Alma Solakovic

Alma H. Solakovi* JU Sluba za zapoljavanje Kantona Sarajevo Sarajevo

UDK 331.5(497.6)

Originalni nauni rad

STRUKTURA STAVOVA NEZAPOSLENIH OSOBA

O VRIJEDNOSTI AKTIVNOG TRAENJA POSLA

Apstrakt: Ideja za ovakvo istraivanje proizala je iz praktinih potreba i pred-stavlja pokuaj naunog objanjenja stavova nezaposlenih osoba prema stavu o vrijed-nosti aktivnog traenja posla.

Istraivanje je neeksperimentalnog transverzalnog karaktera. Podaci su priku-pljani u periodu jul-septembar 2009. godine i ispitanici su bili nezaposlene osobe sa evi-

dencija optinskih biroa za zapoljavanje (N=160) kao i zaposlene osobe iz nama do-stupnih firmi dravnog i privatnog sektora (N=150).

Ispitanike smo ispitali skalom za ispitivanje stava o vrijednosti aktivnog trae-nja posla. Koristili smo i upitnik za ispitivanje socijalno-statusnih obiljeja kao ro su: status zapoljavanja, mjesto, spol, dob, struna sprema, radno iskustvo, vrijeme eviden-tiranosti na birou, posjedovanje CV-ja, primanja.

Nakon prikupljenih podataka uslijedila je obrada istih u SPSS-u razliitim sta-tistikim metodama. Koriteni su: mjere srednje vrijednosti, mjere varijabilnosti, te fak-torska analiza da bi smo ispitali latentne strukture stavova o vrijednosti aktivnog trae-nja posla.

Dobiveni rezultati su pokazali da je stav nezaposlenih osoba prema aktivnom

traenju posla pozitivan i da smo u latentnoj strukturi stava o vrijednosti aktivnog trae-nja posla izdvojili tri faktora od kojih je najvaniji prvi faktor i njega smo nazvali smi-sao aktivnog traenja posla, koji objanjava najvei dio varijanse manifestnih varijabli.

Ispitanici su svjesni svog stanja i da povodom toga nita ne mogu da urade. Bit-no zapaanje je da sami ne mogu nita ni poduzeti, potreban im je edukator, motivator, neko ko e ih usmjeriti ili barem dati smisao za dalji korak u aktivnom traenju posla.

Kljune rijei: nezaposlenost, stav, aktivno traenje posla.

Uvod

U odreenju pojma aktivno traenje posla moramo prvo objasniti koje je to stanje u kojoj osoba trai posao. Nezaposlenost moe imati razliita znaenja, ovisno o kontekstu u kojem se koristi. Nezaposlenost se moe opisati kao prav-no-administrativno stanje, odnosno evidentiranost na listi zavoda za zapoljava-nje ili prava na novanu nadoknadu za nezaposlene. Moe oznaavati socijalne tekoe u jednom drutvenom sistemu, ali moe oznaavati i stav odnosno spremnost pojedinca za prihvatanje posla pod odreenim uslovima ili samo spremnost pojedinca za traenje posla, to je jedna od pojava koja nas zanima u ovom istraivanju.

Procjenjuje se da stopa nezaposlenosti u svijetu iznosi 30%, ali da bi

stvarna nezaposlenost mogla biti i vea.

* [email protected]

Alma H. Solakovi

272

Trenutna situacija u dravi, njen sistem i pratea ekonomska kriza dove-li su do posljedica kao to su nezaposlenost, oskudica, zbunjenost i duhovna otu-pjelost ljudi. Kao jedan od vodeih problema u BiH istraujemo stavove i mi-ljenja nezaposlenih kao i zaposlenih ljudi.

Kada je rije o nezaposlenosti postavlja se pitanje koliko ko trai posao ili ne trai. Ova pitanja su u direktnoj vezi sa aktivnostima, eljama, tenjama, namjerama i stavovima osoba koje su nezaposlene. Aktivno traenje posla pred-stavlja aktivnost nezaposlene osobe usmjerene u cilju to breg pronalaska zapo-slenja.

Standardna definicija nezaposlenosti Meunarodne organizacije rada (koju takoer navodi Mrnjavac 1996) obuhvata sve osobe starije od dobne grani-ce odreene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva, koje su zadovoljava-le tri kriterija, odnosno koje su:

1. bile bez posla, odnosno nisu imale plaeno zaposlenje ili nisu bile sa-mozaposlene;

2. trenutno na raspolaganju za posao, odnosno bile su spremne zapoeti s poslom u svakom trenutku tijekom referentnog razdoblja;

3. traile posao, odnosno poduzimale su odreene korake u cilju prona-laenja plaenog zaposlenja ili samozapoljavanja.

Problem nezaposlenosti i njegovo rjeavanje je znatno tee u slabije raz-vijenim podrujima, jer ne postoje mehanizmi podrke razvoju regija kao to su zemlje bive Jugoslavije.

Suoavanje s nezaposlenou i aktivno traenje posla

Bez obzira na razlike meu modelima koji objanjavaju zato nezaposle-nost uzrokuje negativne psiholoke posljedice, nijedan ne dovodi u pitanje inje-nicu da se to dogaa. Nezaposlenost je stresno stanje jer osobu stavlja u nesigur-nu situaciju, te zahtijeva brojne promjene u svakodnevnom ivotu. Nakon to se nau u takvoj situaciji, veina ljudi eli uiniti neto to bi situaciju moglo po-boljati, postaviti novu rutinu u ivotu, vratiti povjerenje o svojim sposobnosti-ma te reafirmirati percepciju osobne kontrole nad svojom okolinom. Drugim ri-

jeima, osoba se pokuava nekako suoiti s tim to ju je zadesilo. Suoavanje s nezaposlenou se definira kao kognitivni i bihevioralni

napor da se odgovori na promjene koje su zbog nezaposlenosti nastale, a za koje

nezaposlena osoba procjenjuje da premauje njene resurse (Kinicki 2000). Obi-no se razlikuju dvije strategije suoavanja: suoavanje usmjereno na problem i suoavanje usmjereno na emocije.

Kod suoavanja usmjerenog na problem osoba pokuava direktno djelo-vati na problem koji uzrokuje stres (npr. aktivnim traenjem posla, prekvalifika-cijom, preseljenjem radi posla), dok se kod suoavanja usmjerenog na emocije pokuavaju regulirati emocionalni odgovori na problem (putem razgovaranja s prijateljima, traenja profesionalnog savjetovanja, podsjeanjem kako gubitak posla nije kraj svijeta). Kao antecedenti se koriste jo neki aspekti linosti (lokus

Struktura stavova nezaposlenih osoba o vrijednosti aktivnog traenja posla

273

kontrole, optimizam, tip A linosti), stavovi (percipirana efikasnost u traenju posla, prednost zaposlenju, percipirana negativnost gubitka posla, stavovi prema

traenju posla, namjera traenja posla) te demografske karakteristike. Najvaniji vanjski resurs za suoavanje je socijalna podrka. Definisana je kao instrumen-talna i emocionalna pomo dobivena kroz socijalne odnose, te istraivanja re-dovno potvruju njenu znaajnu ulogu u suoavanju s gubitkom posla (Kinicki 2000). Vanberg i dr. (1996) su nali da je i socijalna podrka pozitivno povezana s eom upotrebom suoavanja fokusiranog na problem.

Strategije suoavanja se promatraju u kontekstu ve spomenute podjele na strategije usmjerene na problem i usmjerene na emocije, a ishodi suoavanja u vidu ponovnog zaposlenja ili mentalnog zdravlja. Istraivanja uglavnom ispi-tuju povezanost antecedenata i koritenih strategija suoavanja ili povezanost koritenih strategija suoavanja i ishoda.

Jedan od naina suoavanja sa nezaposlenou jeste i aktivno traenje posla koje obuhvata sve one aktivnosti koje potiu pojedinca na traganje za po-slom a to su: bolja informisanost, praenje oglasa, irenje kontakata i mree pri-jatelja, razne edukacije, spremnost i upornost i tako dalje.

Rezultati metaanalize pokazuju da je aktivno traenje posla vaan pre-diktor ponovnog zaposlenja (Kinicki 2000). S obzirom da bi veina nezaposle-nih eljela biti u plaenom radnom odnosu (Var i Dekson 1984), potrebno je osvrnuti se ba na tu strategiju: aktivno traenje posla. Iako aktivno traenje po-sla, vjerojatnije od ostalih strategija, vodi eljenom cilju ponovnom zaposlenju ni ono ga ne garantuje. Naime, mogunost ponovnog zaposlenja ovisi i o ne-kim drugim faktorima nad kojima nezaposlena osoba nema nikakve kontrole,

kao to je stanje na tritu rada. Zbog toga je aktivno traenje posla esto vrlo obeshrabrujui proces. Stalna odbijanja i nesigurnost utjeu prilino negativno na psihiko zdravlje nezaposlenog.

To se ponaanje u studijama najee mjeri ili kao intenzitet traenja po-sla ili kao raznolikost upotrebljavanih strategija. Nezaposlene osobe se meu-sobno razlikuju po intenzitetu kojim aktivno trae posao. Brojna istraivanja po-kuala su utvrditi varijable koje doprinose toj varijabilnosti, odnosno prediktore kojim bi se intenzitet traenja posla mogao predvidjeti.

Samo traenje posla odreeno namjerom traenja posla, a ona opet ovisi o procjeni pozitivnosti, odnosno negativnosti trenutnoga stanja. Znai, nezapo-slene osobe koje svoje stanje procijene negativnijim bit e vie motivirane da trae posao. Na takav nain bi se mogli objasniti i mnogi drugi rezultati naeni u literaturi. Uz vanost socijalne podrke za traenje posla, vane su jo tri katego-rije moguih varijabli koje bi mogle poveati motivaciju za traenje posla. Prva se odnosi na procjenu pozitivnosti eventualnog ponovnog zaposlenja. Dva najva-

nija aspekta te procjene su financijsko stanje i psiholoka vanost posla osobi. U drugu kategoriju varijabli ide percepcija nezaposlenog o uspjenosti pokuaja traenja posla. Neke osobine linosti takoer se smatraju bitnim za predvianje traenja posla; osobe s unutranjim lokusom kontrole vjerojatno e intenzivnije traiti posao. U njihovom istraivanju pokazalo se da je najbolji prediktor sa-

Alma H. Solakovi

274

mom intenzitetu traenja posla namjera za traenje posla, a tu namjeru objanja-vaju socijalna podrka, percipirana efikasnost i financijske tekoe.

Stavovi

Stav je steena, relativno trajna i stabilna organizacija pozitivnih i nega-tivnih emocija, vrednovanja i reagiranja prema nekom objektu. Objekt stava mo-

gu biti razne pojave iz psiholokog i socijalnog svijeta pojedinaca, grupe, situa-cije, ideje itd. Jednom formirani stavovi su otporni na promjene i dosta su trajni,

premda se pod odreenim okolnostima i nekim novim iskustvima mogu mijenja-ti.

Jedna od najpoznatijih je Olportova definicija. Stav je mentalna sprem-

nost, steena individualnim iskustvom, koja vri direktivni ili dinamiki utjecaj na reagiranje pojedinca na objekte i situacije s kojima dolazi u dodir (Olport

1937).

Zvonarevi (1985) navodi da izmeu spomenutih definicija nema bitnih razlika jer je sve one naglaavaju da je bit stavova u tome da predstavljaju neke tendencije koje usmjeravaju nae reagiranje. Ono to je izostavljeno u svim do-sadanjim definicijama jeste usmjerenost ovjeka prema samom sebi, odnosno stav prema samom sebi, bilo prema nekim svojim osobinama, postupcima ili ak-

cijama. Tako bi jedna dopunjena definicija glasila: Stav je steena tendencija da se reagira bilo pozitivno bilo negativno prema osobama, objektima ili situacija-

ma izvan nas, bilo prema vlastitim osobinama, idejama ili postupcima. Pored toga tvrdi da postoji vie razloga koji su doveli do izuzetne popu-

larnosti stavova u socijalnoj psihologiji. Tako se navode dva razloga: prvo da

stav nije vlasnitvo nijedne kole i drugo da taj pojam izbjegava spor o utjecaju nasljea i okoline.

Iako svi stavovi imaju sve tri komponente (emocionalnu, konativnu i

kognitivnu), svaki pojedini stav moe se zasnivati vie na jednoj komponenti ne-go na drugoj. Kada je porijeklo stavova u pitanju, oni mogu djelomino biti od-reeni nasljeem (istraivanja na blizancima) a djelimino naueni kao rezultat socijalnog uenja (klasino uvjetovanje, instrumentalno uvjetovanje, uenje po modelu).

Isti faktori koji utiu na formiranje stavova utiu i na njihovo mijenja-nje (Rot 2003). Postoji odreeni broj posebnih inilaca od kojih zavisi uspjeh u nastojanju da se promijeni postojei stav. Mijenjati postojee stavove znai i for-mirati nove stavove. Oni posebni faktori od kojih zavisi mijenjanje stavova pred-

stavljaju i faktore formiranja stavova.

Stavovi se mogu mijenjati s obzirom na njihov intenzitet, direkciju, si-

stemsko i namjerno nastojanje da doe do promjene u stavovima. Promjene sta-vova zavise od:

Karakteristika samih stavova (ekstremnosti, sloenosti, usklaenosti, snage).


275

Ekstremniji stavovi sa veim intenzitetom uvjerenosti u njihovu tanost, vjerovatno e se tee mijenjati od manje ekstremnih. Oni koji imaju manje ele-menata, lake e se mijenjati.

Karakteristika linosti: Promjene stava zavise od motiva karakteristinog za pojedinca. Ukoliko

su odreeni motivi intenzivniji a postojei stav ima veu vrijednost za njihovo zadovoljenje utoliko e se stav tee promijeniti. Kao znaajne crte linosti od kojih zavisi efekt djelovanja razliitih od faktora na mijenjanje stavova navode se: inteligencija, persuabilnost i potreba za kognitivnom jasnou.

Zavisnost promjene stava od grupe: Naputanjem grupe sa odreenim shvatanjima i stavovima i ukljuiva-

njem u novu grupu sa drugaijm shvatanjima i stavovima, esto dolazi do zna-ajnih promjena stavova.

Ljudi se ponaaju u skladu sa svojim stavovima iz vie razloga. Prvo, mogue je da neki spoljni faktori onemoguuju ponaanje u skladu sa sopstve-nim stavom, kao na primjer socijalni pritisak grupe ili ekonomska kriza u dravi. Drugo, mogue je da ovjek nema sposobnosti ili osobine koje su potrebne da bi se ponaao u skladu sa svojim stavovima i vrijednostima. Tema ovog rada je upravo izuavanje stavova o vrijednosti aktivnog traenja posla kod nezaposle-nih osoba.

Bitno pitanje je zato mijenjati stavove? Jedan jednostavan odgovor je da bi negativne stavove pretvorili u pozitivne. Tako na primjer, ako neka neza-

poslena osoba ima negativan stav prema traenju posla, odnosno misli da ga ne moe nai iz raznih razloga, od kojih su najei mito i korupcija, onda je po-trebno takvoj osobi promijeniti stav kako bi se motivirala da krene traiti posao. Jedan od naina promjene negativnog stava su edukacije i bolja informisanost za osobe koje trae posao. Grinberg i Baron (1998) navode da ljudi mijenjaju sta-vove kako bi se usaglasili jedni sa drugima. Takoer, postoje situacije u kojima namjero pokuavamo da promijenimo stavove drugih ljudi. Mi moemo biti za-interesirani da promijenimo stavove ljudi prema radu nabolje, jer se njihovi ne-

gativni stavovi mogu dovesti u vezu sa negativnim ponaanjem. Ovo se moe prenijeti i na nezaposlene osobe. Negativan stav budi negativno ponaanje, sa-mom tenjom da im promijenimo negativan stav u pozitivan mijenjamo njihovo ponaanje nabolje, to bi znailo da nemotiviranu osobu moemo educirati da postane motivirana u procesu traenja posla.

Metodologija istraivanja

Predmet i problem istraivanja

Polazini predmet naeg empirijskog istraivanja predstavlja sagledava-nje prirode (smjera i intenziteta) stavova nezaposlenih, ali i zaposlenih kao kon-

trolne grupe, prema vrijednosti o aktivnom traenja posla. U sreditu prouava-nja je opti stav o vrijednosti aktivnog traenja posla koji je sagledavan pomou

Alma H. Solakovi

276

njegove tri komponente. Kognitivna komponenta stava prestavlja niz posebnih

miljenja, uvjerenja, ocjena prema vrijednosti o aktivnom traenju posla. U okviru ove komponente bie prouavano koliko ispitanici smatraju da se aktiv-nim traenjem posla moe dobiti posao. Sljedea, afektivna komponenta, odnosi se na to koliko ispitanici aktivno traenje posla smatraju poeljnim oblikom po-naanja. Ovde spadaju sve one ocjene preko kojih ispitanici mogu iskazati svoj emocionalni odnos prema stvarima i pojavama vezanim za aktivno traenje po-sla: (Da li aktivno traenje posla budi u meni osjeaj beznadenosti ili da li ima smisla aktivno traiti posao, jer se svaki put razoaram kad me ne prime). Ko-nano u treu grupu spadaju sva ona miljenja ispitanika koja ukazujku na kona-tivnu/voljnu komponentu stava prema vrijednosti o aktivnom traenju posla, kao na primjer estica (Vjerujem da u najdalje za godinu dana nai posao). Ovdje treba da doemo i do informacija da li bi se i u kojoj mjeri ispitanici ukljuili u programe aktivnog traenja posla. Pomenute komponente stava objediniemo u jedan opti stav o vrijednosti aktivnog traenja posla. U okviru posmatranog stava bie sagledavana njegova distribucija i latentna struktura stava.

Iz svega navedenog smatramo da je mogue i nauno opravdano pred-met ovog istraivanja specifikovati kao:

1. Sagledavanje prirode distribucije stavova o vrijednosti aktivnog tra-enja posla;

2. Utvrivanje latentne strukture stavova o aktivnom traenju posla. Ispitivanje stava o vrijednosti aktivnog traenja posla ima dvostruki cilj:

nauni i praktini cilj. Nauni cilj, u ijem se smislu prouava prirodu distribuci-je i strukture stavova nezaposlenih o aktivnom traenju posla. Praktini cilj je da dobiveni rezultati pomognu radu zaposlenika u zavodima za zaposljavanje kao i

u procesu pravljenja planova i programa za unapreivanje rada sa nezaposlenim osobama kao i motivacije nezaposlenih u aktivnom traenju posla.

Hipoteze istraivanja

Istraivaka pitanja, postavljena na bazi prethodnog teorijskog konstruk-ta, usmjerie izvoenje hipoteza i tako omoguiti njihovo definisanje (Dunero-vi 2005).

U pristupu ovako koncipiranom istraivanju mogua su razliita hipote-tika polazita koja emo u radu kroz dobijene rezultate potvrditi ili opovrgnuti.

Pitanje i hipoteze od kojih smo krenuli u istraivanju su sljedee:

Istraivako pitanje

Kakve stavove o vrijednosti aktivnog traenja posla imaju zaposlene i nezaposlene osobe, te koji procenat varijanse ispitivanih stavova moemo obja-sniti uz pomo tri izdvojena faktora?


277

H1. U pogledu distribucije stavova o vrijednosti aktivnog traenja posla oekujemo da e najvei broj ispitanika biti u kategoriji negativnog stava pre-ma vrijednosti o aktivnom traenju posla. Oekujemo da e distribucija skorova ispitanika na skali o aktivnom traenju posla biti pozitivno asimetrina.

H1-1: Uz pomo tri izdovjena faktora objasnie se vie od polovine ukupne varijanse stavova prema aktivnom traenju posla.

Uzorak ispitanika

Uzorak zaposlenih osoba ine lica zaposlena kako u dravnim tako u privatnim dostupnim preduzeima u Kantonu Sarajevo.

Istraivanjem je obuhvaen uzorak od 160 (51,6%) nezaposlenih i 150 (48,4%) zaposlenih. Ukupan broj ispitanika je 310.

Metode istraivanja

U naem istraivanju koristili smo dvije metode: empirijsko neeksperi-matalna metoda i metoda teorijske analize.

Istraivanje je realizovano kao tipino transverzalno empirijsko istrai-vanje, drugim rijeima nae istraivanje je snimak stanja svijesti nezaposlenih osoba o vrijednosti aktivnog traenja posla u jednom odreenom periodu.

Metodu teorijske analize koristili smo za prouavanje sekundarne grae, pri emu su analizirane nama dostupne publikovane strune i naune rasprave o nezaposlenosti, aktivnom traenju posla.

Rezultati ove analize su nam posluili za projektovanje i realizaciju is-traivanja, kao i za pripremu teorijskog okvira koji nam je pomogao da dobijene rezultate protumaimo u granicama njihovih relevantnih okvira.

Instrumenti za prikupljanje podataka

U istraivanju smo koristili sljedee instrumente za prikupljanje podata-ka:

1. Upitnik za ispitivanje socijalnih, linih i iskustvenih obiljeja ispita-nika;

2. Skala za ispitivanje stavova o vrijednosti aktivnog traenja posla.

Skala za ispitivanje stavova o vrijednosti aktivnog traenja posla kon-struisana je od strane autora za potrebe istraivanja. Skala je Likertovog tipa i sastoji se iz 19 ponuenih tvrdnji. Ispitanici su na tvrdnje ogovarali zaokruiva-njem odgovora u zavisnosti od toga koliko se slau sa navedenom tvrdnjom.

Pouzdanost je utvrena pomou Krombah alfa koeficijenta koji se izvo-di na osnovu utvrivanja unutranje konzistencije cijelog testa. Vrijednost Krombah alfa koeficijenta iznosi 0,811 to znai da je pouzdanost skale stavova

Alma H. Solakovi

278

o vrijednosti aktivnog traenja posla zadovoljavajua i u skladu je sa problemom istraivanja.

Organizacija israivanja i postupci za obradu podataka

Ovo istraivanje koncipirano je i realizovano kao tipino empirijsko is-traivanje, popunjavanje upitinika obavljeno je anonimno, ime je omoguena anonimnost ispitanika, te objektivnost njihovih iskaza, samim tim i prikupljanje

podataka. Veliina uzorka je zadovoljavajua za potrebe ovog istraivanja, i usklaena sa metodolokim zahtjevima. U statistikoj obradi podataka primijeni-li smo program SPSS 12 for Windows, a koriteni su statistiki postupci koji najvie odgovaraju prirodi distribucije dobivenih podataka.

Rezultati istraivanja

Aktivno traenje posla smo posmatrali prouavajui stavove nezaposle-nih i zaposlenih osoba o istom.

Rezultati istraivanja stava ispitanika o vrijednosti aktivnog traenja po-sla prezentovani su u tabeli br. 1 i pokazuju tendenciju koncentrisanja odgovora

ispitanika oko aritmetike sredine, jer se prosjeni skalni rezultati dobiveni na osnovu raspona od 1 do 5 na stavkama kreu od najvieg 4,21 do najnieg 1,86. Podaci u ovoj tabeli su prikazani sirovi, to jest onako kako su ispitanici zaokru-

ivali odgovore u skali za ispitivnaje stava o vrijednosti aktivnog traenja posla. Kasnije, u obradi podatak, i vrijednosti odgovora ispitanika razmatarne

su tako da odgovaraju smjeru stava, to jest pojedine estice su obrnute na pozi-tivne vrijednosti jer su im tvrdnje formulisane negativno.

Kad analiziramo distribuciju stavova, postoji nekoliko estica na ije di-stribucije odgovora treba obratiti panju. Tako na primjer estica broj jedan iji je sadraj Samo mi biro moe nai posao ima distribuciju koja ukazuje da naj-vei broj ispitanika nije pasvan u tom smislu, jer se skoro 43% ispitanika uopte ne slae sa ovom tvrdnjom, dok se dodatnih 32% ispitanih ne slae sa ovom tvrdnjom, odnosno preko 75% ispitanih se u odreenom stepenu ne slae sa tim da treba sjediti kui i ekati da neko sa biroa pozove.


279

Tabela 1: Distribucija stava prema aktivnom traenju posla (sirovi poda-ci)

Tvrdnje

Uo

pte

se ne

slaem

Ne slaem

se

Niti

se slaem

niti

se n

e sla-

em

Slaem

se

U p

otp

un

osti se

slaem

AS

1. Samo mi biro moe nai posao. 132 102 65 9 2

1,86 42,58 32,90 20,97 2,90 0,65

2. Traenje posla je samo troenje vremena bez rezultata.

116 144 31 14 5 1,86

37,42 46,45 10,00 4,52 1,61

3. Posao moe nai svatko ko ga uporno trai.

11 31 52 129 87 3,81

3,55 10,00 16,77 41,61 28,06

4. Nema smisla traiti posao jer se svaki put razoaram kad me ne pri-me.

71 134 79 19 5

2,20 23,05 43,51 25,65 6,17 1,62

5. Ne volim se nametati ponudama

i ii od vrata do vrata kako bih pronaao/la posao.

44 106 85 65 9 2,64

14,24 34,30 27,51 21,04 2,91

6. Aktivno traganje za poslom u

meni budi osjeaj beznadenosti.

38 134 77 51 8 2,54

12,34 43,51 25,00 16,56 2,60

7. Uzaludno je iznositi koliko mi

je posao potreban jer me veina po-slodavaca nee razumjeti.

35 102 78 83 11 2,78

11,33 33,01 25,24 26,86 3,56

8. Spreman sam se ukljuivati u programe edukacije kako bi obez-

bijedio/la to bolje uslove za dobi-janje posla.

3 12 19 160 116

4,21 0,97 3,87 6,13 51,61 37,42

9. Aktivno traenje posla je gublje-nje vremena jer se ionako posao

dobija preko tele.

22 93 107 58 30 2,94

7,10 30,00 34,52 18,71 9,68

10. Besmisleno je traiti posao jer samo troim novac koji jo nisam zaradio/la.

51 161 64 26 6 2,27

16,56 52,27 20,78 8,44 1,95

11. Dobro je razvijati mreu prija-telja jer u tako lake nai posao.

4 12 27 175 92 4,09

1,29 3,87 8,71 56,45 29,68

Alma H. Solakovi

280

Tabela 1: nastavak

Tvrdnje

Uo

pte

se ne

slaem

Ne slaem

se

Niti

se slaem

niti

se n

e sla-

em

Slaem

se

U p

otp

un

osti se

slaem

AS

12. Svima je jasno da u dana-

nje vrijeme nema smisla aktiv-no traiti posao.

50 155 66 30 8 2,32

16,18 50,16 21,36 9,71 2,59

13. Vjerujem da u najdalje za godinu dana nai posao.

17 35 92 123 40 3,44

5,54 11,40 29,97 40,07 13,03

14. Dosta mi je vie traenja po-sla.

77 133 69 17 11 2,19

25,08 43,32 22,48 5,54 3,58

15. Vrijednost traenja posla vi-dim i u tome to u razgovoru sa poslodavcem dobivam ansu da pokaem ta znam.

7 19 52 179 52

3,81 2,27 6,15 16,83 57,93 16,83

16. Osjeam da je korisno svoje slobodno vrijeme ubiti traei posao.

9 40 60 164 37 3,58

2,90 12,90 19,35 52,90 11,94

17. Bolje je ostati kui nego stajati u redu na birou za zapo-

ljavanje.

64 137 62 36 11 2,33

20,65 44,19 20,00 11,61 3,55

18. Danas posao mogu nai sa-mo oni koji imaju ili novac ili

mone prijatelje.

23 64 104 82 37 3,15

7,41 20,64 33,548 26,45 11,93

19. U svoje slobodno vrijeme

volim raditi neto to smatram korisnim (itati knjige, okopava-ti batu, informisati se, uiti i ta-ko dalje).

2 15 31 150 112

4,15 0,65 4,84 10,00 48,39 36,13

ak 40,07% ispitanika smatra da e najkasnije za godinu dana nai po-sao ili bi moglo nai drugi posao. Veina estica pozitivno formulisanih u korist aktivnog traenja posla odraava visoke frekvencije odgovora sa pozitivnim sla-ganjem.

Ispitanici smatraju da je korisno aktivno traiti posao, odnosno da je ko-risno ubiti vrijeme traei posao, te da je dobro razvijati mreu prijatelja.

U grafikonu br 1. se moe vidjeti distribucija stava o vrijednosti aktiv-nog traenja posla sa obrnuto obraenim esticama koje prikazuju stvarni smjer ispitivanog stava. Takvi podaci su koriteni u obradi i dalje su prikazani u anali-zi.


281

Grafikon 1: Distribucija podataka stava o vrijednosti aktivnog traenja posla

Kod veine negativno formulisanih estica sa odgovorom potpuno se slaem frekvencije su male. Na primjer samo 3,58% ispitanika je slae sa tim da im je dosta traenja posla, a upitno je koliko i kako su ga do tad uopte traili.

Ispitanici vide vrijednost u razgovoru sa poslodavcima, jer tako dobivaju

ansu da pokau ta znaju. Veoma zanimljiv podatak je da se 38,38% odgovora nalazi u kategoriji

odgovora estice koja se glasi Danas posao mogu nai samo oni koji imaju ili novac ili mone prijatelje dok je 28,39% odgovora u kategoriji estice Aktiv-no traenje posla je gubljenje vremena jer se ionako posao dobija preko tele.

Oko 90% ispitanika je odgovorilo da bi se ukljuilo u programe i eduka-cije koji mu mogu pomoi u traenju, odnosno, dobijanju posla.

Distribucijom odgovora moe se rei da je veina ispitanika odgovorila da posao moe nai svako ko ga uporno trai, ak oko 70% odgovora ispitanika se nalazi u ovoj kategoriji.

Faktorska analiza stava o vrijednosti aktivnog traenja posla

U cilju utvrivanja i analiziranja latentnih struktura stava prema aktiv-nom traenju posla, uraena je faktorska analiza pomou koje smo utvrdili fak-

Alma H. Solakovi

282

tore koji lee u osnovi meusobne povezanosti sa drugim faktorima. Nastojali smo da vei broj manifestnih varijabli svedemo na manji broj latentnih faktora.

Na osnovu Bartletovog testa (Bartlett's Test of Sphericity=1143,455,

Sig.=.000) testira se da li uopte ima smisla primjenjivati analizu glavnih kom-ponenti. Vrijednost KMO Kaiser-Meyer-Olkin mjera adekvatnosti uzorkova-nja u naem sluaju iznosi 0,849 i kako je vea od 0,80 to nam govori da je mo-gue i da ima smisla raditi analizu glavnih komponenti.

Na osnovu matrice interkorelacija prvo je bilo izdvojeno pet faktora to je predstavljalo 53,92% ukupne varijante. Meutim kao najinterpretabilnije za na rad smo ipak izdvojili tri glavna faktora koji predstavljaju 41,61% ukupne varijanse. Primijenjen je Kajzerov kriterij za zadravanje glavnih komponenti. Pomou tri glavna faktora obuhvaeno je 18 manifestnih varijabli stava o aktiv-nom traenju posla. Vrijednosti odnosno objanjenje doprinosa svakog faktora objanjenju totalne varijance prikazano je tabelom br. 2.

Tabela 2: Objanjena varijansa

Komponente Karakteristini korijen

Total % objanjene varijanse % ukupno objanjene varijanse

1 4,619 25,661 25,661

2 1,600 8,890 34,551

3 1,271 7,063 41,614

Prvi faktor objanjava najvei dio totalne varijanse i to 25,66%, drugi faktor objanjava 8,89% i trei faktor objanjava 7,06%. Moemo zakljuiti da je latentna struktura manifestnih varijabli stava o aktivnom traenju posla zasie-na najvie prvim dominantnim faktorom koji obuhvata prvih 11 manifestnih va-rijabli, to se moe vidjeti iz matrice faktorskih zasienja izdvojenih komponenti opteg stava prema aktivnom traenju posla prikazanih tabelom br. 2, gdje smo prikazali prva tri glavna faktora.

Faktor 1 objanjava 25,661% ukupne varijanse i oznaava smisao, vjeru i nadu u aktivnom traenju posla s toga smo ovaj faktor nazvali smisao ak-tivnog traenja posla. Sainjavaju ga manifestne varijable prikazane u sljedeoj tabeli.

Ovaj faktor objanjava najvei dio ukupne varijanse te s tim objedinjuje i najvei broj tvrdnji u skali stavova o vrijednosti aktivnog traenja posla. U skladu sa pomenutim faktorom valja naglasiti da ljudi, pogotovo nezaposleni,

gube smisao u veini ivotnih sfera, beznadeni su i pasivni. Tvrdnje prvog fak-tora nam otkrivaju stav nezaposlenih kao i zaposlenih ljudi o aktivnom traenju posla, one su u prvobitnoj fazi konstrukcije skale sakupljane i od strane nezapo-

slenih osoba u smislu otvorenih odgovora o tome ta je aktivno traenje posla.


283

Tabela 3: Manifestne varijable koje zasiuju faktor smisao aktivnog tra-enja posla

Tvrdnje r

1. Besmisleno je traiti posao jer samo troim novac koji jo nisam zara-dio/la.

0,713

2. Aktivno traenje posla je gubljenje vremena jer se ionako posao dobi-ja preko tele.

0,706

3. Aktivno traganje za poslom u meni budi osjeaj beznadenosti. 0,631

4. Svima je jasno, da u dananje vrijeme nema smisla aktivno traiti po-sao.

0,628

5. Uzaludno je iznositi koliko mi je posao potreban jer me veina poslo-davaca nee razumjeti.

0,619

6. Traenje posla je samo troenje vremena bez rezultata. 0,607

7. Danas posao mogu nai samo oni koji imaju ili novac ili mone prija-telje.

0,576

8. Nema smisla traiti posao jer se svaki put razoaram kad me ne pri-me.

0,570

9. Dosta mi je vie traenja posla. 0,555

10. Ne volim se nametati ponudama i ii od vrata do vrata kako bih pronaao/la posao.

0,509

11. Bolje je ostati kui nego stajati u redu na birou za zapoljavanje. 0,502

Bitno je naglasiti da prvi faktor zasiuje 11 tvrdnji skale za ispitivanje stava o aktivnom traenju posla od ukupnih 18 uvrtenih, to je vie od 60% tvrdnji ukupne skale. Sutinu faktora ine tvrdnje u kojima se izraava smisao aktivnog traenja posla, gdje ispitanici smatraju da ima odnosno nema smisla ak-tivno traiti posao, to se najbolje vidi u tvrdnji Aktivno traenje posla je gu-bljenje vremena jer se ionako posao dobija preko tele ili u sadraju tvrdnje Besmisleno je traiti posao jer samo troim novac koji jo nisam zaradio/la.

Faktor 2 objanjava 8,89% ukupne varijance. Prema sadraju mani-festnih varijabli nazvali smo ga percepcija mogunosti aktivnog traenja posla. Sainjavaju ga manifestne varijable prikazane tabelom broj 4.

Tabela 4: Manifestne varijable koje zasiuju faktor percepcija moguno-sti aktivnog traenja posla

Tvrdnje r

1. Vrijednost traenja posla vidim i u tome to u razgovoru sa poslodav-cem dobivam ansu da pokaem ta znam.

0,640

2. Dobro je razvijati mreu prijatelja jer u tako lake nai posao. 0,579

3. Osjeam da je korisno svoje slobodno vrijeme ubiti traei posao. 0,501

4. Spreman/a sam ukljuivati se u programe edukacije kako bi obezbije-dio/la to bolje uslove za dobijanje posla.

0,415

Alma H. Solakovi

284

Ovaj faktor sainjava neto manji dio ukupne varijance i postoji prekla-panje etvrte tvrdnje sa prvim faktorom. S ozirom da prvi faktor objanjava smi-sao aktivnog traenja posla a smisao je uslov za poetak aktivnosti, etvrta tvrd-nja govori o uslovu (edukacija prije samog aktivnog traenja posla) koji je vaan za sam in traenja posla, te smo stoga dobili preklapanje sa prvim faktorom. Drugi faktor smo oznaili kao percepcija mogunosti aktivnog traenja posla. Ukoliko osoba vjeruje u sebe i svoje sposobnosti, ona e percipirati mogunosti u okolini te biti slobodnija da se predstavi drugima, u naem sluaju poslodavcu kao to se moe vidjeti u tvrdnji jedan, ija je korelacija sa faktorom 0,64. Ostale tri tvrdnje se manje-vie odnose na istu sposobnost jer ako osoba zna da je dobro razvijati mreu prijatelja i zna kako ispuniti svoje slobodno vrijeme onda pretpo-stavimo da e to i uraditi.

Faktor 3 objanjava 7,06% ukupne varijanse. Prema sadraju mani-festnih varijabli nazvali smo ga spremnost na aktivno traenja posla. Sainjava-ju ga manifestne varijable prikazane tabelom broj 5.

Tabela 5: Manifestne varijable koje zasiuju faktor spemnost na aktivno traenja posla

Tvrdnje r

1.Samo mi Biro moe nai posao. 0,666

2.Posao moe nai svatko ko ga uporno trai. -0,528

3.Vjerujem da u najdalje za godinu dana nai posao. -0,511

Pripremljenost ljudi u traenju posla zavisi umnogome od njihovog pret-hodnog iskustva u traenju posla. Onaj ko prvi put trai posao poslije zavrene kole najvjerovatnije da i nee biti toliko aktivan jer pretpostavimo da nema is-kustva ili barem vodilju u tom procesu. Zatim neinformisanost ljudi o postoje-

im edukacijama u traenju posla ili o aktivnostima institucija koje posreduju u zapoljavanju dovode do pogrenog miljenja novonezaposlenih ljudi da im ne-ko drugi treba traiti posao. Stoga, najveu korelaciju sa faktorom ima tvrdnja samo mi biro moe nai posao.

Spremnost na aktivno traenje posla ne smije biti ograniena vjerova-njem da nam neko drugi moe pomoi bolje nego to moemo mi sami sebi.

Zakljuci

Prva prepostavka od koje smo krenuli bila je da e se veina odgovora distribuirati na stranu negativnog stava. Rezultati pokazuju da nezaposlene oso-

be pokazuju pozitivan stav prema vrijednosti o aktivnom traenju posla, to je u odreenoj mjeri neoekivan podatak, s obzirom da nezaposlene osobe u praksi nisu aktivne u traenju posla. Da li ih treba potaknuti nekim specijalnim progra-mima obuke o prednostima aktivnog traenja posla ili postojee aktivnosti slubi za zapoljavanje prilagoditi ovakvom stanju? Ovdje svakako moramo uzeti u ob-zir da je istraivanje provedeno na podruju Kantona Sarajevo i da bi svakako slina istraivanja trebalo provesti na irem podruju BiH.


285

Faktorskom analizom su izdvojena tri faktora koja se tiu u prvom redu smisla aktivnog traenja posla te percepcije mogunosti prema aktivnom trae-nju posla i na kraju spremnosti na aktivno traenje posla.

Rezultati istraivanja latentnih struktura manifestnih varijabli pokazali su da se najvei broj manifestnih varijabli grupie oko prvog faktora, ak vie od 60% tvrdnji, a taj faktor se odnosi na smisao aktivnog traenja posla. Ljudi u ve-ini sluajeva vjeruju da je besmisleno traiti posao, jer troe novac koji jo nisu ni zaradila, i da aktivno traenje posla predstavlja gubljenje vremena, jer vjeruju da se ionako posao dobija preko tele. Dalje, ljudi su beznadeni i ne ele da preivljavaju nova razoarenja izazvana drskim ponaanjima pojedinih posloda-vaca kojih je u posljednje vrijeme sve vie, jer su i oni pod uticajem ekonomske krize u svijetu. Zatim, ljudi nemaju sapouzdanja ii od vrata do vrata i sami sebe predstavljati u procesu aktivnog traenja posla, to moe biti izazvano nema-njem radnog iskustva ni iskustva u traenju kontakata kao i nepripremljenosti, nespremnosti osobe. Stoga, nezaposlene osobe latentno pokazuju vie od 50% frekventnosti odgovora na tvrdnju koja se odnosi na isto, da je bolje ostati kod

kue nego ekati u redu na birou za zapoljavanje, iako je javljanje ovoj institu-ciji jedan vid aktivnog traenja posla.

Ostala dva faktora se odnose na percepciju mogunosti i spremnost u traenju posla. Reklo bi se da spremnost zavisi od sposobnosti ili pak proizlazi iz nje, jer ukoliko osoba ima dobro razvijene vjetine u traenju posla a samim tim je dobro informisana, nema razloga da se kae da nije spremna traiti posao. Meutim, veoma je bitan moment koji obuhvata motiviranost osobe. ovjek mo-e biti i sposoban i informisan i vjet, ali da nije motiviran. Motivacija u dana-nje vrijeme, rekli bismo, uveliko zavisi od trenutne ekonomske krize od koje mnogi ljudi ne vide smisao u veini ivotnih sfera.

Literatura

Aronson 2005: E. Aronson i dr., Socijalna psihologija, Zagreb: Mate.

Babi 2005: B. Babi, Promjene u intenzitetu traenja posla kod nezaposlenih osoba: longitudinalna studija. Zagreb, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu: Odsjek za psihologiju.

Bajraktarevi 2003: J. Bajraktarevi, Metodologija psiholokih istraivanja, Sa-rajevo: Filozofski fakultet.

Berger 2002: J. Berger, Psiholoki potporni sistem, Beograd: Centar za prime-njenu psihologiju,

Bilten 2009: Statistiki pregled za mjesec august 2009, Sarajevo: Sluba za za-poljavanje Kantona Sarajevo.

Birsa 2010: J. Birsa, Definicije i mjerenje nezaposlenosti: 05. 06. 2010.

Dunerovi 2005: R. Dunerovi, Osnovi psihologije menadmenta, Novi Sad: Fakultet za menadment.

Alma H. Solakovi

286

Dunerovi 1995: R. Dunerovi, Socijalno psiholoki faktori motivacije za rad, Novi Sad: Fakultet tehnikih nauka.

Fajgelj 2005: S. Fajgelj, Metode istraivanja ponaanja, Beograd: Centar za pri-mjenjenu psihologiju.

Federalni Zavod za zapoljavanje 2009: Ko se smatra nezaposlenom osobom, Sarajevo: Federalni Zavod za zapoljavanje.

Grinberg i Baron 1998: G. Greenberg i W. Baron, Ponaanje u organizacijama, Beograd: elind.

Kinicki 2000: A. Kinicki i dr., A panel study of coping involutary job loss,

25. 06. 2009.

Krneta 1998: D. Krneta, Konstrukcija i primjena skala u ispitivanju stavova,

Banja Luka: Osloboenje. Mrnjavac 1996: . Mrnjavac, Mjerenje nezaposlenosti, Split: Ekonomski fakul-

tet.

Olport 1937: G. Allport, Uvod u psihologiju linosti, Jastrebarsko: Naklada Slap.

Papilot 2009: Papilot, Metodoloki prirunik za trenere, Ljubljana: Zavod Papi-lot.

Rot 2003: N. Rot, Osnovi socijalne psihologije, Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva.

Solakovi 2010: A. Solakovi, Osobine linosti kao prediktori stavova o vrijed-nosti aktivnog traenja posla, Magistarski rad, Istono Sarajevo: Filo-zofski fakultet

Vanberg i dr. 1996: Wanberg, Connie R. Watt, John D. Rumsey, Deborah J., In-

dividuals without jobs: an empirical study of job-seeking behavior and

reemployment, Journal of Applied Psychology

Var, Dekson 1984: Warr, P. & Jackson, P. R.: Men without jobs: Some corre-lates of age and length of unemployement, Journal of Occuopational

Psychology

Zvonarevi 1985: M. Zvonarevi, Socijalna psihologija, Zagreb: kolska knjiga.


287

Alma H. Solakovi

STRUCTURE OF THE ATTITUDES OF THE UNEMPLOYED

PERSONS ON THE VALUE OF JOB SEARCH

Summary

The idea for the research originated from the practical needs and it re-

presents an attempt to explain scientifically the attitudes of the unemployed per-

sons on the value of job search. The research is of the non-experimental tran-

sversal character. The data were collected in the period between July and Sep-

tember in 2009 and the respondents were unemployed persons registered by the

public employment office (N=160), and the employees from the public and pri-

vate firms (N=150).

The attitudes of the respondents were measured by the scale for questio-

ning attitude on active job search. We also used the questionnaire for social and

status characteristics such as: the status of employment, place, sex, age, profes-

sion, work experience, time of registering in the public employment office, CV,

and salaries.

After collection the data were processed in the SPSS by various statisti-

cal methods. We used: measures of the medium value, variability measures, and

factor analysis in order to examine latent structures of the attitudes on the value

of job search.

The results showed that the attitude of the unemployed persons toward

job search was positive. So, we singled out three factors in the latent structure of

the attitude. The most important was the first factor, which explains the most im-

portant part of the obvious variability, and we named it the meaning of the active

job search.

The respondents were aware of their condition and their impossibility to

change it. The important notion is that they need an educator, motivator, someo-

ne who would direct them or at least motivate them for the further activities on

job search.

Alma Solakovic

Documents