Aktuelna Energetska Slika Svijeta

8/13/2019 Aktuelna Energetska Slika Svijeta

1/78

UniverzitetuTuzli

o ns razvo. . ,


2/78

AKTUELNAENERGETSKA

PROBLEMATIKAIPREDSTAVLJANJE


3/78

Znaajnepromjeneunainuivotaljudisunastale

pojavomindustrijskerevolucije,

PRIEMU NE TREBA ZABORAVITI

a e n us r s arevo uc a pos a amogu a a a eljudskirodpoeoorganizovanokoristitienergiju.


4/78

Premaprocjenamapotrebazaprimarnomenergijomusvijetu

.,2005.godinu)sa11435Mtoepotroeneprimarneenergijeu2005. od.oeku ese orast otrebana17100Mtoe Ref.scenario)do2030.god.ilicca2,0%godinjeuperiodu2005.2030.godine.

Ovoneukljuujeneiskoritenemogunostipoveanjaenergetskeefikasnostikojebirezultiralouznaajnomsman en upotro n e cca m n. uo nosunasa a n enepovoljnijeenergetskeindikatoreuzemljamautranziciji.

energijomjeurasponu2,83%godinjeuperiodu2000.2020. od. to ni e o timistina roc ena.


5/78

Osnovnakarakteristikapotronjeenergijeusvijetu,kaoiu

Evropi(pa

iregiji),

je

jo

uvijek

dominantna

zastupljenost

, .koritenauiznosuod86%(naftacak46%prijenaftnekrize,anuklearno orivosamo0.9% ,

au2005. godinifosilnagorivakaonosiociprimarneenergijesukoritenauiznosuodoko80%,uzsmanjenjeupotrebenafte(35%)iznaajanporastprimjenenuklearnoggorivaza

proizvodnjuelektri

ne

energije.


6/78


7/78

NajrazvijenijezemljeOECDau2005.godini,saueemod

svega18,2

%uukupnoj

svjetskoj

populaciji,

su

potroile

oko

KadajeupitanjuproizvodnjaelektrineenergijeuSvijetu,u. . , ,

hidroenergijacca16%,gas19,7%,nuklearnaenergija15,2%inafta6,6%,ostalocca2,2%.

Procjenjujesedaoko8085%ukupnihsvjetskihpotrebae

bitipodmirenoizfosilnihgoriva,uzpoveanjeemisijeCO2ukolikosenepoduzmumjeresmanjenjasaglasnoobavezamaizKyoto Protokola.Ugaljeidaljeostatiznaajanenergentu

.


8/78


9/78

Naftainaftniderivatie,takoer,zadratitrendporasta

potronje,tako

da

euce

euenergetskom

bilansu

zadrati

. . . .

Ueegasaesepoveatinaoko23%u2030.god.,posebno.

Obnovljiviizvorihidroteostalokaobiomasa,solarna

ener i a ener i av etra eotermalnaener i a selektiraniotpadiidrugociniceznacajanudiouukupnojprimarnoj

potronjiu2030godini.Nuklearnaenergijabitrebalabitinanivouodoko5%(RSscenario)odnosnooko7%(APSscenario)ukupnihpotrebausvijetu2030.godine.


10/78


11/78


12/78

Posebnazabrinutostodporastaovisnostiouvozuenergenata

jeprisutna

uzapadnim

zemljama

OECD

a(njih

30),

sa

, , populacijeiostvarujuoko78%GDPauSvijetu,priemudanastroeaki reko50% 48,5%u2005. od. oduku ne

svjetskepotronjeprimarneenergije. SamouEvropi(EU15)taovisnostjeu2003.god.iznosila52%

(odnosno49,5%uEU25),uemunaftaparticipirasa79%(77%)igas49%(53%).Ovipodacigovoreopromjenamao nosa, o enas up upo c energe s s ra eg azemaljaovisnicaouvozuenergijeireformamakojee

energetskimizvorima.


13/78

Kadajeupitanjuprimarnienergetskibilans,BiHtakoderzavisi

oduvoza,

uiznosu

od

oko

32

%ukupnih

potreba

za

energijom,

,priblinoodgovaraodnosuiz1990.godine.

odnoseusektoruenergijeuSvijetusu:dokazaneener etskerezerve

trokovisnabdjevanjaenergijom,

ci ene ener i euticajiirealizacijamjerazazatituokoline,


14/78

Potronjaenergije

Potronjaenergije uEU27jestagniralatokomzadnjih10takgo na;

U2006.god.,premaposljednjimzvaninimpodacimabruto ,

potronjaenergije,neukljuujuivlastitupotronjuener etsko sektoraza retvorbuener i eiener etskuindustrijuiznosila1176Mtoe;

* Tonaekvivalennafteten(eng.toe)jejedinicazaenergijuipredstavljakoliinuenergijekojaseoslobodisagorijevanjemtonesirovenafte, priblino42 GJ.


15/78


16/78

Sektortransportajenajveifinalnipotroa energije;

Ukupnakoliinaenergijekojasekoristiusektorutransportaprelazikoliinukojusviostaliindustrijskisektorizajedno

. .1/3odukupnepotronjeenergije doksuostaleoblasti

industri e kao i domainstva uestvovala u otron i sa 28odnosno26%.


17/78


18/78

Zarazlikuoddrugihsektora,potronjausektorutransportag e egorivnog avniu azniparametar, enastavi a arastetokomprologdesetljea.Ovajtrendjevezanzadvafaktora:

r man enov zema au ans vo sa on uren n mprednostimausektorucestovnogprevozai

(Bugarska,eka,Maarska,Poljska,Baltikezemlje).

sektorutransporta,tojerezultiralouveojpotronjienergije

(Irska,UK,Danska,Grkaipanija).


19/78

Potronjaenergijeusektorutrgovineiostalihuslugajeuiremoblikuostalanepromijenjena.Iakojeuovojoblasti

,potronjaenergijejeostalastabilnazahvaljujuipoboljanojener etsko e ikasnosti.

Kako ri an eihlaen e redstavl a uznaa andio otron eenergijeuovomsektoru,prelazaknanove,modernije,dobro

izolovaneposlovne

zgrade

jezna

ajno

doprinio

ovom

razvoju

posebnouzemljama,novimlanicamaEU.


20/78

Osimsektoratransporta,potronjaenergijeusektoruindustrijekaocjeline(neukljuujuipetrohemijskuindustriju)

Restrukturacijaindustrijskogsektorautoku1990tih,,

dasesprijeiporastpotronjeenergije; Restrukturaci a etakoedoveladoznaa nih rom enau

sastavuenergetskihizvora,pokazujuiprelazaksavrstih

gorivana

gas

iel.energiju.


21/78

Udomainstvimaseuoavajudvaoprenarazvoja:

Rastuibrojmanjihdomainstavaipoboljaniivotniuslovi

kojipodrazumijevaju

ve

iprostor

za

stanovanje,

udobniji

,instalisanjeklimatizacijskihureajasudovelidoporasta

otron e ener i e

Sdrugestrane,novikuanskiaparatiuoptemsluajutroemanjeenergijeanoviobjektisuboljeizolovani;

Posmatranoza edno,ovadvaefektaima utendenci udasemeusobnoponitetesestogapotronjaenergijeudomainstvima uposljednjih10takgodinasamoneznatnopoveala.


22/78


23/78


24/78

Sveukupno,energetskiintenzitetuEUekonomiji(tj. tonaekvivalentnafte/milionEUR) seznaajnopoboljao;

Progresjeuglavnompostignutkrozsmanjenje energetskog,

transportaiusluga,kojisutakoepokazivaliopadajuitrenduener etskomintenzitetu do rini elitomeuman emud elu.


25/78


26/78

NaftaidaljeostajenajviekoriteniizvorenergijeuEU;

Upore

enju

sa

1990

tim,

udio

nafte

ubruto

potronji

se

samonezna nosman oza paonavr e nos o ;

Udiogasainuklearneenergijezaistiposmatraniperiodse. .

odnosno 14%odbrutoukupnepotronje;

%isadaiznosimanjeod1/5ukupnokoritenihenergetskih

izvora.


27/78


28/78

TrenutniudioenergetskihizvoraupotronjivarirauzavisnostiodzemljelaniceEU;

Uodreenomsmisluonzavisiodkarakteristikadomaihizvora proizvo nje;

PrimjerUK,znaajanproizvoa nafteigasaseuglavnomos an ana e zvore; ans ag e epro zvo n a az ranana

naftitakoetroivienaftedokzemljekojeimajuvierezervi

Udionuklearneenergijejeznaajanumnogimzemljama:

Francuska 42% ,vedska 35% ,Litvani a 26% ,Bu arska(24%),Slovaka Republika (24%)i Belgija (21%).


29/78


30/78

EU27jejouvijekprimarnouvoznikenergijeiakostalnopostojitrendpoboljanjastopeenergetskogintenziteta;

vazav snos o uvozan eve pro ema za evakreiranjeodreenihploitika;

vlastitihpotrebatojedovelodozavisnostioduvozaod 54%u 2006. od.

Naftaininajveidiouvozaenergije(60%),slijedegas(26%)i

vrstagoriva(13%); Odnosuvezeneel.energijeienergijedobijeneizobnovljivih

izvorajezanemariv (manjeod 1%).


31/78

EUjeu2006.god.uvezla608Mtoenafte.Najveakoliinauvezenenaftedolaziiz:

a ;

Rusije (33%);

orve e aza stana ;

EUproizvodimanjeod1/5ukupnevlastitepotronjenafte;

EUucje iniimane to o jusituacijuuse torupriro noggasa,jerdomaaproizvodnja(uglavnomNizozemskaiUK)

.


32/78

Gas seuglavnomuvoziizsljedee4 zemlje:

Rusija (42%),

Norveka (24%), Alir (18%)i

Nigerija(5%).

Izvoriuglja

su

manje

koncentrirani

inajve

iizvoznici

za

EU

su:

Rusija(26%),

JunoafrikaRepublika (25%),

Australijaa(13%),

Kolumbija (12%),Indonezija (10%) iUSA (8%).


33/78

IakojezavisnostoduvozauEUvisokainastavljadarastesituacijajerazliitaodzemljedozemlje;

ans a e e nazem a o a eenerge s po punonezav snadoknpr.PoljskaiUKimajuniskustopuuvoznezavisnosti(blizu

Nasuprottome,Irska,Italija,Portugalipanijeimajuener etskuzavisnostod reko80% doksuMalta iKi ar zbo njihovoggeografskogpoloaja)zajednosaLuksemburgompotpunozavisnioduvozaenergije.


34/78


35/78


36/78


37/78

tosetieemisijetetnihgasovautoku2006.god.uEUjeemisijabila5143Mt CO2 ekvivalentatoje7.7%manjeu

. .

EmisijaCO2vezanazaenergijujeinila77%ukupneemisije. .

IntenzitetCO2mjerenu kgCO2/toe,sesporoalisigurnosman ivaoi aonavri ednost 2498k CO2 toe u2006. od.


38/78


39/78


40/78

UzroniciemisijeCO2posektorimautoku2006.god.:

Energetskisektor(37%);

Sektortransporta(23%);

Industrijaproizvodnjeigraevinarstvo (15%);

Sektorstanovanja (11%).

Uperiodu19902006.god.EmisijaCO2 usektorutransportasepovealaza26%.Tojejedinisektorkojijepokazaorastui

ren uovomper o u.


41/78

EnergetskasituacijauEU

Najveiuzroniciemisijeutoku2006.: N emaka 21%CO2

UK(13%);

Itali a 11 Francuska (9%) ipanija (8%).

GledanosastanovitaCO2 intenziteta,todajeindikacijuoCO2sadra uurezervama orivana viinivoisudosti nutiu:

Malta(5912kgCO2/toe),Grka (3882kgCO2/toe),Kipar(3

711kgCO2/toe),

Poljska (3

386

kgCO2/toe),

Irska (3

259

kgCO2/toe),Estonija (3088kgCO2/toe)iDanska (3040kgCO2/toe).


42/78

Zatojepotrebanstratekienergetskipregledstanja?

Evropaseusaglasilasapolitikimstanovitemorjentiranim

nabudunostkakobisepostigliosnovnienergetskiciljevi

,

emisijestaklenikihplinovaza20%,poveanjeudjelaobnovl ivihizvoraener i euuku no otron iener i ena

20%ipoboljanjaenergetskeefikasnostiza 20%,svedo

2020.godine.


43/78

OvakavstavznaiznaajnepromjeneuenergetskomsistemuEvropeugodinamakojepredstojeuzaktivnoueejavnih

, ,operatora,energetskogsektoraisvihgraana;

velikihpromjenanaglobalnimtritimaenergijeimeunarodnihrelacija.;

Evropskopolitikovodstvomoradatijasnuporukuoenergetskojstrategiji.


44/78

PristupEUpitanjuenergetskesigurnosti

Energetskasigurnostjepitanjeodoptegznaaja.Uzn egrac u r aenerg e n ras ru ureunu ar ,

specifinanacionalnarjeenja(pojedinihzemalja)suesto

Iakojesvakazemljalanicauprvomreduodgovornazavlastituener etskusi urnost osnovnakarakteristikaEU esolidarnostizmeulanica;

Strategijekojima

se

raspodjeljuje

rizik

iima

najbolja

korist

od

kombinovanogdjelovanjaEUusvjetskimrazmjeramajeefikasnijeodpojedinanihdjelovanjazemaljalanica.


45/78

EUenergetskiakcijskiplanzasigurnostisolidarnostukljuuje:

Potrebezainfrastrukturomidiverzifikacijaenergetskihizvora;

Eksterneenergetskerelacije;

Tritanafteigasaimehanizmireagovanjaukriznims tuac ama;

Energetskaefikasnost;

Ostvarivanjema sima ne oristio v astiti energets i resursaunutarEU.


46/78

Znaajnijefokusiranjenaenergijuumeunarodnimvezama

EU:

mora n enz v ra v as enaporeurazvo ue asnevanjskeenergetskepolitikekrozjedinstvenstav,identifikaciju

zatimosiguranjenjeneizgradnje,kaoikoherentnodjelovanjeurazvojuvrihvezasaglavnimdobavljaima,tranzitnimzemljamaikorisnicima.

KomisijaeidentificiratikonkretnemehanizmezaobezbjeenjetransparentnostiizmeuzemaljalanicaiEUradidobijanjaopteslikestanja.


47/78

PAKET MJERA EU


48/78

PAKETMJERAEU

ENERGETSKASITUACIJAIzv eta za raaneEUnovember2008

emu epro em

Problemjeuenergetskojsigurnostikakoobezbijeditipouzdanekoliineisteicijenomprihvatljiveenergije zakorisnikeuEU.

Opasnosti za energetsku sigurnost


49/78

Opasnostiza energetskusigurnost

Energetskisistemibaziraninafosilnimgorivima,podstiuive uupotre uo nov ivi izvoraenergi e iogoriva,so arnaenergija,energijavjetraimora;

s aenerge s ae asnoss pro emo pa a;

Rastuecijene iekstremnekratkoronefluktuacijecijena;

man en erezerv na e p na u ;

Potrebazasmanjenjemzagaenjauzrokovanogkoritenjem

LoakoordinacijaunutarEU,posebnouvezisadobavljaima

.

Kakvukoristeimatiprosjeni


50/78

TrenutneEUmjeretrebajupomoidaseodrisigurnosnabdijevanjeenergijomubudunosti,onemoguirastcijena

. ,znaesljedee:

ureaji,automobile,zagrijai,maine; iris ektarizvoraener i e "diverzitet" ukl uu uivie

obnovljivihizvora,niskokarbonatnihgorivaiindigenousnafta,pliniugaljkaoimogunostodabiradobavljaairutadobaveimesesmanjujezavisnostodbilokojegpojedinanogizvora;

Kakvukoristeimatiprosjeni


51/78

veienergetskireserveza pouzdanijedobavljae("fleksibilnost") krozinvestiranjauenergetsku

, snabdijevanjeenergijom;

" " ,

takodaonemogupomoijednedrugimausluajevimanedostatkaenergije;

boljediplomatskevezesa dobavljaimaenergijekojinisuizEU,zbogmiroljubivogtrgovanjaenergijomisigurnihinvesticija.

Zar EU do sada nije neto uradila po pitanju


52/78

ZarEUdosadanijenetouradilapopitanju

energije?

Jestealirazmjeretrenutnihizazovazahtijevajua jea cije a o iseiz jeg aoz i jna

energetskakrizaiakjoviecijeneenergijeubudunosti.

ta se novo dobija sa spomenutim paketom


53/78

tasenovodobijasaspomenutimpaketom

mjera?Paketmjeraukljuuje:

Stratekienergetskipregleduzpomo kojegbisedonosileo u eo ra oro n m sre n oro n mm erama;

Novapravilaistandardipopitanjuenergetskeefikasnosti;

rav azaenergets ue asnostzgra au e t

primjenjenanaveibrojzgrada; ,

omoguilamogunostizborazapotroae;



54/78


mjera? Zelenaknjigaoenergetskimmreama,imeseotvarajavna

raspravaopotrebikoordiniranogsistemazarazvoj

, boljukoordinacijuEUfondovazasveenergetskemree;

imaviezemaljakaonpr.povezaneenergetskedistributivnemreena odruuBaltikailisolarnamreana odruuMediterana;



55/78


mjera? Revidiranesmjernicezaupravljanjemtransevropskih

energetskihmrea,uzimajuiuobzirklimatskepromjenei

Dokumentopoliticikoritenjavjetroenergijeupriobalnim

Revidirannuklearniilustrativniprogram(PINC)kojimseistrau umo unostikoriten anuklearneener i e za ednosaprijedlozimazapoboljanjekoordinacijeizmeuEUlanicapopitanjunuklearnesigurnosti.


56/78

EmisijaCO2,fluktuacijecijenainestabilnatritasuglobalniproblemkojizahtijevakoordiniraniodziv.

em e an ce mora ume uso nopru a po r uusuoavanjusaspomenutimizazovimairaditizajednona

.

Praktino,laniceEUsumeusobnopovezane putemsistemadobaveener i et . c evovodimaidistributivnimmreamakojeprelazeprekomeudravni.

laniceEUmorajuraditizajednonaupravljanjui razvojuspomenutihsistema.

Naredneaktivnosti?


57/78

NakonjavnihraspravaopitanjimaZeleneknjigeEU,idejeesesumiratiItransformisatiupaketprijedlogazaplanirane

. . Prijedlogpravilazapitanjatritanaftekaoi energetski

kaoi nekidrugibuduiprijedloziodstraneEUKomisije,toedobitiformuzakonanakontogausvojiEvropskiparlamentIvladezemaljalanicaEU.

Umeuvremenu,EUsemorausaglasitiokoosnovnihpravila

zatrgovinuenergijomizmeuzemaljalanicaIociljevimazakoritenjeobnovljivihizvoraenergijekaoIsmanjenje

.


58/78


59/78

Omuguiti racionalno koritenje raspoloivih izvora energijeuBiH;

Podstieznaajnije koritenje obnovljivih izvora energije;

Obezbijedi efikasno koritenje energije (energetskuefikasnost);

Zatiti potroaeenergije;

Zatiti ivotnu sredinu od tetnih efekata aktivnosti uenergets om se toru;

Stimulieinvesticije uenergetski sektor;

O ez ije i u e ejavnosti i transparentnost u ono enjuodluka uoblasti energetike.


60/78

Podstiekonkurentnostuenergetskomsektorunaosnovuoptih principanediskriminacijeitransparentnosti;

a apovez van e energe s ogs s ema n en e ovasa energetskimsistemomEvropeilisistemimadrugihzemalja;


61/78

NadleznainstitucijanadrzavnomnivouzapitanjaenergetikejeMinistarstvovanjsketrgovineiekonomskihodnosaBiH

. UzpodrskuSvjetskebankeiEuropskeunijeMVTEOje

energetikeBiH.OvidokumenticedefinisatipravcerazvojaenergetskogsektoraBiHdo2020.godine.

MedunarodnisporazumoEnergetskojzajedniciJugoistocneEvropekojemjeBiHpristupila25.10.2005.godine,ceimati

velikiuticajnaorganizacijuenergetskogsektora,tenarazvojenergetskeinfrastruktureuBiH.


62/78

EnergetskisektorBiHsesastojiodtrikompanijeito:

ElektroprivredaBiH(EPBiH),

ElektroprivredaHrvatskezajedniceHercegBosne(EPHZHB)i

ElektroprivredaRepublikeSrpske(EPRS).


63/78

RepublikaSrpska(RS)


64/78

Ministarstvoprivrede,energetikeirazvojaRSjenadlenoza:

proizvo njui istri ucijue e tri neenergije;

proizvodnjuipreraduuglja;

proizvodnjuipreradunafteinaftnihderivata;

prirodnigas;

geolokaistraivanjaprirodnihmineralnihsirovina,metalikih,

nemetalikih,nuklearnihipodzemnihvoda(termalnih,.

RepublikaSrpska(RS)


65/78

URSNEPOSTOJIenergetskastrategija,vaei planskidokument e

,,StrategijarazvojaenergetikeRSuperiodu19952010

sa osvrtom na kontinuitet u dal o budunosti usvo en 1998.god.

OvastrategijajeizraenazapotrebeElektroprivredeRS,tesenemoesmatratistrategijomrazvojaenergetskogsektoraRS.

NemapodatakaokoritenjuobnovljivihizvoraenergijeuRS,iakopostojeznaajniprirodnipotencijali,atrenutnose45%elektrineenergijedobijaiztermoelektrana(TE)i55%iz

.

FederacijaBosneiHercegovine(FBiH)


66/78

Federalnoministarstvoenergije,rudarstvaiindustrijejenadlenoza:

provoenjeutvrenepolitikeiizvravanjezakonakoje

utvr

ujeorgan

zakonodavne

vlasti;

obavljanjeupravnognadzoranadprovoenjemzakonaidrugihpropisa;

donoenjepropisazaprovoenjezakonaidrugihpropisa;

predlaganjeidavanjepreporukaizoblasti zakonodavstva;

odgovaranjenapitanjazakonodavnevlasti;

obavljanjeidrugihupravnihistrunihposlovaodreenihzakonomidrugimpropisima.

FederacijaBosneiHercegovine(FBiH)


67/78

UFBiHnepostojienergetskastrategija,avaeciplanskidokumentje

,, anzazgra n unov pro zvo n e e roenerge s

kapacitetauFBiH"

. ,

kvalitetnihinformacija. ,

izvoraenergije,iakopostojeznaajniprirodnipotencijali,a57%elektrineenergijedobijaseizTEi43%izHE.


68/78

STANJEISAVREMENIKONCEPTRAZVOJA

ENERGETSKOGSEKTORA

OpenitooenergetskomsektoruBiH/FBiH


69/78

DisharmonijanadlenostiikompetencijauenergetskomsektoruBiH(EnergetskisektorBiHnijeunadlenostidrave

,uokviruMinistarstvavanjsketrgovineiekonomskihodnosa)sednestranei reuzetihmedunarodnihobavezaBiHu rocesu

integracijaiispunjenjaobavezasdrugestraneproizvodivelikokanjenje,objekivnomogucegbregrazvojaikoricenjame unaro ni inansijs i izvoraiproje ata.

Susjedne,aiostalezemljeizbiveJugoslavijepostiubri

napre a ure ormamaeneger s ogse ora, ern suoptereceneunutranjimstrukturnimidrugimproblemimakao

BiHjejedinadravauEvropi(vjerovatnoiu


70/78

Strategijurazvojaenergeti eienergets ee i asnosti Stu ijaenergets ogsektoraBiHSvjetskabankaizPowerIII,josnijezvanicnorevidovana;rad

naStrategiji

(EC

grant)

suspendovan

loa

organizacija

ikoordinacija

projekta)

Zakonoenergijiienergetskojefikasnosti(predvidenopotpisanomi ,

Dravneregulatorne

komisije

za

energiju

(osim

za

elektricnu

energiju

DERK)

Direkciju/Institut/Agenciju/Centarzaenergijui/ilienergetskuefikasnost

Energetskustatistikunanivoudrave(potrebnazaobjavljivanjeu

dokumentima)

Energetskibilansnanivoudrave(energetskepotrebeipotronjaenergije,projekcijeidrugo).

ReformaenergetskogsektoraBosnei


71/78

Hercegovinesadridvaistovremenaprocesa:

Opceenergetskereformesaciljempostizanjamedunarodnihstandarda,slicnokaoiusvimdrugimzemljamakandidatima,novimistarimclanicamaEU.

Rekonstrukciju,reintegraciju,modernizacijuiizgradnjunovihobjekataenergetskogsektora.

OsnovnekarakteristikeEnergetskogsektorau


72/78

BiHprije1992.inakon1995.godineBosnaiHercegovinaraspolaeznacajnimprimarnimenergetskim

resursima:

a proc en en ropo enc a znos o o . ,o cega eiskoritenotekoko35%pokapacitetu,odnosnooko38%u

energije,to

je

najnia

iskoritenost

hidro

potencijala

u

Evropi,

b) bilansnerezerveuglja,premanekimdokumentima,iznosblizu4,0milijardetona.


73/78

PotronjaprimarneenergijeuBiH(TPES)je1990.godineiznosilaoko7,8Mtoe,a2005.godineoko5,1Mtoe.Potronja

, . ,ioko3,3Mtoe2005godine[H1].

Vri ednosttritaener i eu2006. odini eiznosilaoko5mlrd


74/78

KM,aGDP

oko

18

mlrd

KM,

pa

je

odnos

trokova

za

energiju

i

GDPoko28%.Urazvijenimzemljamatajodnosje67%,togovoriomogucnostimapovecanjaGDPiefikasnogtroenjaenergije[H2].

nerge s n enz e oe u u .go n e znos ooko0,6dokjeprosjekusvijetu0,3auzemljamaOECD0,18.

grijanjeuzgradama,

gdje

je

potronja

uBiH

urasponu

120200[kWh/m2]godinje,dokjeuvisokorazvijenimzemljamaEvrope3050[kWh/m2]godinje[H2].


75/78

ElektricnaenergijauBiHseiskljucivoproizvodiizhidrootenci alaiu l a instalisanika acitet1991. .3991MWi~

30MWmaleHE)icca300MWuindustrijskimenerganamagdjeseproizvodilaprocesnaparaielektricnaenergijazavlastitepotrebe).

1991.g.:Proizvodnja~14.000GWh,Potronja~11.310GWh

o nosno cap.

2006.g.:Proizvodnja~13.750GWh,Potronja~11.520GWh.


76/78

Sirovanaftajeprijerata(do1992.)preradivanauvlastitojrafinerijiuBosanskomBrodu(projektovanikapacitet3,0mil.tona/god),sairokimspektromnaftnihderivata,aufunkcijijebilairafinerijauljaimazivauModrici.Poslijeratarafinerija

u osans om ro ura sam n ma n m apac e om.Distribucijajevrenapreko221pumpnestanice.Svejebilou

naftnihprodukata.Danasimaoko900pumpnihstanica,apotronjajeoko1,3milionatonanaftnihprodukata.Procjenjenesuidomacerezerveodcca50milionatonasirovenafte,alisenakonratanisu nastavileaktivnostinaistranimi

e sp oa ac on mra ov ma.

. .


77/78

Potronjau1991.god.jeiznosila490mil.m3(1990.god.max.potronja610mil.m3).Potronjau2006.g.Iznosilajeoko400mil.m3.

Ostalioblicienergije,obnovljiviidrugiosimdrveta,suuenergetskommixubili,iostali,zanemarljivipoucecu.

Sistemicentralnoggrijanjalociranisuuvecimgradovima

. stanovn a v e us u va su .go ne .

stanova,odnosno10%stanovnitvaBIH(cca450.000. , ,

45.000stanova,kapacitet485MW),Tuzli,Kaknju(iztermoelektrana),Zenici,BanjaLuci,Travnikuijonekim

mjestima.


78/78

PITANJA?

Aktuelna Energetska Slika Svijeta

Documents