Sedam šarana hranu dobiva kroz vratašca Sve je počelo u bakinom vrtu na selu ZEMLJA U MALOM Danijel Kovačević iz Zagreba na svom je balkonu uspostavio pravi mali ekosustav - uzgaja povrće i začine zajedno sa šaranima koji im osiguravaju hranjive tvari, dok biljke pročišćavaju vodu Šarani i biljke na balkonu Šaran je najbolja riba za ovaj način uzgoja jer voli toplu vodu, no podnosi i hladnu. Šarani u ovom akvapon- skom sustavu gotovo su nevidljivi - njihov ‘akvarij’ nalazi se ispod dijela za uzgoj biljaka, a hranu dobivaju kroz postranična vratašca. Ima ih sedam, optimalno bi bilo 15, a u 300 litara vode teoretski bi ih se dalo ‘stisnuti’ čak 30 jer je za uzgoj jedne ribe potrebno 10 litara vode. Na ideju za izradu akva- ponskog sustava Danijel je došao posve slučajno. Želio je u bakinom vrtu na selu napraviti stakle- nik u obliku geodezijske kupole. Tražeći upute za njegovu izradu, naišao je na spominjanje akvapo- nije i nastavio istraživa- ti. Njegov akvaponski sustav zainteresirao je i ljude koji se bave per- makulturom (ekološkim dizajnom koji oponaša prirodne procese). Nekoliko kvadratnih metara bal- kona dovoljno je za uzgoj zdrave hrane, a da pritom ostane mjesta za opuštanje i pijuckanja koktela u ljetnim večerima To je dokazao Danijel Kovačević koji je u garaži vlastoručno izradio akvaponij- ski sustav za uzgoj ribe i biljaka, prema nacrtima koje je pronašao na interne- tu. Danijel je aktivni član svjetskog foruma o akvaponiji (aquaponics.net. au) gdje je isprva tražio nacrte za izra- du sustava, a sada i sam dijeli savjete onima koji se žele okušati u alternativ- nom uzgoju hrane. - Akvaponski uzgoj povrća troši deset puta manje vode od konvencionalnog jer voda potrebna biljkama ne odlazi u zemlju i isparavanje je minimalno. Moguća je gušća sadnja bilja, nema okopavanja ni borbe s biljnim namet- nicaima. Prinos po četvornom mjetru može biti i do 7-10 puta veći nego u konvencionalnom uzgoju, a riba je bonus - objašnjava Danijel. Salata mu najbolje uspijeva zimi pod lampom, prošle je godine uzgajao rajčice, a ove su na red došli krastavci i začinsko bilje poput metvice i peršina. - Ovo je pravi ekosustav, kao zemlja u malom - napominje Danijel i objašnja- va da je akvaponski uzgoj još uspješ- niji na većim površinama. Princip je jednostavan. Ribe disanjem stvaraju amonijak, pa voda postaje povoljni okoliš za bakterije koje od njega žive i pretvaraju ga u nitrite. Tada nastupa druga vrsta bakterija koja nitrite pre- tvara u nitrate, odnosno u dušik koji je prijekom potreban biljkama. Voda se iz donjeg rezervoara ispumpava u gornji dio gdje ju biljke pročišćavaju, a potom se vraća dolje ribama. Velika prednost akvaponskih sustava jest i to da se mogu smjestiti gotovo svugdje. - U SAD-u građani akvaponske susta- ve postavljaju na parkingu napuštenih trgovačkih centara, a u Velikoj Britaniji u uredske prostore koji su zbog recesi- je ostali prazni, pa ih je grad ustupio na korištenje. Ondje je situacija drugačija nego kod nas jer je zajednica jača, a i više se cijeni volonterski rad - objaš- njava Danijel koji jednog dana planira napraviti akvaponsku farmu i sagraditi kuću od slame gdje bi se povukao u ranu mirovinu. U međuvremenu širi znanje drugim “urbanim farmerima”: - U Zagrebu ima još 3-4 akvaponska sustava. Kada su čuli za ovaj moj, ljudi su ga došli pogledati i načinili sličan za sebe - kaže Danijel. Piše: IDA BOROVAC AKVAPONIJA