8/19/2019 Ak1 08 Masivne Konstrukcije Zidane - Otvori http://slidepdf.com/reader/full/ak1-08-masivne-konstrukcije-zidane-otvori 1/30 1 1 ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE I MATERIJALI I Doc. Mateo Biluš, d.i.a. 5.a. predavanje - 10. 2014. MASIVNE KOSTRUKCIJE MASIVNI ZIDOVI - OPĆENITO 2 PODJELA ZIDOVA 1. ZIDOVI U ODNOSU NA PREUZIMANJE OPTEREĆENJA a) konstruktivni zidovi (nosivi) b) nenosivi zidovi (pregradni, fasadni obložni zidovi) Konstruktivni zidoi preuzimaju opterećenja. Nosivi zidovi – vertikalna opterećenja nosivi zidovi ukrute – horizontalna i kosa opterećenja Nenosivi zidovi nose samo svoju vlastitu težinu i imaju funkciju pregrađivanja. (ovdje – fasadni zid kao ispuna u skeletnom ab sustavu) ZIDOVI (STIJENE) su vertikalni elementi zgrade koji ograđuju ili pregrađuju prostorije. (zidovi – generalno, uži pojam o stijena - odnosi se samo na zidane stijene)
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
- drvene ili metalne nosive konstrukcije stupova i greda
(skeletna konstrukcija s podkonstrukcijom, okviri u
panelima i sl.),
- obostrane obloge od različitih materijala(drvo, metal, gipskarton, drugi materijali),
- ispune međuprostora s materijalima za
toplinske i/ili zvučne izolacije.
Sustavi laganih vanjskih zidova - stijena imaju u svom
sastavu veće debljine toplinske izolacije nego sustavi
masivnih vanjskih zidova.
Razlog tomu je potrebna zaštita unutarnjeg prostora odpregrijavanja tijekom perioda s vanjskim visokimtemperaturama i za sporije hlađenje prostora zimi kodprekida grijanja za obodne stijene prostorije koje nemaju
mogućnost akumulacije topline.
(površinska težina zidova- stijena u pravilu je manja od 100
kg/m² lica zida)
Presjeci – varijante izvedbe spoja
lakih vanjskih fasadnih zidova i
lakih međukatnih stropnih ploča
10
MASIVNI ZIDANI ZIDOVI
Osnovni koncept rješenja sastava zida ovisio namjeni, potrebnim zahtjevima za zid(da li je nosiv, gdje se nalazi, da li treba
određenu zaštitu, ...) te o zamišljenomoblikovanju i vidljivoj strukturi plohe.
Zidovi od opeke mogu imati ulogu
preuzimanja opterećenja (konstruktivnizidovi), a mogu imati samo ulogu
pregrađivanja i zatvaranja. Ako sukonstruktivni, tada trebaju imati minimalnu
debljinu 24 cm. Svi ostali tanji zidovi imaju
ulogu pregrađivanja.
Tanji zidovi od opeke koji nose konzolno
ovješene elemente ili se u njima izvodeprorezi za provođenje instalacija vode iodvodnje trebali bi biti od opeke NF il i
opečnih ploča za pregradne zidove većenosivosti i debljine 12-15 cm
Zbog potrebnih dodatnih slojeva s drugim funkcijama jednostruki zidovi od opeke postaju
višeslojni.
Dodatni slojevi koji čine jednostruke višeslojne zidove:Sustav toplinske izolacije (toplinsko-izolacijske deblje žbuke, ploče toplinske izolacije sa svimpotrebnim zaštitnim slojevima), hidroizolacijski slojevi, razne obloge i sl.)
Jednoslojni mješoviti zidovi od opeke- nekadašnja izvedba (starije zgrade)
Ovdje se mješovitost odnosi na različitevrste (kvalitete) elemenata za zidanje u
istom formatu i istoj, nosivoj funkciji elemenata.
Ovo je zid s kojim su se nekada gradilezgrade:
-kada su bili drugačiji unutrašnji mikroklimatskiuvjeti (lokalno grijanje, nisu svi prostori grijani)
-dok još nije bilo sustava zaštite okoliša (zahtjeviu pogledu toplinske zaštite).
Razlog izvođenja takvog zida je postizanjeodređene strukture i bolje kvalitete vanjskestrane zida.
U današnjim uvjetima korištenja prostora ovizidovi trebaju imati dodatne slojeve toplinskeizolacije.
16
dvoslojni mješoviti zidovi od opeke
Ovakvi zidovi su nekad bili u funkciji izgradnje
vanjskih zidova zgrade s vanjskom oblogom
fasadnom opekom ili kamenim blokovima kao
slojem zaštite pročelja, koji je ujedno i nosivi sloj.
Mješovitost zida odnosi se na različite vrsteelemenata za zidanje i različite formate elemenata.
Zid se sastoji od dva zida međusobno povezanaslojem morta i metalnim sponkama čime se postižecjelovitost zida koji u ukupnoj debljini može preuzetiopterećenja (izvana fasadna opeka ili silikatnaopeka).
Razlog izvođenja takvog zida je postizanjeodređene strukture i bolje kvalitetevanjske strane zida.
U današnjim uvjetima korištenja prostora ovi zidovitrebaju imati dodatne slojeve toplinske izolacije,
osim kod zidova s unutrašnjim dijelom zida odtermoblokova sa zadovoljavajućom razinomtoplinske izolacije i fizikalnom ispravnosti zida.
OPĆENITOZidovi sa šupljinom su zidovi koji se sastoje od dva zida na određenom međurazmaku(odvojeni šupljinom). Najčešće samo jedan preuzima opterećenje, a drugi ima ulogu vanjskeobloge i zaštite.
Prema načinu izvedbe i funkciji šupljine razlikujemo:
- zidove sa šupljinom kojasudjeluje u toplinskom otporu
- zidove sa šupljinom kojaima ulogu izolacije od vlage
Osnovna razlika u izvedbi šupljine je:- kod šupljine koja sudjeluje u toplinskom otporuzrak mora biti u mirovanju (kao toplinski izolator) ili je cijela šupljina ispunjena drugimtoplinskoizolacijskim materijalom (obično izvana ožbukani zidovi )- kod šupljine koja ima ulogu izolacije od vlagetreba osigurati dobro provjetravanje šupljine radi odvođenja vlagekoja može biti kondenzirana u šupljini (obično izvana neožbukani zidovi)
18
Kod vanjskih zidova najveća debljina šupljine(međurazmak zidova) je 12 cm prema Europskimnormama, te najviše 10 cm kod zidanja u potresnim
područjima .
Najveća neprekinuta visina šupljine je 10 m. Zbogstabiliteta i izbjegavanja izbočenja obzida se prekidišupljine ili oslanjanje vanjskog zida izvode obično uvisini svake stropne ploče, uz dodatno pridržanjepovršine obložnog zida uz nosivi zid.
Vrlo često se u šupljinu ugrađuje i toplinska izolacija (ucijeloj debljini šupljine ili djelomično što ovisi o ulozišupljine).Kod provjetravanaih zidova ostavljaju se mortomneispunjene sudarnice u redu opeka pri dnu i pri vrhu
svakog vertikalnog polja obložnog zida.
Zidovi moraju biti međusobno dobro povezani snehrđajućim metalnim sponkama kojih treba biti najmanje5 komada / m2, sponke položene u ležajnice obložnogzida, razmak horizontalnih oslanjanja obzida do 3 m
ZIDOVI SA ŠUPLJINOM KOJA SUDJELUJE U TOPLINSKOM OTPORU
Zidaju se kao nosivi zidovi ili nenosivi zidovi kod pregrađivanja prostora prema van. Kodnosivih zidova sa šupljinom unutarnji zid treba biti nosiv (minimalna debljina 24 cm).
prazna šupljina ili dio šupljine prazan,a preostali dio je toplinska izolacija:
- treba osigurati mirovanje zraka što sepostiže prekidima šupljine po visini slojemvežnjaka (koje ujedno služi i za povezivanjedva zida)
(izvedba koja se više ne koristi, zastarjelo,koristilo se kod zidanja dvostrukih zidovaod opeke NF, što se danas više ne izvodi),preniska razina toplinske izolacije za današnjezahtjeve
- zidovi dobro ožbukani obostrano
šupljina ispunjena toplinskom izolacijom:
cijela šupljina treba biti ispunjena- zidovi se povezuju metalnim sponkama
- zidovi trebaju biti dobro ožbukani obostrano ilivanjski obzid mora biti zidan u vodonepropusnommortu, a toplinska izolacija neosjetljiva na vlagu
U ravnini stropne konstrukcije je prekid šupljine zbog armiranobetonskog istaka na koji se
oslanja vanjski zid.Vanjski rub armiranobetonskog istaka treba biti toplinski izoliran.
Najpovoljnija varijanta je izvedba elementa za prekid toplinskog mosta na kojem se zida
vanjski zid zbog neprekinutosti toplinske izolacije.
a.b. istaka kao proširenje a.b.istaka visine manje od
horizontalnog serklaža horizontalnog serklaža
oslanjanje vanjskog zida na stropnu ab konstrukciju – premala debljina izolacije na
betonu, danas se ovakvo oslanjanje izbjegava – minimalni ležaj opeke NF je 8 cm,dakle maksimalna debljina izolacije na betonu je 4 cm, što je u pravilu premalo!
24
varijanta izvedba elementa za prekid toplinskog mosta na koji se betonira i zida vanjski
zid zbog neprekinutosti toplinske izolacije je najpovoljnija, omogućava minimalni toplinskimost kroz armaturu spojnog elementa i iste debljine izolacije u svim dijelovima zida
ploča toplinskeizolacije
armatura
element za izvedbu armirano-betonskog oslonca vanjskog zida od opeke (element zaprekid toplinskog mosta – toplinsko izolacijske ploče s tlačnom i vlačnom armaturom)
ZIDOVI SA ŠUPLJINOM KOJA IMA ULOGU IZOLACIJE OD VLAGE
Ovo su zidovi koji s vanjske strane imaju obložni zid od vidljive fasadneopeke NF ili silikatne opeke ili bokova
Debljina obložnog - fasadnog zida je 12 (10) cm.
Obložni zid od fasadne opeke mora biti odvojen od unutrašnjeg dijela zidaradi ispravnog fizikalnog procesa (odvođenje vlage iz zida vani).Međuprostor, tj. šupljina mora biti dobro provjetravana.
Vlaga koja se može očekivati u zidu i treba ju odvesti izvan zida dobrimprovjetravanjem šupljine je:
- vanjska vlaga (od kiše),- unutarnja vlaga (nastaje zbog izjednačavanja parnog pritiska)
Debljina provjetravane šupljine treba iznositi 3-4 cm zbog hrapavosti unutarnjestijenke obložnog zida (kod glatkih obloga min. 2 cm).
Otvori za ulaz i izlaz zraka trebaju biti dovoljne veličine, a smješteni su na najnižim inajvišim mjestima zračne šupljine (dno i vrh šupljine).
Prema normi HRN EN ISO 6946 otvori za provjetravanje trebaju po dužnom metrušupljine iznositi za ulaz i za izlaz zraka po 1500 mm²
28
PRIKAZ ZIDA S PRIČVRŠĆENJEM PRIKAZ PARAPETNOG ZIDA S
TOPLINSKE IZOLACIJE I POVEZIVANJEM PROVJETRAVANJEM PUTEM
DVA ZIDA SPONKAMA S OKAPNICOM OTVORENIH SUDARNICA
Zidovi trebaju biti međusobno dobro povezani s nerđajućim sponkama kojih treba biticca 5 kom po m2. Sponke su dobro usidrene u zidove (5 cm), a imaju okapnicu (za
zadržavanje i okap kondenzirane vlage) i pritisnu pločicu (za pridržavanje pločetoplinske izolacije).
povoljnija varijanta jer je nosivi zid kontinuiranozaštićen istovjetnom toplinskom izolacijom, aventilacija je neprekinuta etažnim nosačima
element za prekid
toplinskog mosta
32
Oslonci obložnog zida su od nehrđajućeg metalaSvaki element sadrži horizontalnu ploču za oslanjanje obložnog zida. Elementi supojedinačni ili ograničene dužine radi jakog toplinskog rastezanja metala.Metalni nosači su oblikovani tako da omogućavaju vertikalno strujanje zraka.
Prikaz oslanjanja obložnog zidana metalne konzolne nosače
PRIMJERI IZVEDBE OBLOŽNOGZIDA S METALNIM HORIZONTALNIM
OSLONCIMA
Preporučljiva je izvedba elastične ispuneležajnice obložnog zida ispod kontinuirnaoghorizontalnog oslonca, radi različitetemperaturne dilatacije nosivog i obložnogdijela zida
3. mješoviti zidovi od opeke i nekog drugog materijala
(kompozitni zidovi)
Nekadašnja izvedba. Danas eventualno kao vanjski samostalni zidovi s vidljivimfasadnim licem od opeke. Najčešća danas je izvedba kompozitnih zidova odkamena i betona.
opeka i beton opeka i beton opeka i kamen - arhaično
40
Mješoviti zidovi od betona i kamena (kompozitni)Obično kod današnjih dvostrukih zidova sa šupljinom koja je zapunjena toplinskomizolacijom, gdje je kompozitni zid vanjski obložni zid kada se želi vidjeti viši masivnikameni zidani zid izvana na pročelju (Primorje, Dalmacija najčešće)
Svi uvjeti izvedbe i zadovoljavanja pojedinih zahtjeva koji su prikazani i objašnjeniza zidane zidove odnose se i na konstrukcije sličnih zidova gdje je nosiv dio odarmiranog betona.
Armirano betonski zidovi – stijene su konstruktivni dijelovi zgrade te se izvode u
debljinama od minimalno 15 cm. Kod zidova koje imaju i neku drugu funkciju (npr. vanjski
zidovi) izvode se i dodatni slojevi prema potrebi te funkciji (npr. obloga s toplinskomizolacijom).
Podjela zidova od armiranog betona:
jednoslojni (samo kao unutrašnje konstrukcije u istim mikroklimatskim uvjetima)
višeslojni kompaktni višeslojni s ventiliranom oblogom
3 fasadna obložna ab mont. stijena 3 sidra za centriranje
4 horizontalni serklaž - monolitizacija 4 dodatna sidra za visine
5 pvc traka - brtvilo 6 mort veće od 2,5 m
Fasadna
obložnamontažnastijena -
pogled
Predzgotovljeni (prefabricirani)
armirano betonski elementi (paneli)
dopremaju se na gradilište,postavljaju i međusobno spajaju.U ravnini stropa se sustav povezuje iučvršćuje (monolitizira) armiranimbetonom izvedenim in situ isto kao i