ALMANAH 2009 - omladina-bih.net 09.pdf · koji su nas nesebi~no pomagali tokom 2009. godine, i bez ~ije pomo}i i saradnje ne bismo opstali i ostali. Youth Resource center (ORC) Tuzla,

1

OMLADINSKI RESURSNI CENTAR (ORC) TUZLA

YOUTH RESOURCE CENTRE (ORC) TUZLA

ALMANAH 2009

PRIRU^NIK ZA TRENERE:

„OMLADINSKI RAD I RAD U LOKALNOJ ZAJEDNICI“

2

ORC TUZLA - ALMANAH 2009PRIRU^NIK ZA TRENERE

„OMLADINSKI RAD I RAD U LOKALNOJ ZAJEDNICI“

IZDAVA^:Omladinski Resursni Centar (ORC) Tuzla

ZA IZDAVA^A:Miralem Tursinovi}

AUTOR:Jasmin Ja{arevi}

GRAFI^KI DIZAJN I PRIPREMA:Emir Delali} – www.design.com.ba

FOTOGRAFIJE:ORC / hCa Tuzla

UNOS TEKSTA I OBRADA PODATAKA:Bo{ko Vlaji}

KORI[TENI IZVORI:PRIRU^NIK ZA MLADE TRENERE - SHL (Fondacija Schüler helfen

leben) Sarajevo @IVJETI U SAVR[ENOM SVIJETU LJUDSKIH PRAVA - trening

materijali - Independent zenica, Biro za ljudska prava Tuzla, Inicijativa 21

[TAMPA:Merceria d.o.o. Tuzla

TIRA@:700 primjeraka

3

OVAJ PRIRU^NIK JE [TAMPAN U UZ POMO]:Ambasade Kraljevine Nizozemske – Sarajevo

MATRA KAP PROGRAM

Tuzla, oktobar / Listopad 2009. godine

4

SLIKA SA TRENINGA ZA TRENERE U BR^KOM

5

SADR@AJ:

1. Uvod ......................................................................2. [ta je trening? ......................................................3. Pregled priru~nika ...............................................4. O omladinskom radu u zajednici .......................5. Potrebne komunikacije vje{tine za trenere .........6. Rad sa grupama ....................................................7. Metodologije i koraci u pripremi treninga .........8. Prakti~ni savjeti i igre ..........................................9. Simulacijska vje`ba .............................................10. Primjeri dokumenata za trening .......................11. Ukratko o projektu .............................................12. O hCa / ORC ......................................................13. O Partnerima ......................................................

791011121721436674879093

6

ZAHVALE

Omladinski Resursni Centar (ORC) Tuzla ovom prilikom se najtoplije zahvaljuje na{im prijateljima, Fondacijama, Organizacijama i pojedincima koji su nas nesebi~no pomagali tokom 2009. godine, i bez ~ije pomo}i i saradnje ne bismo opstali i ostali.

Youth Resource center (ORC) Tuzla, would like to use opportunity to express our sincere gratitude to our friends, Foundations, Organizations and individuals who supported us during this year, and thanks to their help and support without we could not survive and exist.

OFFICE OF PUBLIC AFFAIRS (OPA) – UNITED STATES EMBASSY SARAJEVO

THE BALKAN TRUST FOR DEMOCRACY (BTD)

EMBASSY OF THE KINGDOM OF THE NETHERLANDS - SARAJEVO

JUSTITIA ET PAX - The Netherlands

PUBLIC MOVEMENT “MULTINATIONAL GEORGIA” (PMMG)

ANNA LINDH EURO - MEDITERRANEAN FOUNDATION

KANADSKA AMBASADA - SARAJEVO

NORWEGIAN PEOPLE’S AID - SEE

POINT CIVIC ASSOCIATION - CZECH REPUBLIC

ASOCIJACIJA SARAJEVO, Paris, France

OMLADINSKA MRE@A BiH

MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA BiH

MINISTARSTVO ODBRANE BiH

HOTEL „RUDAR“ - TUZLA

BOSANSKI KULTURNI CENTAR - TUZLA

PRONI BR^KO

MERCERIA d.o.o

FORUM GRA\ANA TUZLE

KU]A PLAMENA MIRA - TUZLA

7

1. UVOD

Dragi prijatelji,

Tema ovogodi{njeg almanaha, ali i sam njegov sadràj prije svega ima namjeru pomo}i vam da u budu}em radu na edukaciji omladinskih aktivista u va{oj lokalnoj zajednici imate jednostavan i pouzdan oslonac / radni materijal. Naziv ovogodi{njeg almanaha je: „Priru~nik za trenere omladinskog rada i rada u lokalnoj zajednici“. Priru~nik je nastao je na osnovu potreba i èlja mladih ljudi u manjim sredinama u BiH, koji do sada nisu imali prilike, niti mogu}nosti da u~estvuju ili poha|aju neki od treninga za trenere vr{nja~ke edukacije. U njemu se nalaze sva poja{njenja, metode, metodologije, kao i prakti~ni savjeti za rad sa manjim ili ve}im grupama mladih ljudi.

U ovom priru~niku }ete izme|u ostalog prona}i i: poja{njenja o tome {ta je to omladinski rad i rad u lokalnoj zajednici; koje komunikacijske vje{tine su vam potrebne kako bi radili treninge sa va{im vr{njacima; kako raditi sa grupama; koje su to metodologije i koje korake trebate preduzeti kako bi trening pripremili na dobar i efektivan na~in. U ovom priru~niku imate i opisane prakti~ne savjete i igre, bez kojih niti jedan trening ne moè biti uspje{an. Dodali smo i neke od uspje{nih praksi na{ih partnera u ovom projektu: Justita et Pax Nizozemska i PMMG Gruzija, te primjere dokumentacije koje su vam, kao budu}im trenerima neophodne u va{em radu.

Materijale u ovom almanahu smo pa`ljivo prikupljali i prilago|avali va{im potrebama. Nadamo se da }e vam ovi biti pregledni, te da }e vama li~no, ali i va{im organizacijama pomo}i da u narednom periodu radite jo{ bolje i efikasnije, te da u va{u organizaciju uklju~ite {to ve}i broj mladih ljudi.

Ovom prilikom èlim posebno da se zahvalim osobama i organizacijama koje su nam pomogle pri izradi ovog priru~nika. Isto tako, nadam se da }e vama svima ovaj priru~nik pomo}i i biti jedan od obaveznih dijelova va{e radne literature.

8

Priru~nik }emo u narednom periodu distribuirati omladinskim, ali i ostalim nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini. Ukoliko vam je potrebno jo{ primjeraka, slobodno nam se javite!

U`ivajte u ~itanju!

Miralem Tursinovi}

9

2. [TA JE TRENING?

Trening je prisutan u skoro svakom polju na{eg dru{tva danas, u biznisu i politici, u na{im dru{tvenim ulogama i aspektima na{eg privatnog ìvota. Ova publikacija se ti~e treninga u specifi~nom kontekstu omladinskog rada u zajednici u BiH i neformalne edukacije i u~enja.

Ne postoji univerzalna definicija za trening u omladinskom radu. Trening se moè odnositi na razli~ite procese i akcije u zavisnosti od organizacijskog i socijalnog, ekonomskog i kulturnog konteksta u kojima se de{ava kao i od ciljeva i vrijednosti organizatora treninga. Neki elementi su od va`nosti za svaki trening u polju omladinskog rada u zajednici i neformalnih treninga uop{te.

Kao po~etnu ta~ku, Oxford rje~nik defini{e trening kao “dovo|enje do èljenog standarda izvedbe ili pona{anja putem nastave i prakse”. [ta je èljeni standard i kako se moè posti}i i razlikovati?

“Trening se sastoji od pruànja alata drugima da bi im se omogu}-ilo postizanje ciljeva. Sastoji se od pruànja vje{tina i mogu}nosti za djelovanje”

“Trening se sastoji od uklju~ivanja i ja~anja ljudi”.

Gledaju}i ove definicije, trening obuhvata uklju~ivanje i razmjenu, razvoj odnosa izme|u iskustva i teorije. Zahtjeva otvorenost za pruànje i primanje podr{ke, s ciljem razvoja ja~anja i rasta. Zna~i postavljanje pitanja, ali tako|er dovo|enje u~esnika do èljenog standarda prakse.

10

3. PREGLED PRIRU^NIKA SVRHA

Svrha ovog priru~nika jeste ja~anje kapaciteta trenera primjenjuju}i principe u~enja odraslih, korake promjene pona{anja i razli~ite metodologije treninga i facilitatorske vje{tine; razvoj ciljeva za u~enje i dizajn trening planova; kori{tenje audio vizuelnih pomagala; i prakticiranje trening sesija.Ideja priru~nika se bazira na principu da svako ima ne{to za podijeliti. Uklju~uju}i aktivne povratne informacije od u~esnika treninga, interesi i efikasnost su pove}ani

CILJANA GRUPA

Priru~nik je namijenjen za trenere/facilitatore koji su pro{li trening “OSNOVNI TRENING ZA OMLADINSKI RAD I RAD U ZAJEDNICI”, i koji su stekli potrebno znanje i vje{tine u svom polju, kao i za sve druge omladinske i lokalne aktiviste uklju~ene u pripremu i implementaciju treninga u BiH.

Ciljevi Priru~nika:

1. Podr{ka trenerima za planiranje, organizovanje i provedbu treninga

2. Upoznavanje trenera sa principima i konceptima u~enja odraslih.

3. Podr{ka kapacitetu trenera kako bi formulisali dostignu}a i osnovne

ciljeve

4. Opremiti trenere znanjem o efektivnim metodama treninga i vizuelnih

pomagala kao i vje{tinama da ih koriste.

5. Identificiranje efektivnih na~ina monitoringa i procjene trening sesija.

6. Pomo} trenerima u razvoju planova za trening

7. Podr{ka trenerima sa primjerima najboljih praksi

8. Podr{ka trenerima sa alatima i metodologijama koje se mogu koristiti

na treninzima

11

4. O OMLADINSKOM RADU U ZAJEDNICI

[ta je omladinski rad?Glavna svrha omladinskog rada jeste li~ni i dru{tveni razvoj mladih ljudi i njihovo uklju~ivanje u dru{tvo.

Definicije“Omladinski rad” se defini{e kao aktivnosti koje imaju namjeru da uti~u na mlade ljude. To je u osnovi skup slabo povezanih aktivnosti koje su definisane, redefinisane, pregledane i ponovo ra|ene u generacijama koje su dolazile. Omladinski rad je proces kreiranja okruènja gdje se mladi ljudi mogu uklju~iti u aktivnosti neformalne edukacije.

Omladinski rad pomaè mladim ljudima da nau~e o sebi, drugima i dru{tvu kroz aktivnosti neformalne edukacije koja kombinuje zabavu, izazov, u~enje i dostignu}a.

Omladinski rad pruà mladim ljudima dobrostanje i razvoj u svim svojim razli~itim formama – intelektualnoj, psihi~koj, emocionalnoj i duhovnoj.

Istorija .Istorija omladinskog rada datira sa ro|enjem Industrijske Revolucije u 18 vijeku. Tada su mladi ljudi po prvi puta napustili svoje domove kako bi migrirali u velike gradove. Rezultat ove migracije je bilo ra|anje omladinske kulture u urbanim mjestima, {to je odgovor na napore lokalnog stanovni{tva.

Omladinski rad se istorijski fokusira na pet podru~ja, uklju~uju}i i fokus na mlade ljude; nagla{avanje volonterskog u~e{}a i odnosa; predanost asocijacijama mladih i odraslih; prijateljska i neformalna atmosfera, i; djelovanje sa integritetom.

Omladinski rad u zajednici . Omladinski radnici u zajednici pruàju aktivnosti bazirane na zajednici mladim ljudima u lokalnim zajednicama, uklju~uju}i religijske organizacije, neprofitne organizacije i vladine agencije.

12

5. POTREBNE KOMUNIKACIJSKE VJE[TINE ZA TRENERE

Razvoj temelja

• Usvajanje jednostavnog, preciznog i direktnog jezika• Zahtijevanje povratne informacije• Obra}anje pa`nje na verbalne i neverbalne znakove

Preduzimanje li~ne odgovornosti

• Prepoznavanje sopstvene uloge u stvaranju uspje{ne komunikacije• Identifikovanje unutra{njih i vanjskih faktora koji uti~u na va{u

komunikaciju• Uspostava sistema povratnih informacija • Komunicirati ne odbrambeno

Slu{anje za pobolj{ano razumijevanjeAlati za aktivno slu{anje

• Postavljanje pitanja radi obja{njenja• Potvrda razgovora• Iskazivanje po{tovanja, suosje}anja i senzitivnosti• Slu{anje tokom ~itavog razgovora

Interpretacija neverbalnih znakova

• Intonacija• Tempo govora• Glasno}a• Geste• Izraz lica• Stav tijela• Kori{tenje prostora• Na~in obla~enja• Kontakt pogledom

13

Postizanje stvarne komunikacijeStvaranje otvorenosti

• Odre|ivanje kada govoriti a kada ne• Identificiranje odgovaraju}ih stepena otkrivanja

Me|ukulturalna komunikacija

• Kretanje izvan granica kulture• Razvoj ve}eg stupnja osjetljivosti na kulturne razlike • Izbjegavanje potencijalnih me|ukulturalnih zamki

14

Vje{tine prezentacije

Izrada prezentacija za male ili velike grupe je vaàn zadatak za trenere, prezentacijska iskustva se usavr{avaju tokom prakse. Ipak, postoje neki “trikovi zanata” koji pobolj{avaju kvalitet i efektnost prezentacije.

Istraìvanje Upoznajte svoju publiku i poveìte svoju pri~u sa njom.

Budite svjesnih svojih vremenskih ograni~enja i drìte ih se.

Budite upoznati sa svojim sadràjem (drugim govornicima i ono o ~emu govore).

Priprema Pojasnite 3-5 klju~nih ta~aka: predstavite ih, diskutujte o njima, izvedite zaklju~ke

Koristite efektivna audio/video pomagala (op{ta, slajdovi, power point, letke) da biste objasnili svoje glavne ta~ke i pomogli publici vizuelirati va{u poruku. Pravila za slajdove

- Ograni~ite se na 10-15 rije~i za svaki slajd

- Koristite nekoliko jednostavnijih slajdova umjesto jednog komplikovanog

- Tamne pozadine (sa bijelim ili svijetlim slovima) sa velikim slovima se lak{e ~itaju

Vje`ba.

15

Prezentacija Pokrenite va{u publiku (kontakt pogledom, personalizacija, humor); stvorite uzbu|enje, izazovite tradicionalna razmi{ljanja

Nikada ne ~itajte prezentaciju, niti je ne izgovarajte napamet. Dobro se pripremite tako da se ~ini da jednostavno razgovarate sa publikom bilo da radite prema pripremljenom tekstu ili ne.

Koordinirajte va{u pri~u sa slajdovima. Na ostavljajte slajd na ekranu nakon {to ste zavr{ili sa njim. Li~no upravljajte sa slajdovima (ako je mogu}e)

Vje{tine facilitiranja

Vo|enje i facilitiranje grupe je va`na komunikacijska vje{tina, to je vje{tina koja ~esto koristi nekoliko drugih vje{tina i alata, veoma je va`na za razumijevanje i razvoj grupne dinamike.

Facilitator radi sa grupom i pruà joj proceduralnu pomo} vode}i je ka koncenzusu. Facilitator je neutralan po pitanjima o kojima se vodi diskusija i on radi uz pristanak u~esnika. Tako|er pomaè i to ako je facilitator upoznat sa materijom o kojoj se raspravlja.

Facilitirani sastanci ~esto podrazumijevaju da u~esnici dolaze iz razli~itih zajednica. U~esnici ve}inom imaju druga~ija mi{ljena o pitanjima o kojima se diskutuje. Facilitator treba ohrabriti svakog u~esnika da iznese svoje mi{ljenje i da u~estvuje u diskusiji. Hipoteti~ka pitanja ponekad pomaù da se stvari pokrenu. Facilitator iznosi mi{ljenja i ~injenice i pomaè grupi da razlikuje to dvoje.

16

Savjeti za bolje facilitiranje:

1. Posmatrajte vibracije grupe: Ako ljudi izgledaju da im je dosadno ili su nepa`ljivi, mo`da }ete morati ubrzati tempo sastanka. Ako se ljudi ~ine napetim zbog glasnih neslaganja, mo`da }ete morati iznijeti svoje zabrinutosti.

2. Postavljajte pitanja sa otvorenim krajem: npr, “Vidjeli smo da imamo problema u rje{avanju ove stvari. [ta vi mislite da bi trebali uraditi?”

3. Rezimirajte {ta su drugi rekli: npr mo`ete re}i, “Izgleda da smo se dogovorili oko.....”

4. Pobrinite se da svako ima {ansu da govori: Jedan od na~ina da osigurate da }utljivi u~esnici progovore jeste taj da vi po~nete rundu. U rundi koju pokrenete oko stola svako ima par minuta da ne{to ka`e ili predstavi svoje mi{ljenje.

5. Uklju~ite humor: postoji par boljih na~ina da se prevlada mrzovoljnost i sitni~avost.

17

6. RAD SA GRUPAMA

Obzirom da je ovaj Priru~nik namijenjen najvi{e za pomo} u radu sa grupama, veoma je bitno da treneri budu upu}eni u neke od osnovnih stvari o radu sa grupama. Grupa je skupina od tri i/ili vi{e pojedinaca a dalje definicije grupe nisu neophodne i toliko bitne za ovaj trening. Po{to je grupa sastavljena od individua, za trenera je veoma va`no da zna da u~esnici na treningu mogu uzeti bilo koju od uloga u skladu sa kojom }e se i pona{ati tokom treninga. Nije nu`no da osoba koja se pona{a tokom treninga u skladu sa nekom od uloga to isto pona{anje manifestuje i u svom ìvotu van treninga. Ovo je bitno znati da ne bi do{lo do stereotipnog razmi{ljanja i osu|ivanja od strane trenera ukoliko neka od uloga koju u~esnik uzme po~ne da ugroàva sam proces treninga. Neke od uloga su pozitivne za trening proces a neke i ne. U nastavku se nalaze neke od glavnih karakteristika i uloga koje pojedinci mogu uzeti tokom treninga:

Uloge u grupi:

• Inicijator – predstavlja nove ideje ili nove pristupe• Davalac mi{ljenja – pruà va`na razmi{ljanja• Elaborator – gradi na sugestijama drugih• Poja{njiva~ – daje relevantne primjere, reformuli{e izjave radi

zna~enja i razumijevanja• Smanjiva~ stresa – koristi humor ili predlaè pauze• Kompromisan – koji je voljan ustupiti mi{ljenju• Harmonist - posreduje, izmiruje• Ohrabriva~ – koristi pohvale i podr{ku• ûvar vrata – odràva kanale komunikacije otvorene, ohrabruje

druge i moè raditi kao filter (u pozitivnom ili negativnom smislu)

• Agresor – izaziva mi{ljenja drugih ili se agresivno ne slaè• Negator – kritikuje ili napada druge• Bloker – drì se svoje pozicije, navodi nerelevantna iskustva• Onaj koji se povla~i – ne u~estvuje (mo`da u tom momentu ima

18

privatni razgovor ili prikuplja bilje{ke)• Onaj koji traì priznanje – koji se hvali ili prekomjerno pri~a• Onaj koji mijenja teme – mijenja teme• [aljivdìja – rasipa svoju energiju pri~aju}i viceve• \avolji advokat – prezentira druk~ije mi{ljenje (ova uloga moè

biti i pozitivna)

19

Dinamika grupe

Obzirom da trening moè trajati duì vremenski period, bitno je poznavati dinamiku razvoja grupe, koja se ukratko moè okarakterisati u ~etiri faze:Formiranje, Uzburkavanje i Normalizacija, Realizacija,Rasformiranje, kako je to i prikazano u sljede}em grafikonu u kome su dati i prijedlozi aktivnosti za {to bolje i efektivnije prelaske iz faze u fazu razvoja grupe (tokom rada kao i nakon radnih sati):

Grupni ìvot na treningu

Sa edukacionog gledi{ta, ljudi koji su na treningu, a koji ìve zajedno, doìvljavaju jedinstveno iskustvo, {to moè doprinijeti njihovom u~enju na mnoge na~ine.Te prednosti uklju~uju:

• zajedni~ko u~enje i dijeljenje iskustava• u~enje jednih od drugih. U vr{nja~koj grupi ljudi dijele svoja

20

iskustva i to mo`e kao pozitivan model da oblikuje njihovo pona{anje i stavove prema vr{njacima

• Za{ti}eni kontekst u~enja u umjetnoj situaciji• Pobolj{anje komunikacije u organizaciji kada su ~lanovi jedne

organizacije zajedno na treningu• Upoznavanje novih ljudi i stvaranje novih mre`a

Johari prozor

Ovo je ilustracija sa “4 prozora” koji predstavljaju informacije koje su poznate i nepoznate vama i informacije poznate i nepoznate drugima.

Jedan od ciljeva Dinamike grupe je da pro{iri „prozor“ poznatog i vama i ostalima, da promovi{e otvorenost izme|u trenera i u~esnika na treningu i omogu}i konstruktivan, nekriti~ki i neosu|uju}i osvrt/feedback.

Johari prozor

Poznato tebi Nije poznato tebi

Poznato drugima Otvoreno Zatvoreno

Nije poznato drugima Skriveno Nepoznato

21

7. METODOLOGIJE I KORACI U PRIPREMI TRENINGA

Pripreme za planiranje i implementaciju treninga

Sedam koraka u pripremi treninga• Ko• Za{to• Gdje• Kada• [ta• Zbog ~ega• Kako

Koraci u planiranju treninga

- Ko: U~esnici (razmi{ljajte o njihovim vje{tinama, potrebama i resursima) i treneri

- Za{to: Svrha treninga i za{to je potreban

- Gdje: Lokacija sa detaljima dostupnih resursa i opreme kao i na koji na~in }e se mjesto treninga urediti

- Kada: Vremenski okvir treba sadràvati preciznu procjenu koliko sati u~enja i pauza, kao i vrijeme po~etka i zavr{etka

- [ta: Vje{tine, znanje i pristupi koje }e u~esnici nau~iti – sadràj materije koja }e se nau~iti (imajte na umu duìnu trajanja treninga kada odlu~ujete o sadràju)

- Zbog ~ega : Dostignuti bazni ciljevi – {ta }e u~esnici mo}i raditi poslije zavr{etka treninga

- Kako: Zadaci ili aktivnosti koji }e omogu}iti u~esnicima da postignu “Za{to”

22

Osam principa u~enja odraslih

• Po{tovanje• Afirmacija• Va`nost• Dijalog• Anga`ovanost• Neposrednost• Razmi{ljanje, osje}anje, djelovanje• Sigurnost

Principi u~enja odraslih

Procjena potreba: Utvrdite {ta u~esnici treba da u~e. U~enje se mora ticati njihovih potreba i interesa. Odrasli dolaze u~iti sa li~nim ciljevima, koji ne moraju biti isti kao oni koje u~enje nagla{ava. Otkrijte {ta oni o~ekuju.

23

1. Dijalog U~enje odraslih se najbolje postiè kroz dijalog. Odrasli imaju dovoljno ìvotnog iskustva za dijalog sa bilo kojim trenerom o bilo kojoj temi i oni }e u~iti o novim pristupima i vje{tinama ako je to povezano sa njihovim ìvotnim iskustvom. Dijalog se treba ohrabrivati i koristiti u formalnom treningu, neformalnim razgovorima, savjetodavnim sesijama o~i u o~i, ili u bilo kojoj situaciji u kojoj odrasli u~e.

2. Sigurnost okruènja i procesi: U~inite ljude da se osje}aju udobno dok rade gre{ke. Odrasli su otvoreniji prema u~enju ukoliko se osje}aju fizi~ki i psihi~ki udobno. * Fizi~ko okruènje (temperatura, ventilacija, gu`va, svjetlo) uti~u na u~enje.* U~enje se najbolje odvija ako nema nikakvih smetnji

3.Po{tovanje: Cijenite doprinose i ìvotna iskustva u~esnika. Odrasli najbolje u~e kada se njihovo iskustvo priznaje i kada se nove informacije naslanjaju na njihovo znanje i iskustvo.

4. Afirmacija: U~esnici trebaju biti pohvaljeni i za najmanje poku{aje. * Ljudi trebaju biti sigurni da se ta~no prisjete i iskoriste informacije koje su nau~ili

5. Sekvence i poja~anja: po~nite sa najlak{im idejama ili vje{tinama i gradite nastavak u~enja na njima. Prvo predstavite one najva`nije. Poja~avajte klju~ne ideje i vje{tine vi{e puta. Ljudi bolje u~e kada se informacije ili vje{tine predstavljaju strukturalno.

6. Praksa: prakticirajte prvo na sigurnom mjestu, pa tek onda u stvarnom okruènju

7. Ideje, osje}aji, djelovanje: U~enje se najbolje odvija kroz razmi{ljanje, osje}aje i djelovanje i najefektivnije je ako se proìma kroz svo troje.

8. Pravilo 20/40/80: U~esnici pamte vi{e kada se uz verbalnu prezentaciju koriste i vizuelna pomagala, kao i kada prakticiraju novu vje{tinu. Mi pamtimo 20% onoga {to ~ujemo, 40% onoga {to ~ujemo i vidimo, i 80% onoga {to vidimo, ~ujemo i uradimo.

24

9. Va`nost prija{njeg iskustva: Ljudi u~e brè ako su nove informacije ili vje{tine povezane sa onim {to ve} znaju ili mogu raditi. Neposredna va`nost: u~esnici treba da vide kako koristiti i aplicirati ono {to su nau~ili u svom poslu ili ìvotu odmahBudu}a va`nost: Ljudi generalno u~e brè kada shvate da }e im ono {to u~e koristiti u budu}nosti. 10. Timski rad: Pomozite ljudima da u~e jedni od drugih i da rje{avaju probleme zajedno. Ovo }e pomo}i da se nau~eno lak{e upotrijebi u stvarnom ìvotu.

11. Angaòvanje: Uklju~ite emocije i intelekt u~esnika. Odrasli preferiraju da budu aktivni u~esnici vi{e nego da budu pasivni primaoci znanja. Ljudi u~e brè kada aktivno procesuiraju informacije, rje{avaju probleme i prakticiraju vje{tine.

12. Odgovornost: Budite sigurni da u~esnici razumiju i znaju kako da predo~e u praksu ono {to su nau~ili

13. Motivacija: èlja za u~enjem* Ljudi u~e brè i temeljitije kada èle u~iti. Izazov za trenera jeste da stvori okruènje u kojem u~esnici èle u~iti.* U~enje je prirodno, to je osnovna funkcija ljudi, kao {to su i jelo i spavanje* Neki ljudi èle vi{e u~iti od drugih, isto kao {to su i neki ljudi gladniji od drugih. Unutar jedne osobe postoje razni nivoi motivacije.* Svi ovi spomenuti principi }e pomo}i u~esniku da bude motiviraniji.

14. Jasno}a: * poruke trebaju biti jasne* rije~i i struktura re~enice trebaju biti poznate. Tehni~ke rije~i se trebaju objasniti i provjeriti da li se razumije.* poruke bi trebale biti VIZUELNE

15. Povratna informacija: povratna informacija daje do znanja u~esniku gdje su on/ona jaki, a gdje slabi

25

Definicija ciljeva u~enjaCiljevi u~enja opisuju o~ekivano pona{anje trenera ili u~esnika, na osnovu rezultata iskustva u~enja.

Rezultati ciljeva u~enja

- Sticanje novog znanja- Pobolj{anje tehnike razmi{ljanja- Razvoj psihomotornih vje{tina- Promjena u stavovima, vrijednostima ili osje}anjima

Ciljevi u~enja su korisni- Vodi~i za izbor sadr`aja kursa i trening metode- Osnove procjene onoga {to su u~esnici nau~ili- Vodi~i za u~esnike da organizuju sopstveno u~enje

26

Kvaliteti ciljeva u~enja

Specifi~ni, dobro obja{njeniMjerljivi i bazirani na uo~enom pona{anju, kao {to su rezultati iskazani u brojevimaPogodni (adekvatni) za kapacitet grupe, izvodljivi, uspje{ni (postoje resursi, a prepreke se mogu savladati)Bitni (ili realni), zna~ajni, povezani sa problemom, predstavljenim rje{enjimaVremenski uokvireni, i u mogu}nosti da se drè zadanog vremenskog roka

Odre|ivanje / priprema prostorije odràvanja treninga- Sjedenje u krug je bolje za u~enje odraslih. Krug je idealan ako nema stolova koji bi predstavljali prepreke- Stolovi se mogu postaviti van kruga u razli~ite dijelove sobe za rad u malim radnim grupama- Ako su stolovi neophodni, onda ih treba postaviti tako da su u~esnici okrenuti jedni prema drugima

Odràvanje kohezije grupe- Posmatrajte {ta se de{ava u grupama.

27

- Prepoznajte i odgovorite na grupne potrebe.- Budite fleksibilni.- Bavite se sa komentarima sa strane.- Utvrdite osnovna pravila.

ûvajte vrijeme za aktivni trening- Za aktivni trening je potrebno vrijeme, vrijeme se ne smije uzalud tro{iti.- Kako izbje}i uzaludno tro{enje vremena

- Po~nite na vrijeme. Ovo {alje poruku onima koji kasne da ste ozbiljni u radu

- Dajte jasne instrukcije. Ne po~injite nikakve aktivnosti ako su u~esnici zbunjeni oko toga {ta trebaju raditi. Ako su upute komplikovane napi{ite ih.

- Pripremite vizualne informacije na vrijeme. Ne pi{ite teze predavanja na flip~art dok u~esnici gledaju. Pripremite to na vrijeme. Ukoliko biljeìte informacije od strane u~esnika ne biljeìte svaku rije~, ve} koristite teze da biste zapisali misao u~esnika.

- Distribuirajte letke brzo. Pripremite letke prije sesije i dajte ih nekolicini u~esnika, kako bi ih oni me|u sobom podijelili.

- Ubrzajte izvje{tavanje grupa. Zatraìte od grupa da navedu svoje ideje na flip~art papir i da ih postave na zid. Liste grupa ne trebaju ponavljati ono {to je ve} ranije re~eno.

Ne dozvoljavajte da diskusije traju predugo.

Na|ite volontere brzo. Ne ~ekajte predugo da se u~esnici jave

Budite spremni na umornu i letargi~nu grupu. Spremite listu ideja, pitanja, i igrice za podizanje energije.

Ubrzajte tempo aktivnosti s vremena na vrijeme. Koristite razne trikove za dobivanje pa`nje.

28

Vje{tine za facilitiranje diskusije

- Uloga trenera tokom grupne diskusije jeste da facilitira tok komentara i iskustva u~esnika. Facilitator ne treba komentarisati poslije svakog u~esnika, ali periodi~ni komentari i pitanja sa otvorenim zavr{etkom mogu biti korisni.

- Sljede}e vje{tine mogu pomo}i pri facilitiranju diskusije• Parafrazirati {ta u~esnik govori, tako da se on/ona osje}-

aju da ih se razumije, a ostali u~esnici da dobiju kratak pregled.

29

• Provjerite va{e razumijevanje onoga {to u~esnik govori ili zamolite u~esnika da objasni ono {to on/ona govore

• Zahvaljujte se za komentare• Elaborirajte komentare u~esnika sa primjerima, ili

predloìte novi na~in pogleda na temu• Dajte diskusiji ìvosti time {to }ete ubrzati tempo,

koriste}i humor i podsti~u}i u~esnike da daju vi{e doprinosa.

• Nemojte se sloìti (naravno, na fin na~in) sa komentarima nekih u~esnika, kako biste stimulirali daljnju diskusiju

• Posredujte u razlikama mi{ljenja u~esnika, kako biste smanjili tenzije koje bi mogle eskalirati

• Sakupite sve ideje, pokaìte njihov odnos jedne naspram druge

• Promijenite proces grupe tako {to }ete razbiti grupu na manje grupe ili }ete zamoliti grupu da evaluira ideje koje su predstavljene.

• Rezimirajte (i zabiljeìte ako je potrebno) glavna stajali{ta grupe

30

Pet faktora koji se trebaju uzeti u razmatranje kada se facilitira grupa

• Postavljanje mjesta treninga

• Odràvanje kohezije grupe

• Vrijeme

• Parafraziranje

• Kori{tenje primjera

Vje{tine za facilitiranje iskustvenih aktivnosti

- Iskustvo je najbolji na~in za u~enje odraslih. Iskustvene aktivnosti pomaù treningu da bude aktivan. êsto je mnogo efikasnije iskusiti ne{to, nego slu{ati o tome.

- Iskustvene aktivnosti ~esto podrazumijevaju igre uloga, igrice, simulacije, praksu na terenu, i rje{avanje problema. Sljede}i koraci pomaù da ove aktivnosti budu uspje{ne

• Objasnite va{e ciljeve. U~esnici vole kada znaju {ta se de{ava i za{to

• Govorite polagano kada dajte upute. Budite sigurni da su upute razumljive. Tako|er moète obezbijediti i vizuelni prikaz.

• Demonstrirajte aktivnosti ako su upute komplikovane. Neka u~esnici prvo vide aktivnosti prije nego {to ih urade.

• Ako je potrebno, podijelite u~esnike u male grupe prije nego {to date daljnje upute.

• Izazivajte u~esnike. Umjerena doza napetosti stvara vi{e energije.

• Uvijek razgovarajte o aktivnosti. Kada se aktivnost zavr{i, neka u~esnici iskaù svoja osje}anja, te podijele iskustva i nau~eno.

31

Vje{tine za zavr{etak sesije/treninga

- Svaka sesija/trening treba zaklju~ak, kako u~esnici ne bi bili frustrirani nedovr{enim stvarima

- Sljede}i koraci }e pomo}i da se sesija/trening zavr{i uspje{no

• Sumirajte glavne ta~ke

• Naglasite glavne poruke

• Predlo`ite izazov iz pitanja o kojima se razgovaralo.

• Postavite pitanje koje tako|er mo`e biti izazov

• Ponudite li~ni zaklju~ak.

32

Vje{tine slu{anja i u~enja1. Koristite neverbalnu komunikaciju koja moè biti od pomo}i

* Drìte svoju glavu u ravni sa u~esnicima* Budite pa`ljivi* Uklonite barijere (stolove)* Uzmite si vremena* Odgovaraju}i kontakt

2. Pitajte otvorena pitanja3. Koristite odgovore i geste kako biste pokazali va{ interes4. Osvrnite se na ono {to je u~esnik rekao5. Suosje}ajte – pokaìte da razumijete {ta on/ona osje}aju6. Izbjegavajte kori{tenje rije~i koje mogu zvu~ati osu|uju}e

Vje{tine za pregovaranje- Pregovaranje je va`no zato {to sama informacija obi~no nije dovoljna da se promjeni pona{anje

• Traìte od u~esnika da probaju nove prakse. Kada su jednom probali novu praksu, obi~no uvide koristi i zadràvaju ih.• Pomozite u~esnicima da prevazi|u barijere, kako bi poku{ali ili usvojili nove prakse

33

Provjera ~ek liste za grupno facilitiranje

1. Postavljanje mjesta treninga- Grupno fascilitiranje se odràva u krugu bez stolova.- Svi u~esnici su okrenuti jedni prema drugima.

2. Odràvanje grupne kohezije- Facilitator posmatra {ta se de{ava u grupi.- Facilitator je fleksibilan.

3. ûvanje vremena za aktivan trening- Facilitator daje jasne instrukcije.- Vizuelna prezentacija/pomagala su pripremljena na vrijeme.- Materijali su distribuirani brzo.- Diskusije nisu preduge.

4. Vje{tine za facilitiranje diskusije ili iskustvenih aktivnosti- Facilitator govori polagano dok daje upute.- Facilitator izaziva u~esnike.- Facilitator parafrazira ono {to u~esnici govore.- Facilitator pohvaljuje.- Facilitator koristi primjere.

5. Vje{tine za zavr{etak sesije/treninga- Facilitator ili volonter sumira glavne ta~ke/stavove.- Facilitator nagla{ava glavnu poruku

34

Kako predavati o vje{tini

1. Razgovarajte o vje{tini i razlozima za njenu upotrebu.

2. Demonstrirajte (najbolji model).

4. Razgovarajte.

5. Vje`bajte u grupama (svi vje`baju sa istim slu~ajem).

6. Razgovarajte.

7. Vje`bajte u grupama (svi vje`baju sa razli~itim slu~ajevima).

8. Razgovarajte.

9. Vje`bajte u stvarnoj situaciji na terenu.

10. Razgovarajte.

35

Selekcija trenerskih metoda (nastavne tehnike)

“Ne postoji najbolji na~in da se ljudima pomogne da nau~e”

Uzmite u razmatranje ovih 8 faktora kada odabirete nastavne tehnike

1. Ciljevi u~enja• Sticanje novog znanja?• Pobolj{anje vje{tina razmi{ljanja?• Razvoj psihomotori~kih vje{tina?• Promjena pona{anja, vrijednosti i/ili osje}aja?

2. Treneri (instruktori)• Da li su sposobni koristiti metodu?• Da li im je udobno kada to rade?

3. Sadràj• Da li je sadràj apstraktan ili konkretan?• Koliko je materijal kompleksan i razumljiv?

4. U~esnici• Koliko je u~esnika?• Koje su njihove karakteristike?• Da li su sposobni u~iti putem ovih tehnika?

5. Tehnike treninga• [ta se realno moè napraviti sa ovim tehnikama?• Koliko je te{ko koristiti ove tehnike?

6. Vrijeme• Koji vremenski period je dostupan?

7. Tro{kovi• Da li su tro{kovi povezani sa realno{}u tehnika?

8. Prostor, oprema i materijali• Da li je ovo sve zaista dostupno?

36

AUDIO I VIZUELNA POMAGALA

Audio i vizuelna pomagala poma`u pri poja{njenju ideja, {tede vrijeme, i ~ine da je u~enje interesantno i da ga je lak{e usvojiti. Efektivno u~enje se de{ava kroz sve ovo.

Karakteristike dobrih vizuelnih pomagala

- pravilo 20/40/80: pamtimo 20% onoga {to ~ujemo, 40% onoga {to ~ujemo i vidimo, i 80% onoga {to vidimo, ~ujemo i uradimo.

- Jednostavnost- Privla~nost- Jasno}a- Precizan jezik

Vrste audio i video pomagala

- Ne projektovani• Tabla• Flip~art• [tampani materijali• Modeli• Leci/flajeri

- Projektovani• Projektori• Slajdovi

- Audio• CD-DVD plejeri• Radio• Zvu~nici

- Audio-vizuelni• TV• Video/DVD plejeri

37

Generalne upute za kori{tenje audio i vizuelnih pomagala

- Uzmite u obzir broj u~esnika. Svako mora biti u stanju da jasno ~uje i vidi.

- Uzmite u obzir nivo u~esnika.- U jednom trenutku na centralnom displeju izlo`ite pomo} vezanu za temu.-Uvijek prije treninga vje`bajte / probajte svoja audio-vizuelna pomagala u sali gdje }e se odr`ati trening - Ne stojte ispred vizuelnog pomagala.- Obra}ajte se u~esnicima, a ne vizuelnom pomagalu kada govorite.- Izbjegavajte previ{e teksta na vizuelnim pomagalima ili previ{e poruka na audio pomagalima.- Stavite naslove i brojeve na materijale.

38

MONITORING I PROCJENA TRENINGA

U~enje i prenos vje{tina se trebaju procjenjivati tokom i poslije treninga, kako bi se modifikovala ili zadràla programska strategija i pobolj{ali rezultati.

Tri na~ina procjene treninga.

• Test prije i poslije• Vr{nja~ka procjena• Samo-procjena

Definicije- Monitoring tokom treninga: pra}enje glavnih elemenata pojedina~ne izvedbe u smislu znanja, vje{tina, i pona{anja tokom i poslije treninga- Procjena tokom treninga: utvr|ivanje da li je trening postigao svoje ciljeve, individualno pobolj{anje, i razvio trenerske procese.

Karakteristike monitoringa- Redovno se de{ava tokom i poslije treninga- Pruà rana upozorenja progresa ili nedostatka progresa- Pruà periodi~ni pregled implementacije aktivnosti- Moè ga izvesti bilo koje osoblje, ne mora biti osoblje za procjenu- Informi{e program o snagama i slabostima i odlu~uje da li i kako redefinisati strategiju- Utvr|uje da li se aktivnosti izvode kako treba- Utvr|uje do koje mjere se planirane intervencije implementiraju, koje se usluge pruàju i kome, kada, kako ~esto, koliko dugo, i u kojem kontekstu.

Karakteristike procjene- Vremenski je ograni~ena- Sistemati~na i objektivna- Procjenjuje izvodljivost i uticaj- Radi se selektivno, moè ko{tati i tro{i vrijeme- Moè se fokusirati na procese (organizacija i menad`ment)- Moè se fokusirati na uticaj (efekti kod korisnika)

39

Tipovi procjene za trening- Samoprocjena - Procjena putem testa prije (po~etna procjena)- Procjena procesa tokom treninga- Vr{nja~ka procjena - Mjerenje raspolo`enja- Procjena putem testa poslije ili procjena rezultata- Li~ni ugovor za vje{tine (odgovornost)- Monitoring izvedbe

• Mjeri znanje i nivo vje{tina trenera na terenu kroz odr`avanja testova prije, tokom i poslije treninga i kori{tenjem ~ek liste i zavr{nih utisaka.• Koristi rezultate da se popravi strategija treninga i da se defini{e budu}a strategija• Koristi rezultate za bolje supervizorske posjete

Napomena: Procjena treninga nije potrebna ako efektivni supervizorski sistem uklju~uje procjenu koja uklju~uje konstantnu procjenu znanja i vje{tina u savjetovanju radnika na terenu i metodologijama nakon treninga.

40

Metodologije monitoringa i procjene

- KO?

• U~esnik• Trener• Organizator, osoblje za podr{ku

- [TA?

• Dostizanje ciljeva • Va`nost treninga• Poznavanje sadr`aja• Izvedba vje{tina• Promjene u pona{anju

- KADA?

• Na po~etku treninga: procjena prije testa, po~etna procjena• Tokom treninga: procjena procesa• Na kraju treninga: procjena rezultata • Poslije treninga: monitoring 3-6 mjeseci nakon treninga i procjena u~inka.

- KAKO?

• Znanje− Usmeni testovi− Pismeni testovi• Pitanja sa vi{e odgovora• Eseji• Pitanja sa kratkim odgovorima• Otvorena knjiga• Pona{anje− Nadgledanje− Reakcija na savjetovanje− Dijeljenje ideja− Poja{njenje vrijednosti (slaganje-neslaganje)

41

• Vje{tine− ^ek lista za nadgledanje− Provjeravanje zapisnika

- ZA[TO?

• Pobolj{anje facilitacije treninga, metodologija, audio vizuelnih pomagala, organizacije i planiranja• Dorada ciljeva edukacije• Orjentacija procesa dono{enja odluka

42

DIZAJNIRANJE PLANOVA TRENINGA

Pisani trening plan uklju~uje sve potrebne elemente treninga: ciljeve, sadràj, vrijeme, metode treninga, aktivnosti, audio vizuelna pomagala, materijale, i metode evaluacije. âk i iskusni facilitatori trebaju praviti planove treninga i pregledati ih prije treninga.

Definicije

- Nastavni plan: Nagla{avanje sesija u nastavnom planu koji uklju~uje: broj sesija, trajanje, ciljeve, sadràj, metodologiju treninga, aktivnosti i procjenu.

- Trening plan: Temeljno napisati trening sesiju koja razvija sve aspekte sesije i uklju~uje: ime sesije, ciljeve, vremenski okvir sa svaku aktivnost sadràja, i specifi~ne instrukcije za metodologiju i aktivnosti.

Vodi~ za razvoj plana treninga- Uvijek identificirajte u~esnike.- Po~nite sa uvodom.- Uklju~ite pitanja koja }e se postaviti.- Uklju~ite primjere.- Uklju~ite pri~e.- Uklju~ite aktivnosti koje }e se izvr{iti.- Dajte prioritet sadràju u smislu va`nosti i relevantnosti- Dodijelite i balansirajte vrijeme za svaku aktivnost iz sadràja- Dovedite sesiju do zaklju~ka- Procijenite znanje i nau~ene vje{tine.- Budite upoznati sa planom treninga prije sesije.

Razvoj plana treninga prema temi sesije i u~esnicima- [ta èlim da u~esnici nau~e o temi?- [ta su ciljevi u~enju?- [ta je najodgovaraju}i dio teme i zadaci?- Koje su najodgovaraju}e trening metode i strategije?- Kako }e se trening i nau~eno procijeniti?

43

8. PRAKTI^NI SAVJETI I IGRICE

Pristizanje i upoznavanje

„Svaki po~etak je teàk.“„I dug put po~inje prvim korakom.“

Na po~etku treninga mora{ obratiti veliku pa`nju i socijalnoj razini. Svaki pojedinac mora postati dio treninga, to zna~i mora se osje}ati ugodno u grupi. Ovdje je bitno upoznati se i stvoriti dobru atmosferu, koja }e vam omogu}iti da sa povjerenjem pre|ete na sadràjni dio treninga. Posebno ovdje je va`no da se svi prisutni aktiviraju! Ko u uvodnoj fazi bude {utio, bi}e vjerovatno za vrijeme cijelog treninga tih. Ko ve} u prvim minutama seminara uspije da se na neki na~in aktivno uklju~i i u toku treninga }e se vjerovatno pokazati kao aktivniji. Prvi korak je uvijek najteì!

Uvod u temu

Kod radnih cjelina u kojima se radi na temu treninga va`no je {to prije sve u~esnike uklju~iti u rad. êsto u grupi ve} postoji nevjerovatno veliko znanje o odre|enoj temi. Umjetnost voditelja treninga je u tome da to skriveno znanje prenese na cijelu grupu. Obimno izlaganje od u~esnika }e napraviti nijeme posmatra~e i tematski odrediti pravac. Stoga pazi da omogu}i{ svima da iznesu ono {to znaju.

Obrada tema

Znanje se moè posredovati na veoma razli~ite na~ine. Posezanje za drànjem govora je ~esto rje{enje iz nu`de jer ~ovjek ne zna na koji na~in bi ina~e prenio znanje na druge. Za u~esnike je mnogo bolje kada vlastitim radom do|u do rezultata, tako }e vi{e zapamtiti i izbje}i }e se dosa|ivanje s obzirom da su oni stalno u ulozi aktera.

Rad u malim grupama

Rad u malim grupama omogu}uje u~esnicima da se intenzivno uklju~e

44

u tok treninga. êsto je mnogo lak{e izraziti svoje mi{ljenje u maloj grupi od 2 do 5 osoba, jer je to situacija koja nam je svima poznata iz svakodnevnice. Male grupe nam omogu}uju da paralelno obra|ujemo vi{e tema. Naravno da se moè i u razli~itim malim grupama raditi na jednu temu. Bi}e{ sigurno iznena|en koliko se rezultati mogu razlikovati. Pri tome je va`no da na kraju rada u grupama na|e{ dobar na~in da rezultate prenesete cijeloj grupi. Moè{ formirati male grupe i na {ta treba{ obratiti pa`nju pri radu sa malim grupama.

Diskusija

Kada radi{ zajedno sa drugima uvijek si konfrontiran sa razli~itim mi{ljenjima i u skladu s tim mora{ biti spreman da se dogovorite. U procesu nalaènja dogovora diskusije su vaàn element. Pomo}i }e ti da upozna{ druga stajali{ta, da do|e{ do diferenciranog stava i rezultata na koje je utjecalo znanje svih prisutnih.

Naàlost, „diskutiranje“ ~esto ima negativnu konotaciju. S tim povezujemo veliku koli~inu ljudi koji su izgubili ìvce i beskrajno dugo diskutiraju, a da pri tome ne do|e ni do kakvih zaklju~aka odnosno konkretnih rezultata.

45

Feedback

Feedback zna~i povratni odgovor i pomaè nam da procijenimo sebe i svoj rad. Pored toga feedback na treninzima ima funkciju da reflektira atmosferu treninga i po potrebi da je ocjeni. On ne mora uvijek biti pozitivan, upravo kritiziraju}i povratan odgovor pomaè nam da u budu}nosti izbjegnemo mogu}e gre{ke, odnosno da odre|ene stvari bolje uradimo. S obzirom da je feedback ponekad dosta osjetljiva stvar, posebno je va`no obratiti pa`nju na odre|ena pravila komunikacije.

Igre

Otkada postoje ljudi postoje i igre. ôvjek reflektira, istraùje i prepoznaje svijet najprije kroz igru. Naàlost, za igre se ~esto jo{ uvijek misli da su one samo za djecu. Pri tome se zaboravlja da mnogi odrasli ~esto rado postaju „djeca“, kada se radi na primjer o odu{evljenju nogometnom ili ko{arka{kom utakmicom.

Igre mogu imati najrazli~itije funkcije. Postoje igre za u~enje koje u~esnicima posreduju znanje o odre|enoj temi ili razli~ite vje{tine i kulturne tehnike. S druge strane postoje igre koje su jednostavno zabavne i koje ja~aju osje}aj pripadnosti grupi.

Isto tako igre se mogu koristiti kao vje`be opu{tanja kako bi se u~esnici seminara jednostavno nakratko odmorili od rada i razmi{ljanja i napunili se energijom. Raspoloènje u grupi nakon igre za opu{tanje postaje mnogo bolje. S obzirom da se na taj na~in pobolj{a prokrvljenost mozga, misli nakon igre teku mnogo slobodnije.

Kao trener ima{ veliku odgovornost i ~esto se ~ini jednostavnijim sakriti se iza izlaganja nego se spontano prepustiti pitanjima i poticajima koji dolaze od u~esnika seminara. Me|utim, trening na kojem svi angaìrano rade ne samo da je zabavniji, ve} nam osigurava i mnogo bolje pam}enje obra|enih sadràja. Nemoj da te bude strah da }e{ djelovati smije{no. Jednostavno izaberi igre i koristi metode koje su tebi zabavne i kod kojih se osje}a{ sigurno. Tvoja zabava i tvoja sigurnost “zaraziti” }e sve ostale. Ako se ponekad i osje}a{ nesigurnim: dok god se zajedno moète smijati, i trening }e biti zabavan!

46

Uloga trenera

Kao trener grupe preuzima{ veliku odgovornost. Trebao bi biti dobro upu}-en u temu i sa sigurno{}u vladati metodama, kako bi mogao procijeniti koju metodu je najbolje primijeniti u odre|enoj situaciji. Ovisno o situaciji ti si zaduèn i za organizacioni dio seminara, {to zna~i da se mora{ dodatno pobrinuti i za preno}i{te, hranu, komunikaciju s roditeljima itd.

Odnos izme|u trenera i u~esnika

Odnos izme|u trenera i u~esnika trebao bi biti obiljeèn me|usobnim po{tovanjem i prihva}anjem. Naravno da postoje i mnogobrojni aspekti razli~itosti. Tu spadaju funkcija u treningu, predznanje o temi, posebne vje{tine (npr. retori~ke) i autoritet koji proizlazi iz navedenog. Ove razli~itosti u~esnici treninga uo~avaju i one su u odre|enoj mjeri neophodne za njegov uspjeh. Uprkos tome, me|usobno po{tovanje je odlu~uju}e za dobar trening. Ukoliko je starosna razlika tebe i u~esnika jako mala, u grupama omladine moè biti te{ko da bude{ akceptiran u svojoj ulozi trenera. Stoga pokaì grupi ve} na po~etku gdje po~inje podru~je tvojih zaduènja, te da si ti taj koji ima mo} odlu~ivanja kada se na primjer radi o izboru metoda i toku treninga.

Kao trener si na neki na~in i uzor u~esnicima. Zbog toga je bitno da se upravo ti drì{ pravila igre, za koje èli{ da ih svi usvoje (ta~nost, fer pona{anje pri izlaganju, ...) u protivnom }e{ jako brzo izgubiti svoju vjerodostojnost i u drugim podru~jima.

Uloga u toku treninga

Tvoj zadatak u sadràjnom dijelu treninga je izme|u ostalog strukturiranje toka, pravljenje programa i izbor metoda. To za tebe zna~i da ne nastupa{ autoritativno, nego da vi{e preuzima{ funkciju moderatora. U takvim situacijama tako|er mora{ pokazati grupi da uska~e{ u ulogu moderatora i da ne èli{ da i{ta name}e{. To zna~i da se ne mije{a{ u sadràj i postaje{ specijalista za metode, koji upotrebom prave metode u~esnike motivira da koncentrirano rade na zadatu temu. O upotrebi metoda se ne diskutira sa u~esnicima. Ti si odgovoran za metode, ali ne i za sadràjni rezultat. Kao moderator trebao bi uvijek biti svjestan tvoje posebne odgovornosti u vezi sa izjavama vezanim za sadràj. Op}enito gledano, ti ne treba{ vrednovati, treba{ svoje vlastito mi{ljenje zadràti za sebe kako bi grupi omogu}io da samostalnim radom do|e do rezultata bez utjecaja drugih koji bi ih uputili

47

u odre|enom pravcu. Dominantnim pona{anjem ometa{ samostalan rad grupe.

Naravno da ima i situacija, to su prije svega diskusije, u kojima treba{ zauzeti vlastiti stav. Pri tome ne smije{ zaboraviti da posjeduje{ odre|eni autoritet i da tvoje izjave imaju posebnu teìnu.

Vizualizacija tokom treninga

Vizualizacija odnosno predstavljanje re~enog slikom moè vam biti od koristi u mnogim situacijama. Upotreba crteà pri diskusijama, prezentacijama rada u grupama, posredovanju znanja i drugim sli~nim situacijama pomaè svima da centralne ta~ke izlaganja zadrè cijelo vrijeme pred o~ima. Pored toga, vizualizacija pomaè i govorniku pri izlaganju, jer se na taj na~in lak{e koncentrira na centralne pojmove. U diskusijama vizualizacija ~esto sluì kao bitan orijentir u toku diskusije. Kada god radite zajedno sa drugim ljudima, vizualizacija }e vam biti od koristi.

48

Za{to vizualizirati?

Vizualizacija povezuje tekst sa slikom i na taj na~in informacije se lak{e usvajaju. I ti sigurno zna{ kako diskusije mogu postati umaraju}eza sve kada se po~nu vrtiti ukrug. Kada se u radu sa grupama sluì{ vizualizacijama, svi se mogu orijentirati na onome {to je vizualizirano kao bitnom i na taj na~in se u diskusijama vi{e drìmo srì.

Pored toga vizualizacije nam pomaù da lak{e pamtimo. Samim slu{anjem ~ovjek pamti otprilike 20%, samim gledanjem otprilike 30%, slu{anjem i gledanjem skupa oko 50% materije koja se obra|uje. Ukoliko ~ovjek pored toga i sam obra|uje temu i dolazi do saznanja moè se zapamtiti i do 90%! A nama je bitno da teme koje obra|ujemo ne prolete samo kroz kratkotrajno pam}enje, ili?

Na koji na~in mogu vizualizirati?

Potrebno ti je sljede}e:• veliki papir, najmanje DIN A1, koji ovdje nazivamo zidni plakat odnosno flipchart - moè{ tako|er iskoristiti i neki stari papir, na primjer pozadinu starog postera ili ne{to sli~no (Ako radi{ sa karticama za moderaciju u najgorem slu~aju dovoljan je i zid!), • pano ili slobodan zid na koji moè{ oka~iti zidni plakat tako da ga svi vide,• pribada~e za pano ili traka za lijepljenje, • debeli flomasteri ili markeri razli~itih boja,• kartice za moderaciju (male cedulje, najmanje DIN A6 veli~ine), po mogu}nosti u razli~itim bojama.

Kada pi{e{ po zidnom plakatu treba{ obratiti pa`nju na sljede}e: • da ne zaklanja{ drugima pogled na plakat, • da postoji veza izme|u onog {to pri~a{ i vizualizacije, • da se obra}a{ ljudima, a ne plakatu, • da ono {to pri~a{ i crta{ bude razumljivo, • da formulacije budu kratke i saète,• da smisaone cjeline opti~ki poveè{, • da bitne stvari naglasi{,• da pi{e{ ~itko.Vizualizirati ne mora{ ti, to moè raditi i neko drugi iz grupe. Odredite nekoga ko }e se osje}ati odgovornim za to prije nego {to po~nete diskutirati ili raditi u grupi.

49

Ispitivanje pomo}u kartica

Ispitivanje pomo}u kartica sluì strukturiranju re~enog u toku diskusije i prikupljanju ideja. Ono tako|er moè biti od koristi pri vizualiziranju re~enog i posluìti kao orijentir uklju~enima u diskusiju. Za to su ti potrebne kartice za moderaciju, traka za lijepljenje i slobodan zid ili zidni plakat.

1) Polazno pitanje (ne smije biti da/ne pitanje) napi{e se na zidnom plakatu tako da ga svi vide. 2) Svi zapi{u svoje ideje/odgovore/pitanja na kartice. Kada pi{ete po karticama obratite pa`nju na sljede}e: • 1 odgovor = 1 kartica • pi{ite {tampanim slovima, jasno i ~itko za sve • maksimalno 9 rije~i i 3 reda po kartici 3) Kartice se sakupe, pro~itaju na glas i onda stave na pod ili se selotejpom prilijepe na zid i to u grupu u koju spadaju.4) Kod prvog pridruìvanja grupi trener moè dati prijedlog ili sami u~esnici odre|uju kojoj grupi se njihova kartica treba pridruìti. U slu~aju nesigurnosti autor kartice odre|uje kojoj grupi ona pripada. 5) Kada se sve kartice oka~e, trener ili grupe daju prijedloge na koji na~in bi se kartice mogle grupirati. Kartice se oka~e tako da nastane struktura kojom su svi zadovoljni. Naravno da se kartice mogu i uduplati ukoliko se trebaju pridruìti dvjema grupama. Nakon toga grupe se zaokruè nekom bojom i ozna~e jednom novom karticom. 6) Sada moète raditi dalje sa rezultatima ispituju}i pojedine ta~ke, glasaju}i,diskutiraju}i... Za ispitivanje karticama morate ura~unati najmanje pola sata a najvi{e sat vremena.

50

Igre

Igre za upoznavanje su korisne sa vi{e aspekata. Zajedni~kom igrom atmosfera postaje opu{tenija, me|usobna distanca sa po~etka polako nestaje, stvara se prvi osje}aj pripadanja grupi i na kraju ono osnovno – svi se me|usobno upoznaju. Igre upoznavanja pomaù da se lak{e zapamti mnogo novih imena, one koje poslije dolaze pomaù nam da saznamo vi{e o li~nosti drugih. Na po~etku je preporu~ljivo kombinirati dvije vrste igara. Jednostavno isprobajte!

Pri~a mog imenaSvako ime ima svoju pri~u. Nju }emo sada ovdje ispri~ati. Neka va{a igra~kica ili neki drugi manji i zgodan predmet ide od u~esnika do u~esnika. Onaj ko ima igra~kicu u ruci pri~a pri~u svog imena. [ta zna~i to ime? Odakle dolazi? Kako je on dobio to ime? Da li mu se svi|a? Igra~kica se proslje|uje dalje onome ~iju pri~u o imenu èlimo ~uti.

CILJ VELIÎNA GRUPE POTREBNO VRIJEME POTREBAN MATERIJAL

Zapamtiti imena Do 25 20-30 min.Igra~kica

ili predmet

Bacanje lopteSvi sjede ukrug. Svako se predstavi i kaè svoje ime. U prvom krugu lopta se baca unaokolo, ko je uhvati, kaè svoje ime. U drugom krugu izgovorimo ime onoga kome bacamo loptu. Svako bi trebao uhvatiti loptu jednom. Poslije moè{ uvesti i vi{e lopti u igru. Samo pripazite da ne nastane totalni kaos!


Zapamtiti imena Do 25 10-20 min. Lopta

Igra s konopcemU prostoriji se na pod prostre konopac pored kojeg se svi poredaju jedno do drugoga. Poredajte se uzdu` konopca po sljede}im kriterijima, a da pri tome ne razgovarate: • starosnoj dobi• visini

51


Zapamtiti imena Do 25 20 min. Konopac

Razglednica sa odmoraU sredini kruga nalazi se hrpa razli~itih razglednica. Svako izabere jednu razglednicu za koju smatra da vas najbolje opisuje. Svako u krug predstavlja svoju razglednicu i objasni za{to je odabrao upravo tu razglednicu i {ta taj motiv na razglednici kaè o njemu/njoj kao osobi. Razglednica treba da posluì kao vizualni/slikoviti, poticajni za ulazak u temu. Poti~e se asocijativno razmi{ljanje. „Trenutno se osje}am kao ovaj zahr|ali bicikl!“ U principu mogu se kretati dinami~no ali prakti~no gledano ja to ne radim, ve} sam se naslonio na zid i ~ekam da opet odvozim pravo dobru turu...


Predstavljanje Do 25 30 min. Razglednice

Vru}a stolica Sjedite u polukrugu, ispred vas stoji prazna stolica. Ti kao trener prvi sjeda{ na tu stolicu i poziva{ grupu da ti postavlja pitanja. Svako smije postaviti pitanje koje god èli. Nakon {to su ti svi postavili pitanja i ti na njih odgovorio/odgovorila, ponovo sjeda{ na svoju stolicu i vru}a stolica je ponovo slobodna. Sada neko drugi sjeda na nju i ponovo se postavljaju pitanja. Ako neko ne èli odgovoriti na pitanje moè re}i samo „dalje”. Varijanta: Ova igra se moè igrati i u toku seminara. Oprez: [to duè se grupa poznaje, stolica postaje sve vru}a!


Upoznavanje Do 25 30 min. Stolica

Igre u toku treningaUjutro prije po~etka rada, u kratkoj pauzi i nave~er su veoma dragocjene igre sa dva aspekta. S jedne strane one su neka vrsta balansa u odnosu na radne cjeline koje nam ~esto znaju glave dovesti do usijanja (bar se nadamo!). Upravo igre kretanja na svjeèm zraku idealne su za opu{tanje, regeneraciju, osiguravaju nam dotok kisika i opu{tanje napetih mi{i}a.

52

S druge strane one su bitan element kojim se pospje{uje pozitivna atmosfera unutar grupe – zajedno se smijati, tr~ati, biti „djetinjast“ je zabavno, a u isto vrijeme i ja~a osje}aj zajedni{tva u grupi. Pogotovo u grupama sa izraènim starosnim razlikama igre sna`no povezuju pojedince.Bitno je da samo procijeni{ koja igra vam u odre|enoj situaciji donosi prednosti. Prezentovane igre trebaju sluìti samo kao orijentir. Pitajte i ostale u grupi za vlastite ideje. Mo`da oni imaju neke svoje tradicionalne igre koje u tom slu~aju imaju jo{ ja~i utjecaj na dinamiku grupe.

Igre kretanja

Shake handsSvi u prostoriji ustaju i rukuju se sa svima u toku jedne minute (ne duè). U tom periodu morate svakom pruìti ruku i pozdraviti ga. Vremensko ograni~enje prilagodite veli~ini grupe.Napomena: Brzo mijenjanje obnavlja energiju i pored toga imate priliku da vidite svakog. Osim toga svako iz grupe je ne{to rekao na glas, {to se posebno za one mirnije ne podrazumijeva samo po sebi. Dobra igra za po~etak dana!


Kretanje Do 25 2-3 min.

^vorSvi stanite ukrug i zatvorite o~i. Ispruìte ruke naprijed i krenite jedni prema drugim tako da svako moè uhvatiti druge dvije ruke. Kada su svi na{li druge dvije ruke moète otvoriti o~i i poku{ati da odrije{ite ~vor koji ste napravili, a da pri tome ne pustite ruke drugih osoba. Va{ cilj je da ponovo stojite ukrug i da se drìte za ruke.


Kretanje Do 15 5 min.

53

Utrka sa balonomPodijelite se u dvije grupe i dogovorite o stazi u prostoriji ili vani. Svaki tim neka se postavi u red jedno iza drugoga i stavi balone izme|u osoba. Kada se da znak za start po~nite se kretati. Pripazite da vam ne ispadne niti jedan balon. Tim koji prvi stigne do cilja je pobijedio.


Kretanje, saradnja Do 25 5-10 min. Baloni

Igre za koncentraciju

Tropska olujaSvi stoje u krug. Ti kao vo|a igre po~inje{ sa tropskom olujom tako {to trlja{ dlanove jedan od drugi. Jedan po jedan svaki u~esnik se koncentrira na ono {ta radi osoba sa njegove desne strane. Imitira se samo ono {to radi desni susjed, nebitno je {ta ti radi{ kao vo|a igre. Na taj na~in zvukovi prolaze krugom. Sa vremenom oluja postaje ja~a. Ti prelazi{ sa trljanja dlanova na pucketanje prstima, pa na pljeskanje, udaranje rukama o natkoljenicu i lupanje nogama o pod. Onda se oluja povla~i dok se opet ne ~uje samo trljanje dlanovima. Najzad nastupa mir.

54


Opu{tanje, koncentracija

Do 25 2-3 min.

Izbroji 20U ovoj igri poku{ajte zajedno izbrojiti do 20. Neka neko po~ne sa brojem 1. Svako ka`e samo jedan broj, a pri tome se ne gledate. Izazov je u tome da se vi prije igre niste dogovorili kada }e ko re}i koji broj. Svako odlu~uje za sebe da li }e re}i sljede}i broj ili }e radije sa~ekati da neko drugi odmah izgovori taj broj. Ako vi{e ljudi u isto vrijeme izgovore jedan broj morate po~eti iz po~etka.


Koncentracija Do 25 5 min.

55

Tehnike i metode treninga

Po~etak rada u grupi U situacijama kada je potrebno dobiti mi{ljenje svih ~lanova grupe korisno je podijeliti grupu u vi{e manjih grupa (3-5 osoba). Na taj na~in dobijemo male grupe. Sa njima je lak{e biti kreativan. Kada radi{ sa malo ljudi razgovarate i radite opu{tenije i ne morate uvoditi pravila kako se javljati za rije~. Dinamika rada je sasvim druga~ija, energija raste, umor se gubi.

Pored toga, kada radi{ sa malim grupama u rad uklju~uje{ i one osobe koje su manje aktivne i koje se u velikim grupama drè po strani ili se ~ak nikad ni ne javljaju. Kada èli{ da iskoristi{ potencijal {to ve}eg broja ljudi, rad u malim grupama je najbolje rje{enje.

Kako napraviti male grupeMale grupe se mogu formirati na razli~itim osnovama. U svakom slu~aju treba{ izbje}i sva|e o tome, ko sa kojim prijateljima èli u jednu grupu. Moè biti jako dobro sa se ne ide samo u grupe sa prijateljima. U Vije}u u~enika ili u radnom ìvotu mi isto tako ne moèmo uvijek odabrati na{e suradnike. Evo nekoliko na~ina kako podijeliti u~esnike u male grupe:

BrojanjemNajpoznatiji na~in kako podijeliti ljude u grupe je sasvim sigurno brojanje. Dakle broji{ uvijek do onog broja koliko ̀ eli{ da ima{ grupa i onda po~inje{ ponovo od 1. Svi koji imaju isti broj idu u jednu grupu, sve jedinice ~ine grupu 1, sve dvojke grupu 2, sve trojke grupu 3 itd.


Podjela u grupe 5 min.

Vo}na salataSvi sjede ukrug, nedostaje stolica za jednog u~esnika. Ti kao trener podijeli{ one koji sjede u vrste vo}a. Jabuke, naran~e, kru{ke, tre{nje ... Izbroji onoliko vrsta vo}a koliko grupa èli{ imati. Jedna osoba stoji u sredini i proziva neku od navedenih vrsta vo}a, na primjer „Tre{nje!“ Sve tre{nje ustaju i {to brè mijenjaju mjesto. Osoba u sredini tako|er poku{ava zauzeti mjesto. Onaj ko ne uspije na}i slobodnu stolicu ostaje u sredini i

56

poku{ava na isti na~in do}i do mjesta. Kada se prozove vo}na salata, sve vrste vo}a ustaju i mijenjaju mjesto. Na kraju igre grupe se formiraju po vrstama vo}a.


Podjela u grupe 5-10 min. Stolicu u krugu

Proslje|ivanje rezultata rada u grupama

Rezultat rada pojedinih grupa moraju se nekako proslijediti drugima. To se mo`e izvr{iti na tradicionalan na~in, tj. prezentacijom, ali to s vremenom postaje dosadno. Stoga na ovom mjestu navodimo jo{ jednu ideju kako proslijediti rezultate.

57

Razgovor sa stru~njakom

Odredite jednog stru~njaka u va{oj grupi koji }e ostalim grupama prezentirati va{e rezultate. Stru~njak naravno mora biti spreman da u~estvuje u diskusiji i brani va{e rezultate. Nakon {to svaka grupa odredi svog stru~njaka po~inje razmjena znanja. Na|i sistem koji }e osigurati da svaki stru~njak posjeti svaku grupu. Dozvoli po 5 minuta za razmjenu. Ti kao trener si zaduèn za najavu promjene!

Napomena: Treba{ biti svjestan ~injenice da ti kao trener mo`da ne}e{ dobiti potpunu sliku rezultata rada grupa, jer se oni ne razmjenjuju centralno. Ukoliko se pridruì{ jednoj od grupa dobiti }e{ priliku da prisustvuje{ razmjeni informacija.


Proslje|ivanje re-zultata rada u grupi

Do 10 5 min.

UVOD U TEMU

Pri formulaciji po~etnog pitanja za uvod razmisli o tome {ta èli{ posti}i diskusijom koja }e proiza}i iz toga. Za/protiv-pitanje }e rezultirati è{}om diskusijom i grupu }e ja~e polarizirati. „Trebamo li nuklearnom energijom ugroziti ìvot na{e djece ili radije smanjiti na{u potro{nju struje?“ Pitanje koje vi{e vodi ka koncenzusu povu}i }e za sobom diskusiju koja je orijentirana na dono{enju koncenzusa. „Na koji na~in moèmo smanjiti na{u potro{nju struje?“

Budi svjestan da formulacijom po~etnog pitanja moè{ izazvati pozitivan ili negativan stav prema odre|enoj temi. Po~etno pitanje „Da li je va{em gradu potreban bazen?“ }e izazvati druga~ija mi{ljenja o temi nego pitanje „Da li je va{em gradu potreban bazen, ako za to {kole moraju u{tedjeti tj. otpustiti pet profesora?“. Budi svjestan na koji na~in ulazi{ u neku temu!

58

Metode za uvod u temu

Brainstorming/Mind shower Kod brainstorminga/tu{a misli, ideje se sakupljaju bez nekog reda i me|usobne veze i zapisuju se najprije bez pravljenja ikakve strukture ili poretka. Cilj je sakupiti {to vi{e ideja o nekoj temi bez velikog razmi{ljanja. Bitno je zapamtiti: sve {to se ka`e je ta~no! Nema nikakvog vrednovanja, to su jednostavno spontane asocijacije. Upravo one najlu|e ideje su ponekad i najbolje.Brainstorming zavr{ava nakon jednog odre|enog vremena ili onda kada niko vi{e nema ideja. Nakon brainstorminga mo`ete diskutirati o idejama, sortirati ih, vrednovati i izabrati najva`nije.

Napomena: Diskusija o kvaliteti ideja ili mogu}nosti da se one realiziraju ne vodi ni~emu!


Prikupljanje ideja, uvid u prezentaciju u~esnika

Do 25 5-10 min.Flip chart papirstalak, markeri

59

Rotiraju}i razgovor u parovimaRotiraju}im razgovorom u parovima moète razmijeniti informacije, mi{ljenja i stavove sa mnogim u tvojoj grupi u kratkom roku. Napravi jedan unutra{nji i jedan vanjski krug u kojima }e u~esnici sjediti u parovima jedno nasuprot drugoga. Polazno pitanje se treba zapisati tako da bude svima vidljivo.


Uvod u temu Do 10 15-30 min.

Poticajne rije~iZamoli grupu da asocira nove rije~i uz centralni pojam teme (npr. demokratija, autoritet, itd.) Navedi re~enicu koja poti~e ili poticajne rije~i. Varijante bi mogle biti: • „Demokratija” je za mene ... • Napi{i pet pojmova koje ti padaju na pamet uz poticajnu rije~ „strah“.• Od slova poticajne rije~i „autoritet“ napravi pojmove koje povezuje{ s „autoritetom”.• Uzmi slova ABC kao po~etna slova za pojmove koje asocira{ sa „slobodom“.


Uvod u temu Do 25 30-50 min. Papir, olovke

DiskusijaDiskusije su bitan element rada sa grupama. Najzad, nemaju svi isto mi{ljenje i svako èli svoje mi{ljenje podijeliti s drugima. To je jako bitno jer na taj na~in ljudi postaju bogatiji i rezultat diskusije postaje mje{avina razli~itih stavova i na~ina razmi{ljanja.

Naàlost „diskutiranje“ ~esto ima i negativnu konotaciju. Buka, promukli glasovi i mno{tvo ljudi koji su izgubili ìvce i diskutiraju bez neke svrhe i rezultata. No, to ne mora biti tako. Bitno je da u diskusiju budu uklju~eni svi, da ne izgubimo nit vodilju i da na kraju imamo rezultat s kojim su svi zadovoljni.

60

Pravila za uspje{nu diskusiju

Jasan ciljUnaprijed se dogovorite {ta èlite posti}i diskusijom. Cilj moè biti pripremanje za dono{enje odluke, rje{avanje sukoba, stvaranje ve}inskih odnosa itd. Razjasnite o ~emu ̀ elite razgovarati i na koja pitanja ̀ elite na}iodgovore. Kratko ispitivanje karticama i nakon toga ispitivanje ta~kama mogu biti dobre metode da definirate cilj. Najbolje je zapisati cilj tako da ga svi u~esnici mogu dobro vidjeti.

Vremenski okvirSvaka diskusija mora imati vremenski okvir. Unaprijed odlu~ite koliko vremena imate za pojedina pitanja da se ne bi dogodilo da ne stignete diskutirati o tako|er bitnim pitanjima na kraju. Zapi{ite va{ vremenski plan. Cilj i vremenski okvir moraju biti uskla|eni – za pola sata ne moète ni{ta prodiskutirati do kraja, ali moète u}i u diskusiju. Pored toga morate razviti osje}aj za to da li je dobro kod diskusija koje izgube smisao i za koje vidite da ne}e uroditi plodom skratiti predvi|eno vrijeme, odnosno produìti ga kod diskusija koje su interesantne i va`ne. Odluke koje se donesu pod vremenskim pritiskom ~esto znaju dovesti do daljnjih diskusija i sukoba.

FeedbackFeedback zna~i povratni odgovor i bitan je kako bi mogli {to bolje procijeniti sebe i svoj rad. Povratni odgovor nije uvijek pozitivan, no upravo kriti~ki povratni odgovor nam pomaè da u budu}nosti izbjegnemo mogu}e gre{ke odnosno da odre|ene stvari uradimo bolje.

Feedback o sadràju i atmosferi Za vrijeme seminara feedback ima tako|er funkciju da reflektiramo tok i atmosferu seminara i u nekim slu~ajevima da ih i ocijenimo. To je dobar na~in da probleme prepozna{ na vrijeme. Postoje i tehnike feedbacka za dobivanje uvida u sadràjne pozicije. Izbor metode feedbacka odre|uje {ta }e{ njime posti}i. Kratko davanje mi{ljenja o atmosferi biti }e dovoljno za procjenu atmosfere u grupi, duìm feedbackom }e{ saznati i razloge za takvu atmosferu. U situacijama kada primijeti{ da je atmosfera jako lo{a dobro je i presko~iti feedback kako ne bi samo pogor{ao situaciju. Feedback moète uraditi na kraju cjeline, na kraju dana ili njime obuhvatiti vi{e dana seminara.

61

Baterija Svi sjede ukrug, igra~kica ili predmet kruì. Svako odgovori na pitanje „Koliko su pune moje baterije?“. Skroz prazne 0, skroz pune 10. Na taj na~in }emo dobiti sliku o energiji u~esnika prije ispunjavanja odre|enog zadatka. To ti moè pomo}i kao timeru da odabere{ odgovaraju}u metodu. „Bateriju“ moè{ upotrijebiti na kraju ili na po~etku manifestacije.


Uvid o atmosferi u grupi

Do 25 5-10 min. Igra~ka ili predmet

Slika atmosfere Da bi dobio predstavu o tome da li su u~esnici zadovoljni nakon intenzivnih faza rada oka~ite plakat na kojem su nacrtani: • termometar, • lice koje se smije i tu`no lice, ili• sunce i oblaci.Svako dobije po jednu samoljepljivu ta~kicu koju treba zalijepiti na mjesto koje najbolje opisuje kako se on osje}a. To se moè uraditi javno ili tajno. Ukoliko mnogo ta~aka bude zalijepljeno na negativnoj strani crteà, raspitaj se za motive i uzroke!


Uvid o atmosferi u grupi

5-10 min.Pripremljen plakat, samoljepljive trake

BlicBlic nam omogu}ava brz pregled atmosfere ili prevladavaju}ih mi{ljenja u grupi. Pri tome se odgovara na samo jedno (maksimalno dva ili tri) pitanja ukrug, na primjer „Kako sam doìvio/doìvjela diskusiju?“, „Kako se trenutno osje}am?“, „Na koji na~in èlim nastaviti?“ itd. Naravno, ne mora svako ne{to re}i, moè se samo re}i dalje. U svakom slu~aju blic sluì samo da se da odgovor na pitanje, ni u kom slu~aju se re~eno ne treba komentirati niti diskutirati.

Napomena: Ponekad je dobro jako brzo uraditi. Na primjer kada je grupa

62

nemirna ili kada èli brzo zavr{iti. U tom slu~aju bitno je dobro formulirati pitanje i svako smije odgovoriti samo jednom re~enicom ili samo jednom rije~ju.Primjer: Koji pridjev najbolje opisuje tvoje trenutno raspoloènje? (tuàn, umoran, gladan, znatièljan ...) Kojim pojmom bi opisao ovaj seminar dosada? (cool, dosadan, smije{an ...)


Uvid o atmosferi u grupi i razmi{ljanja

Do 25 10-15 min.

Li~ni feedback Li~ni feedback nam pomaè da izo{trimo posmatranje samog sebe. Gleda{ se o~ima drugih i u~i{ kako drugi vide, shva}aju i doìvljavaju tvoje pona{anje. Li~ni feedback moè se primijeniti poslije diskusija ili prezentacija sa ciljem da postanemo svjesni kako djelujemo na druge. U timu on moè biti od pomo}i da se razjasne me|usobni odnosi. Unaprijed odredi {ta treba biti svrha feedbacka!S obzirom da je feedback ponekad osjetljiva stvar pripazi da u grupi bude dovoljno povjerenja. Obrati pa`nju na ovdje navedena pravila komuniciranja.

63

Najvi{e pravilo feedbackaO svakoj osobi i situaciji moè se re}i ne{to pozitivno i ne{to negativno. Pri davanju feedbacka lako zaboravimo pozitivne aspekte. Ako osoba od po~etka moè ra~unati sa izljevom kritike odmah }e zauzeti odbrambeni stav. Zato: po~nite svaki feedback sa jednom ili vi{e pozitivnih ta~aka. I pozitivne ta~ke pomaù. One pokazuju {ta je drugima bitno i {ta im se svi|a. Samo onaj koji je dovoljno otvoren da vidi i kaè i pozitivne stvari smije izraziti i svoju subjektivnu kritiku.

Dobar feedback je:• Opisuju}i: Dakle ne vrednuje, ne interpretira, ne traì motive. Ti samo opisuje{ svoju vlastitu reakciju i prepu{ta{ drugima da koriste tu informaciju po svojoj volji. Izbjegavaj moralno vrednovanje, na taj na~in }e{izbje}i potrebu drugih da se brane i da odbijaju ponu|ene informacije.

• Konkretan: Dakle nije op}enit. Kada nekome kaè{ da je dominantan to }e mu manje pomo}i nego kada kaè{ {ta je tebi li~no smetalo ili {ta bi volio. „Upravo kada smo htjeli donijeti odluku zasmetalo mi je {to nisi slu{ao {ta kaù drugi i ja sam imao osje}aj da bi me napao da se nisam sloìo.“ Ako kaè{ da neko ne dopu{ta da mu se suprotstavi je previ{eop}enita i drugi to mo`da nisu tako doìvjeli.

• Odgovaraju}i: Feedback moè djelovati razaraju}e ako se pri njemu obra}a pa`nja samo na vlastite potrebe, a ne i na potrebe osobe kojoj daje{ informacije. Trebaju se uzeti u obzir potrebe svih sudionika. To zna~i da treba{ biti pa`ljiv pri svojoj formulaciji.

• Koristan: Tvoj feedback se mora odnositi na pona{anja koja se mogu promijeniti. Ako ukazuje{ na nedostatnosti na koje se ne moè nikako utjecati, osoba }e se osje}ati frustrirano.

• Odvojen: Kada daje{ feedback ne daje{ iskaz o osobu u cjelini, nego o odre|enim pona{anjima. Bitno je odvojiti osobu od na~ina pona{anja.

• Jasno formuliran: To moè{ provjeriti tako {to osobu kojoj si dao feedback zamoli{ da date informacije ponovi vlastitim rije~ima. To produùje feedback i moè dovesti i do diskusije.

• Zamoljen: Dakle ne iznu|en. Feedback je najdjelotvorniji kada osoba kojoj se daje feedback sama formulira pitanje na koje se odgovara, odnosno kada se ta osoba sloìla da je feedback potreban. Ko ne èli dobiti javni feedback ne treba biti prisiljen na to.

64

Pravila za one koji daju feedback:

• Osvr}i se na konkretne pojedinosti.

• Formuliraj sve kao tvoje shva}anje a ne kao op}e prihva}en iskaz.

• Izbjegavaj moralno vrednovanje i interpretacije. • Ponudi svoje informacije, nemoj ih nametati. • Budi otvoren i iskren.

• Priznaj da mo`e{ pogrije{iti.

• Odvoji primije}eno pona{anje od tvoje interpretacije. Prvo izlo`i svoje posmatranje a onda daj svoju interpretaciju.

• Koristi poruke u prvom licu. • Daj prijedloge za alternative.

65

Pravila za one kojima je feedback upu}en:

• Nemoj se braniti.

• Slu{aj, postavi dodatna pitanja ako je potrebno i razjasni nejasno}e.

• Zapi{i va`ne izjave, poslije ih mo`e{ jo{ jednom posmatrati iz druge perspektive.

• Shvati feedback kao {ansu da sazna{ vi{e o sebi iz perspektive drugih.

• Ne zaboravi da je svaki feedback subjektivan, ali da je ta~an za osobu koja ga daje.

Poku{aj shvatiti feedback kao poklon tvojoj iskrenosti i zanimanjem za tvoju li~nost a ne kao kritiku od koje se treba{ odbraniti.

66

9. SIMULACIJSKA VJE@BA

Javne konsultacije u Mravalkalaki

LegendaPostoji mali grad. Predstavnici mnogih zajednica, etni~kih i religijskih ̀ ive u gradu. Grad ima 18.000 stanovnika. Ve}ina ih ìvi od turista koji dolaze u grad, a jedan dio se bavi trgovinom (u prodavnicama i marketima), ili rade u lokalnim infrastrukturama ({kole, bolnica, transport, muzeji itd.).

Turisti dolaze u grad tokom ~itave godine, ali ve}inom dolaze u prolje}e, jesen i za vrijeme Boì}a, zbog Tsike – dvorca koji poti~e iz 11 stolje}a, i jedan je od najstarijih dvoraca u Evropi.

U zapadnom dijelu dvorca se nalazi Armenska bazilika sa jedinstvenim freskama.

Tako|er u jednom dijelu dvorca se nalazi i pravoslavna kapela koju je podigao ~uveni ratnik Irakli Tsikhistavi u ~ast svojih pobjeda.

U oruàrnici na podu dvorca nalazi se jatagan Erim-Pa{e jednog od najpoznatijih ~uva Islamske vjere.

Blizu krilnog zida se nalaze grobovi Yezidi-Kurdish ratnika koje je u Mravalkalaki podru~je doveo Irakli Tsikhistavi da u~estvuju u njegovim vojnim operacijama.

Sve tri velike religijske zajednice katolici, pravoslavci i muslimani tvrde da je teritorija dvorca njihova svetinja i da oni trebaju imati dio dvorca na kojem bi se molili. Yezidi zajednica tvrdi da se njihovo pravo na kulturno i duhovno naslje|e srknavi.

Dvorac se smatra nacionalnom zadu`binom i spada pod za{titu dràvnog ministarstva za istorijske spomenike, koje ujedno imenuje direktora muzejskog kompleksa. Muzejski kompleks se djelomi~no finansira od dràvnog budèta, djelomi~no od lokalnog budèta. Ministarstvo

67

je odgovorno za o~uvanje dvorca kao istorijskog spomenika. Lokalna zajednica i op{tinsko vije}e su odgovorni za dvorac kao turisti~ku atrakciju.

Lokalni budèt se sastoji od:

Dvorac je smje{ten blizu {ume. Postoji vi{ak prostora i jedna investiciona kompanija iz glavnog grada je predloìla projekat rekreacionog centra “Dvorac”, koji bi imao hotel, bar, radnje i park. Novi rekreacioni centar bi imao 5 zvjezdica i prema projektu bi pove}ao broj turista, tako|er bi zaposlio vi{e lokalnog stanovni{tva i pove}ao bi period turisti~ke sezone. Izgradnju bi vr{ila lokalna gra|evinska kompanija, koja bi zapo{ljavala vi{e lokalnog stanovni{tva tokom perioda izgradnje. Predstavnici svih etni~kih i religijskih zajednica }e profitirati od ove investicije u smislu prilika za zaposlenje i razvoja dru{tvene infrastrukture. Investicijska kompanija je predloìla vlasnicima suvenirskih radnji bolje uslove iznajmljivanja prostora u budu}em centru. Prema procjenama izgradnja centra ne}e {koditi manjim hotelima jer }e ovaj centar biti orijentisan na drugu klijentelu sa ve}im primanjima.

68

U me|uvremenu, religijske zajednice grada se boje da }e blizina rekreacionog centra dvorcu, {tetiti njihovim sveti{tima i oni na neki na~in gledaju na ovaj projekat kao na uvredu njihovim duhovnim osje}anjima i uvjerenjima.

Projekat je mogu} samo ako sve ~etiri zajednice, gradsko vije}e i ministrarstvo daju svoju saglasnost za izgradnju.

Va{ zadatak je da na|ete zajedni~ko re{enje bazirano na kompro-misu, prihvatljivo za sve zajednice koje žive u Mravalkalaki i koje}e biti najprofitabilnije za cijeli grad.

Ako bilo koji ~lan bilo koje zajednice ostane nezadovoljan, projekat se ne}e desiti.

Konceptualna napomenaSve gore pomenuto je istinito jedino u datim uslovima i bez novih sugestija, pogotovo ne negativnih, koje se mogu odnositi (projekt }e {tetiti malim biznisima, gradski vije}nik je uzeo mito, predstavnici investicijske kompanije su lagali itd.)

Mo`ete koristiti bilo kakva sredstva kompromisa, osim nov~anih naknada. Redistribucija vlasni{tva i nadle`nosti nad Dvorcem (osim nadle`nosti sveti{ta) nije mogu}a.

U toku me|usobnih pregovora ne smijete i}i van svoji opisanih uloga u smislu interesa koje {titite, privatni interesi se ne smiju spominjati tokom pregovora (npr predstavnik ministarstva ima neke nov~ane interese u konstrukciji projekta, gradski vije}nik je musliman itd.)

69

Uloge

Uloga Opis uloge

Zamjenik dràvnog ministra za istorijske spomenike

Vi ste neutralni kada su u pitanju razlike me|u zajednicama. Va{ zadatak jeste da dobijete garancije o~uvanja dvorca kao istorijskog spomenika. Vi imate ovla{tenje da odlu~ujete u ime ministarstva, da date saglasnost za projekat ili ne.

Gradski Vije}nikVi ste zainteresovani i za o~uvanje dvorca i za razvoj turizma radi dobrobiti zajednice. Tako|er vam je u interesu da se uspostave mirni odnosi me|u 4 zajednice. Tako|er imate ovla{tenje da date saglasnost za projekat ili ne u ime gradske zajednice koju predstavlja gradsko vije}e.

Predstavnik investitora

Vi teìte implementaciji projekata i imate korporacijski interes u njemu. Ovla{teni ste da odlu~ujete u ime kompanije u vezi dodatnih zahtijeva odgovornih (osim nov~anih naknada).

Direktor lokalne kompanije za izgradnju

Vi imate direktni interes u izgradnji projekta, u isto vrijeme, kao gra|anin Mravalkalakija vi èlite o~uvanje gradskog sveti{ta i dugotrajni mir me|u ~etiri zajednice.

Direktor muzejskog kompleksa “Tsike”

Vi ste neutralni kada su u pitanju razlike me|u zajednicama. Va{ zadatak jeste da dobijete garancije o~uvanja dvorca kao istorijskog spomenika, u isto vrijeme kao gra|anin Mravalkalakija vi teìte uspostavljanju dugotrajnog mira izme|u ~etiri zajednice, i èlite dobrobit zajednice

70

Predstavnik lokalne islamske zajednice

Vi teìte o~uvanju sveti{ta i èlite pravo da iskazujete svoja religijska osje}anja vezana za dvorac i ime Erim-pa{e, u isto vrijeme kao gra|anin Mravalkalakija, tako|er èlite dobrobit svom gradu. Ovla{teni ste da donosite odluke u ime Islamske zajednice jedino zajedno sa ostalim ovla{tenim predstavnicima zajednice.





Predstavnik lokalne pravoslavne zajednice

Vi teìte o~uvanju sveti{ta i èlite pravo da iskazujete svoja religijska osje}anja u vezi dvorca i Svetog Aurelia, kao i za organizaciju posjeta vjernika tamnici u bilo koje doba i bez dodatnih ograni~enja. Tako|er to vaì za odràvanje molitve, u isto vrijeme kao gra|anin Mravalkalakija zainteresovani ste za dobrobit grada. Ovla{teni ste da donosite odluke u ime Pravoslavne zajednice jedino zajedno sa ostalim ovla{tenim predstavnicima zajednice.

71

Predstavnik lokalne pravoslavne zajednice

Vi teìte o~uvanju sveti{ta i èlite pravo da iskazujete svoja religijska osje}anja u vezi dvorca i Svetog Aurelia, kao i za organizaciju posjeta vjernika tamnici u bilo koje doba i bez dodatnih ograni~enja. Tako|er to vaì za odràvanje molitve, u isto vrijeme kao gra|anin Mravalkalakija zainteresovani ste za dobrobit grada. Ovla{teni ste da donosite odluke u ime Pravoslavne zajednice jedino zajedno sa ostalim ovla{tenim predstavnicima zajednice.

Predstavnik lokalne katoli~ke zajednice

Vi teìte o~uvanju sveti{ta i èlite pravo da iskazujete svoja religijska osje}anja u vezi dvorca i da odràvate molitve u Bazilici u bilo koje doba bez obzira da li tada turisti posje}uju freske, u isto vrijeme kao gra|anin Mravalkalakija zainteresovani ste za dobrobit grada. Ovla{teni ste da donosite odluke u ime katoli~ke zajednice jedino zajedno sa ostalim ovla{tenim predstavnicima zajednice.



72



Predstavnik lokalne Yezidi zajednice

Vi te`ite za{titi prava na sopstvenu kulturu i duhovno naslje|e, pravo na odr`avanje posmrtnih ceremonija i obrazovnih aktivnosti za Yezidi omladinu u dvorcu. Kao lokalni stanovnik tako|er ste zainteresovani za o~uvanje istorijskog spomenika kao i za dobrobit grada. Ovla{teni ste da donosite odluke u ime Yezidi zajednice jedino zajedno sa ostalim ovla{tenim predstavnicima zajednice.



73



Vrijeme

Procijenjeno vrijeme Aktivnost

30 min Orijentacija

90 minLobiranje za interese i po~etni pregovori

50 min Sesija gradskog vije}a

40 min Izvje{taj nakon simulacije

74

10. PRIMJERI TRENERSKE DOKUMENTACIJE

PLAN TRENINGA ZA TRENERE

Mjesto: Br~koDatum: 08 – 10.09.2009.

Kratki opis: Tokom ovog treninga u~esnici }e nau~iti o osnovnim trenerskim vje{tinama, pruì}e im se potrebno znanje i dobi}e prakti~no iskustvo u pruànju treninga, tako {to }e imati ulogu trenera tokom treninga. Rad u malim grupama i interakcija tokom treninga sa prakti~nim zadacima i grupnim radom }e osigurati dinamiku grupe potrebnu za razvoj i podizanje samopo{tovanja kod u~esnika. Uzimaju}i u obzir da u~esnici dolaze iz vi{e od 20 razli~itih gradova iz BiH, program }e obezbjediti vrijeme i mjesto, u slobodno vrijeme, da se u~esnici upoznaju, tokom radnih sati u~esnici }e biti fokusirani na sadràj treninga.

Cilj:• Mladi sti~u vje{tine za budu}u vr{nja~ku edukaciju• Pruànje mogu}nosti mladim ljudima razli~itog porijekla (religije

i nacionalnosti) da razumiju potrebe i prednosti zajedni~kog rada i demokratskoj borbi za pobolj{anje ìvota mladih ljudi

• Promocija vrijednosti tolerancije• Izgradnja svijesti o potrebama mladih ljudi u lokalnim zajednicama

ciljanih regija• Educiranje mladih o demokratskim instrumentima za lokalni razvoj

U~esnici: 30 mladih u~esnika, 15 iz svake regije, Regija Podrinje - (Srebrenica, Bratunac, Vlasenica, [ekovi}i,Zvornik, Mili}i, Sapna, @ivinice, Bijeljina, Kalesija, Ugljevik, Lopare, Teo~ak, etc)Regija Sjeverna Bosna - (Tesli}, Brod, Derventa, Doboj, Te{anj, Maglaj, Modri}a, Grada~ac, Odàk, Br~ko, [amac, Ora{je, Gra~anica, Petrovo etc.)

75

Treneri: Me|unarodni treneri: Dva iskusna trenera iz partnerskih organizacija (PMMG Gruzija i “Justitia Et Pax” Holandija)Lokalni treneri: Jasmin Ja{arevi} – radi 11 godina u omladinskom sektoru i na pitanjima razvoja lokalnog dru{tva u BiH i Miralem Tursinovi} direktor Omladinskog Resursnog Centra (ORC) Tuzla

O~ekivani rezultati: - Nova grupa trenera sposobnih da prenesu znanje u njihovim

lokalnim zajednicama i vr{njacima- Novi treneri }e organizovati sli~ne treninge u njihovim lokalnim

zajednicama- U~esnici }e formirati mreù neformalnog znanja i koristiti }e mreù

kao bazu za budu}e u~enje i razvoj- U~esnici }e prevazi}i predrasude prema osobama druga~ijeg

etni~kog porijekla i po~eti }e sara|ivati me|usobno- Mladi ljudi iz ciljanih regija }e pove}ati svoju vidljivost i u~e{}e u

lokalnim zajednicama i raditi }e na promociji Evropskih vrijednosti

Radni plan:

• Prvi dan: - Dolazak u~esnika- Predstavljane programa za tri dana- Predstavljanje u~esnika- Vje`ba strahovi i o~ekivanja- Me|unarodni treneri }e predstaviti situacije iz njihovih

zemalja vezane za zajedni~ki rad razli~itih nacionalnih i etni~kih grupa i prezentovati }e dobre prakse

- Razgovor o prezentaciji- Odjava

* Na kraju prvog dana u~esnici }e otpo~eti igru “Tajni prijatelj” koja }e se igrati u slobodno vrijeme a koja sluì za bolje upoznavanje

• Drugi dan: - Prijava- Plan treninga i vje{tine prezentacije

76

o U~enje o specifi~nostima treninga: U~enje odraslih, Vje{tine komunikacije, Plenarne sesije, Vje{tine facilitiranja, Vje{tine prezentovanja

o Potrebne pripreme za planiranje treninga i za izvr{enje treninga

o Utvr|ivanje ciljeva i svrhe treninga o Pripreme potrebnih materijala, utvr|ivanje metodologije

koja }e se koristiti, upoznavanje prostora i u~esnika - Odjava

• Tre}i dan: - Prijava- Metodologija i njeno kori{tenje u treningu

o Diskusijao Rad u grupamao Plenearnoo Igriceo Oluja mozgova/tu{iranje mozga o Prou~avanje slu~ajao Igra ulogao Prezentacija o Audio vizualne tehnikeo Evaluacija i povratna informacija

- Facilitatorske vje{tineo Dati i primiti povratnu informacijuo Osnovne facilitatorske vje{tine

- Vje`ba strahovi i o~ekivanja- Odjava- Evaluacija treninga

* Na kraju tre}eg dana u~esnici }e zavr{iti igru “Tajni prijatelj”

Treneri:Jasmin Ja{arevi} i Miralem Tursinovi}

77

OSNOVNI TRENING ZA OMLADINSKI RAD I RAD U ZAJEDNICI

T R E N I N G Z A T R E N E R E

PROGRAM

Mjesto odr`avanja: , Septembar 8 – 10, 2009

Utorak, 8 Septembar 2009

14:00 Dolazak u~esnika

15:00 – 15:30 Uvodna sesija, govor dobrodo{lice, upoznavanje sa projektom, upoznavanje sa treningom, upoznavanje u~esnika i trenera – predstavnika hCa/ORC Tuzla

15:30 – 16:30 Prezentacija situacije u Georgija/Gruzija i prezentacije najbolje prakse. Pitanja, ukoliko ih ima.

16:30 – 16:45 Pauza za kafu 16:45 – 17:45 Mala vje`ba/trening igrica

17: 45 – 18:00 Pauza za kafu

18: 00 – 19:00 Prezentacija situacije u Nizozemskoj i prezentacije najbolje prakse.

Pitanja, ukoliko ih ima

19:00 – 20:00 Mala vje`ba/trening igrica

20:00 – 20:15 Zavr{etak prvog dana

poslije 20:15 Ve~era

78

Srijeda, 9 Septembar 2009

07:00 – 09:00 Doru~ak

09:00 – 10:30 Trening (Lokalni treneri)- “Check in” (metoda treninga, poma`e u procesu

razvoja grupe kada se zapo~ne dan sa par rije~i o tome kako se koji u~esnik osje}a)

- “Strahovi i O~ekivanja” - vje`ba (metoda treninga, potrebna kako bi facilitatori provjerili da li su program i predvi|ene trening aktivnosti u liniji sa o~ekivanjima u~esnika)

- Planiranje treninga i vje{tine prezentacije (plenarni rad, diskusija o dole predlo`enim temama, vje`be iz facilitacije i prezentacije)

- Upoznati se sa specifi~nostima sprovo|enja treninga: U~enje odraslih, Komunikacijske vje{tine, Plenarne sesije, Facilitatorske vje{tine, Prezentacijske vje{tine

10:30 – 11:00 Pauza za kafu 11:00 – 13:00 Trening (Lokalni treneri)

o Potrebne

ALMANAH 2009 - omladina-bih.net 09.pdf · koji su nas nesebi~no pomagali tokom 2009. godine, i bez ~ije pomo}i i saradnje ne bismo opstali i ostali. Youth Resource center (ORC) Tuzla,

Documents