This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Име и презиме Звање Ужа научна, односно Организација у
уметничка област којој је запослен
1) dr Leon Kojen, redovni profesor, predmet Estetika, Filozofski fakultet
Univerziteta u Beogradu; 2) dr Dragan Stojanovi}, redovni profesor, predmet Op{ta kwi`evnost i teorijakwi`evnosti, Filolo{ki fakultet Univerziteta u Beogradu,3) dr Tawa Popovi}, vanredni profesor, u`a nau~na oblast Op{ta kwi`evnosti, predmetOp{ta kwi`evnost, Filolo{ki fakultet Univerzitata u Beogradu.4)
3.Број пријављених кандидата на конкурс 1
4. Да ли је било издвојених мишљења чланова комисије не
5. Датум стављања извештаја на увид јавности 13. 8. 2010.
6. Начин (место) објављивања извештаја огласна табла Факултета, internet prezentacija
Fakulteta
7. Приговори није било
IV - ДАТУМ УТВРЂИВАЊА ПРЕДЛОГА ОД СТРАНЕ ИЗБОРНОГ ВЕЋА
ФИЛОЛОШКОГ ФАКУЛТЕТА - 27. 10. 2010. год.
Потврђујем да је поступак утврђивања предлога за избор кандидата
dr Adrijane Mar~eti} у звање vanrednog profesora за u`u nau~nu oblast Nauka o
kwi`evnosti, предмет Teorija kwi`evnosti вођен у свему у складу са одредбама Закона,
Статута Универзитета и Статута факултета.
Д Е К А Н
ФИЛОЛОШКОГ ФАКУЛТЕТА
Prof. dr Aleksandra Vrane{
Прилози:
1 Одлука изборног већа факултета о утврђивању предлога за избор у звање br. 2595/1 од 1. 11. 2010 ;
2. Извештај комисије о пријављеним кандидатима за избор у звање; бр. 1426/1 од 13. 8. 2010.
3. Сажетак извештаја комисије о пријављеним кандидатима за избор у звање
4. Доказ о непостојању правоснажне пресуде о околностима из чл. 62.ст.4.Закона
Назив факултета: Филолошки факултет, Београд Ужа научна, односно уметничка област: наука о књижевности Број кандидата који се бирају: 1Број пријављених кандидата: 1Имена пријављених кандидата:
1. Адријана Марчетић 2.
II - О КАНДИДАТИМА
Под 1.
1) - Основни биографски подаци
- Име, средње име и презиме: Адријана, Момчило, Марчетић - Датум и место рођења: 1. 5. 1961. Београд - Установа где је запослен: Филолошки факултет, Београд - Звање/радно место: доктор наука, доцент - Научна, односно уметничка област: наука о књижевности
2) - Стручна биографија, дипломе и звања
Основне студије:- Назив установе: Филолошки факултет - Место и година завршетка: Београд, 1984.
Магистеријум:- Назив установе: Филолошки факултет - Место и година завршетка: Београд, 1993.- Ужа научна, односно уметничка област: наука о књижевности
Докторат:
- Назив установе: Филолошки факултет - Место и година одбране: Београд, 2001.- Наслов дисертације: „Женетова теорија приповедања“- Ужа научна, односно уметничка област: наука о књижевности
Досадашњи избори у наставна и научна звања:2006, доцент, реизбор 2001, доцент, избор у звање
Име и презиме: Адријана Марчетић Звање у које се бира: ванредни професор
Научне публикације Број публикација у којима је
једини или први аутор пре последњег избора/реизбора
после последњегизбора/реизбора
Рад у водећем научном часопису међународног значаја
објављен у целини
Рад у научном часопису међународног значаја објављен у целини
Рад у научном часопису националног значаја објављен у целини
Рад у зборнику радова са међународног научног скупа
објављен у целини
Рад у зборнику радова са националног научног скупа
објављен у целини
Рад у зборнику радова са међународног научног скупа објављен само у изводу (апстракт), а не и у целини
Рад у зборнику радова са националног научног скупа
објављен само у изводу (апстракт), а не и у целини
Научна монографија, или поглавље у монографији са више аутора 2
Стручне публикације Број публикација у којима је
једини или први аутор пре последњег избора/реизбора
после последњегизбора/реизбора
Рад у стручном часопису или другој периодичној публикацији
стручног или општег карактера
Уџбеник , практикум, збирка задатака, или поглавље у
публикацији те врсте са више аутора Остале стручне публикације (пројекти, софтвер, друго)
Напомене: 1. Навести у ком часопису са SCI, SSCI или AHCI листе су радови објављени;2. Квантитативно исказати научне резултате за стицање звања наставника у пољу друштвно-хупрема табелама 1. и 2. које су саставни део Критеријума за стицање звања наставника на Ун
4) - Оцена о резултатима научног, односно уметничког
и истраживачког рада
Od izbora u zvanje docenta, dr Adrijana Mar četić ostvarila je ukupno 5 bodova u
kategoriji R10, 20 bodova u kategorijama R20, R50, R61 i R62, 4 boda u kategorijama
R63-66 i R70, i 2 boda u kategoriji R30.
5) – Оцена резултата у обезбеђивању научно-наставног подмлатка
Kao mentor za izradu magistarskih i master teza (uz jednu doktorsku tezu) i član više komisijaza ocenu magistarskih teza i izbora u zvanja, uzima aktivnu ulogu u razvoju naučnog rada iformiranju novih naučnih kadrova.
6) – Оцена о резултатима педагошког рада
Drži posećena i cenjena predavanja. Uspešno sarađuje sa studentima i kolegama uostvarivanju ciljeva nastave i stvaranju naučnog podmlatka na Katedri i na Fakultetu.
7) – Оцена о ангажовању у развоју наставе и других делатности високошколске установе
Dr Adrijana Mar četić radi kao docent na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti,predmet nauka o književnosti. Na osnovnim studijama predaje Osnovne pojmove nauke oknjiževnosti 1-4, kao i dva specijalistička kursa o Prustu. Na master studijama drži kursPregled književnih teorija. Član je Saveta Filološkog fakulteta.
Напомена: На исти начин приказати кандидата под 2. и сваког следећег пријављеног кандидата
Od izbora za docenta 2001. godine dr Adrijana Mar četić objavila je dve knjige:
Figure pripovedanja (Beograd, 2003; 2. izdanje, 2004) i Istorija i prič a (Beograd,
2010), kao i niz radova iz oblasti teorije književnosti, istorije književnosti i
književne kritike. Knjiga Figure pripovedanja predstavlja prerađenu verziju njene
doktorske teze, posvećene teoriji pripovedanja Žerara Ženeta, koja sadrži neke odnajuticajnijih ideja u modernoj naratologiji, dok Istorija i prič a predstavlja
ambiciozan pokušaj da se odnos između istorije i romana u nekim vrhunskim
delima novije srpske proze sagleda na teorijski produbljen način i dovede u vezu s
ključnim idejama postmodernističkog shvatanja književnosti. Mi ćemo se u ovom
izveštaju zadržati na osnovnim idejama ove druge knjige, kao i na još nekim
novijim radovima Adrijane Mar četić, koji uz Istoriju i prič u (i ranije objavljene
Figure pripovedanja) omogućavaju da se stekne zaokružena slika o njenom
dosadašnjem naučnom radu i postignutim rezultatima. Istorija i prič a sadrži četiri poglavlja, od kojih prvo, podeljeno na nekoliko
odeljaka (Istorija; Priča; Značenje istorije; Fikcionalno pripovedanje; Istorija i
priča), s jedne strane predstavlja uvod u problematiku odnosa između istorije i
umetničke fikcije, a s druge strane formuliše osnovne ideje na osnovu kojih će se
u daljim poglavljima analizirati tri danas već klasična ostvarenja srpske proze:
Peš č anik Danila Kiša, Hazarski reč nik Milorada Pavića i Sudbina i komentari
Radoslava Petkovića. Govoreći o odnosu istorije i umetničke fikcije, pre svega
romana, Adrijana Mar četić s pravom polazi od klasičnih strukturalističkih analiza
Rolana Barta („Uvod u strukturalnu analizu pripovedanja“, „Diskurs istorije“),
koje su izvršile veliki uticaj na kasnije pokušaje da se utvrdi šta suprotstavlja, i u
kojoj meri, pripovedanje kakvo se javlja u tradicionalnoj istoriografiji, od antičkih
istoričara pa sve do istoričara 18. i ranog 19. veka poput Gibona ili Mišlea,
pripovedanju u kniževnim žanrovima kao što su roman i novela. S mnogo razloga
skeptična prema radikalnom postmodernističkom stanovištu Hejdena Vajta i
njegovih istomišljenika, po kojem su iste strukture fabuliranja svojstvene
istoriografskoj i književnoj naraciji, ona dragocen doprinos književnih teoretičara
postmodernista vidi na drugoj strani: u otvaranju književne teorije za
problematizovanje pitanja koja se tiču istorijske istine i istorijskog saznanja kroz
samu književnost , a ne u brisanju nesvodljivih razlika između književnog i
istoriografskog teksta. Lako je videti, kako ističe Adrijana Mar četić, da je ova
teorijska preorijentacija dobrim delom nastala pod uticajem same umetničke
proze, koja se i u evropskim i u vanevropskim (pre svega latinoameričkim)
književnostima u poslednjih pola veka okrenula ne samo produbljenom
osvetljavanju istorijskih tema, nego i „problematizovanju odnosa između
fikcionalnog i stvarnog, romana i istorije“ ( Istorija i prič a, str. 49).
Srpska proza i, posebno, srpski roman u ovom pogledu nisu nikakav izuzetak iočigledno se uklapaju u opštije tokove književnosti poznog 20. veka. Ovo je istina
koju je naša kritika u uopštenom obliku često konstatovala u poslednjih
dvadesetak godina, ali je knjiga Adrijane Mar četić prva koja ju je ne samo
formulisala nego i uverljivo obrazložila detaljnom analizom nekoliko
najznačajnijih srpskih romana s kraja prošlog veka. Opredeljujući se da
„problematizovanje odnosa između fikcionalnog i stvarnog“ u novijoj srpskoj
prozi ilustruje upravo na primeru Kišovog Peš č anika, Pavićevog Hazarskog
reč nika i Petkovićeve Sudbine i komentara, ona je već svojim izboru samih dela pokazala da je ne zanima svaka zanimljiva i književno uspela obrada istorijske
tematike koja donosi nešto novo na planu narativnih i stilskih postupaka. Kiš,
Pavić i Petković zaista su pisci koji su, ostavljajući po strani dela nekih autora
manjeg književnog talenta, možda najradikalnije u celoj srpskoj književnosti
našeg vremena doveli u pitanje uobičajene zdravorazumske predstave o istoriji.
Adrijana Mar četić to je ubedljivo pokazala svojom analizom triju odabranih
romana, koji − svako na način osoben za svog autora − otkrivaju šta bi moglo biti
značenje čuvene rečenice jednog od junaka Džojsovog Ulisa: „Istorija je košmar
iz kojeg pokušavam da se probudim.“ S retkom osetljivošću za poseban
senzibilitet svakog od triju pisaca ona uspeva da pronikne u „smisaoni ekvivalent“
povlašćenih postupaka kojima se u ovim romanima služe Pavić, Kiš i Petković. U
slučaju Hazarskog reč nika taj postupak je sama forma rečnika: nju Adrijana
Mar četić analizira pažljivije i preciznije nego što se to obično čini, dolazeći tim
putem do originalnog tumačenja Pavićevog romana, koje je svakako jedno od
najzanimljivijih u bogatoj domaćoj i stranoj literaturi o ovoj knjizi. U slučaju
Peš č anika, suočena s nizom osobenih narativnih postupaka u ovom romanu (rekli
bismo ne uvek jednake književne vrednosti po postignutom rezultatu), ona ih sve
pažljivo ispituje, ali s pravom stavlja akcenat, u završnom odeljku svoje analize
( Istorija i prič a, str. 197-210), na Kišovu osobenu tehniku opisivanja kojom se
„zaustavlja“ i na izgled potiskuje naracija: tim putem ona stiže do smisaonog
jezgra ovog romana i pokazuje na šta je, po svemu sudeći, mislio sam Kiš kada je
rekao za svoj roman da sama „Forma daje nov sadržaj“ priči o holokaustu.
Najzad, razmatranjem različitih narativnih postupaka u Sudbini i komentarima, a
posebno postupka koji naziva intertekstualnim razvijanjem sižea ( Istorija i prič a,
str. 78), Adrijana Mar četić, preciznije nego što je to dosad činjeno u kritici,
otkriva kako Petković književnim sredstvima uspeva da osnaži svoje radikalnu postmodernističku skepsu prema istorijskoj istini i istorijskom saznanju: za
Petkovića, kao i za druge pisce sličnog doživljaja sveta i života, „zdravorazumska
slika sveta čije krajnje osnove tradicionalna književnost ne dovodi u pitanje samo
je jedna moguća interpretacija stvarnosti u kojoj živimo“ ( Istorija i prič a, str. 89).
Istorija i prič a, možda još više nego njena prva knjiga, Figure pripovedanja,
pokazuje da Adrijana Mar četić u svom pristupu književnosti spaja produbljeno
poznavanje teorijskih ideja (uz sposobnost njihove istančane primene na nove
slučajeve) s retkom veštinom da analizira književno delo tako da se otkrije ono što je u njemu osobeno i istovremeno izvor dublje, neponovljive književne vrednosti.
Ovi kvaliteti najjasnije se vide u njenim knjigama, ali su prisutni i u njenim
kraćim radovima, posvećenim kako književno-teorijskim pitanjima, tako analizi i
tumačenju pojedinačnih književnih dela.
Ovde ćemo se samo ukratko osvrnuti na tri rada koji potvr đuju ovu ocenu a u
isti mah upotpunjuju sliku o pravcima njenog teorijskog interesovanja. Rad
„Pismo iz Amerike“ (kojem je sam autor bio dao sadržajniji naslov „Comp. Lit.:
Dead or Alive?“), objavljen 2008. godine, predstavlja dobro obrazloženu i
precizno formulisanu ocenu današnjeg stanja komparativnih književnih studija u
Sjedinjenim Američkim Državama. Praktični nestanak klasične komparatistike u
zemlji gde su pre 50 ili 60 godina te studije bile vodeće u svetskim okvirima
Adrijana Mar četić objašnjava na sledeći način: „Nedostatak metodološke
invencije, prezasićenost teorijom, okretanje od književnosti kao umetničke
činjenice i njenih specifičnih vrednosti ka književnosti kao ideološkom diskursu i
istorijskom dokumentu, to bi mogli biti glavni unutrašnji simptomi bolesti koja je
dovela do smrti tradicionalne komparatistike u Americi.“ Od ovih „unutrašnjih
simptoma“ ništa su manje važni, ako nisu i važniji, „spoljašnji razlozi“: „procvat
interdisciplinarnih studija“ koje su potisnule tradicionalnu komparatistiku, a zatim
i „promena dominantnih kulturnih paradigmi, širenje medija masovne
komunikacije, tehnološka revolucija i prateće promene na tržištu rada i
obrazovanja“ i, najzad, „radikalna promena političkog i ideološkog pogleda na
svet koja se dogodila u savremenom, posthladnoratovskom, globalizovanom
svetu“ ( Zbornik Matice srpske za književnost i jezik , 56 [2008], str. 697). Iste
precizne, dobro obrazložene ocene sadrži i rad „Comparative Literary Studies in
the Age of Globalization“, objavljen 2009. godine, u kojem Adrijana Mar četić,
nasuprot današnjim tendencijama da se književnost posmatra gotovo isključivokao „ideološki diskurs i istorijski dokument“, suprotstavlja svoje razložno
formulisano stanovište: „Komparativne književne studije ne treba svoditi na
prevođenje, retoriku, regionalne studije, kulturne studije, građanske studije ili bilo
šta slično: one same sadrže svoje opravdanje, imaju sopstvene ciljeve i metode, i
daju nam nešto što ne možemo dobiti na drugi način.“
Rad „Topos pripovedačevog ’neznanja’“, objavljen 2004. godine, predstavlja
značajnu dopunu ideju koje je Adrijana Mar četić iznela u Figurama pripovedanja.
On je posvećen načinu na koji klasični romanopisci 19. veka (Balzak, Flober,Zola, Henri Džems, itd) počinju svoje knjige i s velikom istančanošću analizira
kako različite opšte konvencije „romanesknog početka“, tako i nekoliko važnih
pojedinačnih slučajeva, pre svega početak triju Floberovih romana, Gospođ e
Bovari, Sentimentalnog vaspitanja i Buvara i Pekišea. Kod dobrog pisca, kako
uverljivo pokazuje Adrijana Mar četić, određena tehnika „romanesknog početka“
uvek ima svoj „smisaoni ekvivalent“ − sam početak svakog od analiziranih
romana, koliko god na prvi pogled mogao delovati neutralno, već nagoveštava
neke bitne elemente njegovog značenja.
U svom radu sa studentima Adrijana Mar četić nije samo dobar pedagog i
savestan nastavnik: njeni kursevi o Floberu i Prustu, koji uglavnom pristupaju
njihovom delu iz naratološke perspektrive, probudili su kod mnogih studenata
interesovanje da se i sami na ovaj način bave teorijom pripovedanja i njenom
primenom, što se vidi i po broju odbranjenih i prijavljenih magistarskih teza (uz
jednu doktorsku tezu), gde je ona bila ili jeste mentor. Adrijana Mar četić aktivno
učestvuje u javnom i književnom životu i izvan univerziteta. Od 2001. do 2003.
godine bila je stalni kritičar NIN-a i član NIN-ovog žirija za roman, a od 1999. do
danas član je međunarodnog žirija Fondacije Balkanika, koji svake godine
dodeljuje nagradu za najbolju knjigu napisaanu na jednom od balkanskih jezika. U
dva maha je bila član stručnih timova Ministarstva prosvete koji su se bavili
opštim osnovama školskog programa za predmet srpski jezik i književnost (2001-
2003.) odnosno standardima za kraj obaveznog obrazovanja za predmet srpski
jezik (2005-2007.).
Uzimajući u obzir sve navedeno − književno-teorijske i književno-istorijske
radove Adrijane Mar četić, njen pedagoški i naučni rad, kao i njen stručni
angažman na poslovima koji nisu neposredno vezani za obaveze na Filološkomfakultetu − predlažemo da se dr Adrijana Mar četić izabere u zvanje i na radno
mesto vanrednog profesora za užu naučnu oblast Nauka o književnosti (predmet
Teorija književnosti). Komisija predlaže Izbornom veću Filološkog fakulteta da
prihvati ovaj izveštaj i uputi ga izbornim organima Univerziteta u Beogradu.
2. Figure pripovedanja, Narodna knjiga, Beograd, str. 269, prvo izdanje 2003,
COBISS.SR-ID 107818252; drugo izdanje 2004, COBISS.SR-ID 116487436
[objavljena doktorska teza]
Rezime: Kritički prikaz jedne od najuticajnijih naratoloških teorija druge polovine 20.
veka, naratologije Žerara Ženeta. Preispitivanje Ženetove naratologije vrši se na primeru Prustovog Traganja za izgubljenim vremenom, kao i na romanima drugih
pisaca klasične romaneskne tradicije.
Ključne reči: naratologija, francuski strukturalizam, pripovedanje, vreme, perspektiva,
glas, Prust.
Pregledni članci u zbornicima i vodećim časopisima i poglavlja u knjigama (R20,
R50, R61, R62), od izbora u zvanje 20 bodova:
1. „Strukturalizam u nauci o književnosti“, Književna istorija, 2010, u štampi
R21 (kat. 51) – 4
Rezime: Rad je zamišljen kao pregled glavnih ideja nastalih u okviru strukturalističkog
pristupa književnosti, od njegovih početaka u prvim decenijama 20. veka do pojave
prvih poststrukturalističkih metoda. Objašnjeni su pojmovi strukture i strukturalizma u
njihovim glavnim varijantama.
Ključne reči: struktura, strukturalizam, kod, poruka, dominanta, lingvistika, teorija
pripovedanja.
2. „Pismo iz Amerike“, Zbornik Matice srpske za književnost i jezik , knj. LVI, sv. 3,
Novi Sad, 2008, COBISS.SR-ID 9627138, str. 691- 699. R21 (kat. 51) - 4
Rezime: Kratak istorijat komparativnih studija u SAD koji obuhvata i prikaz njihovog
savremenog stanja. Ukazuje se i na nove pristupe problematici komparativne
Rezime: Rad je posvećen analizi triju ključnih kategorija Ženetove teorije
pripovedanja: glasu, veremenu i načinu.
Ključne reči: strukturalizam, naratologija, način, značenje, vreme, glas, tipologija.9. "Ženetova teorija pripovedanja", Zbornik Matice srpske za književnost i jezik , Matica
srpska, Novi Sad, YU ISSN 0543-1220, vol. 49, 1-2, 2001, str. 157-178 [uključeno u
Figure pripovedanja].
Rezime: U radu se razmatra Ženetov odnos prema ranijoj naratologiji i ukazuje na
njegovo nastojanje da se redefinišu pojedini pojmovi tradicionalne teorije proze, pre
svega stari formalistički par, fabula/siže. Ženet smatra da se pripovedni tekst ne može
adekvatno opisati pozivanjem na ideju kontrastiranih narativnih sekvenci, a narativni
tekst shvata kao trijadnu strukturu, sastavljenu iz tri osnovna elementa: priče, pripovednog teksta i naracije.
1. Prouč avanje opšte književnosti danas, zbornik radova povodom pedesetgodišnjice
obnavljanja Katedre za opštu književnost i teoriju književnosti, urednice Tanja Popović i Adrijana Mar četić, Beograd, 2005. COBISS.SR-ID 128388108. R 30 (kat. 34 ) - 2
Naučna kritika i saopštenja sa skupova (R63-66, R70), od izbora u zvanje 4 boda:
1. «Comparative Literature in the Age of Globalization», Language, Literature, Culture,
Identity:Proceedings of the International Conference Held in Belgrade 11th and 12 th
Septembar 2008, edited by Slobodan Grubačić and Dalibor Soldati
ć. - Belgrade :
Faculty of Philology, 2009, COBISS.SR-ID 170850060, str. 145- 153. R60 (kat. R64) –
1,5
Rezime: Status komparativne književnosti u savremenoj nauci o književnosti. U radu
se ukazuje na neke moguće uzroke krize u kojoj se danas nalazi komparativna
Novom Sadu, br. 2, 2006, Novi Sad, 2007, str. 107 – 117. R60 (kat. R63) - 1
Rezime: Rad je posvećen predstavljanju književnoteorijskih shvatanja SvetozaraPetrovića, kako su ona bila formulisana u različitim periodima njegove bogate i uspešne
književno-nazučene karijere.
Ključne reči: metodologija književnih studija, spoljašnji i unutrašnji pristup, analitička
kritika, čikaška škola, književno delo kao igra, recepcija, čitalac.
3. "The New Balkan Studies", Borders of Language - Language on Borders, Conference
on Balkan Literature and Translations organized by the Balkanica Foundation, Sevlievo,
Bulgaria, 25-28 October, 2002. R72 - 0,5
Rezime: U radu se izlaže ideja komparativnih balkanskih studija. Studije su zamišljeneinterdisciplinarno, to jest, osim proučavanja jezika, književnosti i kulture različitih
balkanskih naroda, obuhvatale bi i komparativne studije antropologije, istoriografije,
4. "The Historical Muse", Prose Literature in Southeastern Europe Today, Conference
organized by the Hellenic Authors' Society and UNESCO, Rhodes, Greece, 2-3
September, 2002. R72 - 0,5
Rezime: U radu se ukazuje na obnovljenu popularnost istorijskog romana u pojedinimnacionalnim književnostima na Balkanu, ali i u evropskoj i svetskoj književnosti. Navode
se neki od najizrazitijih primera ove mode i sasvim uopšteno, zbog ograničenog prostora
ove vrste teksta, ukazuje na njene moguće uzroke.
Ključne reči: Istorijski roman, dokumentarnost, fikcionalnost, savremena srpska proza,
savremeni balkanski roman.
5. "Exercising Out-of-Doors and Studying Philosophy", Forum of Balkan Women
Literature, Conference organized by the Inter-Balkan Cultural Association "Riga's
Charta", Prespes, Greece, 19 - 21 July, 2002. R72 - 0,5Rezime: U radu se ukazuje na značaj „ženskih studija“ u savremenim humanističkim
stidijama. Uprkos brojnim predrasudama prema ovakvoj vrsti studija koje su, čini se, na
Blakanu izraženije nego u Zapadnoj Evropi ili SAD, ne može se poreći da je njihov uticaj
u pojedinim humanističkim disciplinama danas neosporan. Takav je slučaj i u književnoj
12. „Mesto književnosti u teoriji diskursa“, Književnost , Beograd, god. XLIV, br. 1-2,
1988, str.120-124. R60 (kat. 62) - 1,5
13. „Istorija književnosti i nedoumice oko nje“, Književnost , Beograd, god. XLIII, br.
7-8, 1987, str. 1242- 1246. R60 (kat. 62) - 1,5
14. „Savremena teorija romana: neki aspekti narativne perspektive i teorijedepersonalizacije“, Letopis Matice srpske, god. 162, mart 1986, str.401-410. R60
(kat. 61) - 2
16. „Tekst i njegov arhitekst“, Književna reč , Beograd, god. XV, br. 280, 10. juni 1986,
str. 28. R60 (kat. 62) - 1,5
17. „O Tolkinovom mitotvorstvu“, Letopis Matice srpske, god. 161, septembar 1985,
str. 254-261. R60 (kat. 61) - 2
Kvantitativno izražena tablica naučnih rezultata za zvanje vanrednog profesora:
R10: ukupno 10, od izbora u zvanje 5 bodova
R20, R50, R61, R62: ukupno 42, od izbora u zvanje 20 bodova
R30: od izbora u zvanje 2 boda
R63-66, R70: od izbora u zvanje 4 boda
Ukupno: 58, od izbora u zvanje 31 bod
Učešće na projektima:
1. 2001 – 2003 Saradnik na projektu Serbian Novels and Films of the 1990s, University
of Nottingham's Institute for Russian Soviet Central and East European Studies,
rukovodilac projekta dr David Norris
2. 1997 - 2001 Saradnik na projektu Književne teorije 20. veka i problemi prouč avanja
srpske književnosti, Univerzitet u Beogradu, rukovodilac projekta dr Dragan Stojanović
3. 1987 - 1991 Saradnik na projektu Istorija srpske periodike, Institut za književnost i
umetnost, Beograd, rukovodilac projekta dr Miodrag Maticki
Studijski boravci na stranim univerzitetima:
1. 2007 – 2008, oktobar – april Studijski boravak u okviru Fulbrajtove stipendije na
Northwestern University of Chicago s projektom «New approaches to Comparative
20. „Dekonstrukcija i dijalektika“, Michael Rayan, Letopis Matice srpske, Novi Sad,
novembar 1986.
21. „Majstorstvo avangarde“, Thomas Leclerc, Gradac, Čačak, januar-april, 1986.
22. „Poezija i mesto“, Robert Haas, Gradac, Čačak, januar-april, 1986.23. „Pogrebni voz Haila Selasija“, Guy Davenport, Gradac, Čačak, januar-april, 1986.
24. "Milan Kundera i pojam autora u modernoj kritici", David Lodge, Savremenik , 2 -
3, 1985, Beograd, str. 156 – 163.
25. "Opiranje teoriji", Paul de Man, Letopis Matice srpske, maj, 1985, Novi Sad, str.