-
AKADEMSKA PRAVA SVEUILINIH NASTAVNIKA I SURADNIKA U REPUBLICI
HRVATSKOJ
Mr. sc. Andrijana Bili, asistent UDK: 378.4(497.5)Pravni
fakultet Sveuilita u Splitu Ur.: 9. rujan 2009. Pr.: 5. studeni
2009. Izvorni znanstveni rad
SaetakU radu autorica razmatra utjecaj globalizacije i
neoliberalne ekonomije na sustav visokog obrazovanja te ispituje je
li intelektualni integritet akademskih nastavnika i suradnika, s
obzirom na poveanje studentske populacije uz istovremenu stagnaciju
izvora financiranja sustava visokog obrazovanja, sauvan. Drugim
rijeima, mogu li sveuilita i dalje, pod utjecajem ekonomskog
imperativa, biti zagovornici Humboldtovog modela visokog
obrazovanja, koje podrazumijeva jedinstvo istraivanja i pouavanja.
U tom smislu autorica razmatra rjeenja de lege lata i predlae
rjeenja de lege ferenda.
Kljune rijei: akademska prava i slobode, radni odnosi.
1. Uvod
Sadraj akademskih prava sveuilinih nastavnika i suradnika
umnogom je teko pozitivno pravno odrediti. Meutim, isitavanjem
odreenih teorijskih tekstova, kao i odredaba razliitih statuta
sveuilita2 te fakulteta koji propisuju prava i obveze sveuilinih
nastavnika pokuat e se u kratkim crtama odrediti to se presumira
pod pojmom akademska prava.
COALDRAKE, P., STEDMAN, L., Academic work in THE TWENTY-FIRST
CENTURY, Changing roles and policies, 99H, occasional Paper Series,
Higer Education Division, Department od Education, Training and
Youth Affairs, 999; MARTIN, E., Changing academic work: developing
the learning university, Society for Research into Higer Education
and Open University Press; PRITCHARD, R. M. O., Academic Freedom
and Autonomy in the United Kingdom and Germany, Minerva, 998., no.
36, str. 0-24.; KAEHLER, S. A., Wilhelm von Humboldt und der Staat,
Gottingen: Vanderhoeck &Ruprecht, 963.; ALDERMAN, G., Audit,
Assessment and Academic Autonomy, Higer Education Quarterly, 3
(996.), str. 79-97; HUISMAN, J, WEERT de E., BARTLESE, J., Academic
Careers from European Perspective, Declining Desirability of the
Faculty Position, Journal of Higher Education, 73 (), 2002, str.
4-60; ALTBACH, P. G., Academic Freedom: international realities and
challenges, Higher Education 4 (-2), str.205-29.
2 Statuti Sveuilita u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku; Etiki
kodeksi Sveuilita u Zagrebu i Rijeci; Statuti Pravnog fakulteta u
Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885 (2009)
860
-
Akademska prava istovremeno obuhvaaju akademsku slobodu
istraivanja znaajnih i kontroverznih pitanja, to je nuan preduvjet,
koji se mora ispuniti, kako bi sveuilite ostvarilo svoju misiju
obrazovanja studenata i unaprjeenja znanja, te akademsku
odgovornost koja zahtijeva od nastavnika da svoje znanje i zahtjeve
podredi strogim i javnim recenzijama koje provode strunjaci iz
znanstvenog polja unutar kojeg se istraivanje vri3; da svoje
argumente utemelji na to boljim dokazima, te da zajedniki s drugim
znanstvenicima radi na unapreenju znanja. Glede znanstvenog rada,
svaki lan akademske zajednice ima pravo na slobodu istraivanja,
govora, pouavanja i publiciranja rezultata istraivanja u sferi
svoje znanstvene ekspertize i interesa. U okviru znanstvenog
istraivanja valja istaknuti da je svaki znanstvenik slobodan u
izboru pitanja i problema koje eli istraivati, kao i u slobodi
publiciranja rezultata i zakljuaka svog istraivanja. Kao zaposlenik
akademske institucije, ovlaten je preispitivati postupak i
politiku, ne samo institucije u kojoj je zaposlen, ve i sveuilita
uope, te predlagati i raditi na njihovim promjenama bez straha od
cenzure pod uvjetom da takve radnje ne ugroavaju prava drugih te da
su u skladu s dodijeljenim mu/joj odgovornostima. Kao graani,
lanovi akademske zajednice, mogu izraavati svoja osobna miljenja,
pod uvjetom da ne govore u ime znanstvene ustanove u kojoj je
zaposlen/a, osim ako im ta funkcija nije delegirana. Takoer,
akademska sloboda sveuilinih nastavnika i suradnika sastoji se u
zatiti njihove intelektualne neovisnosti i razliitosti u procesu
inseminacije znanja, izraavanju svojih ideja bez mjeanja
zakonodavca ili drugih nositelja dravne vlasti, kao i autoriteta
unutar same institucije u kojoj je znanstvenik zaposlen, to znai da
se nikakva politika, ideoloka, religijska, ortodoksna miljenja se
smiju nametati nastavnicima i istraivaima. Neprihvaanje takvih
miljenja ne smije uvjetovati njihovo zapoljavanje, imenovanje u
vie, ili trajno zvanje, ili predstavljati opravdan razlog za
otkazivanje njihovog radnog odnosa. Sasvim je razumljivo da
zakonodavac ne smije nametati ogranienja akademskih prava i sloboda
lanova akademske zajednice kontrolom sveuilinog budeta.
U okviru skraene policy analysis ukazat e se na glavne teorijske
i praktine izvanpravne probleme i vrijednosti, koji imaju izravan
uinak na teorijski i praktiki problem akademskih prava sveuilinih
nastavnika i suradnika u dananjoj Hrvatskoj. Spomenuta analiza trai
veze, uzroke i posljedice donesenih odluka u svjetlu postuliranih
vrijednosti i prihvaenih javnih politika, kako bi se ukazalo na
njihove nedostatke i iznala alternativna rjeenja.
Zbog vremenskog i prostornog ogranienja ovaj rad e obuhvatiti
samo neke praktike probleme vezane uz akademska prava sveuilinih
nastavnika i suradnika u dananjoj Republici Hrvatskoj:
- odrivost jedinstva pouavanja i istraivanja;- izbor u
znanstvena, nastavna, suradnika i struna zvanja i na radna
mjesta;
3 DONNELLY, R., Perceived impact of peer observation of teaching
in higher education, International journal of teaching and learning
in higher education, 2007., vol. 9, no. 2, str. 7-29.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
861 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885
(2009)
-
- trajnost zvanja i zapoljavanje akademskog osoblja temeljem
atipinih ugovora o radu.
Prije analize spomenutih teorijskih i praktikih pravnih problema
akademskih prava, valjalo bi ukazati na glavne izvanpravne probleme
i vrijednosti koji, dodue nisu nastali i ne mogu biti rjeeni
preteno pravnim sredstvima, ali imaju izravan uinak na spomenute
pravne probleme.
2. Problemi i vrijednosti
Glavni izvanpravni, izvansveuilini problem akademskih prava,
kako u Europi, tako i u Hrvatskoj, je neoliberalni kapitalizam.
Aktualni neoliberalni kapitalistiki model rukovodi se samo sebi
svojstvenom logikom. Jedini i temeljni princip, koji vodi ovaj
sustav, je zakon trine primjenjivosti, koji ima akcelerirajuu
tendenciju apsorbiranja svih drutvenih segmenata. Uspjena formula
opstanka i razvoja u drutvu - aplikacija proizvoda (materijalnih i
nematerijalnih) na trite. Time znanje, kao nematerijalna vrijednost
postaje atraktivna trina vrijednost, tj. kapital. Potvrdu
podreenosti znanja tritu rada, tj. kapitala vidi se iz njegove
pravne utemeljenosti. Naime, Meunarodnim paktom o ekonomskim,
socijalnim i kulturnim pravima iz 966. godine, jami se da e visoko
obrazovanje biti uinjeno dostupno svima, na temelju kapaciteta,
svim raspoloivim sredstvima, a osobito progresivnim uvoenjem
besplatnog obrazovanja.4 Berlinsko priopenje europskih ministara
visokog obrazovanja djelomino citira odredbe spomenutog Meunarodnog
pakta, pri tom izostavljajui dio koji se odnosi na obvezu
progresivnog uvoenja besplatnog visokog obrazovanja.5
Znanje, kao koncept, mogue je promatrati jo od doba Aristotela,
koji je postavio jasnu razliku izmeu znanja, koje je samo sebi
svrha i znanja kao praktine vjetine ili umijea (tehne). Potonju
kategoriju znanja danas se naziva primijenjenim (aplikativnim)
znanjem, dakle ono koje se stavlja u funkciju napretka drutva.
Meutim, ovdje je vano upozoriti da postignua drutvenih znanosti, ve
prema konstituciji njihovog predmetnog habitusa, ne mogu na jednak
nain biti aplicirana na trite kao dostignua egzaktnih znanosti. Da
je tomu tako svjedoi injenica da su druttvene znanosti zahvaljujui
svojoj neprofitnoj logici djelovanja, oduvijek bile ovisne o
odreenim gospodarsko-politikim centrima moi (politikim tijelima,
posebice odgovarajuim ministarstvima, kapitalistikim mecenama i
sl.), koji su financirali njihovu nunu egzistenciju, a zauzvrat od
drutvenih znanosti dobivali, tzv. konstruktivnu kritiku, odnosno
vanjsko-unutranju refleksiju nunu za egzistenciju samog sustava
socijalne drave. Upravo Bolonjski proces, kao najaktualniji primjer
supsumcije institucije sveuilita pod kapitalistiku logiku
djelovanja i trinih zakonitosti, moe dovesti da se drutvene
znanosti, zbog neprimjenjivosti svojih dostignua na tritu,
transformiraju ili ak nestanu.
4 Meunarodni pakt o o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
iz 966., NN Meunarodni ugovori, br. 2/93, l. 3. st. 2 t. c.
5 Odrano u Berlinu 9. rujna 2003.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885 (2009)
862
-
Glavni unutarsveuilini praktini problem je politiki pritisak na
reformu sveuilita. Brzo irenje sustava visokog obrazovanja nosi sa
sobom neke implikacije koje se veim dijelom ne uzimaju u obzir.
Budui da pritisak za reformu sveuilita dolazi i od vanjskih i od
unutarnjih imbenika, koji nerijetko imaju suprotstavljena miljenja
u svezi s nainima i zadaama koje se moraju ostvariti reformom,
proces njene implementacije predstavlja nemali problem. Akademska
zajednica trai promjene, ali samo u okviru parametara tradicionalne
uloge sveuilita, dok javna vlast nastoji to bre rijeiti socijalne i
tehnoloke probleme u drutvu, pri tom se ne obazirui na iru funkciju
i tradiciju sveuilita. Drugim rijeima, institucije visokog
obrazovanja proete su, sebi svojstvenim, tenzijama izmeu irokog
kruga pojedinaca koji tee postizanju intelektualne izvrsnosti i
razliitih zahtjeva koje navedenim institucijama namee drutvo, koje
ih, u krajnjem sluaju, financira. Pri tom, bitno je istaknuti
injenicu da su sveuilita, u nekim pogledima, priliito anarhistiki
entiteti, u kojima se, nerijetko, teko postie konsenzus o odreenom
pitanju, odnosno djelovanju. Ukoliko se i postigne, rezultat je
kompromisa to u konanici u velikoj mjeri utjee na implementaciju
reforme, u veini sluajeva, u modificiranom obliku. Upravo
nedostatak unutarnjeg konsenzusa reforme ini sveuilita ranjiva na
vanjske sile, kao to su vlada, poslovna zajednica, politike
stranke, javno mnijenje i sl. Valja istaknuti da reforma sveuilita
ne ovisi samo o nacionalnim imbenicima, ve i o meunarodnoj
perspektivi, budui da je znanje globalna dimenzija u ijem prenoenju
i unaprjeivanju najznaajniju ulogu imaju sveuilita.
Pod utjecajem navedenih izvanpravnih problema, dovedena je u
pitanje temeljna vrijednost, tj. socijalna demokracija koja, s
jedne strane podrazumijeva slobodu izraavanja, a time i negativna
akademska prava, slobodu znanstvenog i umjetnikog stvaralatva,
unutar kojeg jedinstvo pouavanja i istraivanja te s druge,
pozitivna akademska prava, izmeu ostalih, pravo izbora u
znanstvena, suradnika i nastavna zvanja te na radna mjesta u okviru
ega, izmeu ostalog, pravo zapoljavanja akademskog osoblja temeljem
atipinih ugovora, koja se mogu supsumirati pod temeljnu vrijednost
zajamenu ustavom modernih graanskih drutava pravo na rad i slobodu
rada.
Tradicionalno autonomija sveuilita podrazumijevala je potivanje
temeljnih naela unutarnje organizacije sveuilita, kao i njegove
interakcije s drutvom, u vidu moralne i intelektualne neovisnosti
od strane politikih autoriteta i ekonomske moi, slobodu istraivanja
i pouavanja osloboene od svake netolerancije i intelektualnih
zabrana te intelektualan integritet koji podrazumijeva jednaku
potporu istraivanju i pouavanju.6
6 LAY, S., The Interpretation of the Magna Charta Universitatum
and its Principles, Bononia University Press, Bologna, 2004.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
863 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885
(2009)
-
3. Institucionalni okvir radnopravnog poloaja sveuilinih
nastavnika i suradnika u RH
Na radne odnose u Republici Hrvatskoj primjenjuju se: konvencije
Meunarodne organizacije rada7 koje je Republika Hrvatska
ratificirala8 i koje su tim inom postale dio unutarnjeg nacionalnog
zakonodavstva, Ustav RH9, Zakon o radu0 kao lex generalis, propisi
posebnog radnog zakonodavstva, podzakonski tekstovi, odluke,
pravilnici2, uredbe i sl. te izvori autonomnog prava, u prvom redu
kolektivni i individualni ugovori o radu.
7 O Meunarodnoj organizaciji rada, njenoj organizacijskoj
strukturi, ciljevima, zadacima, metodama djelatnosti te njenoj
normativnoj, tehnikoj i istraivako-znanstvenoj djelatnosti vidi vie
u: BUKLIJA, B., BILI, A., Meunarodno radno pravo, Split, 2006.,
str. 3-62.
8 Kako bi konvencija koja je usvojena na Opoj skuptini MOR-a
postala sastavni dio nacionalnog radnog zakonodavstva drave lanice,
mora se ratificirati. Ratifikcija konvencije je formalan in kojim
drava lanica preuzima meunarodnu obvezu poduzimanja potrebitih
mjera radi primjene njenih odredaba. Drava lanica, koja eli
ratificirati odreenu konvenciju, kada za to dobije suglasnost
mjerodavne vlasti, izvjeuje generalnog direktora Meunarodne
organizacije rada o ratifikaciji konvencije i obvezuje se na
poduzimanje mjera za njenu primjenu. Za razliku od ratificiranja
klasinih meunarodnih ugovora, kod kojih se zahtijeva prethodni
potpis te razmjena ratifikacijskih instrumenata, ratifikacija
konvencije je samo formalan in. Vie o ratifikaciji i odjavljivanju
konvencija Meunarodne organizacije rada u: BUKLIJA, B., BILI, A.,
o.c., str. 53.-56.
9 Ustav RH, NN br. 56/90, 35/97, 8/98, 3/00, 24/00, 28/0, 4/0,
55/0.0 Zakon o radu, NN br. 38/95, 54/95, 65/95, 7/0, 82/0, 4/03,
42/03, 30/04, 37/04, 68/05. Zakon o posredovanju pri zapoljavanju i
pravima za vrijeme nezaposlenosti, NN br.
32/02; 4/03; Zakon o strancima, NN br. 09/03, Zakon o
blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj,
NN br. 33/96, 96/0, 3/02, 36/02, 2/05; Zakon o zatiti na radu, NN
br. 59/96, 94/96, 4/03; Zakon o osiguranju potraivanja radnika u
sluaju steaja poslodavca, NN br. 4/03; Zakon o nainu odreivanja
zastupljenosti udruga sindikata vie razine u tripartitnim tijelima
na nacionalnoj razini, NN br. 9/99; Zakon o Dravnom inspektoratu,
NN br. 76/99, 96/03, 5/03, 60/04, 74/04, 33/05, 48/05, 29/05; Zakon
o parninom postupku, NN br. 53/9, 9/92, 2/99, 88/0, 7/03, 88/05;
Ovrni zakon, NN br. 57/96, 29/99, 42/0073/03, 94/03, 5/04, 88/05;
Steajni zakon, NN br. 44/96, 6/98, 29/99, 29/00, 23/03; Kazneni
zakon, NN br. 0/97, 27/98, 50/00, 29/00, 5/0, /03, 90/03, 05/04 te
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, NN br. 67/03.
2 Pravilnik o sadraju i nainu registracije ugovora o radu
pomoraca i ribara, NN br. 8/96, Pravilnik o poslovima na kojima se
ne smije zaposliti malodobnik i o poslovima na kojima moe raditi
samo nakon prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti, NN br.
59/02, Pravilnik o poslovima na kojima radnik moe raditi samo nakon
prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti, NN br. 59/02,
Pravilnik o djelatnostima koje se smatraju industrijom, NN br.
8/96, Pravilnik o poslovima na kojima ne smije raditi ena, NN br.
44/96, Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava na dopust
trudnice ili ene koja doji dijete, NN br. 03/96, Pravilnik o
uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje
djeteta, NN br. 03/96, Pravilnik o uvjetima i postupku stjecanja
prava na rad u skraenom radnom vremenu radi njege djeteta kojem je
potrebna pojaana briga i njega, NN br. 64/98, 44/05, Pravilnik o
pravima roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju na dopust ili
rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta, NN br.
92/03, Pravilnik o potvrdi o privremenoj nesposobnosti za rad, NN
br. /96, Pravilnik o nainu objave pravilnika o radu, NN br. 8/96,
Pravilnik o provoenju izbora za radniko vijee, NN br. 2/02,
Pravilnik o registraciji udruga, NN br. 4/96, Pravilnik o voenju
evidencije i objavi kolektivnih ugovora, NN br. 4/96, 76/0,
Pravilnik o radnoj knjiici, NN br. 4/96, Pravilnik o nainu izbora
miritelja i provoenju postupka mirenja, NN br. 70/03.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885 (2009)
864
-
Od institucionalnih subjekata, koji imaju veliku vanost u
ureenju akademskih prava sveuilinih nastavnika i suradnika, koja
proizlaze iz njihovog radnopravnog statusa, u Republici Hrvatskoj
valja istaknuti: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta;
Nacionalno vijee za znanost; Nacionalno vijee za visoko
obrazovanje; Rektorski zbor; sveuilita; znanstveni instituti;
visoke strune kole te Nezavisni sindikat znanosti i visokog
obrazovanja.
Radni odnosi sveuilinih nastavnika i suradnika u Republici
Hrvatskoj ureeni su Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju (lex
specialis)3, Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje4,
statutima sveuilita5 i fakulteta, etikim kodeksima sveuilita,
Pravilnikom Nacionalnog vijea za znanost o uvjetima za izbor u
znanstvena zvanja6, Odlukama Rektorskog zbora o nunim uvjetima za
ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora u
znanstveno-nastavna zvanja7 te o obliku i nainu provedbe nastupnog
predavanja za izbor u znanstveno-nastavna zvanja,
umjetniko-nastavna zvanja i nastavna zvanja8.
4. Znanstveni rad - jedinstvo pouavanja i istraivanja
Postavlja se pitanje je li u vrijeme dananje globalizacije i
utjecaja neoliberalne ekonomije, od ijeg utjecaja nije poteen ni
sustav visokog obrazovanja, sauvan intelektualni integritet
akademskih nastavnika i suradnika s obzirom na poveanje studentske
populacije uz istovremenu stagnaciju izvora financiranja sustava
visokog obrazovanja? Drugim rijeima, mogu li sveuilita i dalje, pod
utjecajem ekonomskog imperativa, biti zagovornici Humboldtovog
modela visokog obrazovanja, koji podrazumijeva jedinstvo
istraivanja i pouavanja? Na koji nain drutveno-ekonomske promjene
utjeu na temeljnu vrijednost u akademskom svijetu, akademsku
slobodu i jedan od njenih vidova realizacije slobodu istraivanja?
Ovo su pitanja na koja bi valjalo iznai odgovore, a za to je
potrebno dugotrajno, mukotrpno, komparativno, multidisciplinarno i
ino istraivanje, koje, autorica se usuuje rei, moda i ne uspije
pronai zadovoljavajue odgovore. Zato e se u ovom radu ograniiti na
praktine i pravne probleme vezane uz naelo jedinstva pouavanja
3 Zakon o znanosti i visokom obrazovanju, NN br. 23/03, 05/04,
74704, 46/07.4 Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje,
NN br. 0/02, Aneks NN br.203/03
i Dodatak III. NN br.28/06.5 Primjerice, Statut Sveuilita u
Zagrebu, Statut Sveuilita u Splitu, Statut Sveuilita u
Rijeci, Statut Sveuilita u Osijeku i sl.6 Pravilnik Nacionalnog
vijea za znanost o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, NN
br.
84/05.7 Odluka Rektorskog zbora o nunim uvjetima za ocjenu
nastavne i strune djelatnosti u
postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja, NN br.06/06.8
Odluka Rektorskog zbora o obliku i nainu provedbe nastupnog
predavanja za izbor u
znanstveno-nastavna zvanja, umjetniko-nastavna zvanja i nastavna
zvanja NN br. 29/05.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
865 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885
(2009)
-
i istraivanja9. Razvoj poduzetnike kulture utjee na provoenje
primjenjenog istraivanja, kao
i koritenja rezultata istog za znanstveno-tehnoloki razvoj
tvrtki, koja ta istraivanja financiraju, budui da javna potpora za
znanstveno istraivanja, ili nije dostatna, ili nije dostupna te
mora biti zamijenjena drugim izvorima.20 Stoga do izraaja dolazi
natjecateljski duh istraivaa, ne samo to kvalitetnijim rezultatima
istraivanja, to je povijesno gledano bilo uobiajeno, ve i u
ishoenju materijalne potpore nune za provoenje istraivanja.
Istraivai se ne natjeu samo u rezultatima istraivanja, ve i u
idejama, hipotezama i prijedlozima istraivanja, koji se evaluiraju,
temeljem ne toliko strogih kriterija, ve vie temeljem slobodne
subjektivne prosudbe evaluatora.2
Pravina materijalna potpora utemeljena na kvaliteti akademskih
istraivaa i broju studenata, ustupila je mjesto sustavu
financiranja istraivakih projekata u kojem su specifina podruja,
projekti, odnosno akademski istraivai stavljeni u povoljniji poloaj
u odnosu na druge.22 Nije teko zakljuiti da ovakva radikalna
transformacija ima znatan utjecaj na odreivanje tema istraivanja,
kao i samo provoenje istog.23 Time je naravno, dovedena u pitanje
akademska sloboda znanstvenika-istraivaa, budui da ona predmnijeva
slobodu u izboru problema istraivanja, metodologiju, publiciranje
zakljuaka i rezultata, bez obzira na upute, utjecaje, motive i
interese koji
9 HATTIE, J., MARSH, H.W, The Relationship between research and
teaching: a meta analysis, Review of Educational Research, 66(4),
str. 507-542.; HUGES, C., TIGHT, M., Linking University teaching
and research, Higer Education Review, 28(), str. 5-65.; BARNET, R.,
Linking teaching and research, Journal of Higher Education, 63(6),
str. 69-636.
20 CLARK, B., Creating Enterpreneurial Universities:
Organisational Pathways of Transformation, Higher Education,
Springer, volume 38, no. 3, 999; MARGINSON, S., CONSIDINE, M., The
Enterprise University: Power, Governance and Reinvention in
Australia, Higher Education, Springer, volume 46, no. 4, 2003.
2 Politika Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH tijekom
proteklog natjeaja za podupiranje znanstvenih projekata, iz 2006.,
bila je odobriti potpore za najvie 70-80% prijavljenih projekata,
opravdavajui selektivnost kao normalnu metodu podizanja kvalitete
istraivanja. Dodue, u nekoliko su navrata (989., 995. i 2007.)
dravne uprave znanosti priznavale da je takva selektivnost u
najmanju ruku neekonomina, budui su trokovi ocjenjivanja tisua
prijava znanstvenih projekata u potpunom nesrazmjeru s ukupnim
iznosom potpore koje drava daje za izvedbu odobrenih projekata (5
do 0.000 kn godinje po istraivau). Iz tog priznanja nastala su
obeanja da u budunosti svaki istraiva koji je u prethodnom
razdoblju objavio minimum znanstvenih radova u iduem razdoblju
automatski stjee pravo na minimalnu potporu za znanstveni rad. Na .
hrvatsko-njemakom pravnikom simpoziju odranom 25.-26. travnja 2008.
g. u Splitu na temu Akademska prava izmeu humboltovskog sveuilita i
bolonjskog procesa, prof. dr. sc. Ivan Padjen u svom izlaganju
rjeenju ovog problema ponudio je sljedeu alternativu: Svakom
sveuilinom nastavaniku i suradniku treba zajamiti javnu potporu za
redovita istraivanja u iznosu prosjene mjesene potpore koju danas
prima temeljem redovitih znanstveno-istraivakih projekata te
osigurati izdanu javnu potporu za 0-30% znanstvenih istraivaa
temeljem natjeaja s meunarodnom recenzijom.
22 CLARK, B. op.cit., str. 203.23 MORRIS, H., Changing
Communities at Work in Academia, Work, Employment &
Society, vol. 7, no. 3, god. 2003. str. 557.-568.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885 (2009)
866
-
mogu, eventualno, dolaziti iz razliitih izvanjskih izvora, ili
tovie biti optereeni provoenjem istraivanja koja su vezana uz
velika materijalna sredstva. Akademska sloboda, tovie, predmnijeva,
slobodu, pa ak i obvezu istraivaa napraviti otklon od predloenog
smjera, odnosno plana istraivanja ukoliko se tijekom istraivanja
ukae za tim potreba. Nadalje, rizici vezani uz izvanjski utjecaj na
istraivanje je odreivanje teme istraivanja, iji bi rezultati bili
zaista korisni za drutvo u cjelini, ali se radi o pitanjima na koja
se ne moe, barem u tom trenutku, doi do odgovora akademskim
metodama. Naime, cilj istraivanja nije samo udovoljiti interesima i
znatielji znanstvenika, ve i unaprjeenje znanja i drutvenog razvoja
uz uvjet potovanja pravila istraivake etike.
Pitanje uspostave ravnotee izmeu interesa samog istraivaa i
vanjskih korisnika je na dnevnom redu mnogih rasprava voenih u iroj
akademskoj zajednici. Stoga, akademska sloboda je norma, koja
istraivau daje odreena prava, ali ujedno namee veliku odgovornost
jamstava znanstvenog napretka. Ova norma ujedno institucionalizira
okvir za oprena miljenja, ne samo u organizaciji24 u kojoj je
zaposlen istraiva, ve i u iroj akademskoj zajednici. Time,
priskrbljena akademska sloboda ne obuhvaa samo osobni interes
pojedinog istraivaa, ve institucionalizira suprotstavljena miljenja
ime se stvaraju najpovoljnije okolnosti za dinamian razvoj
znanosti. Ultimativna zadaa istraivanja je pronalaenje novih
spoznaja. Pri tom, kao najveu vrijednost istraivai, ali i
administratori i politiari, navode originalnost kao sposobnost
prevladavanja (krenja) uhodanog naina razmiljanja, to naravno
zahtijeva intelektualnu autonomiju i sposobnost izolacije istraivaa
od ranijih istraivanja.
Danas, veina istraivaa konzultira fondove, koje nude nacionalna
znanstvenoistraivaka vijea, razne fondacije i javne agencije, kao i
sredstva koja nudi Europska unija. Kakva se onda slika stjee o
vrijednostima, kao to su izvornost i autonomija istraivakog rada?
Sustav financiranja istraivanja daje prednost specifinim ciljevima
to za posljedicu ima poticanje uniformnosti i konformizma. tovie ne
primjeuju se velike razlike ni izmeu znanstvenih disciplina u
zahtjevima koji se postavljaju ispred istraivaa. Time se stvaraju
grupna stajalita, miljenja, to je posljedica nedostatnih
financijskih resursa za istraivanje. Nadalje, istraivaki fondovi
potiu istraivae da koriste svoju sposobnost upakiranja rezultata
svojih istraivanja ovisno o interesima onoga komu je istraivanje
namijenjeno. Na taj nain institucije zahtijevaju razliitu
prezentaciju rezultata istraivanja, jednu za vanjsku, a drugu za
unutarnju uporabu.
Kao to je ranije spomenuto razlikuje se isto od primjenjenog
znanja. isto znanje se stjee znanstvenim istraivanjem, a studenti
ga usvajaju na nain na koji ga stjee sam znanstvenik. Na dananjim
sveuilitima od oblika nastave koji omoguavaju takvo stjecanje
znanja, u prvom redu, valja izdvojiti istraivaki seminar u okviru
kojeg se zajednikim sudjelovanjem nastavnika i studenata tumae
24 Karakterizirana je striktnom hijerarhijom i, naalost
nerijetko, zaviu odreenog broja kolega koji brane svoja znanstvena
podruja, to nerijetko dovodi do reakcionarnog ponaanja unutar
institucije.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
867 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885
(2009)
-
razni tekstovi, ukljuujui tekstove sudionika seminara. Ovdje
posebice valja naglasiti mogunost kritikog osvrta sudionika
seminara (studenata) na znanstveno-istraivaki rad nastavnika.
Dakle, radi se o obliku nastave u kojem su svi sudionici slobodni
dati svoj kritiki osvrt znanstvenog rada, i jednih, i drugih.
U spomenutim uvjetima, koji su primjenjivi i na Republiku
Hrvatsku te uz injenicu da prema Kolektivnom ugovoru za znanost i
visoko obrazovanje sveuilini nastavnik ima pravo, ali i obvezu
pedeset posto radnog vremena raditi znanstveno, a faktiki zbog
poveanja broja upisanih studenata uz istovremenu, gotovo,
stagnaciju akademskog kadra, nedostatnost opreme i prostora te
poveanje administrativnih obveza, predvien omjer vremena utroenog
na znanstveni rad kudikamo je manji. Poseban problem, prema
miljenju autorice, predstavlja aktivno, samostalno voenje
seminarske nastave od strane mlaih istraivaa, koji su, osim obveza
pohaanje predavanja i polaganja ispita na vlastitim
poslijediplomskim studijima te izrade doktorske disertacije,
preoptereeni nastavom zbog ega im nedostaje vremena za istraivaki
rad. Prema Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje,
puno nastavno optereenje zaposlenika izabranih u
znanstveno-nastavno zvanje iznosi 300 norma sati godinje25,
zaposlenika izabranih u suradniko zvanje na sveuilitu iznosi 50
norma sati godinje26, a na veleuilitu i visokoj koli iznosi 300
norma sati27. Za izraun norma sati jedan sat predavanja u
poslijediplomskoj nastavi vrednuje se kao tri norma sata28, sat
predavanja u preddiplomskoj i diplomskoj nastavi kao dva norma
sata29, sat seminara, kao jedan i pol norma sat30, dok se sat na
vjebama vrednuje kao jedan norma sat3. Budui da, u pravilu, osobe
izabrane u nia suradnika zvanja pomau velikim dijelom u provoenju
nastavnog procesa i provjeri znanja ne ostaje im dovoljno vremena
za znanstveno-istraivaki rad u vidu rada i pripreme rada na
projektima, znanstvenog usavravanja i publiciranja radova, a koji
je temeljni preduvjet za njihovo znanstveno napredovanje, odnosno
uvjet zadravanja vlastitog radnog mjesta.
Kao alternativu postojeem stanju autorica dri da, zbog
kompleksnosti seminarske nastave, istu ne bi trebale drati osobe
izabrane u suradnika zvanja, jer takav oblik nastave iziskuje vie
nastavniko-znanstvene umjenosti. Osim toga, kod izrauna norma sati
sat seminarske nastave trebao bi se vrednovati barem kao sat
predavanja, ovisno o tomu odrava li se na dodiplomskoj ili
poslijediplomskoj nastavi, budui da je za kvalitetnu pripravu, za
takav vid kompleksnog i zahtjevnog oblika nastave, kao i provoenje
istoga, nastavnik nuno mora uloiti vie truda i umjenosti nego za
pripremu predavanja, a posebice vjebi. Takvo normiranje moe
posluiti kao modus poticanja sveuilinih nastavnika izabranih u
znanstveno-nastavno zvanje na izvoenje tog vida nastave.
25 Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, l. 26, st.
. 26 l. 26., st. 2.27 l. 26., st. 3.28 l. 26., st. , al. .29 l.
26., st. , al. 2.30 l. 26., st. , al. 3.3 l. 26., st. , al. 4.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885 (2009)
868
-
Poseban problem odrivosti istraivanja i pouavanja predstavlja
nedostatna potpora za redovita istraivanja (5 do 0.000 kn po
istraivau godinje) preko projekata koje financira Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i porta uz napomenu da Ministrastvo nije duno
financirati svaki projekt koji mu je prijavljen, bez obzira to
udovoljava minimalnim uvjetima, to je ono u razdoblju za akademsku
godinu 2006./2007. selektivnost opravdavalo normalnom metodom za
podizanje kvalitete istraivanja. Razvidno je da e daljnje odravanje
postojeeg stanja dovesti do stagnacije znanstvenog istraivanja u
Republici Hrvatskoj, to e posljedino utjecati na kvalitetu znanja
koje nastavnici prenose svojim studentima. Jedan od modusa rjeenja
ovog problema bio bi poveanje iznosa javne potpore za redovita
znanstvena istraivanja temeljem redovnih znanstvenoistraivakih
projekata te osigurati odreen postotak posebnih potpora za
znanstvene istraivae temeljem natjeaja s meunarodnom
recenzijom.
Uzevi u obzir injenicu da bi funkcija sveuilita trebala biti
inseminacija znanja, i to ne samo primjenjenog, ve u prvom redu
istog znanja te uz spomenuti razvoj situacije znanstvenog
istraivanja, nije teko zakljuiti da moe doi do gaenja visokih kola
i irenja strunih studija na kojima e se pouavati primjenjeno znanje
i to upitne kvalitete, to u konanici moe dovesti do slabije
proizvodnosti radnika koji su svoja struna znanja stekli na taj
nain. Stoga, nuno bi bilo, da bilo koje demokratsko drutvo, budui
da je kritiko miljenje openito, a ne karakteristino za pojedine
discipline, cijeni, vrednuje i podrava obrazovni sustav koji
omoguava izobrazbu graana na nain koji ih priprema za kritike
rasprave o socijalnim i politikim pitanjima, graane koji mogu
uspjeno procijenjivati i sudjelovati u upravljanju dravom. Odnosno,
stvara onakve graane koji e se uspjeno oduprijeti demagogijama i
koji nee slijepo slijediti politike i druge ideologije ija se uenja
prikazuju kao jedino znanje.
5. Izbor u zvanja i na nastavnika radna mjesta
Na ovom mjestu bitno je upozoriti da osoba, ukoliko za to
ispunjava uvjete, moe biti izabrana u odgovorajue znanstveno zvanje
bez zasnivanja radnog odnosa. Drugim rijeima izbor u znanstveno
zvanje nije u ovisnosti o postojanju radnog odnosa te osobe sa
znanstvenom institucijom na kojoj se bira u odreeno znanstveno
zvanje.
5.1. Izbor u znanstvena zvanja
Zakon o znanosti i visokom obrazovanju definira znanstvenike kao
osobe koje su izabrane u odgovarajua znanstvena zvanja i upisana u
Upisnik znanstvenika.32 Zakon navodi sljedea znanstvena zvanja:
znanstveni suradnik, vii znanstveni
32 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, l.
3.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
869 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885
(2009)
-
suradnik i znanstveni savjetnik te propisuje postupak33 i
rokove34 za stjecanje zvanja.35 Nuni uvjeti za izbor u znanstvena
zvanja su doktorat znanosti i znanstveni radovi, dok je nadlenost
donoenja pravilnika,36 u kojem su propisani dodatni uvjeti za izbor
u znanstvena zvanja, dana Nacionalnom vijeu za znanost.37 Dodatni
uvjeti odnose se na vrstu, broj i vrednovanje znanstvenih radova,
na broj autora znanstvenog rada, na eventualno preklapanje sadraja
znanstvenih radova i sl. Na temelju (tih) propisanih uvjeta matini
odbori i povjerenstva za ocjenu rada znanstvenika ocjenjuju
sveukupnu znanstvenu djelatnost pristupnika te izdaju odluku
temeljem koje se pristupnik bira u vie zvanje ili ostaje u istom
zvanju.38 U sluaju da ni jedna znanstvena organizacija nije
ovlatena za provoenje dijela postupka izbora, a odgovarajui matini
odbor nije imenovan, postupak izbora provodi odgovarajue podruno
znanstveno ili umjetniko vijee. Ako ni ono nije ovlateno za
provoenje postupka, postupak izbora provodi Nacionalno vijee za
znanost.39 Znanstveno zvanje stjee se na temelju postupka koji
zahtjevom za izbor pokree osoba koja smatra da udovoljava uvjetima
za izbor u odreeno znanstveno zvanje. Postupak moe pokrenuti i
znanstvena organizacija u kojoj je pristupnik zaposlen temeljem
ugovora o radu.40 Dakle, postupak se ne pokree i ne provodi
temeljem javnog natjeaja, budui da stjecanje zvanja ne ovisi o
radnom mjestu, iz ega prizlazi da u znanstveno zvanje moe biti
izabrana i nezaposlena osoba.
Protiv odluke o zahtjevu za izbor u znanstveno zvanje pristupnik
nema pravo albe, ali moe pokrenuti upravni spor. U upravnom sporu
ne moe se donijeti odluka o izboru pristupnika u znanstveno zvanje,
ve samo ukinuti nezakonita odluka i odrediti ponovno provoenje
postupka. Stoga je izbor pristupnika diskrecijsko pravo i sud u
povodu upravnog spora ispituje je li odluku donijelo ovlateno
tijelo, je li se kretalo u granicama dane ovlasti i je li ostvarena
svrha radi koje je dana ovlast.
Znanstveno zvanje smatra se trajnim, a prestaje prelaskom u vie
zvanje ili njegovim oduzimanjem (ako se pojave injenice i dokazi iz
kojih proizlazi da u trenutku izbora u znanstveno zvanje pristupnik
nije ispunjavao propisane uvjete za izbor; ako se utvrdi da
znanstveni radovi na temelju kojih je znanstvenik izabran u
33 l. 33.; 34. i 35.34 l. 36.35 l. 32.36 Pravilnik se objavljuje
u Narodnim novinama.37 Zakon o znanosti i visokom obrazovanju, l.
32 st. 5.38 l. 35. 39 l. 33. st. 4. 40 l. 33 st.2
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885 (2009)
870
-
znanstveno zvanje predstavljaju plagijat4 ili da su istraivanja
na kojima se temelje krivotvorena te u sluajevima tekih povreda
etikog kodeksa).42
5.2. Nastavnika radna mjesta
U ovom dijelu rada ukazat e se na vrijednosti koje sa sobom nosi
otvaranje nastvanikog radnog mjesta te problemi koji se pri tom
susreu.
5.2.1. Vrijednosti osnivanja nastavnikih radnih mjesta
Osnivanje nastavnikih radnih mjesta sadri u sebi odreene
vrijednosti, izmeu ostalih, sveuiline, nastavne, znanstvene,
financijske i druge. Otvaranje novog nastavnikog mjesta na
sveuilitu, osobito ukoliko to istovremeno znai osnivanje novog
odjela, daje dodatnu kvalitetu nekog sveuilita te omoguuje
ravnomjerniji razvoj svih znanstvenih i nastavnih djelatnosti na
sveuilitu i time veu konkurentnost te znanstvene institucije
naspram drugih. Zbog postojeeg trenda poveanja broja upisanih
studenata, sadanji sustav visokog obrazovanja kakav je prisutan na
sveuilitima, odnosno njihovim sastavnicama pokazuje nekakve
nedostatke. U prvom redu, valja istaknuti nedostatnu brojnost
nastavnog kadra. Stoga je teko oekivati ostvarivanje zasada
Bolonjske deklaracije glede poveanja kvalitete studija, tj.
nastave, jer je onemoguen rad nastavnika s malim grupama studenata
u kojima se moe postii kvaliteta studiranja. Nije nebitno istaknuti
da poveanju ovog problema doprinositi i prostorni problem s kojima
je u suoena velika veina fakulteta.
Otvaranje novog nastavnikog radnog mjesta ima i financijsku
vrijednost u smislu da novo nastavniko radno mjesto, izmeu ostalih
modusa, moe biti financirano od strane sponzora, odnosno odreenih
gospodarskih aktera koji imaju interesa da je odreeni
znanstvenik-nastavnik zaposlen u odreenoj znanstvenoj instituciji
na kojoj
4 U predmetu Us-7584/200 Upravni sud je tubu uvaio i ponitio
rjeenje Sveuilita u R., kojim je B. M. iz R. oduzet doktorat
znanosti jer je u provedenom postupku utvreno da doktorska
disertacija nije izvorni znanstveni rad jer je prijepis preslika
tuiteljeva magistarskog rada. Sud se nije upustio u ocjenu
tuiteljevog doktorskog rada, ve je utvrdio da je dolo do povrede
pravila postupka jer tuitelju nije omogueno sudjelovanje u
postupku. U predmetu Us-294/2000 Upravni sud je tubu odbio. Upravni
spor pokrenuo je A. . iz Z. protiv odluke Fakultetskog vijea
Pravnog fakulteta u S. o oduzimanju magisterija, jer je u
provedenom postupku utvreno da je u pitanju krivotvorina budui da
je glavnina rada prepisana iz mentorove, ve objavljene, knjige.
Navedeni primjeri sudske prakse Upravnog suda su iz izlaganja mr.
sc. KRILETI MARIJE, sutkinje Upravnog suda, na temu Sudska
nadlenost za akademska prava u Hrvatskoj koje je odrano u okviru 2.
hrvatsko-njemakog pravnikog simpozija Akademska prava izmeu
humboltovskog sveuilita i bolonjskog procesa u Splitu, 25.-26.
travnja 2008. (rad je objavi u Zborniku radova sa simpozija).
42 Zakon o znanosti i visokom obrazovanju, l. 37.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
871 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885
(2009)
-
e provoditi istraivanje nuno za unaprjeenje gospodarske
aktivnosti sponzora. Istovremeno sama injenica, da su odreene
znanstvene spoznaje, tj. rezultati istraivanja nastali u okviru
znanstvene institucije daje im posebnu teinu. Takoer, tako
sponzorirani nastavnici-znanstvenici mogu uvijek, preko svojih
seminara, radionica i sl. biti aktivni u unapreenju i usavravanju
radnog kadra zaposlenog kod spomenutog sponzora.
5.2.2. Problemi osnivanja nastavnikih radnih mjesta
Kada se govori o znanstvenim problemima osnivanja nastavnikih
radnih mjesta, najprije valja istaknuti kako su takvi problemi
viestruko kompleksne prirode. Nerijetko su vodea nastavna mjesta
zaposjednuta od nastavnika, ija je znanstvena aktivnost, ve odreeno
vrijeme u silaznoj putanji iz raznoraznih razloga u koje se nee
ulaziti na ovom mjestu. Posljedino, takvi nastavnici nisu upoznati
s najnovijim dostignuima u podruju svoje znanstvene djelatnosti, to
ih, razumljivo, sprjeava da te spoznaje prenesu svojim suradnicima
i studentima. Time je kvaliteta doprinosa znanstvenom radu, ali i
nastavnog procesa bitno umanjena.
Drugi problem, pravne naravi, jest nepostojanje nastavnih radnih
mjesta za vrhunske znanstvenike, osobito one zaposlene na vodeim
svjetskim sveuilitima. Radi unaprjeenja nastavnog, znanstvenog i
umjetnikog rada, istaknuti inozemni nastavnici, znanstvenici,
umjetnici i strunjaci mogu sudjelovati u nastavi te znanstvenim i
umjetnikim projektima. Valja ukazati na ogranienost ove mogunosti
zbog ograda koje su postavljene u zakonima i statutima sveuilita.
Naime, prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju, uglednom inozemnom profesoru, istaknutom strunjaku ili
umjetniku, koji nije stekao znanstveno-nastavno zvanje po hrvatskim
propisima, moe se samo pod uvjetima predvienim statutom sveuilita i
uz suglasnost senata, povjeriti izvoenje nastave iz odreenog
predmeta. Prema Statutu Sveuilita u Zagrebu spomenute osobe mogu
biti pozvane i imenovane kao gost nastavnik, znanstvenik ili
strunjak te sudjelovati u nastavi te znanstvenim i umjetnikim
projektima bez izbora u znanstveno-nastavno, odnosno
umjetniko-nastavno zvanje najdulje za dvije akademske godine.43
Problem nepravne prirode jest i nepostojanje materijalne osnove
na hrvatskim sveuilitima koja bi vrhunskim znanstvenicima omoguilo
uvjete rada koji su nuni za postizanje vrhunskih znanstvenih
rezultata. Kao rezultat takve situacije pojavio se sindrom odlijeva
mozgova, ne samo u inozemne znanstvene institucije, ve i u druge
drutvene djelatnosti, zbog neatraktivnosti zanimanja
znanstvenika-nastavnika.
5.3. Pravna osnova i radnopravni poloaj nastavnikog osoblja
Pravna osnova za otvaranje novog nastavnikog mjesta na nekoj od
sastavnica sveuilita je Pravilnik o ustroju radnih mjesta te
sastavnice. Navedenim pravilnikom utvrena su radna mjesta
nastavnog, administrativnog, knjininog, tehnikog i
43 Statut Sveuilita u Zagrebu, l. 80. st. . i 2.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885 (2009)
872
-
pomonog osoblja, kao i poslovi obuhvaeni radnim mjestima te
uvjeti koje moraju ispunjavati kandidati za obavljanje poslova
odreenog radnog mjesta. Za nastavno osoblje utvren je broj radnih
mjesta u znanstveno-nastavnom, suradnikom i nastavnom zvanju za
pojedini modul.
Radnopravni poloaj nastavnog osoblja u pravilu je odreen
temeljem ugovora o radu na neodreeno vrijeme s punim radnim
vremenom. Meutim, postoje iznimke, kao to je ugovor o radu na
neodreeno vrijeme, ali s nepunim radnim vremenom, ukoliko to doputa
obim poslova odreenog nastavnikog mjesta i ukoliko takvo radno
vrijeme odgovora zaposleniku kako bi uskladio svoje poslovne i
obiteljske obveze ili ukoliko je angairan na nekim drugim
projektima. Ugovor o radu na odreeno vrijeme za sada je pravilo u
zasnivanju radnog odnosa suradnika, odnosno osoba moe biti
zaposlena temeljem spomenutog ugovora do stjecanja prvog
znanstveno-nastavnog zvanja, tj. statusa docenta.
Ukoliko je osoba izabrana u znanstveno, znanstveno-nastavno,
umjetniko-nastavno i suradniko zvanje te ukoliko sudjeluje u
izvoenju dijela ili cijele nastave, a s njom sastavnica sveuilita
nema sklopljen ugovor o radu, ta osoba e te poslove obavljati
naslovnog zvanja. Poslove koji spadaju u domenu sveuiline
djelatnosti mogu obavljati i professori emeritusi44, umirovljeni,
redoviti profesori u trajnom zvanju kojima je to poasno zvanje
dodijeljeno zbog posebnih zasluga za razvitak i napredak sveuilita
te zbog priznatog meunarodnog i domaeg znanstvenog, umjetnikog,
strunog i pedagokog doprinosa. Navedene osobe, kao i nastavnici
koji su navrenjem 65 godina ivota ispunili uvjete za starosnu
mirovinu, a nisu izabrani u redovitog profesora u trajnom zvanju,
ukoliko to opravdava narav posla, a postoji deficit nastavnika na
tom predmetu ili nije u pitanju deficit, ali se radi o osobama koje
nisu izabrane u odgovarajue znanstveno-nastavno zvanje, a to se
smatra nunim uvjetom da bi odnosni predmet mogla voditi samostalno,
umjesto ugovora o radu moe se zakljuiti ugovor o djelu.
5.4. Klasifikacija i izbor u nastavnika radna mjesta
Prema naelu lex specialis derogat legi generali Zakon o
znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju derogira odredbe
Zakona o radu ukoliko su u pitanju radni odnosi sveuilinih
nastavnika i suradnika. U okviru znanstvene organizacije formirana
su znanstvena, suradnika (asistent i vii asistent) i struna (struni
suradnik, vii struni suradnik i struni savjetnik) radna mjesta ije
se popunjavanje utvruje statutom znanstvene organizacije, a na
temelju raspisanog javnog natjeaja koji se objavljuje
44 Prema l. 89. st. 4. Statuta Sveuilita u Zagrebu professor
emeritus moe sudjelovati u znanstveno-istraivakom ili umjetnikom
radu, izvoenju dijela nastave na sveuilinim poslijediplomskim
studijima, biti lan povjerenstva u postupcima izbora u
znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja te u postupcima za
stjecanje doktorata znanosti, a iznimno, temeljem posebne odluke
vijea sastavnice ili vijea podruja, moe biti mentorom doktorskog
rada ili zavrnog rada na poslijediplomskom specijalistikom
studiju.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
873 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885
(2009)
-
u Narodnim novinama, dnevnom tisku te mrenoj stranici znanstvene
organizacije.45 Ukoliko ni jedan od pristupnika za znanstveno radno
mjesto nema obavljen izbor u znanstveno zvanje provodi se postupak
izbora u znanstveno zvanje svih pristupnika koji nemaju taj izbor.
Nakon provedenog postupka izbora u znanstveno zvanje, znanstvena
organizacija mora u roku od 60 dana na radno mjesto izabrati
pristupnika koji najbolje udovoljava uvjetima iz natjeaja.46 O
provedenom izboru, znanstvena organizacija duna je izvijestiti
pristupnike u roku od 5 dana od dana donoenja odluke o izboru.
U znanstvenim organizacijama znanstvenici se, ukoliko su
ispunili opi uvjet47 - upis u Upisnik znanstvenika u istom ili viem
zvanju te posebne uvjete koje moe propisati znanstvena organizacija
svojim statutom, biraju na razdoblje od 5 godina.48 Natjeaj za
izbor u isto ili vie zvanje moe se raspisati najranije tri godine
od prvog izbora kandidata na radno mjesto s tim zvanjem, a
najkasnije 3 mjeseca prije isteka roka.49 Ukoliko je u natjeajnom
postupku izabran drugi kandidat50, zaposleniku koji je do tada
radio u toj znanstvenoj organizaciji ponudit e se drugo odgovarajue
mjesto, a u nedostatku istog, pokrenut e se postupak osobno
uvjetovanog redovitog otkaza.5 Meutim, ukoliko zaposlenik u
znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nastavnom i suradnikom zvanju
dobije otkaz iz razloga koji nije njegova krivnja (ako ispunjava
uvjete iz natjeajnog postupka, a ipak se izabere druga osoba),
prema Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje, pripada
mu dvostruki iznos otpremnine i dvostruki otkazni rok u odnosu na
odredbe Zakona o radu prema naelu in favorem laboratoris.52
Zaposlenicima u znanstvenom zvanju kojima nije prihvaen znanstveni
program, tema, odnosno projekt, te zaposlenicima koji nisu
obuhvaeni znanstvenim programom, temom odnosno projektom, ne smije
se iz tog razloga otkazati ugovor o radu prije isteka roka od
godine dana.53
45 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, l.
40.46 l. 40. st. 3.47 l. 3. st. 2.48 l. 4. st. .49 l. 4. st. 3.50 U
predmetu br. Zpa-48/2003 dr. sc. N. S. iz Z. podnijela je zahtjev
protiv odluke
Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita u Z. kojom je dr.
sc. V. T. izabran u nastavno-znanstveno zvanje docenta budui da
navedeni pristupnik nije ispunjavao uvjet odranog nastupnog
predavanja, nuan za izbor u spomenuto zvanje. Osim toga tom su
osporenom odlukom povrijeena njezina ustavna prava zajamena l. 44.
i 54. st. 2. Ustava i odredbe l. 6 II f) Meunarodnog pakta o
graanskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 966. te je osporena
odluka u protivnosti s odredbama l. 74. st. . Zakona o visokim
uilitima. Sud je tubu odbio jer nije naiao na navedne povrede.
Vidi: KRILETI, M., Sudska nadlenost za akademska prava u Hrvatskoj,
o.c.
5 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, l. 4
st. 4.52 Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, l. 35.
st. .53 l. 35. st. 2.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885 (2009)
874
-
5.4.1. Znanstvena radna mjesta
Valja istaknuti da se s osobama izabranim na znanstvena radna
mjesta zakljuuje ugovor o radu54 na neodreeno vrijeme s obvezom
provoenja postupka reizbora ili unaprjeenja svakih pet godina55,
osim kada zaposlenik bude izabran na znanstveno radno mjesto
znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju56 (drugi put izabran57).
Ukoliko zaposlenik prilikom drugog izbora ne bude izabran zbog
neispunjavanja uvjeta, pokree se postupak redovitog, osobno
uvjetovanog otkaza.58 Natjeaj koji se raspisuje za izbor u isto ili
vie znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto zbog isteka roka na
koji je zaposlenik izabran u prethodnom natjeaju, raspisuje se
najkasnije tri mjeseca prije isteka roka. Posebnom odlukom vijea
visokog uilita, i uz suglasnost zaposlenika, natjeaj moe biti
raspisan i ranije od godine dana prije isteka roka na koji je
zaposlenik izabran, ali ne prije nego to istekne tri godine od
prethodnog izbora.59
54 Pitanja zasnivanja radnog odnosa lanova akademske zajednice,
sporovi o pravima i obvezama koja iz toga proizlaze su u nadlenosti
opinskih sudova.
55 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, l. 42.
st. .56 l.42. st. 3.57 Na radno mjesto znanstvenog suradnika ili
vieg znanstvenog suradnika, zaposlenik
se moe birati najvie dva puta. Ogranienje u broju izbora valja
raunati od stupanja na snagu ZZDVO-a, a s obzirom na to da se radi
o ogranienju izbora na radno mjesto nema zapreke da zaposlenik,
koji je dva puta bio izabran na radno mjesto u jednoj znanstvenoj
organizaciji nakon toga sklopi ugovor o radu, jasno, ako bude
izabran, na istom radnom mjestu s drugom znanstvenom organizacijom.
Stavkom 5. spomenutog Zakona, daje se mogunost i da zaposlenik,
koji nakon drugog izbora nije izabran na vie znanstveno radno
mjesto ipak sklopi ugovor o radu s dosadanjom znanstvenom
organizacijom, ali na odreeno vrijeme za rok od najdulje pet
godina, uz uvjet da znanstveno i upravno vijee odlukom utvrdi
potrebu za zaposlenikovim daljnjim radom.
58 Iznimno, ako zaposlenik nakon drugog izbora ne bude izabran u
vie zvanje i na odgovarajue radno mjesto, a odlukom znanstvenog i
upravnog vijea se utvrdi potreba za njegovim daljnjim radom,
znanstvena organizacija moe s njim zakljuiti ugovor o radu na
odreeno vrijeme u najduljem trajanju od 5 godina (l. 42. st.
5.).
Prema odluci Upravnog suda Republike Hrvatske, Us-67/2002 od 29.
svibnja 2003. dopis Ministarstva znanosti i tehnologije od 27.
lipnja 2002. godine, kojim to Ministarstvo izvjeuje dekana Pravnog
fakulteta u Zagrebu da od . srpnja 2002. godine nee isplaivati plae
za zaposlene u nastavi koji nisu ispunili zakonom propisane uvjete
za izbor u vie ili isto zvanje i kojima sukladno l. 03. Zakona o
visokim uilitima (spomenuti zakon bio je na snazi prije stupanja na
snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ali
je i u potonjem Zakonu zadrana istovjetna odredba iz l. 03. Zakona
o visokim uilitima), treba prestati ugovor o radu, ne predstavlja
upravni akt, ve akt poslovanja tuenog Ministarstva. Slijedom toga
protiv navedenog Ministarstva u toj se stvari ne moe pokrenuti
upravni spor. Vidi: KRILETI, M., Sudska nadlenost za akademska
prava u Hrvatskoj, o.c.
59 Isitavanjem odredbe l. 95. st. 2. Zakona o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju da se zakljuiti da osoba koja je
u sustavu visokog obrazovanja moe od zvanja docenta napredovati u
zvanje redovitog profesora za najmanje est godina. Valja ukazati na
neprimjerenost vremenskog ogranienja napredovanja osoba, koje su u
sustavu visokog obrazovanja, u odnosu na osobe koje su izvan tog
sustava, u prvom redu zbog krenja ustavnih odredbi o zabrani
diskriminacije, a i zbog injenice, to osobama koje su izvan sustava
visokog obrazovanja nedostaje radno iskustvo u nastavi u
znanstvenim institucijama, a koje je nuno za stjecanje
znanstveno-nastavne kompetencije.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
875 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885
(2009)
-
Rokovi za izbor ili reizbor u znanstveno zvanje i na radno
mjesto miruju i ne uraunavaju se u rok za izbor u vrijeme rodiljnog
dopusta, bolovanja duih od tri mjeseca, sluenja vojne obveze,
obavljanja javne dunosti te u drugim osobito vanim sluajevima
predvienim zakonom, kolektivnim ugovorom ili opim aktom znanstvene
organizacije, osim ukoliko zaposlenik izriito trai da mu u vrijeme
navedenih razdoblja rokovi teku.60 Znanstvenici odlaze u mirovinu
istekom kalendarske godine u kojoj navravaju 65 godina ivota.6
5.4.2. Suradnika radna mjesta
S osobama izabranim na suradniko radno mjesto zakljuuje se
ugovor o radu na odreeno vrijeme62 za rad na projektu ogranienog
trajanja, dok projekt traje ili njegova dionica na kojoj je ta
osoba angairana.63 Izbor na suradnika radna mjesta asistenta64 i
vieg asistenta provodi se temeljem javnog natjeaja.65 U znanstvenoj
organizaciji u zvanje asistenta moe biti izabrana osoba koja je
zavrila sveuilini diplomski studij66 te se s njom moe sklopiti
ugovor na odreeno vrijeme za razdoblje ne due od est godina u kojem
je duan upisati poslijediplomski studij i doktorirati.67 Plaa i/ili
trokovi poslijediplomskog studija asistenata i viih asistenata mogu
se
60 l. 45.6 Prema l. 42. st. 6. iznimno znanstveni savjetnici,
koji su izabrani drugi put, mogu produiti
ugovor o radu do isteka 70 godine ivota, uz uvjet da postoji
potreba za nastavkom njihovog rada. Opim aktom znanstvene
organizacije mogu se ograniiti poslovi koje moe obavljati
znanstveni savjetnik nakon navrene 65 godine ivota. Navedeno
predstavlja odredbu lex specialisa u odnosu na odredbu Zakona o
radu (l. 0. st. to. 3.), kao lex generalis, prema kojoj ugovor o
radu prestaje kad zaposlenik navri 65 godina ivota i 20 godina staa
osiguranja, osim ako se sa svojim poslodavcem ne dogovori
drugaije.
62 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju nije
izrijekom propisao mogunost da se i sa zaposlenicima na suradnikim
radnim mjestima sklopi ugovor o radu na odreeno vrijeme, ali bi se
navedena norma mogla i na njih primjenjivati.
63 l. 42. st. 2.64 U predmetu Zpa-7/2006 raspravljeno je pitanje
predstavlja li rad u svojstvu i na
suradnikom radnom mjestu asistenta na Pravnom fakultetu
nastavnikim radom u smislu uvjeta za imenovanje suca. Odlukom
Dravnog sudbenog vijea RH LJ.K. imenovana je sutkinjom Opinskog
suda u V. S.M. je podnijela zahtjev za zatitu tvrdei da joj je
povrijeeno, u l. 44. Ustava, zajameno pravo, budui da joj je
onemogueno sudjelovanje u postupku pod jednakim uvjetima. Presudom
Upravnog suda uvaen je zahtjev S. M. i ponitena odluka Dravnog
sudbenog vijea budui da LJ. K. kao asistentica nije bila u
znanstveno-nastavnom zvanju u smislu Zakona o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju te stoga nema ispunjen uvjet
potrebnog radnog staa. No, u povodu ustavne tube, Ustavni sud je
utvrdio da je osporenom presudom, budui da je utemeljena na
neprihvatljivim pravnim shvaanjima, dolo do povrede ustavnog prava
zajamenog l. 9. st. 2. Ustava te je ukinuo presudu i predmet vratio
u ponovni postupak. Vidi: KRILETI, M., Sudska nadlenost za
akademska prava u Hrvatskoj, o.c.
65 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, l. 43.
st. .66 Ne bi trebalo biti zapreke da se u zvanje vieg asistenta
izabere i osoba koja ima doktorat
znanosti, pod uvjetom da prije toga nije imala ugovor o radu na
radno mjesto asistenta. U tom sluaju s takvom osobom moe se
sklopiti ugovor o radu za razdoblje ne due od etiri godine.
67 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, l. 43.
st. 2.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885 (2009)
876
-
osigurati, ne samo iz sredstava dravnog prorauna, ve i iz
vlastitih sredstava javnih znanstvenih instituta.68 Statutom
znanstvene organizacije mogu se propisati dodatni uvjeti koji
trebaju biti zadovoljeni pri izboru suradnika.
Suglasnost za zakljuenje ugovora daje ministar ukoliko se radi o
radnom mjestu kojeg financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
porta.69 S obzirom na to da je prema odluci Ustavnog suda i prema
Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (l. 4. st. 4.) izbor
nastavnika, koji se najveim dijelom novae iz redova suradnika, u
nadlenosti sveuilita, izbor suradnika se mora prepustiti
sveuilitima, tako da drava u potpore sveuilitima za redovitu
znanstveno-nastavnu djelatnost i u potpore za znanstvenoistraivake
projekte ukljui iznos za zapoljavanje suradnika (asistenata). U
protivnom, radilo bi se o protuustavnom postupanju zbog krenja
odredbe l. 67. Ustava o autonomiji sveuilita.
S osobom, koja je u roku od est godina i krae doktorirala,
znanstvena organizacija moe zakljuiti novi ugovor na odreeno
vrijeme, ali najvie do isteka razdoblja od ukupno deset godina od
sklapanja inicijalnog ugovora.70 Rad asistenta prati se i ocjenjuje
na temelju pisanog izvjea mentora kojeg mu imenuje institut, a
kojim se vrednuje kandidatova uspjenost u znanstvenom, umjetnikom
ili nastavnom radu, kao i uspjenost na poslijediplomskom studiju.7
Ukoliko je spomenuta ocjena negativna, pokree se postupak redovitog
otkaza ugovora o radu.72
5.4.3. Struna radna mjesta
Osobe u strunim zvanjima (struni suradnik, vii struni suradnik i
struni savjetnik73) rade na odgovarajuim radnim mjestima strune
poslove vezane uz znanstvena istraivanja74. Uvjete za njihov izbor
i postupak izbora propisuje
68 l. 43. st. 3., 7.69 l. 43. st. 3. 70 l.43. st. 6.7 Na ovaj
nain se poslodavac omoguava da preteno koristi asistenta za svoje
projekte
i/ili nastavu te iz tog razloga smanjuje, kako mogunosti, tako i
obveze asistenta na usavravanje, posebice uredno zavravanje
poslijediplomskog studija. Stoga, Zakonom treba regulirati status
asistenta na nain, koji e mu omoguiti da u prve dvije godine
zaposlenja (u vrijeme pohaanja poslijediplomske nastave), dovri
svoje obveze s poslijediplomskog studija. Ukoliko u predvienom roku
spomenute obveze ne izvri prestaje mu status asistenta.
72 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, l. 43.
st. 5. U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u l.
39. obvezuje se voditelj projekta ili teme jednom godinje podnijeti
strunom vijeu ustanove i Ministarstvu znanosti i tehnologije izvjee
o radu znanstvenog novaka koje mora sadravati sve elemente za
ocjenu s obrazloenjem. Temeljem negativne ocjene rada znanstvenog
novaka ne smije doi do automatskog prestanka financiranja
znanstvenog novaka, ali negativna ocjena moe biti razlog za
pokretanje postupaka redovitog otkaza ugovora o radu (osobno
uvjetovan otkaz ili otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem
zaposlenika). Napomena: Znanstveni novaci se biraju u suradniko
zvanje asistenta na odreeno vrijeme od est godina u kojem roku je
duan doktorirati. Nakon stjecanja doktorata znanosti sa znanstvenim
novakom se zakljuuje ugovor o radu na odreeno vrijeme na suradnikom
radnom mjestu vieg asistenta. Trajanje tog ugovora moe biti najvie
do isteka razdoblja od ukupno deset godina od zakljuenja
inicijalnog ugovora (l. 37.).
73 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, l. 44.
st. .74 l. 44. st. 2.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
877 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885
(2009)
-
znanstvena organizacija, u kojoj suradnik radi, statutom.75
Budui da se jo od Humboldtova sveuilita predmnijeva neodvojivost
istraivanja i pouavanja, to su za rad u visokoobrazovnim
institucijama ovim Zakonom propisani uvjeti upisa te osobe u
Upisnik znanstvenika, zadovoljenja uvjeta za stjecanje odreenog
znanstvenog zvanja te ispunjavanje uvjeta koje propisuje Nacionalno
vijee za znanost, Pravilnikom o izboru u zvanja, Rektorskog zbora
obrazovnog, nastavnog i strunog rada te potrebne psihofizike
osobine i druge uvjete koje propisuje statut sveuilita, odnosno
matine znanstvene organizacije u kojoj je kandidat zaposlen.
Znanstveno-nastavna zvanja u znanstvenoj komponenti odgovaraju
znanstvenim zvanjima: docent = znanstveni suradnik; izvanredni
profesor = vii znanstveni savjetnik; redoviti profesor = znanstveni
savjetnik.76 Ukoliko je izbor u redovitog profesora izvren u nekoj
od sastavnica sveuilita, senat sveuilita, na kojem je pokrenut
izbor, potvruje izbor.
5.5. Poslovi znanstveno-nastavnog i suradnikog radnog mjesta i
nastavno optereenje
Poslovi zaposlenika u znanstveno-nastavnom i suradnikom zvanju
obavljaju se prema Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko
obrazovanje u okviru 40-satnog tjednog radnog vremena.77 Obuhvaaju
preddiplomsku, diplomsku i poslijediplomsku nastavu (predavanja,
vjebe, seminare, terensku nastavu, konzultacije, mentorstva,
korekcije programa, pregled programa, seminarskih radova,
mentorstvo diplomskih radova i dnevnika prakse, ispiti, kolokvije,
pripreme, usavravanje u nastavnim vjetinama, rad u fakultetskom
vijeu, rad u fakultetskim povjerenstvima), znanstvenoistraivaki rad
i znanstveno usavravanje (rad na projektima Ministarstva, ukljuujui
rad na pripremi projekta, znanstveno usavravanje i publiciranje
radova).78
Nastavna zvanja su predava, vii predava, profesor visoke kole,
lektor, vii lektor, umjetniki suradnik i vii umjetniki suradnik.79
U nastavno zvanje i na odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana
osoba ako ispunjava uvjete sukladno zakonu, ako fakultet izvodi
struni studij i ukoliko se radi o predmetu koji ne zahtijeva
znanstveni pristup.80 Poslovi zaposlenika u nastavnom zvanju
obavljaju se takoer u okviru 40-satnog tjednog radnog vremena, a
obuhvaaju preddiplomsku i diplomsku nastavu8 te struno usavravanje
i publiciranje radova uz nastavno optereenje od
75 l. 44. st. 3.76 l. 9. st. 2.77 Kolektivni ugovor za znanost i
visoko obrazovanje, l. ., st. .78 l. 2. st. .79 Zakon o znanosti i
visokom obrazovanju, l. 9. st. 3.80 l. 98. st. 2.8 Prema
Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje, l. 20. st. .
al. 2. poslovi
koji se smatraju sastavnim dijelom nastvnog optereenja su:
terenska nastava, konzultacije, mentorstva, korekcije programa,
pregled programa, seminarskih radova i dnevnika prakse, ispiti,
kolokviji, priprema, usavravanje u nastvnim vjetinama, rad u vijeu
visokog uilita te rad u povjerenstvima visokog uilita.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885 (2009)
878
-
450 norma sati godinje82. Nastavnici mogu iznimno izvoditi
nastavu i preko punog nastavnog optereenja,
raunato prosjeno na punu akademsku godinu83, s tim da nastavnici
u znanstveno-nastavnom zvanju, nastavnom zvanju te vii asistenti
nisu obvezni raditi vie od treine iznad punog nastavnog
optereenja84. Za rad preko punog nastavnog optereenja isplauje se
uveana plaa85 koja se obraunava prema obavljenom radu na kraju
akademske godine.86 Asistenti, odnosno znanstveni novaci, u
pravilu, ne smiju raditi preko punog nastavnog optereenja, osim
kada za to postoje iznimni razlozi o emu odluuje fakultetsko vijee
uz prethodno pribavljeno miljenje zaposlenikog vijea ustanove.87
Ratio donoenja ove odredbe Kolektivnog ugovora lei u injenici to su
osobe izabrane u suradniko zvanje asistenta i vieg asistenta
zaposlene na odreeno vrijeme, a uz to uvjeti za njihov
profesionalni napredak nimalo nisu jednostavni. Ukoliko zaposlenik
svoje nastavno i znanstveno optereenje ostvaruje u vie visokih
uilita, obraun uveanja plae obavlja se kao da zaposlenik svoje
optereenje ostvaruje na jednom visokom uilitu88, a isplatu iste vri
uilite s kojim zaposlenik ima sklopljen ugovor o radu89.
82 Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, l. 26. st.
4.83 l. 27. st. .84 l. 27. st. 2.85 Za rad preko punog nastavnog
optereenja plaa se moe uveati najvie do 37,5%
osnovne plae, osim zaposlenika izabranih u suradniko zvanje,
kojima se za rad preko punog nastavnog optereenja plaa moe uveati
najvie do 8,75% osnovne plae (l. 27. st. 3.). Zaposlenici za svoj
rad iznad punog nastavnog optereenja imaju pravo na uveanje plae
kako slijedi:
- zaposlenici izabrani u znanstveno-nastavna zvanja, suradnika
zvanja na sveuilitu te suradnika zvanja na veleuilitu i visokoj
koli za norma sat 0,04% ukupne godinje osnovne plae (l. 27. st.4.
al. .).
- Zaposlenici izabrani u nastavna zvanja za norma sat 0,069%
ukupne godinje osnovne plae (l. 27. st. 4. al. 2.)
- Zaposlenici izabrani u strauna zvanja, laboranata te pomonog
nastavnog osoblja za norma sat 0,04% ukupne godinje osnovne plae
(l. 27 st. 4. al. 3).
86 l. 27. st. 6. 87 l. 27. st. 8.88 l. 27. st. 0.89 l. 27. st.
.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
879 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885
(2009)
-
6. Problemi i izgledi vezani uz trajnost zvanja i atipine
ugovore o radu sveuilinih nastavnika
Trajno zvanje moe se definirati kao ukazano povjerenje koje
nekom od svojih profesora daje institucija visokog obrazovanja i
koje e on neprestano obnavljati na svom poloaju sve dok mu se ne
dokae krivnja, nesposobnost ili dok mu ugovor o radu ne bude
otkazan zbog financijskih potekoa institucije u kojoj je zaposlen.
Korist od izbora u akademsko trajno zvanje nema samo pojedinani
profesor, koji bude izabran u trajno zvanje, ve i sveuilite,
odnosno sastavnica na kojoj je ta osoba zaposlena, budui da je u
poziciji braniti akademske slobode ne samo nastavnika u trajnom
zvanju, ve i onih koji to nisu, kao i akademsku slobodu znanstvene
ustanove u kojoj su zaposleni, ve i drugih znanstvenih institucija
i to zajednikim pritiskom.
Profesor izabran u trajno zvanje, posebice u europskim dravama,
u kojima se isti tretiraju kao dravni slubenici, imaju najvea
jamstva sigurnosti zaposlenja sve do trenutka obvezatnog
umirovljenja. Za sveuilite, trajno zvanje omoguava ostvarivanje
njegovih temeljnih funkcija te energinu izmjenu ideja u potrazi za
istinom. Omoguava profesorima dovoditi ih u pitanje konvencionalna
znanja bez straha od represalija. Izbor u trajno zvanje je
djelotvorna politika zapoljavanja, koja omoguava angairanje i
zadravanje kvalitetnog akademskog osoblja te uklanja obvezu
pregovaranja prigodom periodikog sklapanja novog ugovora o radu ime
znanstvenici ne troe uzaludno svoje dragocjeno vrijeme, energiju,
drugim rijeima ne izlau se stresu. Nadalje trajna zvanja jaaju
natjecateljsku poziciju sveuilita na slobodnom tritu. Ukoliko
sveuilite ne pridaje dunu pozornost trajnim zvanjima slabi njegova
mogunost privlaenja pametnih, inteligentnih pojedinaca s posebnim
darom za obavljanje poslova profesorskog radnog mjesta, ime
riskiraju odljev takvih pojedinaca u institucije koje posebnu
pozornost posveuju trajnim zvanjima. Osim toga trajna zvanja
olakavaju administraciji planiranje buduih potreba budeta i
osoblja, sprjeava rapidnu fluktuaciju radne snage ime se omoguava
stabilnost te kvaliteta i izvrsnost u provedbi obrazovnih programa.
Zaposlenici izabrani u trajna zvanja tvore sveuilite, odnosno
fakultet karakteriziran lojalnou, visokim moralom i kolegijalnom
atmosferom pogodnom za pouavanje i uenje, posebice mlaeg akademskog
osoblja.90
O vanosti trajnih zvanja svjedoi odluka Ustavnog suda RH,9 kojom
su
90 U sastavu fakultetskih vijea, kao i ingerenciji njihovih
lanova nailazimo na paradoksalnu situaciju. Naime, jedna od
najvanijih zadaa redovitog profesora je ocijenjivanje kolega nieg
akademskog statusa, tj. izvanredne profesore, docente i asistente.
Istovremeno, potonji sjede u sastavu fakultetskog vijea i odluuju o
izboru pristupnika u zvanje redovitog profesora, ili o njegovom
izboru u redovitog profesora u trajnom zvanju. Jo vei apsurd je to
o tomu odluuju studentski predstavnici. Stoga bi valjalo pitanje
izbora u zvanja urediti na nain da o izboru u odreeno
znanstveno-nastavno zvanje mogu odluivati samo oni lanovi vijea
koji su ve izabrani u zvanje za koje se izbor vri. (Studenti bi
trebali nazoiti samo onim tokama dnevnog reda sjednice fakultetskog
vijea na kojima se raspravlja o studentskim pitanjima
(statusu)).
9 Odluka Ustavnog suda U-I-843/2000, od 3. rujna 2000,
http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Pojmovi/C256A25004A262AC25695F00470C?OpenDocument
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885 (2009)
880
-
ukinute odredbe l. 63., st. 2. 3. i 5. Zakona o visokim
uilitima92 u kojoj je izraeno sljedee stajalite: Autonomija
sveuilita po prirodi stvari ima poseban znaaj za poloaj onih
sveuilinih nastavnika koji su stekli najvia, zakonom ustanovljena,
znanstveno-nastavna zvanja. Ti nastavnici uivaju poseban poloaj
kako u odnosu prema sveuilinim nastavnicima u svim ostalim
znanstveno-nastavnim zvanjima, tako i u odnosu prema znanstvenoj
zajednici u cjelini. Pravni poredak, koji svojim ustavom jami
autonomiju sveuilita, duan je osigurati njihov autonoman poloaj u
odnosu prema znanstvenoj zajednici propisivanjem zakonskih
pretpostavki kojima im se omoguava da u znanstvenoj zajednici
slobodno iznose svoja stajalita, bez rizika za svoje steeno zvanje
i zaposlenje. Autonomijom sveuilita titi se, dakle, njihov poloaj,
jer e samo pod ustavnom zatitom sveuiline autonomije oni biti
spremni braniti svoja stajalita snagom argumenta i na taj nain
doprinositi razvoju znanosti na sveuilitu. Sloboda iznoenja
vlastitih stajalita, sloboda suprotstavljanja argumenata, kritiko
raspravljanje sa studentima te, openito, sloboda znanstvene kritike
nuni su za razvoj znanosti na sveuilitu. Stoga je autonoman poloaj
sveuilinih nastavnika, koji su stekli najvie stupnjeve
znanstveno-nastavnih zvanja, u interesu znanstvene zajednice i
stoga je nuno da ti sveuilini nastavnici uivaju trajnost steenog
znanstveno-nastavnog zvanja i stalnost zaposlenja.
Vano je istaknuti znaajne promjene u zapoljavanju akademskog
osoblja.93 Naime, pod utjecajem financijskih problema, s kojim je
suoen sustav znanosti i viso-kog obrazovanja, poveanim brojem
upisanih studenata te poveanjem odgovornosti u kvaliteti pouavanja
dolo je do smanjenog udjela akademskog osoblja izabranog u trajno
zvanje i sve veeg angairanja nastavnika i suradnika koji nisu
izabrani u trajna zvanja, koji su zaposleni na odreeno vrijeme i s
nepunim radnim vremenom.94 Zapoljavanje akademskog osoblja temeljem
atipinih ugovora o radu ima svoje dobre i loe strane. U prvom redu,
obino se radi o osobama koje su profesionalci, specijalizirani u
praktinim znanjima i iskustvima koje pouavaju. Korisnost
njihovog
92 Odredbe lanka 63, stavaka 2., 3. i 5. Zakona o visokim
uilitima, NN br. (59/96). glase:
2) Svi nastavnici izabrani prema ranije donesenim propisima
podlijeu ponovnom izboru prema odredbama ovog Zakona, ali ne prije
isteka roka na koji su izabrani po odredbama ranije donesenih
propisa, odnosno prije isteka roka za ocjenjivanje nastavnika po
odredbama ranije donesenih propisa.
3) Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog
profesora ili redovitog profesora, birani u to zvanje u skladu s
odredbama Zakona o usmjerenom obrazovanju, NN, br. /9. proieni
tekst, koji u ponovnom izboru ne ispune uvjete za izbor u isto ili
vie zvanje zadravaju to zvanje pet godina od dana na stupanja na
snagu Zakona o visokom uilitu, NN br. 96/93.
5) Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora
koji su ponovno izabrani u znanstveno-nastavno zvanje redovitog
profesora prema odredbama ovog Zakona, stjeu to zvanje kao
trajno.
93 ENDERS, J., The Academic Profession in Europe: A View from
the Status Perspective, University of Kassel 997.
94 CRANELL, A., Graduate students, young faculty and temporary
positions: a tangled issue, Academe, 998., 84(), 36-39.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
881 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885
(2009)
-
angairanja posebice dolazi do izraaja u pouavanju studenata
praktinim znanjima od kojih mogu imati koristi u obavljanju poslova
svog radnog mjesta nakon stjecanja diplome. Njihovo zapoljavanje je
znantno jeftinije od zapoljavanja osoblja s punim radnim vremenom
koji rade na neodreeno vrijeme, budui da su plaeni prema satnici,
nemaju drugih privilegija, a sveuilita nakon isteka roka na koji su
angairani nemaju daljnjih obveza prema njima. Njihovim angairanjem
sveuilita, odnosno fakulteti provode fleksibilnu politiku
zapoljavanja. Negativne strane atipinog zapoljavanja akademskog
osoblja, prije svega osjeaju same osobe zbog loih uvjeta rada (esto
nemaju vlastite kabinete i laboratorije, loije plae), ne
participiraju u istraivanjima, nisu ukljueni u upravljanje
sveuilitem, odnosno fakultetom, te su automatski manje lojalni
znanstvenoj instituciji u kojoj su na takav nain angairani. Zbog
nesudjelovanja u znanstvenim istraivanjima u poljima njihova
interesa nerijetko im nedostaje znanja glede intelektualnih
trendova te su rijetko dio, sve vanije, meunarodne akademske
suradnje. Valja istaknuti da djelovanje sveuilita, odnosno
fakulteta ne moe biti utemeljeno samo na angairanju spomenutog
osoblja budui da nisu u potpunosti ukljueni u akademsku zajednicu
niti se na njihovom djelovanju moe uspostaviti osnova za znanstveno
istraivanje.95
7. Zakljuak
Sustav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj pretrpio je niz
bitnih promjena u posljednjih desetak godina. Zakonom o visokom
obrazovanju uvedeno je nekoliko mjera kojima su se eljela
osuvremeniti sveuilita, stvoriti osnova za uspostavu sustava
osiguranja kvalitete obrazovanja te inicirati razvoj binarnog
sustava. Budui da se trend internacionalizacije institucija visokog
obrazovanja smatra najdjelotvornijim nainom postizanja njihove
kompetitivnosti, iako i on ima svoje slabosti, u prvom redu,
sindrom brain drain (odljev mozgova), najvaniji dogaaj, je
potpisivanje Bolonjske deklaracije. Zakonom o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju, ijim je stupanjem na snagu Zakon
o visokom obrazovanju stavljen izvan snage, u Hrvatskoj se u sustav
visokog obrazovanja uvodi bolonjski proces96 za akademsku godinu
2005./2006. Ovim Zakonom takoer je uvedeno nekoliko promjena u
funkcionalnu i legalnu integraciju sveuilita te lump sum sustav
financiranja.
Sadanji sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj pokazuje odreene
nedostatke koje u bitnom utjeu na akademska prava i slobode
sveuilinih nastavnika i suradnika:
95 FULTON, R.D., The plight of part-timers in higer education:
some ruminations and suggestions, Change, 32(3), 38-43.
96 Na ministarskoj konferenciji u Pragu 200. godine Hrvatska je
supotpisala Bolonjsku deklaraciju, odluivi pri tom implementirati
njene odredbe u svoj sustav visokog obrazovanja. Od tada, na razini
sveuilita, Rektorskog zbora te Ministarstva znanosti, obrazovanja i
porta, utemeljena su specijalizirana struna tijela nadlena za
promociju i implementaciju bolonjskog procesa te su odrani brojni
seminari i radionice, djelomino financirani od strane TEMPUS i
CARDS projekata.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885 (2009)
882
-
.) Trend poveanja broja upisanih studenata nije pratilo poveanje
broja akademskog osoblja. Ishodite problema su pravne odredbe
donesene u razdoblju od 990. do 2002. kojima su zabranjena
zapoljavanja novog kadra u javnim djelatnostima, pa se, izmeu
ostalih ta zabrana odnosila i na akademsko osoblje u sustavu
visokog obrazovanja. Spomenuta restrikcija omoguavala je
zapoljavanje akademskog osoblja samo ukoliko bi se uspjela dobiti
suglasnost nadlenog ministarstva, tonije Ministarstva znanosti.
Zbog navedene restrikcije, dananja sveuilita, odnosno njihove
sastavnice suoene su s manjkom adekvatnog akademskog kadra. Neke od
njih taj problem rjeavaju dovoenjem gostujuih profesora s drugih
visokoobrazovnih institucija, inozemnih predavaa, pa ak i sposobnih
i uglednih osoba zaposlenih u gospodarstvu. S druge strane, i to je
ono to je zabrinjavajue, dijelom spomenuti deficit je nadomjeten
angairanjem mladih istraivaa, znanstvenih novaka, odnosno
asistenata za potrebe odravanja nastave, dok bi njihova prvotna
zadaa trebala biti zavravanje doktorskog studija, obrana doktorske
teze te aktivno sudjelovanje u znanstvenim aktivnostima, a tek u
manjem obimu ukljuenost u nastavnu djelatnost. Problem uslouje
injenica da hrvatska sveuilita nemaju razvijen sustav u kojem su na
primjeren nain povezane aktivnosti pouavanja i istraivanja. Budui
da je velika veina mladih istraivaa ukljuena u proces pouavanja,
teko je od spomenutih oekivati dovoljnu kompetitivnost na globalnom
istraivakom i inovacijskom tritu. Ova situacija moe biti jedna od
glavnih prepreka razvoja Hrvatske kao drutva znanja. Stoga, vrlo
mali broj mladih istraivaa, koji se svojevoljno odlue za opciju
pouavanja, a ne istraivanja, treba biti ukljueno u nastavne
aktivnosti, dok se ostali trebaju iskoristiti na to je mogue bolji
i djelotvorniji nain u znanstvene svrhe. Kreativnim pojedincima i
skupinama treba omoguiti nesmetan znanstveni razvoj. Osim toga, iz
uspostavljene neravnotea izmeu broja sveuilinih profesora te
docenata i asistenata, tj. znanstvenih novaka, moe se vrlo lako
zakljuiti da je broj potonjih nedostatan da bi se odrao kvalitetan
temelj za istraivanje na sveuilitima, to dovodi do odvajanja
aktivnosti istraivanja od pouavanja i time do stvaranja
treerazrednih sveuilita koja su samo ukljuena u pouavanje, a ne i
istraivanje, to naravno za posljedicu ima izobrazbu nekompetitivne
radne snage.
2.) Iako sadanji pravni propisi o zapoljavanju akademskog
osoblja nalau javni natjeaj, ovi su ipak usmjereni na relativno
uzak krug potencijalnih zaposlenika s lokalne razine. Stoga, u
Hrvatskoj bi se trebala prihvatiti dobro znana praksa
uspostavljanja natjeaja za zapoljavanje na nacionalnoj razini te u
skladu sa usvojenom Politikom znanstvenog i tehnologijskog razvoja
u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2006. do 200. te Planom za
razvoj obrazovne djelatnosti za razdoblje od 2005. do 200. unijeti
dodatne mjere koje bi olakale regionalni razvoj visokog
obrazovanja.
3.) Radi osiguranja kvalitete istraivanja i pouavanja, koje
provodi akademsko osoblje nuno je njihovo ukljuivanje u znanstvene
aktivnosti i/ili u suradnju s gospodarstvom ili lokalnom
zajednicom. Budui da u Hrvatskoj ne postoje jasne i precizne
odredbe o tom pitanju, znanstveno-nastavno osoblje moe slobodno
odluiti hoe li, i u kojoj mjeri suraivati s gospodarstvom i
lokalnom zajednicom. Takoer ne
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
883 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885
(2009)
-
postoji sustavna politika ili programi koji bi dodatno omoguili
kvalitetnu izobrazbu znanstveno-nastavnog osoblja. Dodue, postoje
brojne nekoordinirane inicijative na razini samih visokoobrazovnih
institucija te TEMPUS projekti ija je, jedna od, uloga kvalitetno
usavravanje akademskog osoblja. Nadalje, bitno je istaknuti nunost
poveanja kvalitete rada administracije u institucijama visokog
obrazovanja, kako bi administrativna tijela pruila to bolju potporu
i pomo znanstvenom radu u spomenutim institucijama. U tom smjeru
situacija je jo uvijek nepromijenjena, a razlog je postojea
financijska politika u visokoobrazovnom sustavu u kojem se
institucije obino finaciraju dijelom iz dravnog prorauna, a dijelom
iz temeljnih sredstava visokoobrazovne institucije.
4.) U uskoj vezi s osiguranjem kvalitete istraivanja i pouavanja
pitanje je i trajnih zvanja. Ukoliko im sveuilite ne pridaje dunu
pozornost slabi njegova mogunost privlaenja pametnih, inteligentnih
pojedinaca s posebnim darom za obavljanje poslova profesorskog
radnog mjesta, ime riskiraju njihov odljev u institucije koje
posebnu pozornost posveuju trajnim zvanjima. Zaposlenici izabrani u
trajna zvanja tvore sveuilite, odnosno fakultet karakteriziran
lojalnou, visokim moralom i kolegijalnom atmosferom pogodnom za
pouavanje i uenje, posebice mlaeg akademskog osoblja.
5.) Djelovanje sveuilita, odnosno fakulteta ne moe biti
utemeljeno samo na angairanju akademskog osoblja atipinim ugovorima
o radu, to je sastavni dio provoenja fleksibilne politike
zapoljavanja, budui da takvi zaposlenici nisu u potpunosti ukljueni
u akademsku zajednicu, niti se na njihovom djelovanju moe
uspostaviti osnova za znanstveno istraivanje.
Zakljuno, vano je istaknuti da se stvaranje drutva znanja i
autonomija institucija visokog obrazovanja ne moe postii dravnom
administracijom, koja sama nema dovoljno kompetencija. Stoga, nuna
je promjena modela vlasti, na nain da drava u segmentu visokog
obrazovanja nema upravljake, ve nadzorom ovlasti. Nadalje,
decentralizacija i primjena naela autonomije podrazumijeva vie
slobode, ali ujedno i odgovornosti akademskog osoblja. Drava bi u
tu svrhu trebala kreirati skup visoko kvalitetnih propisa, kojima
bi spomenuta odgovornost i djelotvornost akademskog osoblja bila
predoena poreznim obveznicima.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885 (2009)
884
-
Summary
ACADEMIC RIGHTS OF UNIVERSITY TEACHERS AND UNIVERSITY ASSOCIATES
IN THE REPUBLIC OF CROATIA
The author in the article discusses the influence of
globalisation and neoliberal economy on the system of university
education and examines whether the intellectual integrity of
academic teachers and associates has been preserved due to increase
of students population and at the same time stagnation of financial
sources for university education system. In other words, is it
still possible for universities while being under the influence of
economic imperative to preserve their role of advocates of Humboldt
model of university education which implies a unity of research and
teaching? In this respect the author explores solutions de lege
lata and proposes solutions de lege ferenda.
Key words: academic rights and freedoms, labour relations;
Zusammenfassung
AKADEMISCHE RECHTE DER UNIVERSITTSLEHRER UND
UNIVERSITTSMITARBEITER
IN DER REPUBLIK KROATIEN
In dieser Arbeit betrachtet die Autorin den Einfluss der
Globalisierung und der neoliberalen Wirtschaft auf das
Hochschulwesen. In Anbetracht des Zuwachses an Studierenden aber in
gleicher Zeit einer Finanzierungsflaute in Bezug auf das
Hochschulwesen, stellt sie in Frage, ob die intellektuelle
Integritt Universittslehrer und Universittsmitarbeiter bewahrt ist.
Mit anderen Worten, inwiefern knnen Universitten unter dem Druck
des Wirtschaftsimperativs auch weiterhin die Befrworter des
Humboldtschen Hochschulmodels sein, welches als ein Hochschulideal
Forschung und Lehre vereinigt. In diesem Sinne zieht die Autorin
Lsungen de lege lata in Betracht und schlgt Lsungen de lege ferenda
vor.
Schlsselwrter: akademische Rechte und Freiheiten,
Arbeitsverhltnisse.
A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH
885 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885
(2009)