U ZAPADNOJ EUROPI. Postalo je jasno da u traenju novih atributa u stvaranju snane sile i provoenju nezavisne politike, posjedovanje nuklearnog oruja moe imati veliko znaenje i omoguiti znatno smanjenje izdataka za konvencionalno naoruanje; shvatili i da VLASTITA SAMOSTALNA OBRANA MOE OSIGURATI NAJBOLJU I NAJEFIKASNIJU ZATITU = NOV PRAVAC AKCIJE UNUTAR NATO-a I NOV POLOAJ AMERIKE !

SOVJETSKO-KINESKI SUKOB

novi sovjetski kurs ubrzo je izazvao i neposrednu opoziciju u redovima kineskih rukovodilaca (Mao Ce Tung) prvi sporovi 1958. pitanje obrane Sovjetski Savez nije bio spreman otkriti Kini atomske tajne niti proiriti sukob oko Quemoja i Macua ( na kongresu KP Rumunjske u ljeto 1960.godine dolo do sukoba izmeu KP Kine i KPSS = razdvajanje nekada jedinstvenog socijalistikog taboraPRVI POSJETI

1959. SAD pozvao Nikitu Sergejevia Hruova u slubeni posjet

U svibnju 1960. oboren iznad Sverdlovska ameriki pijunski zrakoplov U-2 s pilotom Garryjem Powersom ( Eisenhower preuzeo itavu odgovornost na sebe, tvrdei da se takvi letovi redovito obavljaju nad SS-om = to znailo da je sovjetski zrani prostor povrediv ( Hruov zatraio slubenu ispriku, kanjavanje odgovornih i obeanje da se takve akcije nee poduzimati u budunosti, no Eisenhower nije elio prihvatiti sovjetske zahtjeve.

KENNEDYJEV GRAND STRATEGY

J.F. Kennedy novoizabrani predsjednik SAD-a

Trebao stvoriti novi program akcije, odgovoriti na pitanja suprotnosti unutar zapadnog svijeta, jaanje nacionalno-oslobodilakih pokreta u Aziji i Africi, dinamina kretanja u Latinskoj Americi

Spremnost SAD-a da pone drugaije bilateralno rjeavati odreena svjetska pitanja ( Kennedyjev Grand Strategy inicirao proces preispitivanja cijele amerike vanjske politike na temelju nove meunarodne stvarnosti Predstavnik novog suvremenijeg i politiki fleksibilnijeg pravca

Ravnopravnije ponaanje prema lanicama

Posebna panja obraena socijalistikim zemljama nastavljena politika razdvajanja (priznavanje samo europskih socijalistikih drava), ali oite promjene SS kao ravnopravan nuklearni protivnik i snaan predstavnik socijalistikog svijeta dobio je posebno mjesto u novoj politikoj liniji New Line Kennedy rekao da je i SAD-u i SSSR-u zajedniko:1. obje ele biti osloboene izdataka za naoruanje2. ni jedna ne eli nuklearni rat3. ni jedna ne eli da nuklearno oruje doe u ruke drugih nacija4. obje ne ele udisati radioaktivnu prainu

Kennedyjeva linija je otvorila odreene mogunosti za stvarno prihvaanje miroljubive koegzistencije u odnosima izmeu dviju svjetskih sila + postavila temelje za stvaranje nove amerike vojne strategije

1961. izloio OSNOVNE SMJERNICE NOVE OBRAMBENE POLITIKE SAD-a ( obrana mora biti spremna za elastian odgovor odgovarajuom vrstom oruja SAD naputa Dullesovu doktrinu masovne odmazde i automatsku upotrebu nukl.oruja ( zagovara jaanje ostalih rodova klasinog naoruanja i postepeno stvaranje koncepcije lokalnih ratova kao stvarno moguih sukoba u suvremenom svijetu= ELASTINA REAKCIJA POSTALA SLUBENA VOJNA STRATEGIJA SAD-a!

Sastanak Kennedyja i Hruova u Beu susret trebao potvrditi elju za stalnom razmjenom miljenja i istaknuti posebne poziciju dviju velikih drava, no u sreditu bilo pitanje Njemake i razoruavanja te njemako pretendiranje da sama ima svoje nuklearno oruje, kao i kinino

U trenutku uspostavljanja dijaloga izmeu vodeih sila dvije velike krize: 1961. DR Njemaka odluila graditi Berlinski zid + 1962. Kubanska raketna kriza KUBANSKA RAKETNA KRIZA

SS na Kubi poeo postavljati rakete srednjeg dometa dio amerikog teritorija bio neposredno pokriven ( najkritinija faza nakon 2.sv.rata!

Rezultat krize: povlaenje sovjetskih raketa s otoka, uz obvezu SAD-a da nee pokuati napasti Kubu Mogui razlozi zato je SS postavio rakete:a) elio prisiliti SAD da se odrekne zatite Tajvana, a to bi unaprijedilo sovjetsko-kineske odnose i uvrstilo Kineze u uvjerenju da im je sovjetska nuklearna zatita dovoljnab) SS u to vrijeme bio slabiji te na taj nain elio uspostaviti stvarnu ravnoteuc) da je Kuba zatraila rakete jer se u Kennedyjevoj administraciji govorkalo o potrebi napada na Kubu

Pronalazak rjeenja pokazao vrijednost nove meunarodne situacije i mogunosti sporazumijevanja potvrda za nove odnose u kojima su obje strane svjesne potrebe da se trae nova zajednika rjeenja

Odmah nakon krize uspostavljena hot line kao izravni instrument koji omoguava stalno kontaktiranje na najviem nivou izmeu Moskve i Washingtona

Ugovor o zabrani atomskih eksperimenata, Sporazum o zajednikom koritenju vanjskog svemirskog pojasa

Uspostavljanje zranog prometa, sklapanje konzularne konvencije i prve vee sovjetske kupovine ita u SAD-u,

Kennedyjeva formula iz 1963.godine o prelasku iz faze konfrontacije u fazu pregovaranja imala golemo znaenje

U Kennedyjevo doba koegzistencija se ugradila kao odnos koji ima samo jednu alternativu: rat; a ta alternativa nije bila prihvatljiva ni za jednu ni za drugu stranu

10 . POGLAVLJEAMERIKO SOVJETSKI ODNOSI I POLITIKA DTENTE

DTENTE - traenje konstruktivnih odnosa sa Sovjetskim Savezom (G. Ford, 1976.)

uspjeno rjeavanje Kubanske krize bilo je pokazatelj mogunosti zajednog razmatranja prijepornih pitanja izmeu dviju najveih sila

za vrijeme Kennedyja jasno se isticala elja za sporazumnim rjeavanjem kriznih pitanja i potreba mirnog takmienja izmeu dviju velikih drava i sustava koje one predstavljaju

Kennedy se okrenuo azijskom tlu i Latinskoj Americi, videi u njima najvee opasnosti za prodiranje socijalistikih ideja koje je trebala sprijeiti amerika sila

prema Istonoj Europi Kennedy je istaknuo tezu o diferenciranom ili selektivnom pristupu, koji se ogledao u tome da Amerika pomae procese u tim zemljama, teei razvoju ''otvorenih drutava''

UBOJSTVO KENNEDYA I HRUOVLJEVA OSTAVKA

22. studenog 1963. godine ubijen je Kennedy, a N.S. Hruov daje ostavku, to zaustavlja na neko vrijeme ve postignute odnose, no oni vie nisu ili silaznom linijom

Hruovljev odlazak javnost je popratila brojnim kritikama iz unutranje politike, te nakon toga i vanjske (meunarodni odnosi), a zamjerao mu se subjektivizam i netolerantnost

zapoinje velika rasprava o obrani jer je Hruov tvrdio da je razvoj raketne tehnike uinio zastarjelim ostale klasine rodove vojske, te je smatrao da svi lokalni sukobi dovode do globalnih sukoba

ostali vojni rukovodioci nisu dijelili njegovo miljenje, te je sukladno tome dolo do reorganizacije sovjetske privrede, gdje je ponovno stavljen naglasak na teku industriju i jae je naglaena vrijednost svih rodova vojske

no raketna utakmica izmeu SAD-a i SSSR-a se i dalje nastavila, nastojei smanjiti napredak

novo je sovjetsko vodstvo izgradilo program za vanjsku politiku - poinje vie potpomagati Vijetnam, a 1965. godine otvoreno je u Moskvi i predstavnitvo Fronta narodnog osloboenja

pomaganje Vijetnamu trebalo je pokazati Americi da nema selektivan pristup pojedinim socijalistikim zemljama

drugo podruje na kojem se sovjetsko rukovodstvo zapoelo akciju bila je Europa - htjeli su lansirati ideju o potrebi sazivanja Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji - formalno bi priznavanje postojeih odnosa ojaalo sovjetske pozicije u svijetu, a u Moskvi se raunalo i na potrebu smirivanja odnosa u tom dijelu svijeta kako bi se s vie panje mogla pratiti kretanja u sovjetsko-kineskim odnosima

tree ne podruje - nastavljena sovjetska aktivnost u zemljama tzv. treeg svijeta (ekonomska snaga i vojna pomo)

jaanje sovjetskih utjecaja takoer se pokazalo na bliskom istoku

POECI DTENTE

pojava amerikih predsjednika Johnsona, Nixon