AMBROZIJA PREDANOSTISaeto prouavanje rila Rupa Gosvamijevog
Bhakti-rasamrta-sindhua
ri rimad A.C. Bhaktivedanta Swami PrabhupadaSadraj
Uvod
Predgovor
Prvi deo
Obeleja iste slube predanog potovanja Prvi stupnjevi bhakti-yoge
Sposobnost kandidata da prihvati predano sluenje Sluba predanog
potovanja nadmauje osloboenje istoa slube predanog potovanjaKako da
obavljamo slubu predanog potovanja Postupci u pogledu pravila
predanog sluenja Uvrede koje treba da izbegavamo Dalje razmatranje
pravila slube predanog potovanja Vetina sluanja i pamenja Vidovi
transcendentalnog sluenja Objavljeni sveti spisi Pet monih oblika
predanog sluenja Neophodne sposobnosti za obavljanje predanog
sluenja Spontano sluenje s predanim potovanjem Dalje objanjenje
spontane predanosti Zanosna ljubav Priroda bhakte koji osea zanosnu
ljubav Predano sluenje iz iste ljubavi prema Bogu Drugi deo
Transcendentalni neni oseaji Osobine ri Krsne Osobine Krsne
dalje objanjene Krsnina linost Dalje objanjenje osobina Sri Krsne
Krsnine bhakte Podsticanje zanosne ljubavi Znaci zanosne ljubavi
Ostali znaci zanosne ljubavi Izraavanje ljubavi prema Krsni 1Dalje
odlike zanosne ljubavi prema Krsni Dodatni simptomi Simptomi
neprestanog zanosa Posredna izraavanja zanosne ljubavi Nektar
predanosti Trei deo
Neopredeljena ljubav prema Gospodinu Transcendentalna ljubav
(sluenje) ta pobuuje bhakte da slue Krsnu Ravnodunost i rastanak
Naini susreta sa Krsnom Strahopotovanje sinova i ostalih Predanost
u bratskoj ljubavi Doivljaji u bratskoj ljubavi Roditeljska ljubav
Predano sluenje u branoj ljubavi etvrti deo
Zanos smeha Zauenost i vitetvo Samilost i gnev Strah i uas
Meanje rasa Dalje prouavanje meanja rasa Iskrivljeno predstavljanje
transcendentalnih oseaja Posveeno estorici Gosvamija iz
Vrndavana
nana-sastra-vicaranaika-nipunau sad-dharma-samsthapakau
lokanam hita-karinau tribhuvane manyau saranyakarau
radha-krsna-padara vinda-bhajananandena mattalikau
vande rupa-sanatanau raghu-yugau ri-jiva -gopala kau
Odajem svoje ponizno potovanje estorici Gosvamija, ri Sanatani
Gosvamiju, ri Rupa Gosvamiju, ri Raghunatha Bhatta Gosvamiju, ri
Ragunatha Dasa Gosvamiju, ri Jiva Gosvamiju i ri Gopala Bhatta
Gosvamiju koji su vrlo veti u pomnom ispitivanju i prouavanju svih
objavljenih svetih spisa s ciljem da uspostave vena religiozna
pravila za dobrobit svih ljudskih bia. Tako su se proslavili u sva
tri sveta i vredi da uzmemo njihovu zatitu, jer su zaokupljeni
stavom goplja i transcendentalnom slubom punom ljubavi prema Radhi
i Krsni."
Predgovor Ova knjiga je saeta studija Bhakti-rasamrta-sindhua
koju je na sanskritu napisao Srila Rupa Gosvami Prabhupada, glavni
od esrorice Gosvamlja koji su bili neposredni uenici Gospodina
Caitanye Mahaprabhua. Kada je prvi puta sreo Gospodina Caitanyu,
Srila Rupa Gosvami Prabhupada je bio ministar u muhamedanskoj vladi
Bengala. U to vreme se zvao Sakara Mallik, a njegov brat Sanatana,
Dabir Khas i imali su vrlo odgovorne poloaje u vladi Navaba Huseina
aha. U ondanje vreme, pre petsto godina, indijsko drutvo je bilo
vrlo neumoljivo i kada bi lan kaste brahmana prihvatio slubu
muhamedanskog vladara, bio je odmah iskljuen iz njihovog drutva, to
je bio sluaj sa dva brata, Dabir Khasom i Sakara Mallikom.
Pripadali su visokom drutvu sarasvata-brahmana, ali su bili njihovi
otpadnici, poto su prihvatili ministarske poloaje u vladi Huseina
aha. Jedino je Svojom milou, Gospodin Caitanya prihvatio ove dve
uzviene linosti za Svoje uenike i uzdigao ih do poloaja gosvamlja,
najvieg poloaja u brahminskoj kulturi. Na slian nain, Gospodin
Caitanya je prihvatio Haridasa Thakura za Svog uenika, iako se
Haridasa Thakura rodio u muhamedanskoj porodici i kasnije je bio
postavljen za acaryu pevanja i mantranja Svetog Imena Gospodina:
Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama, Hare
Rama, Rama Rama, Hare Hare. Gospodin Caitanya je dao sveopte
pravilo da svakog ko poznaje nauku o Krsni i slui Gospodina treba
da prihvatimo kao nakog na viem poloaju od osobe koja je roena u
porodici brahmana. Ovo je izvorno pravilo koje prihvata itava
vedska knjievnost, naroito Bhagavad-gita i Srimad-Bhagavatam.
Bhakti-rasamrta-sindhu ui ovo pravilo pokreta Gospodina Caitanye da
se svako obrazuje i uzdigne do uzvienog poloaja gosvamlja. Gospodin
Caitanya je sreo dva brata, Dabira Khasa i Sakara Mallika, u selu
Ramakeli u okrugu Maldah. Posle tog susreta braa su odluila da se
povuku iz dravne slube i pridrue Gospodinu Caitanyi. Sakara Mallik
koji je kasnije postao Rupa GosvamI, se povukao iz svoje slube i
sakupio sav novac koji je nagomilao za vreme svoje slube. U
Caitanya-caritamrte opisano daje njegova nagomilana uteevina u
zlatnicima bila jednaka milionima dolara i ispunila je prostran
brod. Podelio je novac na uzoran nain koji naroito treba da slede
sve bhakte i drutvo uopte. Pedest posto nagomilanog blaga je
podelio osobama svesnim Krsne, naime brahmanima i Vaisnavama;
dvadeset i pet procenata roacima, a dvadeset i pet procenata je
sauvao za sluaj nude i line potekoe. Kasnije kada je Dabir Khas
takode odluio da se povue iz slube, Navab se jako usprotivio i
bacio ga u tamnicu, ali je Srila Sanatana Gosvami, iskoristio novac
svoga brata koji je bio poveren seoskom bankara i pobegao iz
tamnice Huseina aha. Na taj nain su se oba brata pridruila
Gospodinu Caitanyi Mahaprabhuu. Rupa Gosvami je prvi put sreo
Gospodina Caitanyu u Prayagu (Alahabadu) u Indiji i Gospodin gaje
deset dana neprestano poduavao na Daavamedha ghatu koji se u tom
svetom gradu koristi za kupanje. Naroito je uputio Rupu Gosvamlja u
nauku o svesnosti Krsne, a ova uenja Gospodina Caitanye koja mu je
preneo, ispriana su u naoj knjizi Drevna mudrost iz Indije. Kasnije
je Srila Rupa Gosvami Prabhupada razradio ova Gospodinova uenja
temeljnim poznavanjem objavljenih svetih spisa i ovlaenim
pozivanjem na raznu vedsku knjievnost. U svojim molitvama posveenim
estorici Gosvamija, Srila Srinivasa Acarya ih opisuje kao visoko
uene poznavaoce ne samo sanskrita, ve i stranih jezika kao to su
persijski i arapski. Vrlo su detaljno prouavali sve vedske spise da
bi uspostavili kulturu Caitanye Mahaprabhua prema ovlaenim
pravilima vedskog znanja. Sadanje irenje filozofije o svesnosti
Krsne je takode zasnovano na autoritetu Srila Rupe Gosvamija
Prabhupada, pa smo zato veinom poznati kao rupanuge ili njegovi
sledbenici. Sa ciljem da bi nas poduio je napisao svoju knjigu
Bhakti-rasamrta-sindhu koja je sada predstavljena u ovom obliku.
Osobe zainteresovane za svesnost Krsne mogu da iskoriste ovu veliku
knjievnost i utemelje se u svesnosti Krsne.
Bhakti znai sluba predanog potovanja. Svaka sluba ima neku
privlanu odliku koja sve vie i vie podstie na njeno obavljanje. Na
ovom svetu svako od nas je zaokupljen nekom vrstom slube, a zamah
nam daje zadovoljstvo u kome uivamo dok je vrimo. Podstaknut
naklonou prema eni i deci, ovek sa porodicom radi i danju i nou,
pobuen ovekoljubivim oseajima na isti nain deluje iz ljubavi prema
familiji, dok rodoljub deluje u cilju svoje domovine i zemljaka. Ta
sila koja podstie oveka sa ovekoljubivim, porodinim i rodoljubivim
oseajima, naziva s trasa ili vrsta izmene nenosti (odnos) ija je
dra vrlo prijatna. Bhakti-rasa je izmena nenosti koja se razlikuje
od obine rase u kojoj uivaju svetovni radnici. Rade vrlo teko dan i
no da bi uivali u odreenoj rasi koja se naziva ulno zadovoljenje.
Privlanost ili dra svetovne rase nije dugotrajna i zato su svetovni
radnici uvek skloni da promene svoje mogunosti uivanja. Poslovan
ovek nije zadovoljan to radi itavu nedelju i poto eli pramenu za
kraj nedelje, odlazi negde i pokuava da zaboravi svoje poslovne
aktivnosti. Zatim, poto je proveo vikend u zaboravu, ponovo se vraa
na svoj stari poloaj i zapoinje isti posao. Bavljenje neim
materijalnim znai prihvatiti dotini poloaj za neko vreme i zatim ga
promeniti. Ovo naizmenino izmenjivanje se struno naziva
bhoga-tvaga, to znai izmenjivanje ulnog zadovoljenja i odricanja.
ivo bie ne moe da bude postojano ni u ulnom zadovoljenju ni u
odricanju. Promene se neprestano odvijaju, jer zbog naeg venog,
prirodnog poloaja ne moemo biti sreni ni u jednom od njih. ulno
zadovoljenje ne traje dugo, pa se zato naziva capala-sukha ili
nestalna srea. Na primer, porodini ovek koji mukotrpno radi itav
dan i no i uspeva da pribavi udobnosti za lanove svoje porodice,
uiva neku vrstu rase, ali itav napredak u materijalnoj srei se
najednom okonava zajedno sa telom, im je njegovom ivotu kraj. Zato
se za ateiste smrt smatra Bojim predstavnikom. Bhakta spoznaje
prisustvo Boga posredstvom slube predanog potovanja, dok Ga ateista
spoznaje u vidu smrti. Prilikom smrti sve je svreno i treba da
otponemo novo poglavlje ivota pod drugaijim okolnostima, moda viim
ili niim nego u prethodnom ivotu. U svakom polju delatnosti,
politikom, drutvenom, nacionalnom ili meunarodnom, rezultat naih
aktivnosti bie svakako okonan na kraju ivota. Meutim, bhakti-rasa.
neni oseaji koji se uivaju prilikom transcendentalnog sluenja
Gospodina s puno ljubavi, se ne zavravaju na kraju ivota, ve
neprestano traju, pa se zato nazivaju amrta, ono to ne propada, ve
traje veno. Ovo potvruje itava vedska knjievnost. Bhagavad- gita
kae da i mali napredak u bhakti-rasi moe spasiti bhaktu od najvee
opasnosti, a toje gubljenje mogunosti da se stekne ljudski oblik
ivota. Rase koje nastaju iz naih oseanja prema drutvenom, porodinom
i irem porodinom ivotu ispunjenom nesebinim pomaganjem drugih,
ovekoljubljem, rodoljubljem, socijalizmom, itd. ne osiguravaju nam
da emo biti ljudsko bie u sledeem ivotu. Pripremamo se za sledei
ivot svojim stvarnim aktivnostima u sadanjem ivotu, jer se ivom biu
nudi odreena vrsta tela koja proizlazi iz njegovih delatnosti u
sadanjem telu. Ove delatnosti razmatra vii autoritet koji se naziva
daiva ili Boji autoritet Opisan je u Bhagavad-giti kao glavni uzrok
svega to postoji, a u Srimad-Bhagavatamu je reeno da ovek preuzima
sledee telo putem daiva-netrena, to znai pod nadzorom Uzvienog
autoriteta. U obinom smislu rei, daiva se objanjva kao sudbina. Pod
nadzorom daive stiemo telo koje je izabrano od 8 400 000 oblika;
izbor ne zavisi od nas, ve nam je dodeljen prema naoj sudbini. Ako
nam je sada telo zaokupljeno delatnostima svesnosti Krsne, onda je
sasvim sigurno da emo u sledeem ivotu imati barem ljudsko telo. ak
iako nije u mogunosti da dovri svoje napredovanje u bhakti-yogi,
ljudsko bie zaokupljeno svesnou Krsne se raa na viem stupnju
ljudskog drutva tako da samim tim moe da nastavi svoje
napredovanje. Zato su se verodostojne delatnosti u svesnosti Krsne
amrta ili dugovene i to je tema Bhakti-rasamrta-sindhua.
Ozbiljan uenik moe da shvati ovu veitu zaokupljenost bhaktirasom
poto proita Bhakti-rasamrta-sindhu. Prihvatanje bhakti-rase ili
svesnosti Krsne e nam istovremeno omoguiti srean ivot osloboen
nespokojstva, podariti nam blaenstvo transcendentalnog ivota i tako
umanjiti znaaj osloboenja. Bhakti-rasa je sama po sebi dovoljna da
stvori oseanje osloboenja, jer privlai panju Uzvienog Gospodina,
Krsne. Uglavnom, bhakte poetnici su nestrpljivi da vide Krsnu ili
Boga koji se ne moe videti ili spoznati naim sadanjim, materijalno
otupelim ulima. Proces slube predanog potovanja kao to je
preporueno u Bhakti-rasamrta-sindhuu postepeno e nas izdii iz
materijalno uslovljenog ivota i uzvisiti do duhovnog poloaja gde
bhakta postaje preien od svih lanih imenovanja. ula onda postaju
nezaprljana, jer su stalno u dodiru sa bhakti-rasom, a kada su
preiena ula obuzeta sluenjem Gospodina, postajemo utemeljeni u
ivotu bhakti-rase i na ovom transcendentalnom stupnju moemo
neprestano uivati u delatnostima za zadovoljenje Krsne. Kada smo
tako zaokupljeni slubom predanog potovanja, sve vrste rasa ili
nenih oseaja se pretvaraju u venos. Na poetku se poduavamo prema
propisanim pravilima pod nadzorom acarye ili duhovnog uitelja i
postepeno kada se uzdignemo, sluba predanog potovanja prelazi u
naviku i postaje neusiljena elja da se slui Krsna. Postoji dvanaest
vrsta rasa, kao to e biti objanjeno u ovoj knjizi i obnavljanjem
svog odnosa sa Krsnom kroz pet glavnih rasa moemo veno iveti u
potpunom znanju, srei i blaenstvu. Osnovno pravilo uslova ivota je
da imamo optu tenju da volimo nekoga i bez nje niko ne moe iveti,
jerje prisutna u svakom ivom biu. ak i ivotinja kao to je tigar ima
tenju za ljubavlju barem u uspavanom stanju, a ona je jako naglaena
kod ljudskih bia. Ono to nedostaje, meutim, je nedoumica gde treba
da poiva naa ljubav tako da svako postane srean. U sadanje vreme
nas drutvo ui kako da volimo svoju domovinu, porodicu ili sopstveno
bie, ali ne postoji obavetenje gde treba da poiva naa tenja za
ljubavlju tako da svako moe da bude srean. Ono to nam nedostaje je
Krsna i Bhaktirasamrta- sindhu nas ui kako da podstaknemo svoju
izvornu ljubav prema Njemu i utemeljimo se na tom poloaju gde moemo
da uivamo u svom srenom i blaenom ivotu. Na samom poetku dete voli
svoje roditelje, zatim brau i sestre i kako iz dana u dan raste
poinje da voli porodicu, drutvo, zajednicu, zemlju, narod ili ak
itavo ljudsko drutvo. Ali tenja za ljubavlju nije zadovoljena ak i
ako volimo celo ljudsko drutvo; ostaje potpuno neutoljena sve dok
ne saznamo ko je uzvieni ljubljeni. Naa ljubav moe biti potpuno
zadovoljena samo ako poiva na Krsni. Ova je tema bit i sutina ove
knjige koja nas ui kako da volimo Krsnu putem pet razliitih
transcendentalnih rasa.
Naa tenja za ljubavlju se iri ba kao podrhtavanje svedosti ili
vazduha i ne znamo gde zavrava. Bhakti-rasamrta-sindhu nas upuuje u
nauku kako da besprekorno volimo svako ivo bie jednostavnim metodom
ljubavi prema Krsni. Nismo uspeli da stvorimo mir i slogu u
ljudskom drutvu ak ni velikim pokuajima kao to su Ujedinjene
Nacije, jer ne znamo pravi nain koji je veoma jednostavan, ali
treba promiljeno da ga shvatimo. Bhakti-rasamrta-sindhu poduava sve
ljude kako da na jednostavan i prirodan nain vole Krsnu, Vrhunsku
Boansku Linost. Ako to naue, onda je vrlo lako da odmah sad i
istovremeno volimo sva iva bia. Ovo se moe uporediti sa zalivanjem
korena drveta ili hranjenjem eluca. Kao to smo ve iskusili,
zalivanje korena drveta ili snabdevanje eluca namirnicama je
sveopte prihvatljiv nauni postupak. Svako dobro zna da kada neto
pojedemo, ili drugim reima dostavimo namirnice elucu, energija koja
se stvorila pri takvom postupku se odmah prenosi kroz itavo telo.
Slino tome, kada zalivamo koren drveta, stvorena energija se odmah
prenosi kroz itavo drvo, ak i ono najvee. Nije mogue da zalivamo
drvo deo po deo, niti da odvojeno hranimo razliite delove tela.
Bhakti-rasamrta-sindhu e nas nauiti kako da upalimo svetlost koja e
najednom sve obasjati svuda, a onaj ko ovo ne upozna gubi itav
smisao ivota. to se tie materijalnih neophodnosti, u dananje vreme
ljudska civilizacija je jako napredovala u pogledu ivotnih
udobnosti, ali ipak nismo sreni, jer smo izgubili iz vida cilj
ivota. Materijalne udobnosti same za sebe nisu dovoljne da nas uine
srenima. Oigledan primer je Amerika: najbogatiji narod na svetu
koji ima sve mogunosti za materijalne udobnosti stvara klasu ljudi
koja je potpuno smetena i osujeenih ivotnih ciljeva. Zato pozivam
takve smetene ljude da naue umetnost slube predanog potovanja prema
uputstvu Bhakti-rasamrta-sindhua i siguran sam da e vatra
materijalnog ivota koja bukti u njihovim srcima biti odmah ugaena.
Osnovni uzrok nezadovoljstva je da nam uspavana tenja za ljubavlju
nije ispunjena uprkos znatnom napretku u materijalistikom nainu
ivota. Bhakti-rasamrta-sindhu e nam praktino pokazati kako moemo
iveti u ovom materijalnom svetu potpuno zaokupljeni slubom predanog
potovanja i tako ispuniti sve elje u ovom i u sledeim ivotima.
Bhakti-rasamrta-sindhu nije predstavljena da bi osudila bilo kakav
nain materijalistikog ivota, ve da prui obavetenje teolozima,
filozofima i ljudima uopte kako da vole Krsnu. Moemo da ivimo bez
materijalnih udobnosti, ali istovremeno treba da nauimo umetnost
kako da zavolimo Krsnu. Sada pronalazimo toliko mnogo naina da
iskoristimo svoju tenju za ljubavlju, ali ustvari gubimo iz vida
pravi cilj. Krsnu. Zalivamo sve delove drveta, ali smo promaili
koren. Pokuavamo da na svaki nain odravamo telo krepkim, ali
zaboravljamo da snabdevamo eludac hranom. Izgubiti iz vida Krsnu
takode znai izgubiti iz vida samog sebe, jer su prava samospoznaja
i spoznaja Krsne naporedni procesi. Na primer, ako vidimo sebe
ujutro znai da vidimo i izlazak sunca, jer se bez suneve svetlosti
niko ne moe videti. Na slian nain, sve dok nismo spoznali Krsnu,
nema ni govora o samospoznaji. Bhakti-rasamrta-sindhu je naroito
namenjena ljudima koji su sada zaokupljeni svesnou Krsne. Iskreno
se zahvaljujem svim mojim prijateljima i uenicima koji mi pomau oko
napredovanja svesnosti Krsne i sa zahvalnou potvrujem doprinos mog
dragog uenika Sriman Jayananda brahmacarija. Zahvaljujem se i
direktorima ISKCON tampe koji su se postarali da objave ovu veliku
knjigu. Hare Krsna.
UvodPrizivanje povoljnosti: Gospodin ri Krsna je Vrhunska
Boanska Linost, uzrok svih uzroka, nepresuan izvor svih rasa ili
izmena nenosti koje se nazivaju nepristrasna ljubav (divljenje bez
linog uestvovanja), sluenje, prijateljstvo, roditeljska ljubav,
brana ljubav, komina oseanja, saaljenje, bojazan, vitetvo, strava i
uas, uenje i razaranje. Uzvieni je privlani oblik i Svojim
sveoptim, transcendentalnim, privlanim odlikama je zarobio srca
svih gopija na elu sa Tarakom, Palikom, Syamom, Lalitom i najzad
rimati Radharani. Neka milost Njegovog Gospodstva bude uz nas tako
da ne bude nikakve prepreke u izvravanju ove dunosti pisanja
Bhakti-rasamrta-sindhua koju je naredio Njegova Boanska Milost ri
rimad Bhaktisiddhanta Sarasvati Gosvami Prabhupada.
Odajem svoje cenjeno potovanje lotosovim stopalima Srila Rupe
Gosvamija Prabhupada i rila Bhaktisiddhante Sarasvati Gosvamlja
Prabhupada koji su me nadahnuli da sastavim ovu skraenu studiju
Bhakti-rasamrta-sindhua. Ovo je uzviena nauka slube predanog
potovanja kao to ju je uspostavio ri Caitanya Mahaprabhu koji se
pojavio pre petsto godina u zapadnom Bengalu u Indiji da bi rairio
svesnost Krsne.
Srila Rupa Gosvami zapoinje svoju uvenu knjigu odavanjem
potovanja ri Sanatani Gosvamiju, svom starijem bratu i duhovnom
uitelju i u svojoj molitvi se nada da e biti vrlo zadovoljan
Bhakti-rasamrta- sindhuom. Dalje eli da utapanjem u okean nektara
uvek oseti transcendentalno zadovoljstvo u slubi Radhe i Krsne.
Odajmo svoje cenjeno potovanje svim slavnim bhaktama i acaryama
(svetim uiteljima) koji se mogu uporediti sa ajkulama u velikom
okeanu naktara i koji ne mare za raznorazne reke osloboenja.
Impersonalisti se vrlo rado stapaju u uzvieno postojanje poput reka
koje teku i ulivaju se u okean koji se moe uporediti sa
osloboenjem, a reke sa razliitim putevima osloboenja.
Impersonalisti prebivaju u vodi reke koja se napokon uliva u okean
da bi se pomeala sa njim. Meutim, ne poseduju nikakvo obavetenje da
se unutar okeana kao i unutar reke nalaze bezbrojna vodena iva bia.
Ajkule koje borave u okeanu ne mare za reke koje se ulivaju u
njega. Bhakte veito ive u okeanu slube predanog potovanja, pa se na
taj nain ak ni ne obaziru na reke. Drugim reima, iste.bhakte uvek
ostaju u okeanu transcendentalne slube pune ljubavi prema Gospodinu
i nemaju nikakve veze sa drugim procesima koji se porede sa rekama
koje se samo postepeno ulivaju u okean.
Srila Rupa Gosvami se moli svom duhovnom uitelju, Srila Sanatani
Gosvamiju, da zatiti Bhakti-rasamrta-sindhu okean istog nektara
slube predanog potovanja od logiara sklonih prepiranju koji se
bespotrebno meaju u nauku sluenja Gospodina. Uporeuje njihove
dokaze i logiku sa vulkanskom erupcijom usred okeana gde takve
vulkanske erupcije mogu da nanesu vrlo malo tete, a slino tome, oni
koji se protive slubi predanog potovanja i postavljaju mnogobrojne
filozofske teze o konanoj transcendentalnoj spoznaji ne mogu da
uzburkaju ovaj veliki okean slube predanog potovanja. Pisac
Bhakti-rasamrta-sindhua, rila Rupa Gosvami, vrlo ponizno daje do
znanja da samo skromno pokuava da rairi svesnost Krsne po itavom
svetu, iako ponizno smatra sebe nepodesnim za to. Ovo treba da je
stav svih onih koji propovedaju svesnost Krsne i slede stope rila
Rupe Gosvamlja. Nikada ne treba da smatramo sebe sposobnim
propovednicima, ve jednostavnim oruem u rukama prethodnih acarya i
samo ako sledimo njihove stope moiemo da neto doprinesemo za
dobrobit napaenog oveanstva.
Bhakti-rasamrta-sindhu je podeljena na etiri dela, ba kao i
okean koji se ponekada tako deli i u okviru ove podele postoje
razliiti odeljci. Prvobitno je u Bhakti-rasamrta-sindhuu okean
podeljen kao to se deli vodena masa okeana na istok, zapad, sever i
jug, dok se odeljci u okviru ove podele nazivaju talasima. Kao to u
okeanu uvek postoje razliiti talasi, bilo na istonoj, zapadnoj,
severnoj ili junoj strani, slino tome i Bhakti-rasamrta-sindhu ima
razliite talase. U prvom delu postoje etiri talasa, a prvi od njih
je uopten opis slube predanog potovanja. Drugi deo se odnosi na
propisana pravila slube predanog potovanja, a trei na predano
sluenje u zanosu. U etvrtom se nalazi konani cilj, ljubav prema
Bogu. Sve e ovo biti detaljno objanjeno zajedno sa razliitim
popratnim simptomima.
Ovlaeni opis bhakti ili slube predanog potovanja, sledei stope
uvenih acarya moe se saeti u sledeoj izjavi rila Rupe Gosvamija:
Prvoklasna sluba predanog potovanja se prepoznaje po ovekovoj tenji
da bude potpuno zaokupljen svesnou Krsne i povoljno slui
Gospodina." Smisao je u tome da neko moe biti i nepovoljno svestan
Krsne, to se ne moe smatrati istom slubom predanog potovanja koja
mora biti osloboena elje za svakom materijalnom koristi ili ulnim
zadovoljenjem, jer te elje izrastaju iz plodonosnih delatnosti i
filozofske spekulacije. Uglavnom, ljudi se bave delatnostima samo
da bi stekli neku materijalnu korist, dok mnogi filozofi predlau
transcendentalnu spoznaju putem opsenih knjiga prepunih igre reima
i filozoskog umovanja. ista sluba predanog potovanja uvek mora bid
osloboena od takvih plodonosnih delatnosti i filozofskih
spekulacija. Neusiljenim sluenjem s puno ljubavi ovek treba da naui
sve o svesnosti Krsne i istoj slubi predanog potovanja.
Slubu predanog potovanja je potrebno negovati i nije samo
nedelovanje za one koji vole da nita ne rade ili posvete svoje
vreme tihoj meditaciji. Za ljude koji ovo ele postoji mnogo
razliitih metoda, ali se negovanje svesnosti Krsne razlikuje. U
vezi sa ovim Srila Rupa Gosvami koristi posebnu re anuilana ili
negovanje koje sledi primer prethodnih uitelja (acarya). im
izgovorimo re negovanje", moramo se pozivati na aktivnosti bez
kojih nam sama svesnost ne moe pomoi. Sve delatnosti se mogu
podeliti u dve vrste: jedna je za postizanje odreenog cilja, a
druga da bi se izbegla neka nepovoljnost Na sanskritu se ove
delatnosti nazivaju pavrtti i nivrtti povoljne i nepovoljne.
Postoje mnogi primeri nepovoljnih delatnosti, na primer bolesnik
mora briljivo da uzima lek da bi se reio neke nepovoljne bolesti.
Oni koji neguju duhovni ivot i vre slubu predanog potovanja, uvek
se bave nekom aktivnou koja se moe vriti telom ili milju. Miljenje,
oseanje i htenje su delatnosti uma i kad god zaelimo da neto
uinimo, delatnost se ispoljava preko grubih telesnih ula. Zato u
svojim umnim delatnostima uvek treba da pokuamo da mislimo na Krsnu
i smiljamo kako da Ga zadovoljimo sledei primer slavnih acarya i
linog duhovnog uitelja. Postoje telesne, ulne i govorne delatnosti.
Osoba svesna Krsne koristi rei za propovedanje Gospodinove slave,
to se naziva kirtana, a svojim umom uvek razmilja o delatnostima
Gospodina kako govori na bojnom polju Kuruksetre ili se zabavlja sa
Svojim bhaktama u Vrndavanu. Na taj nain uvek moemo razmiljati o
delatnostima i zabavama Gospodina. Ovo je negovanje razmiljanja u
svesnosti Krsne.
Slino tome, svojim telesnim delatnostima moemo sluiti Krsnu na
mnogo naina, ali sve delatnosti moraju biti u vezi sa Njim. Ovakav
odnos se zasniva ako uspostavimo vezu sa verodostojnim duhovnim
uiteljem koji je neposredni predstavnik Krsne u uenikom nasleu.
Zato duhovni uitelj treba da upravlja vrenjem telesnih delatnosti u
svesnosti Krsne koje treba da se obavljaju sa verom. Povezivanje sa
duhovnim uiteljem se naziva inicijacija i od dana kada nas inicira
duhovni uitelj, uspostavlja se veza izmeu Krsne i osobe koja neguje
svesnost Krsne. Ako nas ne inicira verodostojni duhovni uitelj,
stvarno povezivanje u svesnosti Krsne se nikada ne uspostavlja. Ovo
negovanje svesnosti Krsne nije materijalno. Gospodin uglavnom
poseduje tri osnovne energije naime, spoljanju, unutranju i ivinu.
iva bia se nazivaju ivina energija, a materijalna kosmika
manifestacijaje dejstvo spoljanje ili materijalne energije. Zatim
postoji duhovni svet koji je manifestacija unutranje energije. iva
bia koja se nazivaju ivina energija, vre materijalne delatnosti
kada deluju pod uticajem nie spoljanje energije, a kada su
zaokupljene delatnostima pod uticajem unutranje, duhovne energije,
njihove aktivnosti su u svesnosti Krsne. To znai da sve velike due
ili velike bhakte ne deluju pod uticajem materijalne energije, ve
pod zatitom duhovne energije. Sve delatnosti koje inimo u svesnosti
Krsne ili slubi predanog potovanja su neposredno pod upravom
duhovne moi. Drugim reima, energija je vrsta snage koja se moe
produhoviti milou verodostojnog duhovnog uitelja i Krsne.
U Caitanya-caritamrti Krsnadasa Kaviraja Gosvamija, Gospodin
Caitanya izjavljuje daje srena ona osoba koja Krsninom milou doe u
dodir sa verodostojnim duhovnim uiteljem. Onome ko ozbiljno eli
duhovni ivot Krsna daje inteligenciju i njegovom milou napreduje u
svesnosti Krsne. Na taj nain je itavo podruje svesnosti Krsne
neposredno pod upravom duhovne energije Krsne i duhovnog uitelja i
nema nikakve veze sa materijalnim svetom. Kada govorimo o Vrhunskoj
Boanskoj Linosti, mislimo na Krsnu zajedno sa Njegovim mnogobrojnim
ekspanzijama. Umnogostruuje se Svojim potpunim sastavnim delovima,
razliitim delovima i raznim energijama. Drugim reima, Krsna znai
sve i obuhvata sve. Meutim, uglavnom treba da shvatimo da Krsna
znai Krsna sa Svojim linim ekspanzijama. Umnogostruuje se kao
Baladeva, Sankarsana, Vasudeva, Aniruddha, Pradyumna, Rama, Nrsimha
i Varaha kao i mnoge druge inkarnacije i ekspanzije Visnua. U
Srimad-Bhagavatamu su opisane kao mnogobrojne, poput nebrojenih
valova i na taj nain Krsna obuhvata sve takve ekspanzije kao i
Svoje iste bhakte. U Brahma-sarhhiti je reeno da su sve Krsnine
ekspanzije potpune u pogledu venosti, sree, blaenstva i znanja.
Sluba predanog potovanja znai vriti delatnosti u svesnosti Krsne
koje pruaju transcendentalno zadovoljstvo Uzvienom Gospodinu Krsni
i svaka delatnost koja nije povoljana za Gospodinovo
transcendentalno zadovoljstvo ne moe se prihvatiti kao sluba
predanog potovanja. Na primer, veliki demoni kao Ravana, Kamsa i
Hiranyakaipu su uvek razmiljali o Krsni, ali kao o svom
neprijatelju. Ovaj nain razmiljanja ne moe se prihvatiti kao bhakti
ili svesnost Krsne. Impersonalisti ponekad pogreno shvataju slubu
predanog potovanja do te mere da odvajaju Krsnu od Njegovih zabava
i svega onog to Ga okruuje. Na primer, izgovorio je Bhagavad-gitu
na bojnom polju Kuruksetre, ali impersonalisti kau da iako je Krsna
znaajan, bojno polje Kuruksetre nije. Meutim, bhakte takoe znaju da
bitka na Kuruksetri nema nikakve veze sa njima, ali i pored toga
znaju da Krsna" ne znai daje Krsna usamljen jer je uvek u dodiru sa
Svojim pratiocima i svim onim to Ga okruuje. Na primer, ako neko
kae: Nahrani oveka sa orujem", ovek, a ne oruje uzima hranu. Slino
tome u svesnosti Krsne, bhakta se moe zanimati za mesta i odlike
kao to je bojno polje na Kuruksetri koje je u vezi sa Njim, ali ga
se ne tie bilo koje bojno polje. Zanima ga Krsna Njegov govor,
uputstva itd. i zbog Krsnine prisutnosti bojno polje dobija
znaaj.
Ovo je saeto shvatanje svesnosti Krsne bez kojeg emo svakako
pogreno razumeti zato se bhakte zanimaju za bojno polje Kuruksetre.
Onaj ko se zanima za Krsnu, zanima se i za Njegove razliite
delatnosti. Definicija istog bhakte koju daje Rupa Gosvami u
Bhakti-rasamrta-sindhuu moe da se ukratko predstavi na sledei nain:
njegova slubaje uvek povoljna i stalno u vezi sa Krsnom. Da bi
odrao istou takvih delatnosti u svesnosti Krsne, mora biti osloboen
od materijalnih elja i filozofske spekulacije. Svaka elja izuzev
one koja se tie sluenja Gospodina naziva se materijalnom.
Filozofska spekulacija se odnosi na ono umovanje koje konano dovodi
do zakljuka daje sve praznina ili bezlinost. Ovaj zakljuak je
beskoristan za osobu svesnu Krsne. Samo u retkim sluajevima ovek
dolazi do zakljuka da oboava Vasudeva, Krsnu, to sama Bhagavad-gita
potvruje. Konani cilj filozofske spekulacije onda mora biti Krsna,
sa shvatanjem da je On sve to postoji, uzrok svih uzroka i zato
treba da Mu se predamo. Ako se dostigne ovaj konani cilj, onda je
napredak u filozofiji povoljan, ali ako je zakljuak filozofske
spekulacije daje sve prazno ili bezlino, onda nije bhakti.
Karma ili plodonosne delatnosti ponekad se smatraju obrednim,
jer ima mnogo ljudi koje jako privlae obredne delatnosti opisane u
Vedama. Ako nas privuku bez razumevanja Krsne, takve delatnosti
nisu povoljne za svesnost o Njemu. Ustvari, svesnost Krsne se
jednostavno zasniva na sluanju, pevanju i mantranju, seanju itd. U
Srimad-Bhagavatamu je opisano devet razliitih postupaka i sve to se
ini osim njih je nepovoljno za svesnost Krsne i zato uvek treba da
se uvamo od padova.
U ovoj definiciji bhakti, rila Rupa Gosvami je takode pomenuo re
jnana-karmadi. Ovaj karmadi (plodonosni rad) sastoji se od
delatnosti koje nam ne pomau da dostignemo istu slubu predanog
potovanja, a ni mnogi vidovi takozvanog odricanja nisu povoljni u
svesnosti Krsne. rila Rupa Gosvami je takode citirao definiciju iz
Narada-pancaratre koja glasi: Osoba se mora osloboditi svih
materijalnih imenovanja i svesnou Krsne se oistiti od sve
materijalne zaprljanosti. Treba da oivi svoje iste osobine i pri
tome zaokupi ula na sluenje njihovog vlasnika." Sluba predanog
potovanja znai da su naa ula obuzeta svojim pravim vlasnikom. U
uslovljenom stanju, obuzeta su sluenjem ovih telesnih potreba, ali
u bhakti-yogi ista ula su zaokupljena izvravanjem Krsninog
nareenja.
Sve dok neko smatra da pripada odreenoj porodici, drutvu ili
linosti, kae se daje prekriven lanim imenovanjima. Kada je potpuno
svestan da ne pripada nijednoj porodici, drutvu ili zemlji, ve da
je veno u odnosu sa Krsnom, shvata da ne treba da upotrebi svoju
energiju u korist takozvane porodice, drutva ili zemlje, ve Krsne.
Ovo je istoa svrhe slube predanog potovanja u svesnosti Krsne.
PRVI DIO1. Obeleja iste slube predanog potovanja
U rimad-Bhagavatamu (3.29.12-13) prilikom pouavanja Svoje majke,
rila Kapiladeva daje sledea obeleja iste slube predanog potovanja:
Draga majko, misli Mojih istih bhakta i onih koji nemaju nikakvih
elja za materijalnom dobrobiti ili filozofskom spekulacijom su uvek
obuzete Mojom slubom i nikad ih ne zanima da od Mene neto zatrae
izuzev da Me verno slue. ak Me ne preklinju ni da ive sa Mnom u Mom
prebivalitu."
Postoji pet vrsta osloboenja, naime, sjediniti se sa Gospodinom,
iveti sa Njim na istoj planeti, posedovati iste odlike kao i
Gospodin, uivati ista obilja kao i On i iveti kao Njegov pratilac.
Bhakta ak ne eli nijednu vrstu osloboenja, a da i ne govorimo o
tome da ne odbacuje materijalno ulno zadovoljenje. Zadovoljan je
ako Ga samo slui s ljubavlju i to je obeleje iste bhakti.
U prethodnoj izjavi Kapiladeve iz rimad-Bhagavatama opisuje se
stvarni poloaj istog bhakte i definiu osnovna obeleja bhakti-yoge.
Rupa Gosvami opisuje daljnja obeleja predanog sluenja i
potkrepljuje ih injenicama iz raznih svetih spisa. Kae se da
postoje est obeleja bhakti-yoge koja glase:
1) ista sluba predanog potovanja prua istovremeno olakanje od
svih vrsta materijalnih patnji.
2) Poetak je opte povoljnosti i sree.
3) Sama po sebi prua transcendentalno zadovoljstvo.
4) Vrlo se retko dostie.
5) Oni koji je obavljaju se rugaju ak i pomisli na
osloboenje.
6) ista sluba predanog potovanja je jedini nain da se privue
Krsna.
Krsna je sveprivlaan, ali ista sluba predanog potovanja privlai
ak i Njega, to znai daje ak i transcendentalno jaa nego Sam Krsna,
jer je Njegova unutranja mo.
Olakanje od materijalnih patnji
U Bhagavad-giti Gospodin kae da treba da Mu se predamo i
napustimo sve ostale obaveze i takoe daje Svoju re da e zatititi
takve predane due od posledica svih grenih dela. rila Rupa Gosvami
kae da su nevolje koje potiu od grenih dela prouzrokovane samim
gresima i gresima koje smo poinili u prethodnim ivotima. Uglavnom,
inimo loa dela iz neznanja koje ipak nije izgovor da izbegnemo
posledice takvih dela. Postoje dve vrste grenih dela: dozrela (ona
koja sada ispatamo) i nedozrela nagomilana u nama i za koja jo ne
ispatamo). Na primer, neko moe da poini kriminalna dela, ali jo
nije uhapen zbog njih, ali im ga otkriju, zatvor ga eka. Slino
tome, za neke od grenih delatnosti ekaju nas nevolje u budunosti,
dok sada ispatamo druge koje su dozrele.
Na taj nain postoji niz grenih delatnosti i njihovih popratnih
nevolja i jada i ivo bie ispata ivot za ivotom usled ovih greha. U
sadanjem ivotu ispata posledice grenih dela svog prethodnog ivota i
u meuvremenu stvara dalje patnje za svoj budui ivot. Dozrele grene
delatnosti se ispoljavaju ako patimo od hronine bolesti, ako imamo
nevolje usled zakonskih posledica, ako smo roeni u niskoj i
degradiranoj porodici ili pak ako smo neobrazovani ili jako runi.
Postoje mnoge posledice grenih dela koje danas ispatamo ili emo
moda ispatati u budunosti usled svojih sadanjih loih dela, ali se
sva mogu odmah zaustaviti ako prihvatimo svesnost Krsne. Kao dokaz
Rupa Gosvami navodi stih iz .B. (11.14.19) u vezi sa uputstvom koje
je Gospodin Krsna dao Uddhavi gde kae: Dragi Uddhava, sluba
predanog potovanja posveena Meni je poput plamtee vatre koja
sagoreva u pepeo beskrajnu koliinu goriva koje joj se dodaje."
Smisao je u tome da kao to rasplamsala vatra moe sagoreti u pepeo
bilo koju koliinu goriva, tako i sluenje Gospodina s predanim
potovanjem u svesnosti Krsne moe sagoreti sve gorivo grenih
delatnosti. Na primer, u Bhagavad-giti Aijuna misli d a j e greh
ako se bori, ali poto je Krsna naredio da uzme uee na bojnom polju,
borba postaje sluba predanog potovanja i zato ne podlee nikakvoj
grenoj posledici.
rila Rupa Gosvami citira jo jedan stih u kome se Devahuti obraa
svome sinu, Kapiladevu i kae: Dragi Gospodine, postoji devet vrsta
slubi predanog potovanja koje poinju sa sluanjem i pevanjem i
mantranjem. Svako ko slua o Tvojim zabavama, peva o Tvojim slavama,
odaje Ti potovanje, misli na Tebe i na taj nain vri neku od devet
vrsta slubi predanog potovanja ak iako je roen u porodici psojedaca
(najniem stupnju u ljudskom drutvu) odmah postaje sposoban da vri
rtvovanja." (S.B. 3.33.6) Kako je onda mogue da onaj ko je stvarno
zaokupljen slubom predanog potovanja u punoj svesnosti Krsne ostane
nepreien? To je nemogue. Onaj ko je zaokupljen svesnou Krsne i
bhakti-vogom bez sumnje se oslobaa svih zaprljanosti materijalnim,
grenim delima, jer sluba predanog potovanja moe unititi sve njihove
posledice. Bhakta je i pored toga budan da ne poini grehe i to je
njegova posebna odlika. Tako rimad-Bhagavatam izjavljuje da
sluenjem s predanim potovanjem ak i onaj koje roen u porodici koja
jede psee meso moe biti dostojan da uzme uea u izvoenju obrednih
sveanosti preporuenih u Vedama. Prema ovoj izjavi se podrazumeva da
onaj ko je roen u porodici psojedaca uglavnom nije sposoban da
izvodi yajne ili rtvovanja. Svetenika kasta koja je zaduena za
prireivanje ovih obrednih sveanosti preporuenih u Vedama naziva se
red brahmana, jer niko ne moe da ih izvodi ako nije brahmana.
Neko se raa u porodici brahmana ili psojedaca usled svojih
prolih dela. Ako se rodi u porodici psojedaca znai da su mu sva
prola dela grena, ali ako ak i takav ovek poe putem slube predanog
potovanja i otpone sa pevanjem i mantranjem Gospodinovih Svetih
Imena Hare Krsna, Hare Krsna, Krsna Krsna, Hare Hare / Hare Rama,
Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare najednom postaje sposoban da izvodi
obredne sveanosti. Znai da su njegove grene posledice najednom
otklonjene.
U Padma Purani je reeno da postoje etiri vrste posledica grenih
dela koje su ovako navedene: 1) posledica koja jo nije dozrela, 2)
posledica koja miruje u vidu zrna, 3) posledica koja je ve dozrela
i 4) posledica koja je gotovo dozrela. Takode se kae da sve ove
posledice odmah iezavaju za one koji se predaju Vrhunskoj Boanskoj
Linosti, Visnuu i slue Ga s predanim potovanjem u potpunoj
svesnosti Krsne. Posledice opisane kao skoro dozrele" odnose se na
nevolje koje ovek sada ispata, a one koje miruju u vidu zrna"
oznaavaju da duboko u srcu postoji odreena zaliha grenih elja koje
su poput klica. Sanskritska rsi kuta znai da su gotovo spremne da
proizvedu seme, ili njegovu posledicu. Nedozrela posledica" se
odnosi na sluaj kada se semenke jo nisu pojavile. Iz ove izjave
Padma Purane shvatamo da je materijalna zaprljanost vrlo podmukla.
Njen poetak, dozrevanje, posledice i kako ih ovek ispata u vidu
patnji su karike u dugakom lancu. Kada obolimo od neke bolesti esto
je vrlo teko da odredimo njen uzrok, gde otpoinje i kako dozreva.
Meutim, ne obolimo iznenada, ve je za to ustvari potrebno vreme.
Kao to na polju medicine, da bi se bolest spreila, lekar ubrizgava
serum da bi onemoguio irenje zaraze, slino tome, delotvoran serum
da se zaustavi dozrevanje svih klica naih grenih dela je samo
bavljenje svesnou Krsne.U vezi sa tim, Sukadeva Gosvami govori u
Srimad-Bhagavatamu (6.2.17) u prii o Ajamili koji je otpoeo ivot
kao dobar i pokoran brahmana, ali gaje u ranoj mladosti potpuno
pokvarila prostitutka. Na kraju svog ivota punog poroka, samo je
pozvao ime Narayana" (Krsna) i izbavio se uprkos tolikim gresima.
Sukadeva istie da su strogosti, milostinja i prireivanje obrednih
sveanosti preporueni procesi, ali njihovim izvoenjem ne moemo
otkloniti iz srca klicu grenih elja kao to je to bio sluaj sa
Ajamilom u njegovoj mladosti. Ova klica grenih elja moe se
otkloniti jedino ako dostignemo svesnost Krsne, to se vrlo lako moe
postii pevanjem maha-mantre ili Hare- Krsna mantre kao to je
preporuio Sri Caitanya Mahaprabhu. Drugim recima, sve dok ne
usvojimo put bhakti-yoge ne moemo se stoposto oistiti od posledica
grenih dela.
Izvoenjem vedskih obreda, davanjem novca kao milostinju i
podvrgavanjem strogostima samo se privremeno moemo osloboditi
posledica grenih dela, ali ih u sledeem trenutku ponovo moramo
poiniti. Na primer, ovek koji pati od venerine bolesti usled
prekomernog uputanja u polne odnose mora da pretrpi otre bolove
prilikom leenja, pa se izlei za neko vreme, ali poto nije uspeo da
otkloni polni nagon iz svog srca, mora ponovo da se upusti u isto i
postane rtva iste bolesti. Tako nas lekarska nega moe privremeno
liiti nevolja takvog venerinog oboljenja, ali sve dok ne shvatimo
da je polni odnos odvratan, nemogue je da se spasimo od takve
ponovne nevolje. Slino tome, izvoenje obreda, davanje milostinje i
strogosti koji su preporueni u Vedama mogu nas privremeno spreiti
da delujemo na grean nain, ali sve dok srce nije isto, moraemo
ponovo i ponovo da inimo grena dela.
U rimad-Bhagavatamu je dat jedan drugi primer slona koji ulazi u
jezero, svojski se kupa i temeljno isti telo, ali zatim im izae na
obalu, uzme prainu sa zemlje i baci je na sebe. Slino tome, ovek
koji nije nauio o svesnosti Krsne ne moe se potpuno osloboditi elje
za grenim delima. Ni procesom yoge, filozofskom spekulacijom, niti
plodonosnim delatnostima ne moemo se spasti od klica grenih elja,
ve se ovo moe postii jedino predanim sluenjem.
U rimad-Bhagavatamu (4.22.39) postoji jo jedan dokaz gde
Sanatkumara kae: ,.Dragi kralju, lani ja ljudskog bia toliko je
silan da ga dri u materijalnom ivotu kao daje svezan snanim
konopcem. Jedino bhakte mogu vrlo lako da prereu njegov vor svesnou
Krsne. Ostali koji nisu svesni Krsne, ve pokuavaju da postanu
veliki mistici i izvoai obreda, ne mogu napredovati kao bhakte.
Zato je svaija dunost da se bavi delatnostima svesnosti Krsne da bi
se oslobodio vrsto svezanog vora lanog ja i materijalnih
delatnosti".
vrsto svezan vor lanog ja je posledica neznanja. Sve dok ne
poznajemo prirodu svoje prave linosti sigurno emo pogreno postupiti
i tako upasti u klopku materijalne zaprljanosti. Svesnost Krsne moe
rasterati ovo neznanje o pravim injenicama kao to Padma Purana
potvruje na sledei nain: ista sluba predanog potovanja je najvia
prosvetljenost i kada je takva prosvetljenost prisutna, ubija
nepovoljne zmije elja ba kao umski poar." U vezi sa ovim je dat
primer da kada izbije umski poar, razbuktali plamenovi sami po sebi
ubijaju sve zmije u umi. Na umskom tlu ima mnogo, mnogo zmija i
kada vatra plane, sagoreva suvo lie i istovremeno napada zmije.
etvoronone ivotinje mogu da pobegnu ili barem pokuaju da to uine,
ali zmije na mestu umiru. Slino tome, razbuktala vatra svesnosti
Krsne je toliko silna da smesta ubija zmije neznanja.
Svesnost Krsne je opte povoljna
Srila Rupa Gosvami daje definiciju povoljnosti i kae da stvarna
povoljnost znai delatnosti za dobrobit svih ljudi na svetu. Sada
postoje grupe koje se bave dobrotvornim delatnostima u pogledu
drutva, zajednice ili nacije. ak postoji i pokuaj da se pomogne
itavom svetu u vidu Ujedinjenih Naroda, ali usled nedostataka
ogranienih nacionalnih delatnosti, takav opti masovni program za
dobrobit itavog sveta nije praktino izvodljiv. Meutim, svesnost
Krsne je toliko ugodna da moe pruiti najviu dobrobit itavoj
ljudskoj rasi. Privlana je za svakoga i svako moe osetiti rezultat.
Stoga se Rupa GosvamI i ostali uveni znalci slau da je sveobuhvatan
program irenja svesnosti Krsne i bhakti-yoge po itavom svetu najvea
dobrobit za oveanstvo. Kako svesnost Krsne moe privui panju itavog
sveta i kako svaki pojedinac moe osetiti njeno zadovoljstvo,
objanjeno je u Padma Purani na sledei nain: Onaj ko se bavi slubom
predanog potovanja u punoj svesnosti Krsne smatra se da ini najveu
uslugu itavom svetu i da zadovoljava svakoga na svetu. Pored
ljudskog drutva zadovoljava ak i drvee i ivotinje koje takoe
privlai svesnost Krsne." Praktian primer je pokazao Gospodin
Caitanya kad je putovao kroz praumu Jharikhanda u sredinjoj Indiji
da bi rairio Svoj pokret sankirtana. Tigrovi, slonovi, jeleni i sve
druge ivotinje su Mu se pridruile i na svoj nain uestvovale u
plesanju i pevanju Hare Krsna. tavie, ovek koji je zaokupljen
svesnou Krsne i deluje u slubi predanog potovanja moe razviti sve
dobre osobine koje se uglavnom mogu nai kod polubogova. ukadeva
Gosvami kae u rimad-Bhagavatamu (5.18.12): Dragi moj kralju, oni
koji imaju nepokolebljivu veru u Krsnu i koji su bez dvolinosti,
mogu razviti sve dobre osobine polubogova. ak i polubogovi vole da
ive sa bhaktom zbog visokog stupnja njegove svesnosti Krsne i zato
se podrazumeva da su se osobine polubogova razvile u njegovom
telu."
S druge strane, ovek koji nije svestan Krsne nema dobrih
osobina. Moe biti visoko obrazovan sa akademske take gledita, ali u
stvarnosti moe biti nii od ivotinje. ak iako je visoko akademski
obrazovan, ako ne moe da prevazide podruje mentalnih aktivnosti,
sigurno e se baviti samo materijalnim delatnostima i tako ostati
nepreien. U savremenom svetu ima toliko mnogo ljudi koji imaju
visoko obrazovanje sa materijalistikih univerziteta, ali je
oigledno da ne mogu da prihvate svesnost Krsne i razviju uzviene
osobine polubogova.
Na primer, ak iako nije tako dobro obrazovan po univerzitetskom
standardu, mladi svestan Krsne moe odmah da napusti nedozvoljeni
polni ivot, kockanje, uzimanje mesa i opojnih sredstava, dok oni
koji nisu svesni Krsne, iako vrlo visoko obrazovani, esto su
pijanice, mesojedi, enskaroi i kockari. Postoje praktini dokazi
kako osoba svesna Krsne razvija sve dobre osobine, to nije mogue za
onoga ko nije svestan Krsne. Imamo iskustvo da mladi svestan Krsne
nije vezan ak ni za bioskope, none klubove, predstave golih
plesaica, restorane, prodavnice pia itd. Postaje potpuno slobodan i
pazi da ne trai svoje dragoceno vreme na puenje, pie, odlazak u
pozorite i na plesove. Onaj ko nije svestan Krsne uglavnom ne moe
da mirno sedi ak ni pola sata. Sistem yoge nas ui da shvatimo da
smo Bog ako mirno sedimo. Ovaj sistem moe biti ispravan za
materijaliste, ali koliko dugo e moi da budu tihi? Mogu toboe sesti
i utonuti u takozvanu meditaciju, ali odmah posle svog izvoenja
yoge ponovo e se baviti takvim aktivnostima kao to su nedozvoljeni
polni ivot, kockanje, uzimanje mesa i mnoge druge besmislice.
Meutim, onaj koje svestan Krsne postepeno razvija uzviene osobine,
jer se najuzvienije osobine mogu razviti ako postanemo Krsnine iste
bhakte. Zakljuak je da niko stvarno ne moe posedovati nikakve dobre
osobine ako mu nedostaje svesnost Krsne.Srea i blaenstvo u
svesnosti Krsne
rila Rupa Gosvamije ispitao razliite izvore sree i blaenstva te
ih podelio na tri kategorije:
1) srea koja potie od ulnog uivanja, 2) srea koja potie od
poistoveivanja sa Uzvienim Brahmanom i 3) ona koja je nastala od
svesnosti Krsne.
U Tantra-astri Gospodin iva ovako govori svojoj eni Sati: Draga
moja eno, onaj ko se predao lotosovim stopalima Govinde i tako
razvio istu svesnost Krsne, vrlo brzo moe stei sva savrenstva za
kojima tee impersonalisti; a osim toga, moe da uiva sreu i
blaenstvo koje su dostigle iste bhakte."Srea koja potie iz iste
slube predanog potovanja je najvia zato to je vena, ali srea
nastala iz materijalnog usavravanja ili spoznaje da smo Brahman je
nia, jer je privremena. Niko ne moe spreiti ako skliznemo sa nivoa
materijalne sree, pa ak postoji svaka mogunost da padnemo sa nivoa
duhovne sree ako potie od poistoveivanja sa bezlinim Brahmanom.
Videli smo da slavni sannyasiji mayavadiji (impersonalisti)
visoko obrazovani i gotovo spoznate due ponekad mogu pristupiti
politikim ili drutvenim aktivnostima. Razlog je taj da ne izvlae i
ne stiu nikakvu transcendentalnu sreu iz bezline spoznaje, pa zato
moraju da se spuste na materijalni nivo i pristupe takvim svetovnim
poslovima. Postoje mnogi primeri, naroito u Indiji, da se takvi
mayavadi sannyasiji ponovo sputaju na materijalni nivo, ali onaj
koje potpuno svestan Krsne nikada se nee vratiti ninakakav
materijalni nivo. Koliko god da ga privlai i primamljuje, uvek zna
da se nikakve delatnosti za materijalnu dobrobit ne mogu uporediti
sa duhovnom aktivnou svesnosti Krsne.
Postoje osam mistinih savrenstava koje dostiu istinski uspeni
yogji. Anima-siddhi se odnosi na mo pomou koje smo u stanju da se
toliko smanjimo da moemo da prodremo u unutranjost kamena.
Savremena nauna dostignua nam takode omoguuju da prodremo u kamen,
poto prokopavaju mnoge podzemne prolaze, prodiru u brda, itd. Tako
je materijalistika nauka takode dostigla mistino savrenstvo
anima-siddhi ili pokuaja da se prodre u unutranjost kamena. Slino
tome, yoga-siddhiji ili savrenstva, su materijalistike vetine. Na
primer, jedna yoga-siddhi razvija mo da postanemo toliko lagani da
moemo lebdeti u vazduhu ili na vodi, ali to isto ine i
materijalistiki naunici: lete u vazduhu, lebde na povrini vode, pa
ak i putuju vodom. Poto uporedimo sve ove mistine yoga-siddhije sa
materijalistikim savrenstvima videemo da savremeni naunici
pokuavaju da dostignu ista savrenstva. Tako, ustvari, ne postoji
razlika izmeu mistinog i materijalistikog savrenstva. Jednom je
neki nemaki naunik rekao da su takozvana savrenstva yoge ve
dostigli savremeni naunici i nije mnogo mario za njih. Mudro je
odluio da ode u Indiju i naui kako da spozna svoj veni odnos sa
Uzvienim Gospodinom putem bhakti-yoge ili slube predanog
potovanja.
Naravno, to se tie kategorija mistinih savrenstava postoje
odreeni procesi koje materijalistiki naunici jo nisu uspeli da
razviju. Na primer, mistini yogi moe da prodre u sunevu planetu
jednostavno putem sunevih zraka i ovo savrenstvo se naziva laghima.
Slino tome, yogi moe da dodirne Mesec svojim prstom. Iako savremeni
astronaut ide na Mesec uz pomo svemirskih brodova, izlae se tolikim
potekoama, dok onaj ko poseduje mistino savrenstvo moe da isprui
ruku i prstom dodirne Mesec. Ovaj siddhi se naziva prapti ili
dostizanje i pomou njega savreni yogi ne samo to moe dodirnuti
Meseevu planetu, ve moe ispruiti svoju ruku bilo gde i uzeti ta god
zaeli. Moe sedeti na hiljade kilometara udaljen od nekog mesta, ali
ako zaeli moe da ubere voe iz vrta koje se tamo nalazi i to se
naziva prapti siddhi.
Savremeni naunici su proizveli nuklearno oruje pomou kojeg mogu
da razore beznaajan deo ove planete, ali yoga-siddhi poznata kao
iita moe samo ako zaelimo stvoriti ili razoriti itavu planetu.
Drugo savrenstvo se naziva vaita i pomou njega moemo da upravljamo
nad svakim, to je jedna vrsta hipnoze koja je skoro neodoljiva.
Ponekad yogi koji je dostigao izvesno savrenstvo u ovoj mistinoj
moi vaita dolazi meu ljude, govori svakojake besmislice, upravlja
njihovim mislima, iskoritava ih, uzima njihov novac, a zatim
odlazi.
Postoji jo jedno savrenstvo u misticizmu poznato kao prakamya
(magija) i pomou nje moemo stei ta god elimo. Na primer, moemo
usuti vodu u oko i zatim je vratiti iz unutranjosti oka i samo ako
zaelimo moemo stvarati uda. Najvie savrenstvo mistine moi naziva se
kamavasayita-siddhi koja je takoe magija, ali dok mo prakamya
udotvorno deluje u okviru dometa prirode, kamavasayita doputa
suprostavljanje prirodi drugim reima, ono to je nemogue. Naravno,
moemo da steknemo ogromnu privremenu sreu ako dostignemo ovakva
materijalistika savrenstva yoge.
Ljudi koji su zaslepljeni sjajem savremenih materijalistikih
dostignua glupo smatraju da je svesnost Krsne za nedovoljno
inteligentne. Bolje se oseam kada sam zaokupljen materijalnim
udobnostima odravanjem lepog stana, porodice i spolnog ivota." Ne
znaju da svakog trenutka mogu biti zbaeni sa svog materijalnog
poloaja; usled neznanja ne znaju da je pravi ivot vean.
Kratkotrajne telesne udobnosti nisu cilj ivota i samo usled najgue
tmine neznanja moe ih zaslepiti bljetavi napredak u materijalnim
udobnostima. rila Bhaktivinoda Thakura je zato rekao da napredak u
materijalistikom znanju ini ljude jo vie nerazumnijima, jer svojim
sjajem prouzrokuje da zaborave svoju pravu linost. Za njega je ovo
propast, jer je ljudski oblik ivota namenjen da se izbavimo iz
materijalne zaprljanosti. Napretkom svetovnog znanja, ljudi se sve
vie i vie upliu u materijalno postojanje i nemaju nikakve nade da
se izbave iz ove strahote.
U Hari-bhakti-sudhodayi se kae da se Prahlada Maharaja,
Gospodinov uveni bhakta, ovako molio Nrsimhadevu (inkarnaciji
polu-oveka polu-lava): Dragi moj Gospodine, neprestano se molim
Tvojim lotosovim stopalima samo da se vrsto utemeljim u slubi
predanog potovanja. Samo se molim da budem postojaniji i temeljniji
u svesnosti Krsne, jer je srea koja potie od svesnosti Krsne i
slube predanog potovanja toliko silna da njome mogu da dostignem
sva ostala savrenstva religioznosti, politikog napretka, ulnog
zadovoljenja, pa ak i osloboenje od materijalnog ivota."
Ustvari, isti bhakta ne tei ni za jednim od tih savrenstava, jer
je srea koja potie od slube predanog potovanja i svesnosti Krsne
tako beskrajna i transcendentalna da se nijedna druga srea ne moe
porediti sa njom. Kae se da ak jedna kapljica sree u svesnosti
Krsne ne moe ni izdaleka da se uporedi sa okeanom sree koji
proistie iz drugih delatnosti. Zato svako ko je imalo razvio istu
slubu predanog potovanja moe vrlo lako da odbaci sve vrste
zadovoljstava koja proistiu iz religioznosti, ekonomskog napretka,
ulnog zadovoljenja i osloboenja.
Jednom je iveo veliki bhakta Gospodina Caitanye poznat po imenu
Kholaveca ridhara koji je bio jako siromaan. Zaraivao je tako to je
prodavao ae od bananinog lia i njegov prihod je bio beznaajan. Ipak
je potroio pedeset posto svoje male zarade na oboavanje Ganga, a sa
drugih pedeset posto je nekako iveo. Gospodin Caitanya se jednom
pojavio pred ovim poverljivim bhaktom, Kholaveca ridharom, i
ponudio mu bogatstvo koje zaeli, ali Mu je on rekao da ne eli
nikakvo materijalno bogatstvo. Bio je sasvim zadovoljan svojim
tadanjim poloajem i jedino je eleo da stekne nepokolebljivu veru i
predanost lotosovim stopalima Gospodina Caitanye. Ovo je poloaj
istih bhakta: ne ele nita drugo osim da svakog dana dvadeset i
etiri asa budu zaokupljeni slubom predanog potovanja; ne ele ak ni
blaenstvo osloboenja ili stapanje sa Uzvienim.
U Narada-pancaratri je takoe reeno da svako ko je razvio ak i
malo slube predanog potovanja ne haje nizakakvu vrstu sree koja
proistie iz religioznosti, ekonomskog razvitka, osloboenja ili
ulnog zadovoljenja ili pet vrsta osloboenja. Takva srea se ak ni ne
usuuje da ue u srce istog bhakte. Kae se da kao to kraljiine line
pratilje i sluavke slede kraljicu sa svim poastima i potovanjem,
slino tome, radosti i veselja religioznosti, ekonomskog napretka,
ulnog zadovoljenja i osloboenja prate sluenje Gospodina s predanim
potovanjem. Drugim reima, istom bhakti ne nedostaje nikakva srea
koja potie iz nekog drugog izvora. Nita ne eli, osim da slui Krsnu,
ali ak iako ima neku elju, Gospodin je ispunjava, a da je lino i ne
zatrai.
Retkost iste slube predanog potovanja
Na poetnom stupnju duhovnog ivota postoje razne vrste strogosti,
pokora i slinih postupaka za sticanje samospoznaje. Meutim, ak iako
je onaj ko vri ovakve procese, bez ikakvih materijalnih elja, ipak
ne moe dostii slubu predanog potovanja. Takoe nema puno izgleda ako
samostalno nastoji da dostigne da predano slui Gospodina, jer Krsna
ne pristaje da je bilo kome dodeli. Lako moe da prui oveku
materijalnu sreu ili ak osloboenje, ali ne pristaje tako lako da
dodeli Svoju slubu predanog potovanja koja se ustvari moe stei samo
milou istog bhakte. U Caitanya-caritamrti (Madhya 19.151) se kae:
Milou duhovnog uitelja koji je isti bhakta i milou Krsne, moe se
dostii sluba predanog potovanja. Drugog naina nema."
Retkost predanog sluenja je takoe potvrena u tantra-astri gde
Gospodin Siva kae Sati: Draga moja Sati, ako je neko dobar filozof
i ispituje razliite procese znanja moe dostii osloboenje iz
materijalne zapletenosti. Vrenjem obrednih rtava koje su preporuene
u Vedama moe se uzvisiti do nivoa pobonih delatnosti i tako u
potpunosti uivati u materijalnim udobnostima ivota. Ali takvi
napori ne mogu nikome podariti slubu predanog potovanja posveenu
Gospodinu, ak iako
pokuava tim procesima mnogo, mnogo hiljada ivota."
U Srimad-Bhagavatamu Prahlada Maharaja takoe potvruje da samo
linim naporima ili uputstvima viih autoriteta ne moemo dostii
stupanj slube predanog potovanja. Moramo dobiti blagoslov praine
lotosovih stopala istog bhakte koji je potpuno osloboen
zaprljanosti materijalnim eljama. U rimad-Bhagavatamu (5.6.18)
Narada takoe kae Yudhisthiru: Dragi moj kralju, Gospodin Krsna koji
je poznat kao Mukunda, veni je zatitnik Pandava i Yadua. Takoe je
tvoj duhovni uitelj koji te poduava u svakom pogledu i za tebe je
jedini Bog vredan oboavanja. Nean je i pun ljubavi i upravlja svim
tvojim delatnostima linim i porodinim, a uz to ponekad izvrava
tvoja nareenja kao da je tvoj glasnik! Dragi moj kralju, koliko si
srean, jer dragi ak ne mogu ni da sanjaju o svim tim naklonostima
koje ti ukazuje Uzvieni Gospodin." Smisao ovog stiha je da Gospodin
lako daje osloboenje, ali retko pristaje da dui podari slubu
predanog potovanja, jer njom Sam Gospodin moe da se kupi.
Blaenstvo sjedinjavanja sa Uzvienim
Srila Rupa Gosvami kae da ako se brahmananda ili blaenstvo
sjedinjavanja sa Uzvienim, pomnoi trilion puta, ipak se ne moe
porediti sa atomskom esticom sree i blaenstva koja proistie iz
okeana slube predanog potovanja. Dok zadovoljava Gospodina
Nrsimhadeva svojim molitvama, Prahlada Maharaja kae u
Hari-bhakti-sudhodayi: Dragi moj Gospodaru univerzuma, oseam
transcendentalno zadovoljstvo u Tvom prisustvu i utapam se u okeanu
blaenstva. Smatram da srea brahmanande uporeena sa ovim okeanom
blaenstva nije nita drugo do lokvica vode u otisku kravljeg papka."
Slino tome, u Bhavartha-dipiki, ridhara Svamijevom tumaenju
Srimad-Bhagavatama se potvruje: Dragi moj Gospodine, neki srenici
koji se utapaju u okeanu nektara predanosti Tebi i koji ispijaju
nektar pria o Tvojim zabavama, svakako poznaju zanose i ushienja
koji odmah umanjuju vanost sree koja nastaje iz religioznosti,
ekonomskog razvitka, ulnog zadovoljenja i osloboenja. Takav
transcendentalan bhakta smatra svaku vrstu sree koja nije sluba
predanog potovanja nitavnom poput slamke na ulici."
Privlaenje Krsne
Srila Rupa Gosvami je izjavio da sluba predanog potovanja
privlai ak i Krsnu. Krsna privlai svakoga, ali predano sluenje
privlai Njega Samog. Simbol predanog sluenja do najvieg stupnja
predstavlja Radharani. Krsna se nazivaMadana-mohana, to znai da je
toliko privlaan da u Svojoj privlanosti moe nadmaiti hiljade
Kupidona, ali je Radharani jo privlanija, jer privlai ak i Krsnu.
Stoga je bhakte nazivaju Madana-mohana-mohani Ona to privlai Onog
kojim je privuen Kupidon.
Vriti slubu predanog potovanja znai slediti stope Radharani i
bhakte iz Vrndavana se stavljaju pod Njenu zatitu da bi dostigli
savrenstvo u svojoj slubi predanog potovanja. Drugim reima, sluenje
s predanim potovanjem nije delatnost iz materijalnog sveta, ve je
neposredno pod upravom Radharani. U Bhagavad-giti se potvruje da su
mahatme ili velike due, pod zatitom daivi prakrti, unutranje
energije Radharani. Tako pod upravom Krsnine unutranje moi, sluba
predanog potovanja privlai ak i Njega Samog. Ovu injenicu potvruje
Krsna u rimad-Bhagavatamu (11.14.20) gde kae: Dragi Moj Uddhava,
znaj da se privlanost koju oseam prema slubi predanog potovanja
Mojih bhakta ne moe dostii ni izvoenjem mistine yoge, ni
filozofskom spekulacijom, obrednim rtvovanjima, prouavanjem
Vedante, podvrgavanjem otrim pokorama ili davanjem svega u
milostinju. Ovo su, naravno, vrlo povoljna dela, ali Me ne privlae
toliko kao transcendentalna sluba puna ljubavi Mojih bhakta."
U rimad-Bhagavatamu (7.10.48-49) Narada opisuje kako Krsnu
privlai sluba predanog potovanja Njegovih bhakta. Tu se Narada
obraa kralju Yudhisthiru dok je kralj slavio i hvalio osobine
Prahlada Maharaja. Bhakta se uvek divi delima drugih bhakta i
Yudhisthira Maharaja je slavio osobine Prahlada, to je znak istog
bhakte. isti bhakta nikada ne smatra sebe naprednim; uvek misli da
su druge bhakte naprednije od njega. Kralj je razmiljao: Prahlada
Maharaja je ustvari Gospodinov bhakta dok sam ja niko i nita," i
dok je tako razmiljao Narada mu se obratio sledeim reima: Dragi
kralju Yudhisthira, na ovom svetu vi (braa Pandave) ste jedini
sretnici. Vrhunska Boanska Linost se pojavila na ovoj planeti i
predstavlja vam se kao obino ljudsko bie. Uvek i u svim okolnosima
je uz vas; ivi sa vama i skriva se od pogleda drugih koji ne mogu
da shvate da je Uzvieni Gospodin, ali ipak ivi sa vama kao va neak,
prijatelj pa ak i glasnik. Zato znajte da niko na svetu nije
sreniji od vas."
U Bhagavad-giti, kada se Krsna pojavio u Svom kosmikom obliku,
Arjuna se molio: Dragi moj Krsna, mislio sam da Si moj neak i bio
toliko neutiv prema Tebi, nazivajui Te Krsnom ili prijateljem.
Toliko Si uzvien da ne mogu to da shvatim." Takav je bio poloaj
Pandava; iako je Krsna Vrhunska Boanska Linost, najvei meu
najveima, ipak je ostao s braom prinevima, privuen njihovom
predanou, prijateljstvom i ljubavlju to dokazuje koliko je moan
proces slube predanog potovanja. Moe da privue ak i Vrhunsku
Boansku Linost Bog je svemogu, ali je sluenje s predanim potovanjem
vee od Njega, jer Ga privlai. Ljudi koji se ne bave bhakti-yogom
nikada ne mogu da shvate koliko je vano da slue Gospodina.2. Prvi
stupnjevi bhakti-yoge
Tri kategorije slube predanog potovanja koje rila Rupa Gosvami
opisuje u Bhakti-rasamrta-sindhu mogu da se navedu kao primenjena
sluba predanog potovanja, sluba predanog potovanja u zanosnom
oduevljenju i predano sluenje u istoj ljubavi prema Bogu. Postoje
jo mnogi podnaslovi u okviru svake od ovih kategorija. Uglavnom se
smatra da postoje dva razliita svojstva u okviru slube predanog
potovanja u primeni; sluba predanog potovanja u zanosnom
oduevljenju ima etiri svojstva, dok predano sluenje u istoj ljubavi
ima est odlika. rila Rupa Gosvami e kasnije objasniti sve ove
osobine. U vezi sa ovim, rila Rupa Gosvami daje do znanja da se
osoba dostojna svesnosti Krsne ili bhakti-yoge moe svrstati prema
svom dotinom ukusu, jer je ova sluba proces koji se nastavlja iz
prethodnih ivota. Niko se ne moe njome baviti ako ranije nije imao
nikakve veze sa njom. Na primer, pretpostavimo da se u ovom ivotu
bavim njome do odreene granice. Iako je ne vrim stoposto savreno,
ipak sve to uinim nee biti izgubljeno. U sledeem ivotu u nastaviti
ba odatle gde sam stao u prethodnom i na taj nain se proces
nastavlja; ali ak iako se proces ne nastavlja, ako nekog sluajno
privue uputstvo istog bhakte, prihvata se kao takav i napreduje u
slubi predanog potovanja. Ipak za one koje po prirodi privlai
prouavanje knjiga kao to su Bhagavad-gita i rimad-Bhagavatam,
bhakti-yoga je laka nego za one koji su navikli na umnu spekulaciju
i procese raspravljanja. Ovu izjavu ovlaeno potvruju mnogi ueni
poznavaoci iz drevnih vremena. Prema njihovom optem miljenju ovek
se moe rukovoditi po odreenim ubeenjima koja proistiu iz njegovih
sopstvenih dokaza i odluka. Zatim e neko drugi koje moda sposobniji
logiar ponititi ove zakljuke i postaviti drugu tezu. Na taj nain
put argumentisanja nikada nee biti konaan i siguran i zato
rimad-Bhagavatam preporuuje da sledimo primer autoriteta.
Ovde nalazimo uopten opis predanog sluenja koje rila Rupa
Gosvami daje u svom Bhakti-rasamrta-sindhuu. Prethodno je bilo rei
da se moe podeliti na tri kategorije naime, predano sluenje u
primeni, u zanosnom oduevljenju i u istoj ljubavi prema Gospodinu.
Sada ri Rupa Gosvami namerava da objasni slubu predanog potovanja u
primeni.
Primeniti neto znai upotrebiti svoja ula u odreenu vrstu rada;
zato sluba predanog potovanja znai upotrebiti razliite ulne organe
u sluenju Krsne. Neki od njih su namenjeni za sticanje znanja, a
neki da sprovode zakljuke naeg miljenja, oseanja i htenja. Zato
primena znai korienje uma i ula u predanom sluenju i nisu namenjeni
za sticanje neeg neprirodnog. Na primer, dete ui ili se veba da
hoda to je sasvim prirodno, jer se mo hodanja izvorno nalazi u
detetu i samo ako malo veba, prohodae vrlo lepo. Slino tome,
sluenje Gospodina s predanim potovanjem je prirodni nagon koji ima
svako ivo bie. ak i necivilizovani ljudi kao to su uroenici odaju
svoje potovanje nekoj zadivljujuoj prirodnoj pojavi i uviaju da iza
neke udesne pojave ili dejstva postoji neka via sila. Iako je
uspavana u onima koji su materijalno zaprljani, ova svesnost se
nalazi u svakom ivom biu, a kada se preisti, naziva se svesnost
Krsne.
Postoje odreeni propisani naini kako da koristimo svoja ula i um
tako da se naa uspavana svesnost ljubavi prema Krsni moe razbuditi,
kao to dete moe da prohoda uz malo vebe. Onaj ko nema osnovnu
sposobnost hodanja ne moe da naui da hoda. Slino tome, svesnost
Krsne se ne moe pobuditi samo vebom, jer ustvari takva veba ne
postoji. Ako elimo da razvijemo svoju uroenu sklonost ka predanom
sluenju, postoje odreeni procesi koji e ako ih prihvatimo i
primenimo, razbuditi nau uspavanu sklonost, a takva primena se
naziva sadhanabhakti. Svako ivo bie koje je opinjeno materijalnom
energijom se smatra da je u neprirodnom stanju ludila. U
Srimad-Bhagavatamu se kae: Uopteno reeno, uslovljena duaje
pomahnitala, jer je uvek zaokupljena delatnostima koje prouzrokuju
ropstvo i patnju." U svom prvobitnom stanju duhovna dua je puna
radosti, sree i blaenstva, venosti i znanja. Svojim uplitanjem u
materijalne delatnosti, postala je nesrena, privremena i puna
neznanja. Sve je ovo prouzrokovano vikarmom ili delima koja ne
treba da inimo. Zato treba da primenjujemo sadhanabhakti to znai
ujutro da ponudimo mangala-arati (hramsko oboavanje), uzdravamo se
od odreenih materijalnih delatnosti, odajemo potovanje duhovnom
uitelju i sledimo jo mnoga druga pravila i propise koja emo kasnije
razmotriti jedno za drugim. Ako ovo primenimo, pomoi e nam da se
izleimo od stanja ludosti. Kao to se neija mentalna bolest lei po
uputstvima psihijatra, tako i sadhanabhakti lei uslovljenu duu od
ludila nastalog pod opsenom maye, materijalne iluzije.
U rimad-Bhagavatamu (7.1.32) Narada Muni pominje sadhanabhakti,
obraajui se kralju Yudhisthiru: Dragi moj kralju, na svaki nain
treba da usredsredimo svoj um na Krsnu." Ovo se naziva svesnost
Krsne, a dunost je svakog acarye, duhovnog uitelja da nae nain ili
sredstvo da um svoga uenika usmeri na Krsnu, stoje poetak
sadhanabhakti. ri Caitanya Mahaprabhu nam za ovu svrhu daje ovlaen
program usredsreen na pevanje Hare Krsna mantre, jer je ovo pevanje
i mantranje toliko mono da nas odmah pripaja uz Krsnu i to je
poetak sadhana-bhakta. Na neki nain, moramo skoncentrisad um na
Krsnu. Iako je bio odgovoran sved kralj, Maharaja Ambarisa je
uvrsdo svoj um na Krsnu; slino tome, svako ko pokuava da na taj
nain usredsredi um, vrlo brzo e napredovati i uspeno oiveti svoju
prvobitnu svesnost Krsne.
Ova sadhana-bhakti ili sluba predanog potovanja, moe se takoe
podeliti na dva dela. Prvi deo sainjavaju propisana pravila po
nareenju duhovnog uitelja ili na osnovu ovlaenih svetih spisa i
nema ni govora o odbijanju. Ovo se naziva vaidhi ili propisano, to
znai da to treba da izvrimo bez pogovora. Drugi deo sadhana-bhakti
se naziva ragunuga, koja se odnosi na stupanj kada, poto sledimo
propisana pravila, postajemo privreniji Krsni i vrimo slubu
predanog potovanja iz prirodne ljubavi. Na primer, onom ko se bavi
bhakti-yogom moe da bude nareeno da ustane rano ujutro i ponudi
arati, to je vrsta hramskog oboavanja. U poetku, po nareenju
duhovnog uitelja, budimo se rano ujutro i nudimo arati, ali se
zatim razvija privrenost i ljubav. Kada stekne ovu privrenost, sam
od sebe pokuava da ukrasi Boanstvo, ije razne vrste odee i smilja
razne planove kako da to bolje vri svoju slubu predanog potovanja.
Iako je u okviru kategorije primene, vrenje ove slube pune ljubavi
je dobrovoljno i neusiljeno. Tako se primena slube predanog
potovanja moe podeliti na dva dela propisana i neusiljena.
Rupa Gosvami definie prvi deo slube predanog potovanja, ili
vaidhi-bhakti, na sledei nain: Gde god nema privrenosti, niti
neusiljene slube pune ljubavi prema Gospodinu i kada Ga sluimo samo
zato to se pokoravamo nareenju duhovnog uitelja ili se pridravamo
svetih spisa, takva sluba iz oseanja dunosti se naziva
vaidhi-bhakti."
Ova pravila su takoe objanjena u rimad-Bhagavatamu (2.1.5) kada
ukadeva Gosvami upuuje umirueg Maharaja Pariksita ta treba da
uradi. Sreli su se samo nedelju dana pre kraljeve smrti koji je bio
u nedoumici ta treba da uini pre nego to umre. Mnogi mudraci su
takoe doli, ali niko nije mogao da mu da pravo uputstvo. Meutim,
ukadeva Gosvami ga je savetovao sledee: Dragi moj kralju, ako eli
da sledee nedelje neustraivo doeka svoju smrt (jer se ustvari svako
plai u trenutku smrti) onda smesta mora da otpone sa procesom
sluanja, pevanja i seanja Gospodina.'Ako neko peva i slua Hare
Krsna i uvek se sea Gospodina Krsne, sigurno se nee plaiti smrti
koja moe da nastupi svakog asa.
ukadeva Gosvami tvrdi u svojim izjavama da je Krsna Vrhunska
Boanska Linost i zato preporuuje da uvek sluamo o Njemu, a ne o
polubogovima. Mayavadiji (impersonalisti) kau da moemo da pevamo
bilo koje ime, Krsne ili polubogova, jer e ishod biti isti. Ali
ustvari to nije injenica: prema ovlaenom izdanju rimad-Bhagavatama,
moramo da sluamo i pevamo samo o Gospodinu Visnuu (Krsni). Tako je
ukadeva Gosvami preporuio Maharaju Pariksitu da na svaki nain slua,
peva i sea se Vrhunske Boanske Linosti, Krsne da bi se otarasio
straha od smrti. Spominje da je Vrhunska Boanska Linost sarvatma,
to znai Nad-dua svakoga". Takode pominje Krsnu kao ivaru, vrhunskog
upravljaa koji se nalazi u svaijem srcu. Zato, ako na neki nain
postanemo privreni Krsni, oslobodie nas od svake opasnosti.
Bhagavad-gita kae da nikada nije pobeen onaj ko postane Gospodinov
bhakta, dok drugi, meutim, jesu. Biti poraen znai da se posle
sticanja ljudskog oblika ivota ovek ne izbavlja iz zamke ivota i
smrti i tako gubi svoju dragocenu priliku. Takav ovek ne zna da ga
zakoni prirode udaraju i bacaju tamo-amo.
Pretpostavimo da neko ne razvije svesnost Krsne u ovom ljudskom
obliku ivota. Bie ponovo baen u neprekidan ciklus ivota i smrti
koji obuhvata 8 400 000 vrsta ivota i njegova duhovna priroda e
ostati izgubljena. Ne zna da li e biti biljka, zver, ptica ili neto
slino, jer postoji toliko mnogo vrsta ivota. Rupa Gosvami
preporuuje da oivimo svoju prvobitnu svesnost Krsne i na neki nain
vrlo ozbiljno usredsredimo um na Krsnu, jer emo se tako osloboditi
i straha od smrti. Posle smrti ne znamo svoju sudbinu, jer smo
potpuno pod upravom zakona prirode i samo Krsna, Vrhunska Boanska
Linost, upravlja nad njima. Zato ako ozbiljno uzmemo zatitu Krsne,
nee biti bojazni da emo ponovo biti baeni u mnogobrojne vrste
ivota. Kao to potvruje Bhagavad-gita, iskreni bhakta e se sigurno
preneti u Krsnino prebivalite. Isti proces savetuje i Padma-Purana
koja kae da uvek treba da se seamo Gospodina Visnua, to se naziva
dhyana ili meditacija neprestano seanje Krsne. Kae se da moramo da
meditiramo sa umom usmerenim na Visnua. Padma-Purana preporuuje da
uz pomo meditacije uvek treba da usredsredimo svoj um na oblik
Visnua i nikada Ga ne zaboravimo ni za trenutak. Ovaj stupanj
svesnosti se naziva samadhi ili trans.
Uvek treba da oblikujemo svoje ivotne aktivnosti na takav nain
da moemo neprestano da se seamo Visnua ili Krsne i to predstavlja
svesnost Krsne. Nema razlike da li usredsredimo svoj um na oblik
Visnua sa etiri ruke ili oblik Krsne sa dve ruke. Padma-Purana
preporuuje: na neki nain uvek misli na Visnua i nemoj da Ga
zaboravi ni pod kakvim okolnostima. Ustvari, ovo je najosnovnije od
svih propisanih pravila, jer kada nam pretpostavljeni nareuje da
neto uinimo, istovremeno nam i zabranjuje. Kada nam je naredba da
se uvek seamo Krsne, zabrana je da Ga nikada ne zaboravimo, a u
okviru ove jednostavne naredbe i zabrane nalaze se u potpunosti sva
propisana pravila. Ovo propisano pravilo se moe primeniti na sve
varne i arame, kaste i ivotna zanimanja. Postoje etiri varne, naime
brahmani (svetenici i intelektualci), ksatriye (ratnici i
dravnici), vaisye (trgovci i zemljoradnici) i udre (radnici i
sluge). Takoe postoji i etiri arama, naime brahmacarya (ivot
uenika), grhastha (domaini porodice), vanaprastha (povueni ivot) i
sannyasa (odvojenost). Propisana pravila nisu namenjena da ih se
pridravaju samo brahmacariji (neoenjeni uenici), ve su primenljiva
za sve. Nije vano da li je neko poetnik brahmacari ili vrlo
napredan sannyasi. Bez obzira na sve, pravilo da se neprestano
seamo Boanske Linosti i nikada Je ne zaboravimo ni za trenutak, je
namenjeno za sve.
Ako se pridravamo ovog nareenja, sva ostala pravila i propisi
samim tim su obuhvaeni. Sva druga pravila i propise treba smatrati
kao pomona ili ona koja slue osnovnom principu. U
Srimad-Bhagavatamu (11.5.2-3) se nalau pravila i propisi i njihova
posledina dejstva. Camasa Muni, jedan od devet mudraca koji je doao
da poui kralja Nimija, obratio se kralju reima: etiri drutvena
stalea, naime brahmani, ksatriye, vaisye i udre su nastala od
razliitih delova kosmikog oblika Uzvienog Gospodina na sledei nain:
brahmani su stvoreni od glave, ksatriye od ruku, vaisye od trbuha,
a udre od nogu. Slino tome, sannyasiji su stvoreni od glave,
vanaprasthe od ruku, grhasthe od trbuha, a brahmacariji od
nogu."
Razliiti drutveni stalei i stupnjevi duhovnog napretka izraeni
su u odnosu na sposobnosti. U Bhagavad-giti je potvreno da je Sam
Gospodin stvorio etiri drutvena stalea i etiri duhovna reda u
odnosu na razliite osobine pojedinaca. Kao to drugaiji delovi tela
vre razliite vrste delatnosti, tako i drutveni stalei i duhovni
redovi vre razne vrste delatnosti u pogledu njihovih osobina i
poloaja. Meutim, cilj tih delatnosti je uvek Vrhunska Boanska
Linost. Kao to Bhagavad- gita potvruje: ,,Ona je vrhunski uivalac",
to znai bilo da je neko brahmana ili udra, potrebno je da svojim
delima zadovolji Uzvienog Gospodina. Srimad-Bhagavatam takoe ovo
potvruje stihom koji glasi: Svako mora da vri svoju odreenu dunost,
ali da bismo ispitali savrenstvo tog rada, potrebno je da utvrdimo
koliko je Gospodin njime zadovoljan." Ovim se nalae da treba da
delujemo prema svom poloaju i takvim delatnostima moramo da
zadovoljimo Uzvienu Linost, inae emo pasti sa svog poloaja.
Na primer, zadatak brahmane koji je roen iz Gospodinove glave je
da propoveda transcendentalne vedske zvuke, ili abda-brahman. Poto
brahmana predstavlja glavu itavog drutva, mora da propoveda
transcendentalne zvuke, a isto tako i uzima hranu u ime Uzvienog
Gospodina. Kako nalau Vede, kada brahmana uzima hranu, preko njega
jede Boanska Linost Meutim, brahmana ne treba da samo jede u
Gospodinovo ime i ne propoveda irom sveta poruku Bhagavad-gite.
Ustvari, kao to sama Gita potvruje, onaj ko propoveda njenu poruku
je jako drag Krsni. Takav propovednik je ustvari brahmana i kada ga
nahranimo, neposredno hranimo Uzvienog Gospodina. Slino tome,
dunost ksatriye je da zatiti ljude od napada maye. Na primer, im je
Maharaja Pariksit ugledao crnog oveka po imenu Kali kako pokuava da
ubije kravu, odmah se maio svog maa u nameri da ga ubije, to mu je
i bila dunost. Nasilje je neophodno da bi se pruila zatita. U
Bhagavad-giti, Gospodin Krsna neposredno nareuje Arjuni da ini
nasilje na bojnom polju Kuruksetre da bi pruio zatitu svim
ljudima.
Dunost vaisya je da stvaraju poljoprivredne proizvode, trguju i
raspodeljuju ih. Stale radnika, ili udre, nemaju inteligenciju
brahmana, ksatriya ili vaisya, pa su zato namenjeni da fizikim
radom pomau ove vie kaste. Na taj nain, postoji potpuna saradnja i
duhovni napredak meu svim razliitim drutvenim staleima, a kada
nedostaje takva saradnja, lanovi drutva e se duhovno degradirati.
Ovo je sadanje stanje u Kali-yugi, ovom dobu svae; niko ne vri
svoju dunost, ve se samo nadmeno naziva brahmanom (intelektualcem)
ili ksatriyom (vojnikom ili dravnikom). Ali ustvari, takvi ljudi su
bez ikakvog poloaja i poto nisu svesni Krsne, nisu u dodiru sa
Vrhunskom Boanskom Linou. Zato svesnost Krsne namerava da uspostavi
pravo stanje u ljudskom drutvu, tako da e svako da bude srean i
izvue dobrobit iz svesnosti Krsne. Gospodin ri Krsna je upudo
Uddhavu da se sleenjem naela drutvenih i duhovnih redova ljudskog
drutva, zadovoljava Vrhunska Boanska Linost i kao ishod toga, itavo
drutvo dobija u obilatim koliinama i bez ikakve tekoe sve to je
neophodno za ivot Uostalom, Vrhunska Boanska Linost odrava sva iva
bia i ako itavo drutvo vri svoje dodne dunostii ostane svesno
Krsne, bez sumnje e svi lanovi ived sreno i spokojno. Bez
pomanjkanja ivotnih potreba, itav svet e se pretvoriti u Vaikunthu,
duhovni svet. ak i pre nego to se prenese u Krsnino carstvo, ako
sledi naela Srimad- Bhagavatama i vri dunosti svesnosti Krsne,
itavo ljudsko drutvo e u svakom pogledu biti sreno.
Neto slino ovome, Sam Krsna izjavljuje Uddhavi u rimad-
Bhagavatamu (11.27.49): Dragi Moj Uddhava, svi ljudi su zaokupljeni
nekim radom, bilo onim koji je odreen u objavljenim svetim spisima,
ili obinim svetovnim delatnostima. Ako Me ishodom bilo koje
delatnosti oboavaju u svesnosti Krsne, nema sumnje da e onda samim
tim postati vrlo sreni i zadovoljni, kako u ovom svetu, tako i u
sledeem." Iz ove Krsnine izjave moemo da zakljuimo da e sve
delatnosti koje se vre u svesnosti Krsne pruiti svakome savrenstvo
koje eli.
Svesnost Krsne je toliko pristupana, da ak nije potrebno da
imenujemo sebe brahmanima, ksatriyama, vaisyama, udrama,
brahmacarijima, grhasthama, vanaprastama ili sannyastjima. Neka
svako obavlja dunost koju sada ima i oboava Gospodina Krsnu
rezultatima svojih delatnosti, u svesnosti Krsne, jer e to
izgladiti itavo stanje i svi ljudi na svetu e biti sreni i
spokojni. Propisana pravila slube predanog potovanja su opisana u
Narada-pancaratri na sledei nain: Sve delatnosti koje odobravaju
objavljeni sveti spisi i koje imaju za cilj zadovoljenje Vrhunske
Boanske Linosti, sveti uitelji prihvataju kao propisana pravila
slube predanog potovanja. Ako neko redovno slui Vrhunsku Boansku
Linost po uputstvu verodostojnog duhovnog uitelja, postepeno se
uzdie do nivoa sluenja Gospodina iz iste ljubavi."
3. Sposobnost kandidata da prihvati istu slubu predanog
potovanja
Zahvaljujui naem druenju sa mahatmama, ili slavnim duama, koje
su se stoposto posvetile predanom sluenju Gospodina, moemo da
osetimo neto malo privlanosti prema ri Krsni. Meutim, u isto vreme
moemo da ostanemo jako vezani za plodonosne delatnosti i
materijalno ulno uivanje i da ne budemo spremni da usvojimo
razliite vrste odvojenosti. Ako takva osoba osea nepokolebljivu
privlanost prema Krsni, postaje dostojan kandidat za obavljanje
slube predanog potovanja. Ova privlanost prema svesnosti Krsne u
drutvu sa istim bhaktama je znak velike sree. Gospodin Caitanya
potvruje da e jedino srenici, milou verodostojnog duhovnog uitelja
i Krsne, dobiti seme slube predanog potovanja. U vezi sa tim
Gospodin Krsna kae u Srimad-Bhagavatamu (11.20.8): Dragi Moj
Uddhava, jedino zahvaljujui izuzetnoj srei ovek poinje da osea
privlanost prema Meni. Pa ak i ako se nije potpuno odvojio od
plodonosnih delatnosti, ili ako nije potpuno privren slubi predanog
potovanja, takva sluba e brzo uroditi plodom."
Bhakte mogu da se podele na tri vrste. Prva ili najvia vrsta,
opisuje se na sledei nain: vrlo su struni u prouavanju odgovarajuih
svetih spisa, kao i u postavljanju pravilnih argumenata u vezi sa
tim spisima. Vrlo prikladno i sa savrenom uviavnou mogu da
predstave zakljuke svetih spisa i na odluan nain razmatraju naine
vrenja slube predanog potovanja. Savreno shvataju da je najvii cilj
ivota dostizanje transcendentalne slube pune ljubavi prema Krsni i
znaju da je Krsna jedini predmet oboavanja i ljubavi. Ovakav
prvoklasni bhakta je onaj koji se strogo pridrava pravila i propisa
pod nadzorom verodostojnog duhovnog uitelja i iskreno mu se
pokorava u skladu sa svetim spisima. Na taj nain se smatra
prvoklasnim jer je postao potpuno osposobljen da propoveda i sam
postane duhovni uitelj.
Prvoklasni bhakta nikad ne odstupa od pravila viih autoriteta i
stie vrstu veru u svete spise shvatanjem sa razumevanjem i
argumentima. Kada govorimo o argumentima i rasuivanju, to znai
argumenti i rasuivanje na osnovu objavljenih svetih spisa.
Prvoklasnog bhaktu ne zanimaju suvoparni spekulativni metodi koji
su namenjeni za gubljenje vremena. Drugim reima, onaj ija je
odlunost sazrela u pogledu slube predanog potovanja moe da se
prihvati kao prvoklasni bhakta. Drugorazredni bhakta moe da se
definie prema sledeim simptomima: nije sposoban da daje zakljuke na
osnovu objavljenih svetih spisa, ali poseduje vrstu veru u njihov
cilj. Smisao ovog opisa je da drugorazredni bhakta poseduje vrstu
veru u proces sluenja Krsne s predanim potovanjem, ali ponekad
omakom moe da propusti da protivnikoj strani prui argumente ili
zakljuke na osnovu objavljenih spisa. Istovremeno jo uvek u sebi
osea nepokolebljivu odluku da je Krsna vrhunski cilj oboavanja.
Poetnik ili treerazredni bhakta je onaj ija se vera nije osnaila
i u isto vreme ne poznaje zakljuak objavljenih svetih spisa.
Poetnikovu veru moe da promeni neko drugi svojim snanim argumentima
ili suprotnim zakljukom. Za razliku od drugorazrednog bhakte koji
takoe ne moe da prui argumente i dokaze iz svetih spisa, ali koji
ipak ima punu veru u njihov cilj, to nije sluaj sa bhaktom
poetnikom. Zato se tako naziva.
Bhagavad-gita prua dalju podelu bhakta poetnika. Tvrdi da
postoje etiri vrste ljudi naime oni koji su unesreeni, oni kojima
je potreban novac, oni koji su radoznali i oni koji su razboriti
koji otpoinju slubu predanog potovanja i prilaze Gospodinu radi
pomoi u pogledu njihovog dotinog linog zadovoljstva. Odlaze na
izvesna mesta oboavanja i mole Boga da ublai materijalnu nesreu, da
bi poboljali ekonomski razvoj, ili da bi zadovoljili svoju
radoznalost. Meutim, mudar ovek koji jednostavno shvata veliinu
Boga takoe se ubraja meu bhakte poetnike. Ako se drue sa istim
bhaktama takvi poetnici se uzdiu na stupanj drugoklasnih ili
prvoklasnih bhakta. Primer bhakte poetnika je Dhruva Maharaja koji
je eleo kraljevstvo svoga oca pa je zato sluio Gospodina s predanim
potovanjem. Kada se na kraju potpuno preistio, odbio je svaku
materijalnu dobrobit od Gospodina. Gajendra je takoe bio u velikoj
nevolji i molio je Krsnu da ga zatiti, pa je nakon toga postao isti
bhakta. Slino tome, Sanaka, Sanatana, Sananda i Sanat-kumara su
zajedno pripadali kategoriji razboritih, svetih ljudi pa ih je
takoe privukla sluba predanog potovanja. Slino se dogodilo skupu u
umi Naimisaranya na elu sa mudracem aunakom. Bili su radoznali i
neprestano su zapitkivali Sutu Gosvamlja o Krsni, te su na taj nain
postigli drutvo istog bhakte i postali to i sami. Dakle, to je nain
kako da se uzvisimo. U bilo kojem stanju da se nalazimo, ako imamo
dovoljno sree da se druimo sa istim bhaktama, vrlo brzo emo
napredovati do drugog ili prvog stupnja.
Ove etiri vrste bhakta poetnika koje su opisane u Sedmom
poglavlju Bhagavad-gite se skupa prihvataju kao pobone. Ako ne
postanemo poboni nikada ne moemo da steknemo slubu predanog
potovanja. U Bhagavad-giti je objanjeno da samo oni koji neprestano
vre pobone delatnosti i ije su grene posledice u ivotu potpuno
zaustavljene mogu da pristupe svesnosti Krsne. Bhakte poetnici su
svrstani u etiri grupe unesreeni, oni kojima je potreban novac,
radoznali i razboriti prema stepenu pobonih delatnosti. Ako smo
unesreeni, bez pobonih delatnosti postajemo agnostici, komunisti i
slino. Poto nemamo vrstu veru u Boga, smatramo da moemo da se
prilagodimo svom unesreenom stanju ako uopte ne verujemo u
Njega.
Meutim, Gospodin Krsna je objasnio u Giti da Mu je od ove etiri
vrste bhakta poetnika onaj koji je mudar vrlo drag, jer ako je
mudar ovek privren Krsni, ne trai razmenu materijalnih dobrobiti.
Razborit ovek koji postaje privren Krsni ne eli nita zauzvrat od
Njega, bilo u vidu olakanja u nesrei, bilo u vidu sticanja novca.
To znai da je od samog poetka njegovo osnovno pravilo privrenosti
prema Krsni, manje vie ljubav. tavie, usled svoje razboritosti i
prouavanja astra (svetih spisa), moe takoe da shvati da je Krsna
Vrhunska Boanska Linost. U Bhagavad-giti je potvreno da se posle
mnogo, mnogo roenja, kada zaista postanemo razboriti predajemo
Vasudevu, jer savreno dobro znamo daje Krsna (Vasudeva) poreklo i
uzrok svih uzroka. Stoga se vrsto dri Krsninih lotosovih stopala i
postepeno razvija ljubav prema Njemu. Iako je takav mudrac vrlo
drag Krsni, ostali se takoe prihvataju kao jako velikoduni, jer ak
iako su unesreeni ili imaju potrebu za novcem, dolaze Krsni radi
zadovoljenja svojih potreba. Zbog toga se prihvataju kao
irokogrudne, slobodoumne mahatme. Ako se ne uzvisimo do poloaja
jnanlja ili mudraca, niko ne moe da se pridrava pravila oboavanja
Vrhunske Boanske Linosti. Ostali koji nisu toliko razboriti ili oni
iji je razum odnela obmanjujua mo maye, vezani su za ostale
polubogove, na osnovu uticaja vezujuih sila materijalne prirode.
Mudar ovek je onaj ko je potpuno shvatio da je duhovna dua, a ne
samo telo. Poto je spoznao daje duhovna dua i da je Krsna Vrhunska
duhovna dua, zna da treba da ima blisku vezu sa Njim, a ne sa ovim
telom. Onaj koje unesreen i onaj ko eli novac, ima materijalno
shvatanje ivota jer su nesrea i potreba za novcem u vezi sa ovim
telom. Onaj ko je radoznao je moda neto iznad unesreenog i oveka
kome je potreban novac, ali je ipak na materijalnom nivou.
Meutim, razborit ovek koji je u potrazi za Krsnom savreno dobro
zna daje duhovna dua ili Brahman i da je Krsna Vrhunska duhovna dua
ili Parabrahman. Zna da duhovna dua, poto je podreena i ograniena,
treba da je uvek vezana sa neogranienom i uzvienom duom, Vrhunskom
duom Krsnom, jer je takva veza mudrog oveka sa Njim. Mogli bismo da
zakljuimo da je onaj ko se oslobodio telesnog shvatanja ivota,
dostojan kandidat za istu slubu predanog potovanja. U Bhagavad-giti
je takoe potvreno da posle spoznaje Brahmana, kada se oslobodimo
materijalnih nespokojstava i kada vidimo svako vo bie na jednakom
nivou, postajemo dostojni da pristupimo slubi predanog
potovanja.
Kao to je ranije bilo reeno, postoje tri vrste sree:
materijalna, duhovna i srea u slubi predanog potovanja. Sluba
predanog potovanja i srea koja nastaje zahvaljujui njenom
obavljanju nisu mogue sve dok smo pod uticajem materije. Ako neko
eli materijalno uivanje ili da se sjedini sa Uzvienim, oba ova
shvatanja se smatraju materijalnim. Poto impersonalisti ne mogu da
cene duhovnu sreu druenja i razmene ljubavnih doivljaja sa
Vrhunskom Boanskom Linou, njihov konani cilj je da se sjedine sa
Gospodinom. Ovo shvatanje je jednostavno produetak materijalne
zamisli. U ovom svetu svako pokuava da bude na elu svoje sabrae ili
suseda. U savremenom shvatanju ivota svako se nadmee da bude
nadmoniji od svih ostalih bilo na drutvenom ili na nacionalnom
nivou. Ova nadmonost se protee do beskonanosti, tako da ustvari
elimo da se sjedinimo sa najnadmonijim od svih, Uzvienim
Gospodinom. Ovo je takoe materijalno shvatanje, iako je moda malo
naprednije.
Meutim, savreno shvatanje duhovnog ivota je potpuno poznavanje
naeg prirodnog poloaja i na taj nain dovoljno znamo da bismo se
prilagodili transcendentalnom sluenju Gospodina s puno ljubavi.
Moramo da znamo da smo ogranieni i da je Gospodin neogranien, inae
nije mogue da se zaista sjedinimo sa Njim, ak iako teimo tome. To
jednostavno nije mogue. Zbog toga, svako ko zadovoljava svoja ula
tako to eli da stekne sve vee i vee vrednosti, bilo u materijalnom
ili duhovnom smislu, ustvari ne moe da uiva u zaista prijatnoj drai
slube predanog potovanja. Srila Rupa Gosvami je zato uporedio
posedovanje ovih bhukti (materijalnih elja) i mukti (elja za
osloboenjem) sa uticajem crne magije vetice: u oba sluaja smo u
nevolji. Bhukti znai materijalno uivanje, dok mukti znai osloboenje
od materijalnog nespokojstva i sjedinjavanje sa Gospodinom. Ove
elje se uporeuju sa uhoenjem duhova i vetica, jer sve dok postoje
ove elje za materijalnim uivanjem ili duhovnim sjedinjavanjem sa
Uzvienim niko ne moe da uiva u pravoj transcendentalnoj drai slube
predanog potovanja. isti bhakta nikada ne mari za osloboenje.
Gospodin Caitanya Mahaprabhu se molio Krsni: Dragi Moj sine Nande,
ne elim nikakvu materijalnu sreu u vidu mnogih sledbenika, niti
ogromno obilje u vidu bogatstva, ni enu lepoticu, niti elim da
prestanem da materijalno postojim. Mogu da se rodim mnogo puta,
roenje za roenjem, ali ono to molim od Tebe je da Moja predanost
Tebi uvek ostane nepokolebljiva."
Panja istog bhakte je toliko privrena velianju zabava, imena,
osobina, oblika, itd. Gospodina, da bhakta ne mari za mukti. ri
Bilvamangala Thakura je rekao: Ako Te sluim s predanim potovanjem,
dragi moj Gospodine, onda u vrlo lako moi da svuda spazim Tvoje
prisustvo. A to se tie osloboenja, smatram da stoji pred mojim
vratima i eka da me slui sa sklopljenim rukama." Dakle, za iste
bhakte, osloboenje i duhovna emancipacija nisu toliko vani. U vezi
sa ovim, u Treem poglavlju rimad-Bhagavatama (25.36), Kapiladeva
savetuje Svoju majku Devahuti na sledei nain: Draga Moja majko,
Moje iste bhakte su opinjene kada vide Moje razliite oblike, lepotu
Moga lika, oaravajuu grau Moga tela, Moj smeh, zabave i pogled,
izgledaju im toliko prekrasni da njihov um odjednom postane
zaokupljen mislima o Meni i potpuno Mi posveuju svoje ivote. Iako
takvi ljudi ne ele nikakvu vrstu osloboenja, niti ikakvu vrstu
materijalne sree, ipak im darujem mesto meu Svojim pratiocima u
uzvienom prebivalitu."
Ovaj dokaz iz rimad-Bhagavatama osigurava istom bhakti da e
napredovati i postati prijatelj Vrhunske Boanske Linosti. U vezi sa
ovim, rila Rupa Gosvami uzgred napominje da onaj koga zaista
privlai lepota lotosovih stopala ri Krsne ili sluenje Njega, ije je
srce uvek ispunjeno transcendentalnim blaenstvom, po prirodi nikad
nee teiti za osloboenjem, koje je toliko drago impersonalistima.
Slian odlomak se takode nalazi u rimad-Bhagavatamu (3.4.15), gde se
Uddhava obraa Gospodinu Krsni i kae: Dragi moj Gospodine, za one
koji su zaokupljeni Tvojom transcendentalnom slubom punom ljubavi,
ne postoji nita to je vredno stei iz podruja religije, ekonomskog
napretka, ulnog zadovoljenja ili osloboenja iako vrlo lako mogu da
postignu sreu koja potie iz ovih razliitih izvora. Uprkos takvim
povlasticama, dragi moj Gospodine, ne teim da postignem nikakve
takve rezultate. Jedino to Te molim je da moja vera i predanost
Tvojim lotosovim stopalima uvek ostane nepokolebljiva."
Slian odlomak se pojavljuje u Treem poglavlju (25.34), gde
Kapiladeva poduava Svoju majku i kae: Draga Moja majko, bhakte ija
su srca ispunjena sluenjem Mojih lotosovih stopala i koji su
spremni da sve uine da bi Me zadovoljili, naroito oni koji se
zajedno okupljaju da bi shvatili Moje osobine, zabave i oblik i na
taj nain Me svi veliaju, to im priinjava transcendentalno
zadovoljstvo; takve srene bhakte nikada ne ele da se sjedine sa
Mnom. Ne samo to ne ele da se sjedine sa Mnom, ve ak i ako im se
ponudi poloaj poput Mog u Mom prebivalitu, obilje kao to je Moje,
ili ak lino druenje sa Mnom i sline telesne odlike, odbijaju da to
prihvate, jer su zadovoljni samo to su zaokupljeni Mojom slubom
predanog potovanja." U rimad-Bhagavatamu (4.9.10), kralj Dhruva
kae: Dragi moj Gospodine, transcendentalno zadovoljstvo koje uivaju
iste bhakte meditacijom na Tvoja lotosova stopala, ne moe da se
dostigne transcendentaln