adad

SADRŽAJ

1. UVOD.......................................................................................................................................22. STEČAJ....................................................................................................................................32.1. Općenito o stečaju.................................................................................................................32.2. Stečaj kao pravni institut.......................................................................................................42.3. Stečajni razlozi......................................................................................................................42.3.1. Nelikvidnost.......................................................................................................................42.3.2. Nesposobnost za plaćanje..................................................................................................62.3.3. Prezaduženost....................................................................................................................63. TIJELA STEČAJNOG POSTUPKA.......................................................................................83.1. Stečajni dužnik......................................................................................................................83.2. Tijela stečajnog postupka i njihove ovlasti...........................................................................83.2.1. Stečajni sudac....................................................................................................................83.2.2. Stečajni upravitelj..............................................................................................................83.2.3. Odbor vjerovnika...............................................................................................................93.2.4. Skupština vjerovnika..........................................................................................................94. TIJEK OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA...............................................................114.1. Pokretanje stečajnoga postupka...........................................................................................114.2. Prethodni postupak..............................................................................................................114.3. Otvaranje stečajnoga postupka............................................................................................124.4. Stečajna masa......................................................................................................................124.5. Stečajni vjerovnici...............................................................................................................144.6. Vjerovnici stečajne mase.....................................................................................................144.7. Stečajni plan........................................................................................................................155. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA.................................175.1. Ovrha......................................................................................................................................175.2. Prijeboj...................................................................................................................................185.3. Pravni poslovi.........................................................................................................................185.4. Pobijanje pravnih radnji stečajnoga dužnika..........................................................................186. NAMIRENJE STEČAJNIH VJEROVNIKA.........................................................................196.1. Utvrđivanje tražbina...............................................................................................................196.2. Dioba......................................................................................................................................197. ZAVRŠETAK STEČAJNOG POSTUPKA...........................................................................217.1. Zatvaranje stečajnog postupka...............................................................................................217.2. Obustava stečajnog postupka.................................................................................................217.3. Sličnosti i razlike između stečajnog i ovršnog postupka........................................................228. STEČAJ I PREDSTEČAJNA NAGODBA...........................................................................239. PRIMJER STEČAJNE PRIJAVE I RJEŠENJA O OTVARANJU STEČAJA....................2810. ZAKLJUČAK......................................................................................................................3011. LITERATURA....................................................................................................................32

1

1. UVOD

U svjetlu trenutne globalne gospodarski krize koja nije zaobišla niti Hrvatsku, sve je više tvrtki koje svakim danom prestaju postojati odnosno nestaju s poslovnog tržišta. Otvaranje stečajnih postupka je trenutni trend u poslovnom svijetu.

Ponukana spomenutim trendom, u ovom radu ću obraditi samo pokretanje stečajnog postupka do detalja u sljedećim poglavljima:

STEČAJ – obraditi će se pojam stečaja i navesti će se razlozi pokretanja istog TIJELA STEČAJNOG POSTUPKA – pojasniti će se uloge pojedinih strana u samom

postupku TIJEK OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA – objasniti će se tijek samog postupka

od pokretanja do stečajnog plana PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA – navesti će se sve

pravne posljedice koje se tiču svih strana u postupku NAMIRENJE STEČAJNIH VJEROVNIKA – pojasniti će se način namirenja vjerovnika

u postupku ZAVRŠETAK STEČAJNOG POSTUPKA – navesti ću moguće načine završetka

stečajnog postupka te navesti razlike između stečajnog i ovršnog postupka STEČAJ I PREDSTEČAJNA NAGODBA – u svjetlu promjene stečajnog zakona, u

ovom poglavlju ću pojasniti ulogu predstečajne nagodbe u stečajnom postupku PRIMJER STEČAJNE PRIJAVE I RJEŠENJA O OTVARANJU STEČAJA – u ovom

kratkom poglavlju ću prikazati primjere iz prakse

Cijeli rad je temeljen na Stečajnom zakonu RH uz korištenje literature koja je navedena na kraju rada.

2

2. STEČAJ

2.1. Općenito o stečaju

Kada se govori o stečaju, može se slobodno reći da stečaj znači „smrt“ poduzeća, njegovo zatvaranje, odnosno prestanak poslovanja. Drugim riječima, situacija kada poslovni subjekt, pritisnut financijskim poteškoćama pri obavljanju određene gospodarske djelatnosti, nije više u mogućnosti normalno funkcionirati u poslovnom svijetu, odnosno nije sposoban podmiriti vlastite obveze prema poslovnim partnerima.

Obzirom na današnju globalnu financijsku krizu koja je u potpunosti obuhvatila i Republiku Hrvatsku, provođenje stečaja nad poduzećima je dobilo epitet negativnog modnog trenda koji se obzirom na sve veću zastupanost na gospodarskom planu može reći da je stečaj postao realnost hrvatskog gospodarskog svijeta.

Tijekom posljednjih godina svjedoci smo činjenice da mnogi poslovni subjekti dobivaju, uz svoje vlastito ime ( naziv poslovnog subjekta) epitet, odnosno nastavak „u stečaju“. Navedenog epiteta se svi vlasnici poslovnih subjekata pribojavaju do te mjere da nerijetko čine sve što je u njihovoj moći kako bi se othrvali stečaju. Upravo zbog toga straha vlasnici upadaju u sve veće financijske problem i čine nesmotrene poslovne poteze želeći spasiti tvrtku, a I svoje dostojanstvo u poslovnom svijetu.

Međutim, otvaranje stečajnog postupka i njegovo provođenje je ponekad I više nego nužan kako bi se poduzeće spasilo od još većeg financijskog kraha. Iz navedenog se može naslutiti da stečaj nekog poduzeća ne mora nužno značiti znači nužno i prestanak istog. Iako u Republici Hrvatskoj ima više primjera gdje je upravo otvaranje stečajnog postupka nad poduzećem dovelo i do njegovog gašenja ipak postoje i primjeri kada se može dogoditi upravo suprotno. Za tvrtke u stečaju ipak postoji nada za oporavak i nastavak poslovanja kroz restrukturiranje1 u stečaju što hrvatski Stečajni Zakon2 (u nastavku SZ) poznaje ideju rehabilitacije trgovačkog društva i tumači stečaj ne samo kao nužnost izmirenja dugova, nego i kao novu priliku za dužnika.

U svakom slučaju da bi došlo do pozitivnog restrukturiranje poslovno subjekta i na kraju uspješnog podmirivanja obveza prema vjerovnicima potrebno je da se stečajni postupak provede pravodobno dok dužnik još raspolaže s određenom financijskom i nefinancijskom imovinom.

Procedura pokretanja i provođenja stečajnog postupka uređena je SZ, kojim se uređuju:

uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe,

stečajni plan, osobna uprava dužnika nesposobnoga za plaćanje,

1 Dr. sc. Domagoj Sajter: Procedure i praksa restrukturiranja u stečaju u Republici Hrvatskoj; Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 47, 3/2010., str. 729 i str.7302 SZ NN 4/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 82/06, 116/10, 25/12 i 133/12

3

uvjeti i učinci oslobađanja dužnika preostalih obveza

Analiza pokretanja i tijek stečajnog postupka , kao i analiza funkcija osoba koje u istom sudjeluju, izvršit će se u nastavku, a u svrhu boljeg razumijevanja i približavanja same materije.

2.2. Stečaj kao pravni institut

Stečaj u širem značenju označava pad poslovne aktivnosti poduzeća zbog čega se ne ostvaruju očekivani poslovni rezultati. S financijskoga gledišta kada se govori o stečaju misli se na pad poslovne aktivnosti koji može pokrenuti kontinuitet poslovanja, a izazvan je nelikvidnošću, nesposobnošću za plaćanje ili prezaduženošću pravne osobe.

S pravnoga gledišta stečaj je bitan sudski postupak nad imovinom dužnika koji je postao nesolventan , a mogu ga pokrenuti vjerovnici poduzeća dužnika ili samo poduzeće dužnik. Imovina dužnika postaje stečajna masa iz koje se podmiruju dugovi stečajnim vjerovnicima.Stečaj je sudski postupak, skupnog namirenja vjerovnika, unovčenjem imovine stečajnog dužnika i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Tijekom stečaja moguće je provesti i stečajni plan radi održavanja djelatnosti stečajnog dužnika. Stečajni postupak u skladu sa Stečajnim zakonom provode trgovački sudovi, a može provesti nad trgovačkim društvima ili imovinom obrtnika i trgovca pojedinca.

Vjerovnici u stečajnom postupku su pravne i fizičke osobe koje imaju potraživanje prema stečajnom dužniku. Vjerovnici obzirom na svoj status u stečajnom postupku se dijele na stečajne, razlučne i izlučne vjerovnike.

2.3. Stečajni razlozi

Otvoriti stečaj znači pokrenuti stečajni postupak koji se, sukladno članku 4. stavak 1. SZ može otvoriti samo ako se utvrdi postojanje kojega od zakonom predviđenih stečajnih razloga.

Stečajni razlozi su:

nelikvidnost nesposobnost za plaćanje prezaduženost

2.3.1. Nelikvidnost

Dužnik je nelikvidan ako ne može u određenom vremenskom razdoblju ispuniti novčane obveze koje dospijevaju u tom razdoblju. Smatrat će se da je dužnik nelikvidan3 (engl. insolvency, illiquidity, njem. Zahlungsunfähigkeit, Insolvenz) ako više od 60 dana kasni s ispunjenjen jedne ili više novčanih obveza čiji iznos prelazi 20% od iznosa njegovih obveza objavljenih u godišnjem izvješću za protekluz financijsku godinu ili ako više od 30 dana kasni s

3 http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-n/web/nelikvidnost, 20.04.2013.; čl. 4, st. 3 i 4 SZ4

isplatom plaće u visini ugovorene plaće te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom.

Ako je društvo nelikvidno, osobe koje su ovlaštene voditi poslove društva moraju bez odgode, a najkasnije šezdeset jedan dan od nastanka nelikvidnosti predložiti otvaranje stečajnog postupka4, osim ako je posebnim zakonom propisano obveza pokretanja postupka predstečajne nagodbe5.

U tablici 2.1. daje se primjer bilance poduzeća koje je nelikvidno.

Slika 2.1 Bilanca tvrtke X d.o.o. koja pokazuje nelikvidnost

IMOVINA SVOTA KAPITAL I OBVEZE SVOTA

Dugotrajna imovina 700.000,00 Kapital i pričuve 5.000,00

-          licencija 20.000,00 - upisani temeljni kapital 20.000,00

-          poslovni prostor 600.000,00 - gubitak tekuće godine -15.000,00

- osobni automobil 80.000,00 Dugoročne obveze 605.000,00

Kratkotrajna imovina 250.000,00 - kredit banke (5 god.) 605.000,00

-          zaliha gotovih proizvoda

60.000,00 Kratkoročne obveze 340.000,00

-          zaliha materijala 30.000,00 - prema dobavljačima 200.000,00

-          potraživanje od kupaca

160.000,00 - kredit banke (1. mj.) 100.000,00

-          novac u banci i blagajni

0 - obveza za PDV 40.000,00

UKUPNA IMOVINA 950.000,00UKUPNO KAPITAL I

OBVEZE950.000,00

Izvor: Računovodstvo revizija i financije, svibanj 2012., stranica 32.

Kako je to prikazano gore u tablici, sve kratkoročne obveze X d.o.o. dospjele su na naplatu u svoti od 340.000,00 kn, a društvo nema novca na računima u banci te možemo zaključiti da je nesposobno za plaćanje dospjelih obveza. Međutim, društvo raspolaže imovinom u vrijednosti od 950.000,00 kn čijom se prodajom mogu namiriti vjerovnici.“

2.3.2. Nesposobnost za plaćanje

Dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je sposoban za plaćanje. Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćenje ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska

4 članak 4., stavak 13. Stečajnog zakona5 Postupak predstečajne nagodbe propisan je Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine“, broj 108/12 i 144/12), s ciljem da se dužniku koji je postao nelikvidan i/ili insolventan omogući financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan te vjerovnicima omoguće povoljniji uvjeti namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnici ostvarili da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak.

5

agencija ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanjih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa.

Da je dužnik nesposoban za plaćanje dokazuje se potvrdom Financijske agencije koja je dužna bez odgode vjerovniku, na njegov zahtjev, izdati takvu potvrdu.Dužnik može predložiti otvaranje stečajnog postupka i ako učini vjerovatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću ( prijeteća nesposobnost za plaćanje)6.

2.3.3. Prezaduženost

Nad pravnom osobom stečaj će se otvoriti i u slučaju njezine prezaduženosti (engl. overdebtedness, njem. Überschuldung7). Smatrat će se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je dužnik prezadužen ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanaj uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću.

Slika 2.2 Bilanca Y d.o.o. koja pokazuje prezaduženost

IMOVINA SVOTA KAPITAL I OBVEZE SVOTA

Dugotrajna imovina 390.000,00 Kapital i pričuve -30.000,00

-          zemljište 50.000,00 - upisani temeljni kapital 20.000,00

-          poslovni prostor 300.000,00 - gubitak tekuće godine -50.000,00

- osobni automobil 40.000,00 Dugoročne obveze 0

Kratkotrajna imovina 350.000,00 - 0

-          zaliha robe 160.000,00 Kratkoročne obveze 770.000,00

-          potraživanje od kupaca materijala

130.000,00 - prema dobavljačima 500.000,00

-          ulaganje u dionice 50.000,00 - kredit banke (1. mj.) 190.000,00

-          novac u banci i blagajni

10.000,00 - obveza za PDV 80.000,00

UKUPNA IMOVINA 740.000,00UKUPNO KAPITAL I

OBVEZE740.000,00

Izvor: Računovodstvo revizija i financije, svibanj 2012., stranica 32.

Kako je to prikazano na slici 2.2., sve kratkoročne obveze Y d.o.o., dospjele su na naplatu u svoti od 770.000,00 kn, a društvo raspolaže samo sa 10.000,00 kn na računima u banci, te se time pokazuje njegova nesposobnost za plaćanje. Društvo raspolaže ostalom imovinom u vrijednosti od 730.000,00 kn čijom se prodajom ne mogu namiriti svi vjerovnici, te se na taj način očituje njegova prezaduženost.

6 čl.4 st.10 SZ7 http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-p/web/prezaduzenost, 15.09.2012.

6

Ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, osobe koje su ovlaštene voditi poslove društva moraju bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan (21) dan od dana nastanka nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, predložiti otvaranje stečajnoga postupka, osim ako je posebnim zakonom propisana obveza pokretanja postupka predstečajne nagodbe.

3. TIJELA STEČAJNOG POSTUPKA

Stečajni postupak je vrlo opsežan postupak u kojem, osim stečajnog dužnika sudjeluju i tijela stečajnog postupka. Kako bi se znalo koji su zadaci odnosno prava i obveze dužnika, a i tijela stečajnog postupka potrebno je razjasniti tko je zapravo stečajni dužnik, te tko su tijela stečajnog postupka i koja je njihova funkcija u stečajnom postupku.

3.1. Stečajni dužnik

Stečajni dužnik može biti dužnik pojedinac (trgovac pojedinac i obrtnik) ili pravna osoba (trgovačko društvo) nad kojim se otvara stečajni postupak, odnosno postupak u cilju namirenja

7

tražbina vjerovnika iz imovine dužnika, iz razloga nastupanja jednog od stečajnih razloga (nelikvidnost, nesposobnost za plaćanje i prezaduženost). Stečajni dužnik, odnosno njegova uprava ukoliko se radi o trgovačkom društvu, može dati prijedlog za pokretanje stečajnog postupka i u slučaju kada trenutačno ne postoje zakonski uvjeti za pokretanje istog, međutim zbog određenih okolnosti izvjesno je da u budućnosti neće moći ispuniti svoje postojeće obveze po njihovom dospijeću.

3.2. Tijela stečajnog postupka i njihove ovlasti

Tijela stečajnog postupka su: stečajni sudac, stečajni upravitelj, skupština vjerovnika, i odbor vjerovnika.

3.2.1. Stečajni sudac

Stečajni sudac je glavno tijelo stečajnog postupka koje regulira i prati tijek istog, odnosno odlučuje o utvrđivanju postojanja stečajnog razloga (u prethodnom postupku), otvaranju stečaja, imenuje i razrješava stečajnog upravitelja, te nadzire njegov rad, kao i rad ostalih tijela uključenih u postupak (odbor vjerovnika i skupština vjerovnika), određuje započete poslove koje treba završiti tijekom postupka, odlučuje o obustavi i zaključenju stečajnog postupka, kao i o nagradi stečajnog upravitelja, proračunu troškova stečajnog postupka i isplati vjerovnika.

3.2.2. Stečajni upravitelj

Za stečajnog upravitelja može se imenovati fizička osoba koja ima visoku stručnu spremu, položen stručni ispit za stečajnog upravitelja te se nalazi na listi stečajnih upravitelja prilikom čega se mora voditi računa o tome dali upravitelj raspolaže potrebnom stručnošću i poslovnim iskustvom potrebnim za vođenje odnosnog stečajnog postupka. Za stečajnog upravitelja može biti imenovan i odvjetnik pod istim uvjetima koje mora ipsunjavati i stečajni upravitelj misleći pri tome na stručnu spremu i iskustvo.

Postoji lista stečajnih upravitelja koju utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa i objavljuje se u «Narodnim novinama». Slijedom navedenog prilikom izbora stečajnog upravitelja obveza je suca da izabere upravitelja s navedene liste. Stečajni upravitelj se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka od strane suca, a isti imenovanjem dobiva prava i obveze tijela stečajnog dužnika, odnosno zastupa ga, te nastavlja voditi poslovanje istog u tijeku stečajnog postupka, ako je tako određeno. Prve i osnovne obveze stečajnog upravitelja su dovesti u red poslovanje dužnika, te omogućiti namirenje vjerovnika, kao i namirenje tražbina samog dužnika, u koju svrhu je dužan savjesno voditi poslovanje i unovčiti imovinu dužnika koja ulazi u stečajnu masu, a osim navedenog obvezan je nadzornom odboru dostaviti završni račun, kao i pisana izvješća o tijeku stečajnog postupka i o stanju stečajne mase (jednom u tri mjeseca ili na traženje stečajnog suca ili odbora vjerovnika).

Obzirom da je stečajni upravitelj nositelj prava i dužnosti tijela stečajnog dužnika, dužan je nadoknaditi štetu svim sudionicima stečajnog postupka ako je prekršio ovlaštenja dana mu imenovanjem, odnosno postupio van istih ili pak zloupotrijebio svoj položaj, a u koju se svrhu, nakon stupanja na dužnost, obvezan osigurati kod osiguravajućeg društva od odgovornosti, nakon

8

što osiguraninu odredi stečajni sudac, a koju će isti odrediti sukladno veličini stečajne mase, te složenosti stečajnog postupka.

Stečajni upravitelj ima pravo na naknadu troškova, a za svoj rad dobiva i nagradu koju rješenjem određuje stečajni sudac prema posebnom propisu kojim Vlada Republike Hrvatske utvrđuje kriterije i način obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima. Isplata će se stečajnom upravitelju izvršit tijekom postupka iz stečajne mase, odnosno ukoliko nema sredstava za isplatu, iz Fonda za pokriće troškova stečajnog postupka.

Nadzor nad stečajnim upraviteljem obavlja skupština vjerovnika, odbor vjerovnika, te stečajni sudac, koji ga i razrješuje dužnosti.

3.2.3. Odbor vjerovnika

Radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta vjerovnika, stečajni sudac može osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove.U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni stečajni vjerovnici s najvišim tražbinama i vjerovnici s malim tražbinama. U odboru treba biti zastupljen i predstavnik ranijih dužnikovih radnika, osim ako oni kao stečajni vjerovnici ne sudjeluju tek s beznačajnim tražbinama. Za članove odbora mogu biti imenovani i razlučni vjerovnici te osobe koje nisu vjerovnici ako bi svojim stručnim znanjem mogle pridonijeti radu odbora. Broj članova odbora vjerovnika mora biti neparan, ali u pravilu ne više od sedam.

O osnivanju odbora vjerovnika odlučuju vjerovnici na prvoj skupštini vjerovnika. Ako je stečajni sudac već osnovao odbor vjerovnika, vjerovnici odlučuju treba li taj odbor zadržati. Članovi odbora imaju pravo na nagradu za rad u odboru, o kojoj posebnim rješenjem odlučuje stečajni sudac, koji također odlučuje i o razrješenju članova odbora. Osim prava na nagradu, članovi odbora imaju i odgovornost naknade štete razlučnim i stečajnim vjerovnicima u slučaju zakonske povrede svoje dužnosti.

3.2.4. Skupština vjerovnika

Skupštinu vjerovnika saziva stečajni sudac, a na kojoj imaju pravo sudjelovati svi vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi stečajni vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac. Skupštinu vjerovnika vodi stečajni sudac. Odluke skupštine vjerovnika donose se većinom glasova osoba koje predstavljaju skupštinu, a iste se mogu ukinuti rješenjem po stečajnom sucu, a na traženje kojeg od razlučnog vjerovnika, stečajnog vjerovnika koji nije nižeg isplatnog red, stečajnog upravitelja, ili iznimno po službenoj dužnosti suca. Osnovni zadaci skupštine vjerovnika su da osnuje odbor vjerovnika (odnosno prihvati ili ospori odbor kojeg je osnovao stečajni sudac), imenuje novog stečajnog upravitelja, nalaže stečajnom upravitelju izradu stečajnog plana, nadzire rad istog, te od njega traži izvještaje o stanju i vođenju poslova, odlučuje o nastavku poslovanja dužnika, te o načinu i uvjetima unovčenja njegove imovine, donosi odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika, te odlučuje o drugim pitanjima važnim za provedbu i okončanje stečaja.Slika 3.3 Prikaz zadataka tijela stečajnog postupka

9

STEČAJNI SUDAC

STEČAJNI UPRAVITELJ

ODBOR VJEROVNIKA

SKUPŠTINA VJEROVNIKA

- odlučuje o pokretanju prethodnog postupka te provodi taj postupak - odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka - imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, nadzire njegov rad - nadzire rad odbora vjerovnika - određuje započete poslove koje treba završiti tijekom stečajnoga postupka -određuje nagradu stečajnom upravitelju - odobrava isplatu vjerovnika - donosi odluke o zaključenju i obustavi stečajnoga postupka - odlučuje i o svim drugim pitanjima stečajnoga postupka, osim o onima o kojima po ovom Zakonu odlučuje koje drugo tijelo stečajnoga postupka

- dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka - sastavitavljanje predračun troškova stečajnoga postupka - odrediti povjerenstvo za popis imovine - sastaviti početno stanje imovine dužnika - brinuti se o završetku započetih, a neizvršenih poslova dužnika - brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika - savjesno voditi poslovanje dužnika - dostaviti potrebne dokumente Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje - naplatiti stvari i prava dužnika koje ulaze u stečajnu masu - izvršiti isplatu vjerovnika -dostaviti završni stečajni račun - izvršiti naknadne isplate vjerovnika - zastupati stečajnu masu u skladu s ovim Zakonom

- razmatra izvješća stečajnoga upravitelja o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase - pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo stečajni upravitelj - podnosi prigovor stečajnom sucu na rad stečajnoga upravitelja - daje mišljenje stečajnom sucu o unovčenju imovine dužnika, kad stečajni sudac to zatraži - daje mišljenje stečajnom sucu o nastavljanju započetih poslova - odnosno o radu stečajnoga dužnika, kad stečajni sudac to zatraži - daje mišljenje stečajnom sucu o priznavanju opravdanih manjkova utvrđenih popisom imovine, kada stečajni sudac to zatraži.

- osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili ga ukinuti - imenovati novoga stečajnog upravitelja - odlučiti o poslovanju dužnika iz članka 145.a ovoga Zakona i o načinu i uvjetima unovčenja njegove imovine - naložiti stečajnom upravitelju izradu stečajnog plana - donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika

Izvor: Novi informator, Vanja Bilić, Renata Duka, Vinka Ilak i Damir Kontrec, Zagreb, 2013.

4. TIJEK OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA

4.1. Pokretanje stečajnoga postupka

Stečajni postupak se može pokrenuti na prijedlog vjerovnika ili samog dužnika. Uvjet da bi vjerovnik mogao podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka je da učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a to će dokazati ako njezino postojanje temelji na ovršnoj ispravi ili nepravomoćnoj sudskoj ili upravnoj odluci. Osim navedenog mora se ostvariti i jedan od razloga za pokretanje stečajnog postupka kako bi vjerovnik mogao podnijeti spomenuti prijedlog. Što se

10

tiče razlučnih vjerovnika, oni mogu staviti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka samo ako samo ako učine vjerojatnim da se njihova tražbina neće moći potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo. Nadalje, prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad pravnom osobom može u ime dužnika podnijeti svaka osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe po zakonu te svaki likvidator. Dužnik pojedinac osobno podnosi prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad svojom imovinom. Bezobzira tko podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nakon podnošenja isti više nije moguće povući. Prijedlog se podnosi mjesno nadležnom Trgovačkom sudu, a uz njega se mora podmiriti sudska pristojba kao i dodatna pristojba u iznosu od 10.000,00 kuna radi osnivanja Fonda za pokriće troškova stečajnog postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dužnika. Navedenu dodatnu pristojbu nisu obvezni platiti radnici niti raniju radnici u slučaju stavljanja prijedloga za pokretanje stečajnog postupka.

4.2. Prethodni postupak

Stečajni vjerovnik, kao predlagatelj, dužan je uplatiti predujam za pokriće troškova prethodnog postupka u iznosu koji zaključkom odredi stečajni sudac u roku od 15 dana. U slučaju da vjerovnik ne udovolji zahtjevu suda za uplatom predujma, stečajni sudac će rješenjem odbaciti prijedlog. Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajni sudac donosi rješenje o pokretanju postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnoga postupka. Postoje dvije situacije kada stečajni sudac može donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka bez provođenja prethodnog postupka:

ako osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac podnesu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka,

ako vjerovnik podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, a dužnik prizna postojanje stečajnog razloga.

Prethodni postupak može trajati najduže 60 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka. Tijekom trajanja prethodnog posupka sud može pozvati osobe koje koje poslove dužnika, članove nadzornog odbora, ali i radnika kako sadašnje tako i bivše radi davanja prokaznog popisa imovine. U slučaju kada postoji opasnost da se imovina dužnika umanji do donošenja rješenje po prijedlogu o otvaranju stečajnog postupka, sud može na prijedlog vjerovnika ili po službenoj dužnosti izreči mjeru osiguranja u smislu da se dužniku zabrani daljnje raspolaganje svojom imovinom kako financijskom tako i nefinancijskom. Ukoliko se sud odresi navedenu privremenu mjeru tada će odrediti i privremenog stečajnog upravitelja,a njegove obveze su: brinuti o imovini dužnika, nastaviti vođenje poslova dužnika i na kraju procijeniti, na zahtjev suda, dali dužnik raspolaže dovoljnom imovinom za pokrivanje potreba postupka.

Rješenjem o pokretanju prethodnoga postupka stečajni sudac će odmah zakazati ročište na koje će pozvati dužnika predlagatelja i privremenoga stečajnoga upravitelja, a po potrebi i druge osobe, a na kojem ročištu će se pozvane osobe izjasniti o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka. U ovoj fazi, stečajni se dužnik još uvijek može „spasiti“ od stečaja u slučaju ako treća osoba na ročištu da izjavu o pristupanju duga, odnosno ako za dužnika u roku od dva mjeseca od dana donošenja rješenja o pristupanju dugu namiri sve dospjele obveze stečajnog dužnika, a ostale, nastale u vrijeme pristupanja dugu, u vrijeme njihova dospijeća.

11

4.3. Otvaranje stečajnoga postupka

Ako je pokrenut prethodni postupak, stečajni sudac će odrediti ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od 60 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, ali ako nije nije pokrenut prethodni postupak, stečajni sudac će odrediti ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka. Na ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka pozivaju se predlagatelj, a za dužnika pravnu osobu zastupnici po zakonu, odnosno dužnik pojedinac, privremeni stečajni upravitelj te, po potrebi, vještaci. Stečajni sudac će na ročištu, a najkasnije u roku od tri dana nakon njegova zaključenja, donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka ili o odbijanju prijedloga za otvaranje toga postupka. Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka stečajni sudac će zakazati ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine (ispitno ročište). Između posljednjega dana roka za prijavljivanje tražbine i ispitnoga ročišta ne smije proteći manje od osam dana niti više od dva mjeseca,te ročište vjerovnika na kojem će se na temelju izvješća stečajnoga upravitelja odlučivati o daljnjem tijeku stečajnoga postupka (izvještajno ročište). Izvještajno ročište se ne može održati prije ispitnog ročišta niti petnaest dana od dana održavanja toga ročišta. Na izvještajnom ročištu vjerovnici mogu osnovati odbor vjerovnika i imenovati novoga stečajnoga upravitelja, odlučiti o poslovanju dužnika i o načinu unovčenja imovine stečajnoga dužnika te donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika.

Ako se tijekom prethodnog postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, stečajni postupak se neće otvoriti.

O otvaranju stečajnog postupka vjerovnici se obavješćuju oglasom na oglasnoj ploči suda i objavom u „Narodnim novinama“, dok će se predlagatelju, dužniku, odnosno zakonskom zastupniku istog, pravnim osobama koje za dužnika obavljaju poslove platnog prometa, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, te tijelima koja vode upisnike dostaviti rješenje o otvaranju stečajnog postupka, a koje se rješenje objavljuje i isticanjem na oglasnoj ploči suda.

4.4. Stečajna masa

Stečajnom masom označavamo cjelokupnu imovinu dužnika (pokretnu i nepokretnu, financijsku i nefinancijsku), dakle imovinu koju je stečajni dužnik stekao u vrijeme otvaranja stečaja, kao i imovinu koju je stekao tijekom stečajnog postupka. Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnog postupka, i najvažnije – namirenju tražbina vjerovnika.

Pojam stečajne mase uređen je odredbom članka 67.st.1.SZ tako da stečajnu masu čini imovina dužnika koja se sastoji od nekretnina, pokretnina i prava. Unovčenjem imovine dužnika ostvaruju se novčana ( gotovinska ) sredstva koja služe namirenju vjerovnika prema njihovim prioritetima određenim zakonom. Stečajni upravitelj je tijelo stečajnog postupka koje je dužno, odmah nakon otvaranja stečajnog postupka, uzeti u posjed cjelokupnu imovinu dužnika i njome upravljati. Upravljati imovinom dužnika znači unovčiti istu odnosno unovčiti imovinu s pažnjom dobrog gospodara stvari i prava koja ulaze u stečajnu masu.

12

Pokretne stvari na kojima postoji razlučno pravo prodaje stečajni upravitelj primjenjujući pravila ovrhe ili slobodnom pogodbom. To je jedina imovina koju može samostalno prodati stečajni upravitelj, a da prethodno nije vezan odlukama drugih tijela stečajnog postupka. Stvari ili prava koja nisu opterećena razlučnim pravom, stečajni upravitelj unovčava na način i prema uvjetima kako je odlučila skupština vjerovnika, a ako se radi o unovčenju imovine od posebne važnosti ( ako se namjerava otuđiti poduzeće ili neki pogon, robno skladište u cjelini, nekretnina, udio dužnika u nekom drugom poduzeću koje treba služiti uspostavljanju trajne veze s tim poduzećem) stečajni upravitelj je dužan pribaviti suglasnost odbora vjerovnika ako je odbor vjerovnika osnovan, a ako nije osnovan onda suglasnost skupštine vjerovnika. Nekretnine na kojima postoji razlučno pravo, prodaje stečajni ili ovršni sudac, temeljem članka 164. SZ uz sudjelovanje stečajnog upravitelja u postupku prodaje.

Nekretnine stečajnog dužnika mogu biti slobodne ili opterećene založnim pravom odnosno hipotekom ili fiducijom. Zavisno od te činjenice, Stečajni zakon određuje koje tijelo stečajnog postupka donosi odluke o prodaji nekretnina i po kojim pravilima. Stečajni upravitelj uvijek zastupa stečajnog dužnika u stečajnom postupku, jer pravna posljedica otvaranja stečajnog postupka nad dužnikom je da prava tijela dužnika pravne osobe prestaju i prelaze na stečajnog upravitelja . Stadij unovčenja imovine stečajnog dužnika centralni je dio stečajnog postupka, a sama prodaja imovine je jedan njezin dio. Da bi se moglo pristupiti unovčenju ( prodaji ) imovine potrebno je utvrditi predmet prodaje ( identificirati imovinu, provjeriti i izvršiti potrebne radnje za upis u zemljišne knjige ili druge javne registre, pribaviti potvrde, izvatke i sl.), utvrditi vrijednost imovine ( vještačenje) i odlučiti o načinu prodaje. U svrhu ostvarivanja ovog cilja stečajni upravitelj je dužan odmah nakon otvaranja stečajnog postupka preuzeti cjelokupnu imovinu stečajnog dužnika i sačiniti popis pojedinih predmeta stečajne mase. Slobodne nekretnine stečajnog dužnika su one nekretnine koje nisu opterećene nikakvim stvarnim pravom, te za njih ne vrijedi strogi režim prodaje kao kod nekretnina opterećenih stvarnim pravima. Sva imovina stečajnog dužnika koju je on imao u vlasništvu prilikom otvaranja stečajnog postupka ili koju je stekao tijekom stečajnog postupka, mora u stečajnom postupku biti unovčena i raspodijeljena vjerovnicima stečajnog dužnika prema redu prvenstva koji određuje Stečajni zakon. Sve daljnje radnje oko prodaje nekretnina za stečajnog dužnika obavlja stečajni upravitelj kao zakonski zastupnik stečajnog dužnika. Stečajni upravitelj oglašava prodaju nekretnina prema načinu i uvjetima kako je odlučila skupština vjerovnika; u ime i za račun stečajnog dužnika zaključuje ugovor o prodaji nekretnina s kojim ugovorom se kupac upisuje u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine.

4.5. Stečajni vjerovnici

Stečajni vjerovnici su pravne i fizičke osobe koje prema stečajnom dužniku imaju tražbine, a koje tražbine namiruju iz imovine stečajnog dužnika i to razvrstavanjem u isplatne redove, o čemu će biti riječi u nastavku.

Prema Stečajnom zakonu Republike Hrvatske vjerovnici u stečajnom postupku dijele se na četiri skupine, i to slijedeće:

13

Izlučni vjerovnici - osobe koje mogu tražiti da se neki predmet (stvar ili pravo) izdvoji (izluči) iz stečajne mase na temelju kojega svoga stvarnog ili obveznog prava, zato što predmet ne pripada u stečajnu masu (npr. komisionar ima pravo na povrat robe).

Razlučni vjerovnici - vjerovnici koji imaju pravo na odvojeno namirenje svojih tražbina iz određenih dijelova stečajne mase (založno pravo, ili pravo na stvari ili pravu upisanim u javnim knjigama)

4.6. Vjerovnici stečajne mase

Vjerovnici stečajne mase su vjerovnici koji imaju tražbine na osnovi:

troškova stečajnog postupka ostalih obveza stečajne mase

Stečajni vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne redove, i to:

prvi viši isplatni red drugi viši isplatni red niži isplatni red

Dakle, naplata potraživanja vrši se po redoslijedu. Prvo se namiruju vjerovnici viših isplatnih redova, i to:

tražbine radnika i prijašnjih radnika stečajnog dužnika koje su nastale do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu,

otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom , tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti,

dok se tražbine nižih isplatnih redova namiruju prema slijedećem rasporedu:

kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od otvaranja stečajnog postupka, troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku, novčane kazne za kazneno ili prekršajno djelo kao i takve sporedne posljedice kaznenoga

ili prekršajnoga djela kojima se nameće obveza plaćanja novca, tražbine za besplatnu činidbu dužnika, tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili

odgovarajuće tražbine.

4.7. Stečajni plan

Stečajni plan se može provesti tijekom stečajnog postupka radi uređivanja pravnog položaja dužnika i njegovog odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi održavanja dužnikove djelatnosti. Nakon otvaranja stečajnog postupka, dopušteno je izraditi stečajni plan u kojem se može odstupiti od odredbi Stečajnog zakona o unovčenju i raspodjeli stečajne mase.Stečajnim planom može se prenijeti svu imovinu dužnika na osobu koju će osnovati stečajni

14

dužnik uz isključenje primjene članka 102. Zakona o obveznim odnosima8, a podnosi ga stečajni upravitelj stečajnom sucu prije održavanja završnog ročišta. Dakle, ukoliko se stečajni plan preda nakon završnog ročišta isti se neće uzeti u obzir.

Stečajni plan zadrži dvije etape ili faze i to pripremna osnova u kojoj se navode mjere koje su poduzete prije otvaranja stečajnog postupka ili se još trebaju poduzeti, a kako bi se stvorili temelji za planirano ostvarivanje prava sudionika te provedbena osnova koja sadrži odredbe o tome kako će se planom izmijeniti pravni položaj dužnika i vjerovnika.

Ako bi prema stečajnom planu učinci bili jednaki prema svim stečajnim vjerovnicima, vjerovnici se neće razvrstavati u skupine. U suprotnome vjerovnici se pri utvrđivanju njihovih prava razvrstavaju u posebne skupine:

vjerovnici s pravom odvojenog namirenja ako se planom zadire u njihova prava, vjerovnici koji nisu nižeg isplatnog reda, vjerovnici pojedinih nižih isplatnih redova, posebnu skupinu tvore radnici dužnika ako sudjeluju kao stečajni vjerovnici s tražbinama

koje nisu neznatne, posebne skupine mogu se oblikovati od vjerovnika s malim tražbinama.

Svi sudionici pojedine skupine u pravilu imaju ista prava.

O prihvaćanju plana odlučuju vjerovnici na ročištu koje određuje stečajni sudac i koje se prema potrebi može spojiti sa ročištem za ispitivanje tražbina (ali nikako sazvati nakon istog). Stečajni sudac će nakon glasovanja donijeti rješenje o prihvaćanju ili uskraćenju stečajnog plana. Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je u svakoj skupini glasovala većina vjerovnika i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko premašuje zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv toga da se plan prihvati. 9 Osim vjerovnika, na plan mora pristati i dužnik, a prije potvrđivanja plana stečajni sudac će saslušati sva tijela stečajnog postupka i dužnika.

Stečajni sudac može uskratiti potvrdu stečajnog plana u slučajevima koje propisuje čl. 246. SZ, i to:

ako su bitno povrijeđeni propisi o sadržaju stečajnog plana i postupanju prilikom njegove izrade i donošenja kao i o prihvatu od strane vjerovnika i o pristanku dužnika, osim ako se ti nedostaci mogu otkloniti

8 Članak 102. ZOO glasi: (1)Osoba na koju prijeđe na temelju ugovora neka imovinska cjelina (poduzeće i sl.) pojedinca ili pravne osobe, ili dio te cjeline, odgovara za dugove koji se odnose na tu cjelinu, odnosno na njezin dio, pored dotadašnjeg imatelja i solidarno s njim, ali samo do vrijednosti njezine aktive.(2) Nema pravni učinak prema vjerovnicima odredba ugovora kojom bi se isključivala ili ograničavala odgovornost utvrđena u stavku 1. ovoga članka

9 Članak 240. stavak 1. Stečajnog zakona15

ako je prihvat plana postignut na nedopušten način, osobito stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih vjerovnika.

Stečajni sudac će stečajni plan odbaciti po službenoj dužnosti ako nisu poštovani propisi o pravu na podnošenje i sadržaju plana te ako podnositelj plana taj nedostatak ne može otkloniti ili ga ne otkloni unutar primjerenog roka koji mu je sud odredio.

Kada se donese rješenje kojim se potvrđuje stečajni plan on prema svim sudionicima postupka ima pravnu snagu od trenutka njegove pravomoćnosti. Nakon rješenja o potvrdi plana postane pravomoćno stečajni sudac će donijeti rješenje o zaključenju stečajnog postupka.

Donošenjem rješenja o zaključenju prestaju službe stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika, međutim navedeno se ne odnosi na propise o nadzoru nad ispunjenjem stečajnog plana10 pod uvjetom da je u rješenju o potvrdi stečajnog plana određeno da će se njegovo ispunjenje nadzirati. Tijekom trajanja nadzora upravitelj je dužan odbor vjerovnika, ako je osnovan, i sud jednom godišnje izvijestiti o ispunjenju plana te o daljnjim izgledima za njegovo ispunjenje, međutim time se ne utječe na pravo odbora vjerovnika i suda da u svako doba zahtijevaju pojedine obavijesti ili podnošenje međuizvješća.

Stečajni sudac može ukinuti nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana iz slijedom navedenih razloga:

ako su tražbine čije se ispunjenje nadzire ispunjene ili je njihovo ispunjenje osigurano, ili ako je od zaključenja stečajnoga postupka prošlo tri godine, a nije podnesen prijedlog za

otvaranje novoga stečajnoga postupka

5. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA

Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju početkom dana kojega je oglas o otvaranju stečajnoga postupka istaknut na oglasnoj ploči suda te sa tim danom prekidaju svi postupci u kojima se kao stranka pojavljuje stečajni dužnik. Radi se o prekidu ex lege 11 što znači da je rješenje o prekidu deklaratorne prirode.

Otvaranjem stečajnoga postupka pravni se položaj stečajnoga dužnika, ali i određenih kategorija njegovih vjerovnika bitno mijenja; osim što se postupci u tijeku se prekidaju, stvaraju se uvjeti za atrakciju nadležnosti sudova, mijenja se dopušteni put pravne zaštite, neki se postupci obustavljaju; formira se stečajna masa, dolazi do aktualizacije i aderacije tražbina stečajnih

10 Članak 257 SZ glasi: (1) Nadzor obavljaju stečajni upravitelj i odbor vjerovnika te stečajni sudac. U tom slučaju službe stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika neće prestati zaključenjem stečajnoga postupka. Na prava i dužnosti stečajnoga upravitelja na odgovarajući se način primjenjuju pravila o privremenom stečajnom upravitelju.

11 ex lege (lat.), pravo izraz koji znači da neko pravo ili pravni odnos nastaje po sili zakona, ili dr. pravnoga propisa, koji ima snagu zakona

16

vjerovnika, mijenjaju se status (nekih) oblika osiguranja tražbina i način njihova ostvarivanja, tzv. relativne zabrane disponiranja imovinom dužnika gube pravnu snagu, ograničava se pravo vjerovnika da odvojeno ostvaruju neka prava prema trećima, modificira se mogućnost prijeboja tražbina; uspostavlja se poseban režim za ispunjavanje pravnih poslova zasnovanih prije otvaranja stečajnoga postupka; nastaje mogućnost pobijanja pravnih radnji poduzetih prije otvaranja stečajnoga postupka kojima se oštećuju vjerovnici.12

5.1. Ovrha

Važno istaknuti da nakon otvaranja stečajnog postupka samo izlučni i razlučni vjerovnici mogu pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja ili tražiti nastavak prekinutog postupka ovrhe ili osiguranja, dok ostali vjerovnici svoje tražbine mogu namiriti samo i isključivo u stečajnom postupku. 13 Međutim, ako je razlučno ili slično pravo stečeno ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem tijekom posljednjih šezdeset dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga, to pravo otvaranjem stečajnog postupka prestaje. Ovrha radi osiguranja tražbina prema stečajnoj masi koje nisu zasnovane pravnom radnjom stečajnog upravitelja nije dopuštena šest mjeseci od otvaranja stečajnog postupka.14 (osim u iznimnim slučajevima).

Nakon otvaranja stečajnog postupka ne mogu se valjano stjecati prava na djelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu i ako se to stjecanje temelji na raspolganju dužnika ili prisilnoj ovrsi ili osiguranju u korist stečajnoga vjerovnika, osim kad se stječe tmeljem raspoložbi stečajnoga upravitelja, sudske prodaje, radnji izlučnih i razlučnih vjerovnika, na naplatu poreza koji su prihod državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave te na slučajeve stejecanja povjerenjem u javne knjige.15

5.2. Prijeboj

Otvaranje stečajnoga postupka je bez utjecaja na pravo stečajnog vjerovnika na prijeboj, ako ga je isti imao na temelju zakona ili ugovora, već u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka. No prijeboj se neće dopustiti u slučaju ako je stečajni vjerovnik pravo prijeboja stekao pobojnom pravnom radnjom, ako vjerovnik čija se tražbina treba namiriti iz slobodne imovine dužnika duguje stečajnoj masi i dr.

5.3. Pravni poslovi

Kako na stečajnog upravitelja prelaze sva prava tijela dužnika pravne osobe, stečajni upravitelj može (ako želi) umjesto dužnika ispuniti ugovor i tražiti ispunjenje od druge strane ako neki dvostrano obvezni ugovor u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nije do kraja ispunjen.

12 Dr. sc. Mihajlo Dika: Osnovne procesnopravne i materijalnopravne posljedice otvaranja stečajnog postupka, Izvorni znanstveni članak,Pravni fakultet sveučilišta u Zagrebu, 02.03.200113 bez obzira na prije pokrenute ovršne postupke i parnične postupke koji su u tijeku moraju u zakonskim rokovima prijaviti svoje potraživanje u stečajnu masu14 Članak 99. Stečajnog zakona15 Čuveljak, J.; Prijava tražbina u stečajnom postupku, Trgovački sud u Sisku

17

Ako je za financijske usluge koje imaju tržišnu i burzovnu cijenu ugovorena za neko fiksno određeno vrijeme ili unutar nekog fiksng roka, a to vrijeme ili istek roka nastupi tek nakon otvaranja stečajnoga postupka, druga strana ne može tražiti ispunjenjem već samo naknadu zbog neispunjenja fiksnih poslova, što vrijedi i za financijske usluge koje imaju tržišnu i burzovnu vrijednost.

Na dan otvaranja stečajnog postupka prestaju vrijediti ponude koje je dao stečajni dužnik, kao i ponude koje su dane dužniku, ako do navedenog dana iste nisu prihvaćene.

Otvaranjem stečaja ne prestaju najamni i zakupni odnosi na nekretninama, kao ni ugovori o radu ili službi sklopljeni s dužnikom kao poslodavcem, no otvaranje stečajnog postupka je poseban je opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Zaposlenici dužnika se u stečajnom postupku pojavljuju kao stečajni vjerovnici prvog i drugog višeg isplatnog reda.

5.4. Pobijanje pravnih radnji stečajnoga dužnika

Stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika i stečajni vjerovnici mogu pobijati pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka kojima se remeti ujednačeno namirenje stečajnih vjerovnika (oštećenje vjerovnika), odnosno kojima se pojedini stečajni vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje vjerovnika). S pravnom radnjom izjednačeno je i propuštanje.

U ime stečajnoga dužnika pravne radnje mogu pobijati stečajni vjerovnici i stečajni upravitelj. Tužba se podnosi protiv osobe prema kojoj je pobijana radnja poduzeta. Novela SZ 2006. godine uvodi da se tužba za pobijanje pravni radnji može podnijeti u roku od 2 godine od otvaranja stečajnog postupka i to neovisno da li je stečajni postupak zaključen ili nije, kao i da pravomoćna presuda donesena u parnici za pobijanje pravnih radnji djeluje prema stečajnom dužniku, odnosno stečajnoj masi te svim stečajnim vjerovnicima.

6. NAMIRENJE STEČAJNIH VJEROVNIKA

6.1. Utvrđivanje tražbina

Stečajni vjerovnici prijavu svojih tražbina podnose stečajnom upravitelju u dva primjerka. Prijavi se u prijepisu prilažu isprave iz kojih tražbina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje.

Stečajni upravitelj sastavit će popis svih tražbina radnika i prijašnjih radnika dužnika dospjelih do otvaranja stečajnog postupka koje je u obvezi iskazati u bruto i netto iznosu i predočiti na potpis prijavu njihovih tražbina u dva primjerka. Smatrat će se da je radnik svoju tražbinu prijavio u skladu s popisom koji je sastavio stečajni upravitelj, ako najkasnije 8 dana prije općeg ispitnog ročišta ne podnese svoju samostalnu prijavu.

18

Izlučni vjerovnici i razlučni vjerovnici dužni su obavijestiti stečajnog upravitelja o svojim izlučnom pravu i razlučnim pravima , pravnoj osnovi istog te označiti predmet na koji se njihovo pravo odnosi

Stečajni upravitelj svaku prijavljenu tražbinu s potrebnim podacima upisuje u tablicu. Tablica se nakon isteka roka za prijavljivanje a prije ispitnoga ročišta, zajedno s prijavama kao i priloženim ispravama, izlaže u pisarnici stečajnoga suda na uvid sudionicima. Stečajni upravitelj će sastaviti posebnu tablicu o razlučnim pravima te posebnu tablicu izlučnih prava.

Na ispitnom ročištu stečajni upravitelj je dužan određeno se izjasniti priznaje li ili osporava svaku prijavljenu tražbinu.Tražbine koje su osporili stečajni upravitelj, dužnik pojedinac ili koji od stečajnih vjerovnika moraju se posebno raspraviti, izlučna i razlučna prava nisu predmet ispitivanja.

Tražbina se smatra utvrđenom ako ju na ispitnom ročištu prizna stečajni upravitelj, a ne ospori ju, koji od stečajnih vjerovnika, odnosno ako izjavljeno osporavanje bude otklonjeno. Ako dužnik pojedinac ospori tražbinu, to ne sprečava utvrđivanje tražbine.

Stečajni sudac sastavlja posebnu tablicu ispitanih tražbina. Na temelju navedene tablice stečajni sudac donosi rješenje kojim odlučuje o tome u kojem su iznosu i u kojem isplatnom redu su pojedine tražbine utvrđene, odnosno osporene. Tim rješenjem stečajni sudac odlučuje i o upućivanju na parnicu radi utvrđivanja, odnosno osporavanja tražbine.

6.2. Dioba

Sukladno čl. 183. st. 1. SZ, s namirenjem stečajnih vjerovnika može se započeti tek nakon općeg ispitnog ročišta. Namirenje vjerovnika provodi se prema pritjecanju gotovinskih sredstava, i to diobom koju obavlja stečajni upravitelj. Prije diobe stečajni upravitelj sastavlja diobeni popis, odnosno popis tražbina koje se uzimaju u obzir pri pojedinoj diobi, a to je ujedno i izračun kojim se određuje koja će svota od postotka prikupljenih sredstava isplatiti određenom vjerovniku sukladno utvrđenim tražbinama. Diobeni popis izlaže se u pisarnici stečajnog suda na uvid sudionicima, a isti se može mijenjati od strane stečajnog upravitelja ako se promijeni status pojedinih tražbina (osporene tražbine). „U slučaju osporavanja tražbina, vrijednost takve tražbine ne uzima se u obzir prilikom djelomične diobe, već samo kod završne diobe.“ 16 Postotak namirenja tražbina djelomičnom diobom određuje odbor vjerovnika na prijedlog stečajnog upravitelja, koji će vjerovnike koji se pri diobi uzimaju u obzir obavijestiti o postotku namirenja tražbina. Stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova ne uzimaju se u obzir kod djelomičnih dioba.

Uz suglasnost stečajnog suca, sa završetkom unovčenja stečajne mase, pristupa se završnoj diobi. Prigodom davanja suglasnosti za završnu diobu stečajni sudac odredit će završno ročište vjerovnika i to najkasnije u roku od godinu i pol dana od održanog izvještajnog ročišta, osim u slučaju ako to nije bilo moguće zbog vođenja sudskog ili upravnog postupka koji je prethodio pitanje za završetak stečaja. U slučaju da su se pri završnoj diobi u punoj visini

16 Računovodstvo revizija i financije, svibanj 2012., stranica 37.19

namirile tražbine svih stečajnih vjerovnika, stečajni će upravitelj preostali višak rasporediti na sve osobe koje imaju udjela u dužniku.

7. ZAVRŠETAK STEČAJNOG POSTUPKA

7.1. Zatvaranje stečajnog postupka

Nakon okončanja završne diobe stečajni sudac donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka koje se objavljuje u Narodnim Novinama po pravilima o javnom priopćenju. Navedeno rješenje se dostavlja nadležnoj instituciji, a za posljedicu ima brisanje iz upisnika te stečajni dužnik kao pravna osoba prestaje postojati, trgovac pojedinac gubi svojstvo trgovca pojedinca, a stečajni dužnik obrtnik gubi svojstvo obrtnika. Od trenutka donošenja rješenja o zaključenju stečajnog postupka stečajni vjerovnici mogu od dužnika neograničeno ostvarivati svoje preostale tražbine. Stečajni vjerovnici mogu protiv dužnika pokrenuti postupak prisilne ovrhe temeljem rješenja kojim im je tražbina utvrđena.

20

Specifičnost stečajnog postupka kao izvanparničnog postupka je u tome što jednom zaključen stečajni postupak, može biti ponovo otvoren odnosno nastavljen, prema točno utvrđenim uvjetima iz čl. 199. SZ.17 Nakon provedene naknadne diobe, stečajni sudac donosi ponovo rješenje o zaključenju stečajnog postupka

7.2. Obustava stečajnog postupka

Do obustave stečajnog postupka može doći zbog četiri razloga:

Obustava zbog nedostatnosti mase za pokriće troškova stečajnoga postupka.Situacija kada se utvrdi da stečajna masa nije dostatna ni za pokriće troškova postupka, stečajni sudac će obustaviti i zaključiti postupak.

Obustava zbog nedostatnosti mase za ispunjenje ostalih obveze stečajne mase. Do navedenog će doći ukoliko su troškovi stečajnoga postupka pokriveni, ali stečajna masa nije dostatna za ispunjenje ostalih dospjelih obveza stečajne mase

Obustava zbog naknadnoga nestanka stečajnoga razlogaStečajni postupak će se obustaviti na prijedlog dužnika ako bude pruženo jamstvo da dužnik nakon obustave neće biti nesposoban za plaćanje ili prezadužen

Obustava uz suglasnost vjerovnika

Ukoliko dođe do obustave stečajnog postupka,a što će se odrediti rješenjem, bitna pravna posljedica istoga je da u tom trenutku stečajni dužnik ponovno ima pravo slobodno raspolagati stečajnom masom.

7.3. Sličnosti i razlike između stečajnog i ovršnog postupka

Stečajni postupak kao i ovršni služe za prisilno namirenje tražbine vjerovnika, odnosno ovrhovoditelja. Temeljna razlika između ta dva postupka prisilnog namirenja je u tome da se u ovršnom postupku provodi pojedinačno namirenje ovrhovoditelja na određenom predmetu ovrhe, odnosno pojedinoj imovini ovršenika, dok je stečajni postupak postupak skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, tijekom kojeg postupka se provodi unovčenje imovine stečajnog dužnika i podjela prikupljenih sredstava vjerovnicima. Navedeno proizlazi iz odredaba članka 2. SZ18, odnosno članka 1. Ovršnog zakona19.

17 Čl. 199 SZ glasi: Stečajni sudac će na prijedlog stečajnoga upravitelja, kojega od stečajnih vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti nastavak postupka radi naknadne diobe, ako se nakon završnoga ročišta: 1. stvore uvjeti da se zadržani iznosi podijele stečajnim vjerovnicima, 2. iznosi koji su isplaćeni iz stečajne mase vrate natrag u masu, 3. pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu.

18 Čl. 2 SZ glasi: Stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima19 Čl. 1 OZ glasi: Ovim se Zakonom uređuje postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak) te postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina (postupak osiguranja), ako posebnim zakonom nije drukčije određeno (st.1.) . Ovim se Zakonom uređuju i materijalnopravni odnosi koji se zasnivaju na temelju ovršnih postupaka i postupaka osiguranja

21

Slijedeća bitna razlika između ovršnog i stečajnog postupka je u tome da se u ovršnom postupku tražbina ovrhovoditelja može biti novčana ili nenovčana, dok u stečajnom postupku, ona može biti samo novčana pa se nenovčana tražbina vjerovnika mora izraziti u novčanoj vrijednosti u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Bitna razlika je i u pogledu povlačenja prijedloga. Kao što je tijekom izlaganja već spomenuto jednog stavljeni prijedlog za otvaranje stečajnog postupka se više ne može povuću dok kod prijedloga za ovrhu to nije slučaj. U ovršnom postupku ovrhovoditelj može u svakom trenutku bez pristanja ovršenika povući prijedlog u cijelosti ili samo djelomično. Ovrhu je moguće i odgoditi na prijedlog ovrhovoditelj, ovršenika ili treće osobe. Navedeno nikako nije dopušteno u stečajnom postupku.

Budući da se ovrha i stečaj provode u slučaju kad je ovršenik, odnosno stečajni dužnik ostao nekome nešto dužan, tada je jasno da može doći do konkurencije tih dvaju postupaka. U tome slučaju prednost je dana stečaj, pa se otvaranje stečajnog postupka reflektira na ovrhu prema stečajnom dužniku, dok, s druge strane, pojedinačne ovrhe protiv stečajnog dužnika nakon otvaranja stečaja nisu dopuštene.20 No od ovog pravnog pravila ipak postoje izuzeci kad pojedinačna ovrha ima prednosti, pa tako u slučaju ostvarenja prava izlučnih, odnosno razlučnih vjerovnika, pojedinačna ovrha ima prednost pred stečajem, ako ovršni postupak pokrenut prije unovčenja predmeta osiguranog razlučnim pravom u okviru stečajnog postupka.Možda se najznačajnija razlika između ovršnog i stečajnog postupka nalazi se u činjenici da provođenjem ovrhe ne dolazi do promjene statusa ovršenika, ovršenik fizička ili pravna osoba provedbom ovrhe ne prestaje postojati, dok, s druge strane, provođenjem stečajnog postupka, odnosno već samim njegovim otvaranjem dolazi do promjene u nazivu društva i, u pravilu, stečajni postupak završava brisanjem nesposobnog subjekta iz sudskog registra trgovačkog društva, dakle dolazi do njegova brisanja iz pravnog prometa, odnosno gospodarskog života.

8. STEČAJ I PREDSTEČAJNA NAGODBA

Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (u nastavku Zakon) želi se pružiti mogućnost poduzetnicima u financijskim problemima da restrukturiranjem poslovanja podmire svoje obveze prema vjerovnicima i stvore uvjete za nastavak poslovanja. Restrukturiranje ima daleko učinkovitiji ishod od likvidacije u stečaju, jer trgovačko društvo nakon restrukturiranja opstaje i nastavlja s djelatnošću bez tereta insolventnosti i/ili prezaduženosti, zadržavaju se radna mjesta i vrijednost imovine se ne umanjuje, a što se pozitivno odražava na cjelokupno gospodarstvo.

Obveza pokretanja postupka predstečajne nagodbe propisana je za dužnika koji poduzetim mjerama financijskog restrukturiranja izvan postupka predstečajne nagodbe ne može uspostaviti stanje likvidnosti. On je dužan, u roku od 60 dana od nastanka nelikvidnosti, pokrenuti postupak predstečajne nagodbe. Ako je dužnik nesposoban za plaćanje ili prezadužen,

iz stavka 1. ovoga članka ( st.2.).20 Nada Nekić Plevko, Utjecaj otvaranja stečajnog postupka na ovrhu, u zborniku radova „ Stečajni postupak – aktualna pitanja zakonodavsta i pravne prakse““, Damir Barišić, Mihajlo Dika, Ljiljana Hrastinski Jurčec, Nevenka Marković, Nada Nekin Plevko, Desanka Sarvan, Nevenka Siladi Rstić, Inženjerski biro d.d, Zagreb, 2012.

22

dužan je bez odgađanja, a najkasnije 21 dan od nastanka insolventnosti pokrenuti postupak predstečajne nagodbe.

Postupak predstečajne nagodbe provodi se s ciljem da se dužniku koji je postao nelikvidan i/ili insolventan omogući financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan, a vjerovnicima omoguće povoljniji uvjeti namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak.

Postupak se može provesti nad pravnom osobom i nad dužnikom pojedincem (trgovac pojedinac i obrtnik). Pokreće se samo na prijedlog dužnika u stanju nelikvidnosti ili insolventnosti. Iznimno, dužnik koji nema imovine ili je njegova imovina male ili neznatne vrijednosti i nema zaposlenih, a u stanju je nelikvidnosti ili insolventnosti, može predložiti otvaranje postupka predstečajne nagodbe. Do okončanja ovog postupka nije dopušteno pokrenuti stečajni postupak. Također, prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nije dopušten ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak (članak 39. stavak 4.)21.

Što se tiče nadležnosti, postupak predstečajne nagodbe i skraćeni postupak predstečajne nagodbe provodi se u regionalnim centrima FINE, čija se mjesna nadležnost utvrđuje prema sjedištu dužnika. Postupak predstečajne nagodbe je hitan i mora se dovršiti pred nagodbenim vijećem najkasnije u roku od 120 dana od dana njegovog otvaranja, osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Odluke u postupku predstečajne nagodbe donose se u obliku rješenja, odnosno zaključka. Protiv rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana prvostupanjskom tijelu koje je donijelo rješenje. O žalbi odlučuje Ministarstvo financija.

Tijela u postupku predstečajne nagodbe su nagodbeno vijeće i povjerenik predstečajne nagodbe. Nagodbeno vijeće sastoji se od predsjednika koji vodi postupak i tri člana, a sve ih imenuje ministar financija. Kad nagodbeno vijeće utvrdi da je udovoljeno uvjetima za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, zaključkom će odrediti povjerenika predstečajne nagodbe.

Nagodbeno vijeće dužno je odlučiti o prijedlogu za otvaranje postupka predstečajne nagodbe u roku od osam dana. Ako postoje postupovne prepreke za vođenje postupka propisane u članku 49. stavak 1. Zakona22, nagodbeno vijeće odbacit će prijedlog za predstečajnu nagodbu. Ako te prepreke ne postoje, nagodbeno vijeće donijet će rješenje o otvaranju postupka kojim će se pozvati vjerovnici da u roku od 30 dana prijave svoje tražbine te razlučni i izlučni vjerovnici da u istom roku obavijeste nagodbeno vijeće o svojim pravima.

U rješenju o otvaranju postupka predstečajne nagodbe, nagodbeno vijeće odredit će da se otvaranje postupka upiše u sudski, odnosno obrtni upisnik, u zemljišne knjige, upisnik brodova,

21 Čl. 39 st. 4. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi NN 108/12, 144/12 glasi: Prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nije dopušten ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak.22 Čl. 49 st 1. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi NN 108/12, 144/12 glasi: Nagodbeno vijeće odbacit će prijedlog za predstečajnu nagodbu: 1. ako je prijedlog podnesen za vrijeme trajanja prethodno sklopljene predstečajne nagodbe, 2. ako nije protekao rok od dvije godine od ispunjenja obveza iz prethodno sklopljene predstečajne nagodbe,3. ako prijedlog nije podnesen od strane ovlaštenog predlagatelja,4. ako dužnik po pozivu nagodbenog vijeća nije dopunio prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe pa sadržaj prijedloga nije u skladu s odredbama ovoga Zakona,5. ako ne postoji pozitivno mišljenje ovlaštenog revizora,6. ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak

23

upisnik brodova u izgradnji, upisnik zrakoplova, upisnik prava intelektualnog vlasništva i druge propisane upisnike prema podacima dostavljenim sukladno sadržaju prijedloga za otvaranju postupka predstečajne nagodbe. O otvaranju postupka predstečajne nagodbe vjerovnici se obavještavaju oglasom koji se objavljuje na web-stranici Financijske agencije istoga dana kad je doneseno rješenje o otvaranju postupka predstečajne nagodbe.

Ako je postupak predstečajne nagodbe obustavljen, a postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka, Financijska agencija dužna je, u roku od osam dana, podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka (članak 27. stavak 4.)23.

Nakon provedenog postupka predstečajne nagodbe, nagodba se sklapa pred trgovačkim sudom, nadležnim prema sjedištu dužnika.

Dužnik je dužan u roku od tri dana od dana prihvaćanja plana financijskog restrukturiranja podnijeti nadležnom trgovačkom sudu prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe. Ako je prvostupanjski sud na temelju dostavljenih isprava utvrdio da su ispunjene pretpostavke za sklapanje predstečajne nagodbe, dužan je odrediti ročište radi sklapanja predstečajne nagodbe koje se mora održati u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga. O ročištu radi sklapanja predstečajne nagodbe dužnik i svi vjerovnici koji u prihvatili plan financijskog restrukturiranja obavještavaju se oglasom koji se objavljuje isticanjem na oglasnoj ploči suda i objavom na web-stranici FINE.

Sud će dopustiti sklapanje predstečajne nagodbe ako su na ročištu svoj pristanak dali dužnik i vjerovnici koji su prihvatili plan financijskog restrukturiranja, a čije tražbine čine potrebnu većinu iz članka 63. Zakona. Sadržaj predstečajne nagodbe mora biti u cijelosti istovjetan sa sadržajem prihvaćenog plana financijskog restrukturiranja. Predstečajna nagodba ima snagu ovršne isprave za sve vjerovnike čije su tražbine utvrđene i razlučne vjerovnike ako su se odrekli svoga prava na odvojeno namirenje.

Zakonom je propisan i skraćeni postupak predstečajne nagodbe koji se provodi nad dužnikom čiji ukupan iznos obveza naveden u izvješću o financijskom stanju i poslovanju dužnika ne prelazi iznos od 1.000.000,00 kuna i koji zapošljava manje od 10 radnika. Skraćeni postupak predstečajne nagodbe mora se dovršiti najkasnije u roku od 60 dana od dana njegovog otvaranja.

Što se tiče pravnih posljedica otvaranja postupka predstečajne nagodbe, one nastaju od trenutka kad je oglas o otvaranju postupka objavljen na web-stranici Financijske agencije. Postupci ovrhe i osiguranja, koji su započeti prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe, prekidaju se. Za vrijeme trajanja ovog postupka ne može se protiv dužnika dopustiti ovrha radi osiguranja, niti ovrha radi namirenja tražbina u pogledu kojih postoji ovršna isprava donesena do toga dana. Od dana objave rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe FINA prestaje

23 Čl. 27 st. 4 Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi NN 108/12, 144/12 glasi: Ako je postupak predstečajne nagodbe obustavljen, a postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka, Financijska agencija dužna je, u roku od osam dana, podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka.

24

izvršavati osnove za plaćanje evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret dužnika. Ako FINA zaprimi osnovu za plaćanje na teret dužnika nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe, neće je izvršavati nego će je vratiti podnositelju uz obrazloženje. Međutim, nakon donošenja rješenja o obustavi postupka predstečajne nagodbe, osim u slučaju dužnikovog ispunjenja svih obveza vjerovnicima, FINA će osnove za plaćanje nastaviti izvršavati.

Nedospjele tražbine vjerovnika dospijevaju otvaranjem postupka predstečajne nagodbe radi ponovnog ugovaranja rokova i načina njihova plaćanja, a u skladu s planom financijskog restrukturiranja. Novčane i nenovčane tražbine vjerovnika prema dužniku koje su predmet povremenih tražbina na činjenje ili davanje, otvaranjem postupka predstečajne nagodbe pretvaraju se u jednokratne novčane tražbine. Otvaranjem ovog postupka izvršit će se prijeboj utvrđenih tražbina s dospjelim protutražbinama dužnika, sukladno Zakonu o obveznim odnosima. Prijavom tražbina u postupku predstečajne nagodbe prekida se zastara od dana podnošenja prijave do proteka roka za isplatu koji je određen u predstečajnoj nagodbi, a ako se predstečajna nagodba ne sklopi – do izvršnosti odluke o obustavi postupka.

Predstečajna nagodba može se pobijati tužbom pod istim pretpostavkama koje su propisane za pobijanje sudske nagodbe.

Zakon propisuje i obvezu upisa u sudski registar te će tako nagodbeno vijeće dostaviti nadležnom registarskom sudu rješenje o otvaranju postupka predstečajne nagodbe i rješenje o obustavi postupka. Prvostupanjski sud dostavit će nadležnom registarskom sudu rješenje o sklopljenoj predstečajnoj nagodbi.

Za postupke koji su već u tijeku određeno je da iznimno od odredbi ovoga Zakona, ako je protiv dužnika prije stupanja na snagu Zakona pokrenut stečajni postupak, dužnik može prije otvaranja stečajnog postupka vjerovnicima predložiti sklapanje predstečajne nagodbe. Dužnici koji u trenutku stupanja na snagu Zakona (1. listopada 2012.), ispunjavaju uvjete za pokretanje postupka predstečajne nagodbe, dužni su u roku od 90 dana od toga dana, pokrenuti postupak predstečajne nagodbe, u kojem slučaju je nagodbeno vijeće dužno donijeti rješenje o otvaranju postupka u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona.

25

26

9. PRIMJER STEČAJNE PRIJAVE I RJEŠENJA O OTVARANJU STEČAJA

Slika 9.4Primjer stečajne prijave

27

Slika 9.2 Primjer rješenja o otvaranju stečaja

28

10. ZAKLJUČAK

Obzirom na današnju globalnu gospodarski krizu sve više tvrtki svakim danom prestaje postojati odnosno nestaju s poslovnog tržišta. Otvaranje stečajnih postupka je takoreći postao“modni“ trend u poslovnom svijet. Bilo da se radi o maloj ili velikoj tvrtki s prestižnim imenom kada dođe do pokretanja stečajnog postupka odnosno njegovim okončanjem posljedice su iste odnosno gašenje poduzeća.

Možemo iskreno vjerovati da zakonodavci prilikom pisanja Zakona o stečaju nisu imali na umu da bi donijeli zakon kojim bi dotukli pojedinu tvrtku, trgovca pojedinca ili obrtnika već upravo suprotno. Međutim, da bi stečaj ispunio svoju svrhu odnosno sanaciju dužnika i namirenje vjerovnika bitno je da dužnik prizna poraz na vrijeme i pokrene stečajni postupak. Prolongiranjem neminovnog može dovesti to toga da provođenje stečajnog postupka odvede u propast poduzeće. Potrebno je dakle djelovati na vrijeme kako bi se pozitivni ciljevi stečajnog postupka ostvarili ostvario.

Neophodno se ovdje prisjetiti da je osnovni cilj stečajnog postupka namirenje vjerovnika unovčenjem imovine dužnika i podjelom tako prikupljenih sredstava vjerovnicima. U svakom slučaju, barem gledajući sa strane dužnika, zvuči nemilosrdno. Obzirom na navedeno nije teško zaključiti iz kojeg razloga se svaki poduzetnik boji stečaja. U tome strahu dužnici otuđuju imovinu pojedinim ugovorima pokušavajući je na takav način izvući i spasiti, međutim, zakonodavac je i za to pronašao rješenje odnosno utemeljio je institut pobijanja dužnikovih pravnih radnji.

Zapravo je česta situacija da se dužnik tijekom svoga poslovanja mogao dovesti u financijsku situaciju zbog lošeg gospodarenja poslom do potpunog siromaštva tj. da nema više nikakve imovine kojom bi mogao nastaviti poslovati. U ovom slučaju ako se i pokrene stečaj, uslijed utvrđenja da dužnik ne posjeduje imovinu dostatnu za pokrivanje troškova postupka , a niti za namirenje vjerovnika, doći će odmah do zaključenja stečajnog postupka i na kraju i do brisanja pravoj subjekta iz nadležnog upisnika

Stečajnim zakonom propisana je mogućnost provedbe stečajnog plana, odnosno restrukturiranja u stečaju, gdje stečaj zapravo znači „ozdravljenje“ društva, povratak u gospodarski svijet, usudila bih se čak reći, za dužnika „svijetlo na kraju tunela“. U svemu tome, veliku ulogu igraju stečajni upravitelj, kao i sudski vještaci, odnosno svi koji imaju zadatak provesti analizu poslovanja dužnika i utvrditi njegovo financijsko stanje, sa krajnjim zadatkom da utvrde postoji li mogućnost opstanka dužnika. Ukoliko se pritom utvrdi da osnova za provođenje stečajnog plana postoji, navedenu opciju treba prezentirati vjerovnicima dužnika, koji će, sukladno činjenici da li će više svojih tražbina naplatiti rasprodajom imovine dužnika ili kroz restrukturiranje, odlučiti o prihvaćanju ili odbijanju stečajnog plana. U svakom slučaju ako plan od strane vjerovnika bude prihvaćen, to bi mogla biti „win-win“ situacija, dakle vjerovnici bi naplatili svoja potraživanja, a dužnik bi nakon završetka stečajnog plana mogao nastaviti svoje poslovanje, naravno u više ili manje izmijenjenom obliku, ovisno o metodama restrukturiranja poduzetim tijekom provedbe stečajnog plana.

29

Nakon svega izloženog, ostaje pitanje, zašto se vlasnici trgovačkih društava toliko boje pokretanja stečaja, ukoliko u stečajnom postupku, odnosno provedbi stečajnog plana leži mogućnost njihova opstanka. Odgovor zapravo leži u gorkoj istini. Stečajni je zakon, u nekim svojim dijelovima, ostao mrtvo slovo na papiru. Naime, iako predviđa mogućnost provedbe stečajnog plana, isti se u većini slučajeva ne provodi. A ne provodi se zbog toga što se ni stečajni postupci ne otvaraju pravodobno. Stečajni postupci ne otvaraju se pravodobno zbog toga što ih, kako je to prethodno iznijeto, sami dužnici ne žele otvoriti, a kad se otvore društvo u većini slučajeva ne raspolaže dovoljnom imovinom da bi se restrukturiranje u stečaju moglo provesti. Nepobitno je, da se zapravo radi o „začaranom krugu“, koji se može otkloniti tek kada „mrtvo slovo na papiru“ počne funkcionirati, odnosno kada se dužnici primoraju pravodobno prijaviti stečaj društva ili se zakon tako organizira da dužnicima ne ostavlja mjesta za samostalno odlučivanje da li će stečaj prijaviti ili ne. Tada će možda, ostati više prostora i za provedbu stečajnog plana, čime će se promijeniti i „crna“ slika stečaja, a što pak bi moglo doprinijeti razbijanju „začaranog kruga“, odnosno činjenici da otvaranje stečajnog postupka, koji u ovom trenutku izgleda kao „teška bolest“ društva, ne mora značiti njegovu smrt, već „put k ozdravljenju“.

30

11. LITERATURA

1. Stečajni zakon (NN RH 4/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 82/06, 116/10, 25/12 i 122/12)

2. Vidović, A.: Stečajni zakon (urednički i pročišćeni tekst) i podredni propisi; Prilog časopisu Pravo i porezi br. 11/10, RRIF, zagreb., 2010.

3. Zelić, I.: Unovčenje imovine stečajnog dužnika; drugo dopunjeno i izmjenjeno izdanje; Pravni praktikum 6; Indrija, Zagreb, 2003.

4. Sajter, D.: Procedura i praksa restrukturiranja u stečaju u Republici Hrvatskoj; Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 47, 3/2010.

5. Sajter, D.: Ekonomski aspekti stečaja i restrukturiranja u stečaju; doktorska disertacija, 2008; bib.irb.hr/datoteka/377526.Sajter_Disertacija.pdf

6. Novak, B., Sajter, D.: Mora li stečaj biti i smrt trgovačkog društva?; stručni članak; http://bib.irb.hr/datoteka/264104.Osijek_-_Pforzheim_kratka_ver.doc

7. Dika, M: Osnovne procesnopravne i materijalnopravne posljedice otvaranja stečajnog postupka, Izvorni znanstveni članak, Pravni fakultet sveučilišta u Zagrebu, 02.03.2001.

8. Vuk, J.: Računovodstvo društva u stečaju; Računovodstvo revizija i financije, svibanj 2012.

9. Vuk, J.: Tražbine radnika u slučaju stečaja poslodavca; Računovodstvo revizija i financije, rujan 2011.

10. http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-p/web/prezaduzenost 11. http://www.tszg.hr/cro/TSZG/Djelokrug-Suda/Stecaj/Strucni-clanci/Utjecaj-otvaranja-

stecajnog-postupka-na-upisnike-sudskog-registra-i-zemljisnih-knjiga/Upravljanje-stecajnom-masom-i-unovcenje-imovine-stecajnog-duznika

12. http://www.tszg.hr/cro/TSZG/Djelokrug-Suda/Stecaj/Strucni-clanci/Utjecaj-otvaranja- stecajnog-postupka-na-upisnike-sudskog-registra-i-zemljisnih-knjiga/Pokretanje-stecajnog-postupka-i-prethodni-postupak

13. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi NN 108/12, 144/1214. http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-n/web/nelikvidnost , 20.04.2013.15. Novi informator, Vanja Bilić, Renata Duka, Vinka Ilak i Damir Kontrec, Zagreb, 2013.

31

32