-
OPTINA
A D A
Strategija razvoja optine Ada 2005 - 2008 - 2012 trea
verzija
mart.2006.
LJUDSKI LJUDSKI RESURSIRESURSI
GEOGRAFGEOGRAF--SKI SKI
POLOPOLOAJAJINDUSTRIJAINDUSTRIJA
VIZIJAVIZIJAEkonomski jaka, ekoloki Ekonomski jaka, ekoloki
ista, humana lokalna ista, humana lokalna
zajednicazajednica
ZATITA ZATITA IVOTNE IVOTNE SREDINESREDINE I I
KOMUNALNA KOMUNALNA INFRASTRUKINFRASTRUK--
TURATURA
LOKALNA LOKALNA SAMOUPRAVASAMOUPRAVA
SVEOBUHVATNI CILJEVISVEOBUHVATNI CILJEVI--MISIJAMISIJA
Postizanje odrivog razvoja Postizanje odrivog razvoja
uspostavljanjem ravnotee izmeu:uspostavljanjem ravnotee izmeu:
--ekonomija i privredni razvojekonomija i privredni
razvoj--socijalni i drutveni razvojsocijalni i drutveni razvoj
--zatita i unapreenje ivotne sredinezatita i unapreenje ivotne
sredine
TURIZAMTURIZAM
POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA
PIRAMIDA STRATEGIJE RAZVOJAPIRAMIDA STRATEGIJE RAZVOJAPIRAMIDA
STRATEGIJE RAZVOJA
RAZVOJ PRIORITETNIH PROJEKATARAZVOJ PRIORITETNIH PROJEKATA
Projekat podran od:
Koalicija mree LA 21 Stalna konferencija gradova i optina
-
Strategija razvoja optine Ada 1
Potovani sugraani,
Planiranje razvoja optine bazira na analizi drutvenog,
ekonomskog stanja, stanja okoline. Izrada se vri pomou graana,
civilnih organizacija, interesnih zajednica i politikih faktora
ukljuujui strunjake iz odreenih oblasti da bi se mogla izraditi
strategija razvoja za kratkorone, srednjorone i dugorone vremenske
periode u cilju izrade projekta odrivog razvoja lokalne
zajednice.
Planiranje razvoja optine je jedan proces prilikom kojeg optina
donosi svoje ideje vezano za svoju budunost i odreuje put kojim
treba ii definiui one zadatke i ona sredstva koji su realno
potrebna da se ostvari planirano.
Zadatak strategije razvoja optine je odrediti viziju budunosti,
dati reenje drutvenih, ekonomskih, institucionalnih, tehnikih
problema i problema okoline, i pokazati mogunost prilagoavanja
trendovima razvoja kako u zemlji tako i u svetu. Strategija razvoja
optine treba da pomae odluke za najcelishodnija reenja i za to
efikasnije iskoritavanje resursa.
Strategija razvoja optine pokazuje liniju vodilju za mehanizam
odluivanja, za planiranje i ostvarenje, odnosno za harmonizaciju
interesa raznih grupacija drutva kao to su preduzetnici,
graani.
Stvaranjem strategije stvaramo preduslove za dobijanje
finansijske podrke sa strane Evropske Unije i nae dravne zajednice
i stvaramo preduslove za uestvovanje u programima razvoja svih
regiona kojima naa lokalna zajednica pripada.
Optina bez ciljeva je kao brod bez kormilara.
Glavna prepreka razvoju optine Ada pored objektivnih potekoa je
nedostatak razvojnih planova. Za reavanje problema sadanjosti i za
utemeljivanje budunosti nae dece neodlono se mora pristupiti izradi
strune vizije budunosti nae optine.
Marljivost graana Ade, njihova otvorenost, tolerancija, prirodna
bogatstva i planovi razvoja zajedno mogu dovesti do poboljanja
situacije u optini. Zbog nae dece i njihove budunosti nemamo pravo
da budemo pasivni posmatrai sadanjosti. Nas plan je zasnovan na
naim stvarnim vrednostima i prednostima. Vizija naeg razvoja je
realna i ostvarljiva. Zato verujemo u uspeh. Zato emo uspeti.
Hoemo i moemo. Zajedno u akciji. Za razvoj lokalne zajednice, po
meri njenih graana.
S posebnim potovanjem
Irmenji Ferenc, dipl.pravnik Predsednik Optine Ada
-
Strategija razvoja optine Ada 2
Sadraj
Izrada Strategije odrivog razvoja prati odreenu metodiku,
sveoIzrada Strategije odrivog razvoja prati odreenu metodiku,
sveobuhvatnu analizu buhvatnu analizu stanja u zajednici, viziju,
formulisanje optinske strategije, ostanja u zajednici, viziju,
formulisanje optinske strategije, operativne programe, perativne
programe, priprema nacrta projekatapriprema nacrta projekata
Strategija razvoja Strategija razvoja optine Adaoptine Ada
Odrivi razvoj lokalne zajedniceOdrivi razvoj lokalne
zajednice
I GDE SE NALAZIMOI GDE SE NALAZIMOAnaliza stanjaAnaliza
stanja
II KOJE SU NAE ANSEII KOJE SU NAE ANSESWOTSWOT-- analiza
analiza
V STRATEGIJA RAZVOJAV STRATEGIJA
RAZVOJA20052005--20082008--20122012
Razvoj prioritetnih projekataRazvoj prioritetnih projekata
III TA OEKUJEMO U III TA OEKUJEMO U BUDUNOSTI? BUDUNOSTI?
--VizijaVizija
IV KAKO IDEMO U SUSRET IV KAKO IDEMO U SUSRET NAOJ VIZIJI?NAOJ
VIZIJI?
-
Strategija razvoja optine Ada 3
GDE SE NALAZIMO?
Trenutno stanje optine
O OPTINI ADA Optina Ada je smetena u sredinjem delu istone Bake,
na desnoj obali Tise.
Okruena je optinama: Senta, oka, Novi Beej, Kikinda, Beej i Baka
Topola.
Zauzima povrinu od 228,6 km na kojoj ivi oko 18.994 stanovnika u
5 naseljenih mesta:
Ada, Mol, Sterijino, Utrine, Obornjaa.
Ada je najvee naselje i sredite optine i broji 10.547
stanovnika. Junije od Ade nalazi se drugo po veliini naselje Mol
koje broji 6.786 stanovnika. Mol ima karakteristike naselja seoskog
tipa sa svim elementima savremeno urbanizovanog naselja. Praktino
je spojeno sa Adom i u urbanistikom smislu ine zajedno jednu
celinu.
-
Strategija razvoja optine Ada 4
Zapadno od optinskog centra Ade na udaljenosti oko 8 km. nalazi
se naselje Sterijino selo koje broji 234 stanovnika, a jo dalje na
udaljenosti oko 20 km. naselja Utrine sa 1038 i Obornjaa 389
stanovnika.
Preteom Ade se moe smatrati naselje Petrina za koje se smatra da
je nastalo 1694. godine. Kasnije menja naziv u Ostrovo da bi se na
karti Tamike banovine 1723. godine pojavio naziv ADA-HATTA.
Godine 1836. Ada je proglaena za trgovite, dobija rang varoa od
Austrougarske monarhije i tako dobija pravo na svoj grb.
Optina Ada je oduvek bila poznata po svom privatnom sektoru,
koji je posebno jak u granama metalopreraivaa i tekstilne
industrije iz tih razloga optina Ada se s pravom moe nazvati gradom
preduzetnitva.
Lokalni ekonomski razvoj ima sva obeleja razvoja u tranzicionom
periodu. Izraena nezaposlenost, socijalni problemi uslovljeni
prestrukturiranjem privrede i privatizacijom, nedovoljna
iskorienost postojeih kapaciteta i njihova nespremnost za prelazak
na trine uslove privreivanja i nepostojanje jasnih i kvalitetnih
razvojnih programa su neke od najznaajnijih karakteristika privrede
u Optini.
-
Strategija razvoja optine Ada 5
ANALIZA STANJA U OPTINI ADA Analiza stanja je imala cilj da
prikae i izvri analizu resursa u optini i to:
ljudskih, prirodnih, radom stvorenih resursa.
S T R A T E G I J A R A Z V O J A O P T I N E A D AS T R A T E G
I J A R A Z V O J A O P T I N E A D A
GDE SE NALAZIMOGDE SE NALAZIMOU toku stvaranja podloga za izradu
Strategije razvoja optine Ada izraena je analiza stanja u saradnji
sa vie od 50 strunjaka iz raznih oblasti. Naravno, analiza stanja
moda nije dovoljno kritika u svim segmentima, ali u mnogome je
pomogla u toku pripreme strategije razvoja.
ANALIZA ANALIZA LJUDSKIH RESURSA LJUDSKIH RESURSA -- DEMOGRAFSKE
STRUKTURE STANOVNITVADEMOGRAFSKE STRUKTURE STANOVNITVA ((Broj Broj
stanovnika; Starosna i polna struktura, natalitet i mortalitet,
stanovnika; Starosna i polna struktura, natalitet i mortalitet,
fluktuacije stanovnitva; Struktura fluktuacije stanovnitva;
Struktura zaposlenog stanovnitva; Struktura nezaposlenog
stanovnitva; Stzaposlenog stanovnitva; Struktura nezaposlenog
stanovnitva; Struktura porodica primaoca ruktura porodica primaoca
deijeg dodatka i socijalne pomoi; Prosene plate zaposlenih)deijeg
dodatka i socijalne pomoi; Prosene plate zaposlenih)
STANJE U PRIVREDISTANJE U PRIVREDI ANALIZA INDUSTRIJE I
POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJAANALIZA INDUSTRIJE I POLJOPRIVREDNA
PROIZVODNJA
STANJE U LOKALNOJ SAMOUPRAVISTANJE U LOKALNOJ SAMOUPRAVI
STANJE U JAVNIM PREDUZEIMASTANJE U JAVNIM PREDUZEIMA -- JKP
STANDARDJKP STANDARD -- JP ADICAJP ADICA
STANJE U KOLSTVU, ZDRAVSTVU, KULTURISTANJE U KOLSTVU, ZDRAVSTVU,
KULTURI -- DOM ZDRAVLJA, PDOM ZDRAVLJA,
PREDKOLSKREDKOLSKEEUSTANOVUSTANOVE, E, OSNOVNOSNOVNEE KOLKOLE, E,
TEHNITEHNIKKAA KOLKOLA, A, MUZIKA KOLA, BIBLIOTEKA, AMATERSKE
MUZIKA KOLA, BIBLIOTEKA, AMATERSKE KULTURNE ORGANIZACIJE, KULTURNE
ORGANIZACIJE, STANJE OMLADINESTANJE OMLADINE, , CIVILNCIVILNEE
ORGANIZACIJORGANIZACIJE, E, VERSKE ZAJEDNICE, VERSKE ZAJEDNICE,
SPORT I FIZIKA KULTURASPORT I FIZIKA KULTURA
STANJE U KOMUNALNIM DELATNOSTIMASTANJE U KOMUNALNIM
DELATNOSTIMA
STANJE TURIZMA I EKOLOGIJESTANJE TURIZMA I EKOLOGIJE
PENZIONERI I NJIHOV POLOAJPENZIONERI I NJIHOV POLOAJ
PRESEK STANJA U OBLASTI URBANISTIKOGPRESEK STANJA U OBLASTI
URBANISTIKOG PLANIRANJA I KATASTRAPLANIRANJA I KATASTRA
Odreeni elementi iz analize stanja se mogu izdvojiti kao
karakteristini za optinu Ada i to:
-
Strategija razvoja optine Ada 6
DEMOGRAFSKA STRUKTURA 1.Osetno je drastino smanjenje broja
stanovnika optine po popisu iz 1971 godine broj stanovnika je bio
22.611 a 2002. godine 18.994. Smanjenje je 3.617 stanovnika to je
oko 16%.Posebno je izraajno smanjenje broja stanovnika naselja
Obornjaa.
Navedeno smanjenje je samo delom rezultat nepovoljnog odnosa
izmeu nataliteta i mortaliteta, uglavnom je to rezultat odliva
mladih u zadnjih 15 godina.
Kretanje broja stanovnika po godinama: 1948 1953 1961 1971 1981
1991 2002
22235 21676 22234 22611 22408 21506 18994
uporedni grafikon kretanja broja stanovnika
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
70000
1 2 3 4 5 6 7Godine
broj
sta
novn
ika
AdaVojvodina(X100)Centr. Srbija (x100)
STRUKTURA STNOVNITVA PO NACIONALNOSTI
srbi
crno
gorc
i
jugo
slov
eni
alba
nci
bon
jaci
bunj
evci
ma
ari
mak
edon
ci
mus
liman
i
nem
ci
rom
i
rum
uni
rusi
rusi
ni
slov
aci
slov
enci
ukra
jinci
hrva
ti
osta
li
neop
rede
ljeni
regi
onal
na p
ripad
.
nepo
znat
o
3324
29
275
38
3 8
1455
8
2 19
15
277 8 1 3 14
5 5 66
24
237
40
43
1899
4
-
Strategija razvoja optine Ada 7
02000400060008000
10000120001400016000
broj
sta
novn
ika
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22
struktura stanovnitva
2.Prosena starost graana optine je oko 40 godina.
877 986 1080 1243 1256 1181 1119 1273 1366 1546 lica 0,4 59 1014
1420 2024 2529 3034 3539 4045 45 god.starosti
broj stanovnika
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
broj stanovnika 877 986 1080 1243 1256 1181 1119 1273 1366
1546
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
3.Nezaposlenog stanovnitva je bilo u decembru 2004. godine 2.289
od toga oko 1.100 sa osnovnom kolom to je oko 50% nezaposlenog
stanovnitva.
4.U odnosu na ukupan broj stanovnika zaposleno je svega oko 27%
stanovnitva, to je izuzetno nepovoljan pokazatelj.
-
Strategija razvoja optine Ada 8
pol srednje obrazovanje
svega strucne gimnazija srednje srednje skole za vise visoko
nepoz
skole u dvo srucne usmereno specijaliz. obrazov. obrazov.
nato
I trogodis skole obrazov.
njem traj.
ADA S 6185 2781 480 2582 291 51 612 505 41
% 44.96 7.76 41.75 4.70 0.82 9.89 8.16 0.66
M 3542 2074 139 1574 422 33 294 282 26 Z 2643 475 342 1405 169
18 315 223 15 VOJVODINA S 751182 284231 73720 375618 11998 5615
73485 88596 15185
% 37.84 9.81 50.0 1.60 0.75 9.78 11.79 2.02
STRUKTURA OBRAZOVANJA U OPTINI ADA
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
1 2 3 4 5 6 7 8
5.Nezaposlenog stanovnitva krajem 2004. godine bilo je
2.289.
pred
uzec
a,us
tano
ve
posl
odav
ci
radn
ici u
se
ktor
u sa
mos
t.del
atn
neza
posl
eni
ukup
no ra
dno
spos
obni
h
3689 606 870 2289 7454 3000 1 2 3 4
-
Strategija razvoja optine Ada 9
0500
1000150020002500300035004000
broj zaposlenih
1 2 3 4struktura
PREGLED ZAPOSLENIHSTANJE DECEMBAR 2004STANJE MART 2005
PROSECNE MESECNE BRUTO ZARADE U OPSTINI I SRBIJI 2004 jul avgust
septembar oktobar novembar decembar ADA 16.666 16.284 18.503 16.464
19.922 20.081 SRBIJA 21.495 20.823 21.13 21.472 22.043 25.392 1 2 3
4 5 6
0
5
10
15
20
25
30
hilja
da d
inar
a
1 2 3 4 5 6po mesecima
prosecne bruto zarade-uporedna tabela
ADASRBIJA
-
Strategija razvoja optine Ada 10
INDUSTRIJA 6. U optini Ada u odnosu na broj stanovnika postoji
daleko vei broj privrednih subjekata nego u susednim optinama pa i
ire oko 600 subjekata na 18.994 stanovnika.
7.Privatizacija drutvenih preduzea u optini bar zasad nije
donela oekivane rezultate ni sa stanovita poveanja efikasnosti ni
sa stanovita zaposlenosti, izuzetak ine samo neki kolektivi, kod
kojih je osetan napredak u poslovanju.
red. preduzee datum poetna cena
prodajna cena minimum kupac
broj prodaje investicija
din din din
1 HALAS JOEF 22.12.03. 156,957,000 156,957,000 53,716,000 IVAN
JAKOVLJEVI
2 LIVNICA PRECIZNIH ODLIVAKA 21.01.03. 7,429,000 11,276,000
12,773,000
BET SHEMESH ENGINES Ltd
3 MLINPRODUKT 24.01.03 17,275,000 63,000,000 10,778,000 ILONA
PINTER
4 OBNOVA 24.04.03 5,360,000 5,360,000 12,408,000 VAKOND KFT
5 POTISJE REMONT 29.11.02 4,253,000 16,553,000 1,781,000 ZOLTAN
MARJAS
6 PRERADA DRVETA 03.03.03 1,916,000 12,500,000 578,000 KALMAN
KANAR
7 RAVNICA 10.10.02 15,477,000 15,477,000 5,591,000 NA ANDOR
8 TISA 24.02.03 1,010,000 7,500,000 234,000 SLAVOJKA UGRNOV
9 PROGRES 26.12.02 6,560,000 6,483,000 7,557,000 JAIM
NAUMOSKI
10 ZORA 21.12.02 18,249,000 82,000,000 11,579,000 NA ANDOR
8.Oko 40% stanovnitva je zaposleno u preraivakim delatnostima,
to je daleko vie od vojvoanskog proseka, koji je oko 26%. Podatak
ukazuje na razvijenost preraivake industrije u optini. (kolona 4 na
slici)
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
-
Strategija razvoja optine Ada 11
9.S obzirom na to da oko 20% od zaposlenog stanovnitva zaposleno
u dravnim preduzeima koji ekaju privatizaciju, reavanjem tog
pitanja, kako u ekonomskom, tako i po pitanju zapoljavanja bi se
stvorili povoljniji uslovi u optini.
10.Nedostatak jasno definisane industrijske zone i njeno
stavljanje u funkciju koi razvoj preduzetnitva lokalnih
preduzetnika, a osim toga onemoguava dovoenje novih
investitora.
NAJZNAAJNIJA PREDUZEA U OPTINI POTISJE fabrika alatnih maina i
livnica IBA fabrika za izradu brusnog materijala POTISJE livnica
preciznih odlivaka POTISJE REMONT HALAS JOEF poljoprivredno dobro
ZORA fabrika konzervi OBNOVA graevinsko preduzee LPO Beth Shemesh
Engines ltd TERMOMETAL
METALSKA INDUSTRIJA 11.Metalopreraivaka industrija u zadnjih
nekoliko godina stagnira u svom razvoju, ali nije osetan toliki
udar sa stanovita poveanja nezaposlenosti kao naprimer kod pletake
industrije.
12.U metalopreraivakoj industriji je osetan razvoj uglavnom samo
onih preduzea / samostalnih radnji, koji su se okrenuli proizvodnji
poljoprivrednih maina ili rezervnih delova za poljoprivredu i koji
se sve vie orijentisali ka izvozu.
13.U metalopreraivakoj delatnosti je osetan nedostatak mladih
kolovanih kadrova zbog nedostatka tih smerova u tehnikoj koli.
PLETARSKA INDUSTRIJA 14.U cilju zaustavljanja daljnjeg
propadanja pletarske industrije i gubljenja trita i time poveanja
nivoa nezaposlenosti u optini, potrebno je preduzeti korake za
udruivanje pletaa, organizovati seminare za edukaciju menadmenta
tih preduzea.
-
Strategija razvoja optine Ada 12
15. Veliki broj zaposlenih je kod pletaa, koja grana industrije
vai za niskoakumulativnu granu, to je nepovoljno za privredu Ade,
ali s obzirom na relativno dobru opremljenost i na brojnost
pletakih samostalnih radnji i preduzea (oko 80), zapoljavanje radno
sposobnog stanovnitva bi najbre moglo da krene razvojem pletake
industrije.
POLJOPRIVREDA 16.Oko 1/3 stanovnitva (31.13%)optine nalazi svoju
egzistenciju od poljoprivrede, to se smatra nepovoljnom strukturom.
U pokrajini taj prosek je manje od stanovnitva (22.6%). Primera
radi u razvijenim zemljama taj procenat je negde oko 4-5%.
17.Poznavajui hidroloke prilike u optini Ada sa manjim ili veim
investicijama moglo bi se navodnjavati 1/3 od ukupne oranine
povrine (ili oko 7.000 ha).
18.Moe se zakljuiti da je tip zemljita u optini pogodno za
gajenje industrijske paprike, kao i za sve povrtarske kulture
uopte.
19.Stoarska proizvodnja u optini je na nivou vojvoanskog
proseka.
-
Strategija razvoja optine Ada 13
20.Znaajne prehranbene industrije u optini nema, osim ZORA-MOL,
u kome privatizacija nije uspela. Neuspela privatizacija pojedinih
preduzea, pogotovu ZORA-MOL ima iri uticaj na samo naselje zbog
nepovoljne ekonomske situacije, a sa druge strane zbog
zaustavljanja razvoja proizvodnje povra.
LOKALNA SAMOUPRAVA OPTINE ADA 21.Lokalna samouprava mora da bude
u funkciji zadovoljavanja potreba graana. Ne postoji jedinstveni
informacioni sistem i prijemna kancelarija (usluni graanski
centar), koja obezbeuje reavanje svih potreba graana na jednom
mestu i u to kraem roku.
22.Lokalna samouprava pored navedenog nedovoljno radi na
sledeem:
u vezi budeta izrada budeta se mora vriti otvaranjem javne
rasprave i ukljuivanjem graanstva, -prilikom izrade budeta se mora
raditi na iznalaenju izvora prihoda i racionalizaciji trokova,
u vezi imida ne radi se ili se malo radi na poveanju imida
optine u irem okruenju,
Redni broj optine Ada od 45 optina Vojvodine po budetu po glavu
stanovnika 2001 2002 2003 2004 2005 10 13 18 18 19
0
5
10
15
20
1 2 3 4 5
-
Strategija razvoja optine Ada 14
PRIHODI BUDETA OPTINE ADA 2004. GODINE
pore
z na
zar
ade
pore
z na
prih
ode
od s
amos
t.del
pore
z na
prih
ode
od im
ovin
e
sam
odop
rinos
i
pore
z na
imov
inu
pore
z na
dru
ge p
rihod
e
osta
li po
rezi
kom
unal
ne ta
kse
trans
feri
od d
rugi
h ni
voa
vlas
ti
nakn
ada
za k
oris
c.gr
adj.z
emlj.
osta
le n
akna
de
prih
od o
d za
kupa
imov
ine
osta
lo
5000
0000
1000
000
3000
000
3300
000
6000
000
1800
0000
7000
000
2700
000
4670
0000
1200
0000
1500
000
1000
000
1500
000
1640
0000
0
30.49 0.61 1.83 2.01 3.66 10.98 4.27 1.65 28.48 7.32 0.91 0.61
0.91 %
0.00
5.00
10.00
15.00
20.00
25.00
30.00
35.00
%
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13vrsta prihoda
prihodi budzeta
PREDKOLSKE USTANOVE 23. Broj dece iz godine u godinu pokazuje
trend stalnog smanjenja.
2004.godine primljeno je ukupno 575 dece i to:
- u celodnevnom boravku 11 vaspitnih grupa sa 178 dece,
- u poludnevnom boravku 19 vaspitnih grupa sa 397 dece.
Aktivnost u predkolskim ustanovama se odvija na 12 lokacija, to
umnogome oteava rad I poveava trokove.
-
Strategija razvoja optine Ada 15
24.Ako se uporeuje procenat izdvajanja iz budeta za predkolske
ustanove sa nekim drugim optinama moe se zakljuiti da je briga o
deci u optini na zadovoljavajuem nivou.
KOLSTVO 25.Broj aka u kolama je drastino smanjen: po podacima iz
1972. godine 1.397, a po podacima iz 2004. godine samo 1.020.
Smanjenje je oko 27%, to je izuzetno nepovoljno za daljnji razvoj
optine.
Optinski je interes i odgovornost dati porodici takvu podrku u
kojoj moe da ispuni svoje zadatke. Politika prema porodici i pomo
mladima u stvaranju sopstvenog doma, u ouvanju stabilne porodice, u
vaspitanju dece je prevashodno opredeljenje. Mora se podravati
izrada takvih programa, koji stavljaju naglasak na osnivanje
porodice, decu i vaspitanje dece.
26.Tehnika kola u optini Ada u svom profilu nastave nema
programe za metalostrugare, metaloglodae, metalobrusae zbog odluke
ministarstva ve vie godina. Metalopreraivai nemaju mogunost
primanja u radni odnos mladih, tek kolovanih strunjaka i samim tim
prosek starosti radnika u toj grani industrije se iz godine u
godinu poveava.
Potrebno je preduzeti iru aktivnost za procenu potreba za tim
profilima kako u Adi tako i u okolini i ukoliko se pokae stvarna
potreba nakon izrade studije za istima traiti od ministarstva
otvaranje tih profila.
KULTURA 27.Postoji veliki broj drutava-amaterskih organizacija,
koje delom u saradnji sa bibliotekom SARVA GABOR, delom oslanjajui
se na sopstvene mogunosti ostvaruju odreene rezultate. Osnovni je
problem to nije definisana veliina i znaaj kulturnih drutava i da
bi se pomo sa strane lokalne samouprave obezbedio primereno znaaju
navedenih drutava.
-
Strategija razvoja optine Ada 16
28.Manifestacija u optini postoji nekoliko, ali je osnovni
problem u tome to ni jedna manifestacija nije dignuta na nivo
znaaja ireg okruenja, da bi se moglo znaajno uticati na podizanje
rejtinga i popularnosti optine Ada.
Optini Ada nedostaje manifestacija, po kome se optina odmah
prepoznaje, koje moe biti generator razvoja turizma i poveanja
rejtinga optine.
OMLADINA 29.Pasivan odnos prema omladini stavlja omladinu optine
van drutvenih dogaaja. Nedostatak jedne jake civilne omladinske
organizacije dovodi do toga da se problemi mladih ne reavaju na
adekvatan nain.
KOMUNALNE DELATNOSTI 30.Osetan je nedostatak KONCEPTA DUGORONOG
RAZVOJA OPTINE, i iz tog razloga se ne vidi jasan koncept sa jasnim
ciljevima.
Nema jasna koncepcija za sledee: Izgradnja kanalizacione mree,
Revitalizacija vodovodne mree, Reavanje odvoda atmosferskih voda
pogotovo u naselju Mol, Problem deponovanja smea.
-
Strategija razvoja optine Ada 17
STRUKTURA PRIHODA JKP STANDARD
dist
ribuc
ija v
ode
sme
e
ind.
otpd
aci
otpa
dne
vode
odr
.lok.
put
i
.javn
ih p
ovr
.
odr
.zel
.pov
r.p
o na
r.
odr
.i fu
nkc.
pija
ce
uli
na ra
svet
a
dist
ribuc
ija g
asa
izda
v.po
slov
.pro
st.
uslu
ge p
rem
a po
tro.
prik
lj.m
ikro
vodo
voda
mrtv
ani
ce
rez.
delo
vi-iz
bud
eta
osta
le d
elat
n.
ugra
dnja
vod
omer
a
zaku
pnin
a pi
jace
ukup
no p
rihod
a 12822
10852
694
315
3043
3870
215
3397
4501
19343
112
1776
99
241
1619
7236
968
118
71228
18.0
15.2
0.97
0.4
4.27
5.43
0.3
4.77
6.32
27.1
0.16
2.49
0.14
0.34
2.27
10.16
1.36
0.17
%
0
5000
10000
15000
20000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
struktura prihoda (x1000)
TURIZAM 31. O razvoju turizma u optini nema jasne slike .Osim
lovnog turizma i rekreativnog turizma (JP ADICA i TISIN CVET)
znaajnije iskoritavanje turistikog potencijala ne postoji.
Evidentno je na osnovu ocene potencijala da u optini postoje
veliki turistiki potencijali, koji su trenutno nedovoljno
iskoriteni.
-
Strategija razvoja optine Ada 18
32.Rekreacioni centar JP ADICA je poznat u irem okruenju kao
veoma lep i uredan bazenski kompleks, ali do sada nije doveden u
okvire rentabilnog poslovanja bez doprinosa lokalne samouprave i
mesnih zajednica.
STRUKTURA PRIHODA JP ADICA
priliv
od
ulaz
nica
priliv
od
mes
nih
zaje
dnic
a
prih
od o
d sp
onzo
rstv
a
prih
od o
d za
kupa
osta
li pr
iliv
vrst
a pr
ihod
a
63. 9 16. 4 6 3 10. 7 %
struktura prihoda
64%16%
6%3% 11% 1
2345
-
Strategija razvoja optine Ada 19
33.Jedan od velikih neiskoritenih potencijala je ''Banja
Orlovaa'', koji e biti uvrten meu prioritete u optini.S obzirom da
optina ne moe da iznese na svojim leima projekat takvog obima, taj
potencijal mora da ue u optinsku ponudu za koji e se traiti
potencijalni investitori.
34.Olimpijada radnika Vojvodine jula 2007. godine moe da da
velikog zaleta razvoju turizma i sporta u optini.
EKOLOGIJA 35.Nisu preduzimane mere po sledeim pitanjima:
1.Preiavanja otpadnih voda, koje dospevaju u povrinske vode.
2.Spreavanju eolske erozije poljoprivrednog zemljita.
3.Ureivanja smetlita i koncentracija cele koliine vrstog otpada
na jedno mesto, kao i reavanje nekodljivog otklanjanja ivotinjskih
leeva.
4.Konano reavanje stalnog i sigurnog dovoda vode u akumulaciju
Budak i reavanje atite istog.
5.Efikasnog sistema uvanja ivotne sredine odnosno formiranje
poljouvarske slube i koordinacija sa postojeim uvarima ( lovouvari,
ribouvari, umari i dr.).
6.Organizacijsko, kadrovsko i tehniko opremanje strune slube
optine Ada.
7.Izrada ili inoviranje optinskih akata koja reguliu ove
oblasti.
8.Organizovanog informisanja i edukacije graanstva i dece.
-
Strategija razvoja optine Ada 20
GEOGRAFSKI POLOAJ 36.Optina Ada nalazi se na severu Vojvodine i
Bake, na desnoj strani reke Tise. Okruena je optinama: Senta, oka,
Novi Beej, Kikinda, Beej i Baka Topola.
37.Po osovini Sever - Jug a kroz najvea naseljena mesta Adu i
Mol prolazi Regionalni put R-122 od Novog Sada do Horgoa odnosno
dravne granice sa Republikom Maarskom. Naa optina nalazi se istono
od autoputa E5 i lokalnim putem sa asfaltnom podlogom preko naselja
Utrine pa prema Svetievu i Bakoj Topoli povezana je sa ovim
meunarodnim putem.
38.Ne postoji direktna povezanost sa autoputem (blizina autoputa
Molskim velikim putem je oko 25km)
39.Ne postoji direktna povezanost preko reke Tise sa banatskim
regionom.
40.Optina Ada se ne nalazi na raskrsnici regionalnih puteva.
PENZIONERI 41.Optina Ada ima 18.994 stanovnika, a od toga 4.273
lica starijih od 60 godina. Izraeno u procentima to znai da 22,50%
stanovnitva spada u kategoriju starih lica. Isti procenat je vei od
proseka u AP Vojvodini, to iznosi 21,85%.
Prosena starost stanovnika optine je 40,8 godina. Kod mukaraca
je 39,2 godine, a kod ena 42.4 godine.
Jedna optina se smatra demografski starim ako u svojoj strukturi
20-25% starih sa 60 i vie godina.
42.Ne postoji sveobuhvatan plan i program zatite starih lica uz
povezivanje akcija i aktivnosti razliitih institucija i
organizacija, koje se bave reavanjem problema starih u optini, bez
obzira koji su osnivai ovih institucija i organizacija.
-
Strategija razvoja optine Ada 21
VERSKE ZAJEDNICE
43.Rezultat negativnih trendova u optini se odraava i na
finansijsku situaciju verskih zajednica, koje iz sopstvenih izvora
nemaju sredstava za odravanje svojih objekata.
44.Saradnja izmeu katolike i pravoslavne verske zajednice je na
tradicionalno visokom nivou.
45.U naselju Mol ne postoje adekvatni objekti za sahranjivanje
ni na katolikom ni na pravoslavnom groblju.
-
Strategija razvoja optine Ada 22
UEE GRAANA ANKETA Paralelno sa analizom stanja radna grupa od 4
lanova uz pomo anketara izradila je anketu graana na osnovu
reprezentativnog uzorka od 452 domainstava.
Najkarakteristiniji rezultati ankete:
Graani optine su najvie zadovoljni sa pijacama, Nezadovoljstvo
zbog nepostojanja kanalizacije, Nezadovoljstvo graana Mola zbog
nepostojanja gasne mree, Veliki broj graana se ali zbog
nezaposlenosti i zbog nepostojanja novih
radnih mesta,
Izraena spremnost graana za mesni samodoprinos, Veliki procenat
graana smatra da je najkarakteristinije za nau sredinu
Rekreacioni i turistiki centar,
Pozicija omladine je izuzetno loa, U najvanije razvojne ciljeve
optine graani su stavili:
Turizam, Stvaranje preduslova za otvaranje novih radnih
mesta,
Veliki procenat graana je neinformisan o vezi javnog ivota
-
Strategija razvoja optine Ada 23
KOJE SU NAE ANSE?
Faktori od uticaja, prepreke i komparativne prednosti za
razvoj
Osnovni cilj SWOT analize je identifikacija I sagledavanje snaga
I slabosti lokalne zajednice sa jedne strane I ansi I opasnosti sa
druge strane da bi se dobile polazne osnove za odreivanje smernica
strategije razvoja.
Snage
1.Tradicija u metalopreraivakoj i pletakoj industriji.-Veliki
procenat zaposlenih u preraivakoj industriji u odnosu na
Vojvodinu.
2.Poljoprivredno zemljite pogodno za gajenje industrijskih i
povrtarskih biljaka.
S T R A T E G I J A R A Z V O J A O P T I N E A D AS T R A T E G
I J A R A Z V O J A O P T I N E A D A
KOJE SU NAE ANSEKOJE SU NAE ANSE
SWOTSWOT ANALIZAANALIZA
SStrong pointstrong points -- SNAGESNAGE
Weak points - SLABOSTI
Opportunities - ANSE
Threats - OPASNOSTI
-
Strategija razvoja optine Ada 24
3.Turistiki potencijali: Reka TISA, Camping pored reke Tisa (oko
400 mesta), Rekreacioni centar ADICA sa 3 bazena, restoranom i
lepo
ureenom okolinom, TISIN CVET u naselju Mol sa sportskim
terenima, Konjike trke kasaki derbi, Izvor lekovite vode i peloida,
Budak (reica pored Ade vie km dugaka) za sportski ribolov, Lovni
turizam, Salai seoski turizam-naselje Obornjaa, Sportski tereni u
rekreacionom centru (dva fudbalska, rukometni,
teniski tereni). I drugo.
4.Blizina granice Evropske Unije, svega 45 km.
5.Konano, dolo je do bitnih pomeranja u odnosu na prethodni nain
razmiljanja i do pokretanja brojnih inicijativa, to uz otvaranje
procesa saradnje optine i svih ambicioznih graana predstavlja
znaajan impuls za dalji razvoj.
6.Lokalna samouprava poseduje sposobnost za uoavanje problema i
znaajno iskustvo u obavljanju administrativnih poslova.
7.Zaposleni u optinskoj upravi imaju visok nivo strunosti i
otvorenosti za saradnju, kao i spremnost za prihvatanje novih
znanja i doedukaciju, odnosno prekvalifikaciju.
Slabosti 1.Loa povezanost optine sa bliim i irim okruenjem
saobraajnice.
2.Visok procenat starijih lica od 60 godina (22,5% ) gotovo
stanovnitva.
3.Veliki broj zaposlenih u drutvenim preduzeima (preko 20%).
4.Neuspela privatizacija u vie preduzea.
5.Veliki broj zaposlenih u tekstilnoj industriji, koja je po
svim merilima niskoakumulativna grana industrije.
6.Veliki broj stanovnika u poljoprivredi na malim
gazdinstvima.
7.Preko 30% stanovnitva nalazi egzistenciju od
poljoprivrede.
8.Nedovoljna pokrivenost optine kanalizacionom mreom.
9.Nepostojanje prepoznatljivog BRAND-a optine u irem
okruenju.
10.Slabosti lee i u mentalitetu graana i zaposlenih, koji se
formirao kao posledica opte krize drutva i morala, niskom nivou
kulture rada i obrazovanja, estoj pojavi da ne postoji dovoljna
kvalifikovanost za poslove koji se obavljaju, a do dodatne
edukacije nije se lako dolazilo zbog malo programa i sredstava za
dodatno obrazovanje.
11.Optina u prolosti nije ili je malo radila na sopstvenom
marketingu.
-
Strategija razvoja optine Ada 25
anse 1.anse optine lee pre svega u iskoriavanju tradicije u
preraivakim delatnostima.
2.S obzirom na potencijale, znaajne mogunosti lee u
poljoprivredi (ratarstvo, stoarstvo, povrtarstvo), koja bi mogla da
bude vodea privredna grana, sa pokretanjem preraivakih kapaciteta i
prehranbene industrije.
3.Razvoj turizma na ve izgraenim temeljima u JP ADICA je ansa
Ade da u kratkom vremenu dobije jedan imid, sa jedne strane a sa
druge strane iskoristi steenu popularnost JP ADICA da isti bude
generator turizma u optini.
4.Definisanje industrijske zone i izrada optinske ponude
potencijalnim investitorima-GREENFIELD INVESTICIJE.
5.Povezivanje je globalni proces, a formirani Evroregion je
velika ansa koju treba iskoristiti, ali i dalje unapreivati
saradnju sa drugim optinama iz okruenja i afirmisati pograninu
saradnju i meuregionalnu saradnju.
6.Povraaj optinske imovine, kao i decentralizacija vlasti su
procesi, koji e u bliskoj budunosti sa republikog nivoa spustiti
znaajan nivo ovlaenja na lokalni nivo.
7.Korienje medija za to ire ukljuenje i animiranje graana je
velika ansa.
8.Planski delegirati kadrove u pokrajinske i republike
strukture.
9.Ulaganje u ljudske resurse.
Opasnosti 1.U narednom periodu optina e se suoiti i sa brojnim
opasnostima, koje mogu ugroziti njen razvoj.Realne pretnje su
migracije i naputanje sela, pad nataliteta, nezaposlenost i
siromatvo, slabljenje obrazovanosti i sve nepovoljnija starosna
struktura.
2.Svemu ovome treba pridodati i politiku nestabilnost na
republikom nivou, socijalnu nestabilnost i sporu privatizaciju
drutvene imovine sa svim problemima koje ona sobom nosi.
3.Naruavanje ivotnog okruenja (ekoloki aspekt) je latentna
opasnost, koja je karakteristina i kao globalna opasnost.
4.Sporost u decentralizaciji vlasti i sredstava je opasnost,
koja je i do sada u znaajnoj meri koila lokalni razvoj.
-
Strategija razvoja optine Ada 26
TA OEKUJEMO ZA BUDUNOST?
Vizija, Misija, Vrednosti i Strateki ciljevi optinskog
razvoja
VIZIJA VIZIJA Moderna, ekonomski razvijena Moderna, ekonomski
razvijena
optina, sa izgraenom optina, sa izgraenom komunalnom
infrastrukturom, sa komunalnom infrastrukturom, sa
razvijenim ljudskim resursimarazvijenim ljudskim resursima
Vizija predstavlja nae vienje optine Ade 2012 godine. Zasniva se
na tradiciji, geografskom poloaju, raspoloivim resursima i pre
svega graanima spremnim da povrate raniji status optine Ade i jo
vie ga osnae.
Moderna, odgovorna i efikasna administracija je servisno
orijentisana prema svojim korisnicima. Poslovanje se obavlja
korienjem savremene IT tehnologije (e-uprava) i uz stalno praenje i
poboljanje rezultata rada javnih slubenika. Usluge su dostupne
klijentu i u prostornom i u vremenskom smislu, pruaju se u okviru
zgrade na jednom mestu, a elektronskim putem i sa bilo koje druge
lokacije. Cene su prihvatljive, slubenici ljubazni i motivisani,
procedure jednostavne, a informacije jasne i razumljive.
Graani su zadovoljni reenjima u okviru komunalnih usluga, koja
se baziraju na konkurentnosti, stalnom praenju kvaliteta usluga i
javno - privatnim partnerstvima.
Sistem mesnih zajednica i kancelarija je redefinisan i
reorganizovanim. U prostorijama mesnih zajednica se vre edukacija i
predavanja za potrebe graanstva.
U privrednom pogledu akcenat je stavljen na razvoj
preduzetnitva, poljoprivrede i turizma. Zahvaljujui raznim
fondovima i kreditima mnogi preduzetnici su dobili prve kredite,
ali i znanja i danas su uspeni privrednici.
-
Strategija razvoja optine Ada 27
Zatita ivotne sredine je reena dugorono izradom kanalizacione
mree u naseljima Ada i Mol i problem odlaganja smea je takoe
reen.
Formiranje stratekih i regionalnih partnerstava dovelo je do
objedinjavanja turistike ponude i uspene marketinke kampanje, koja
daje znaajne rezultate. Obnovljene saobraajnice i infrastruktura,
novi smetajni kapaciteti, eko hrana u ugostiteljskim objektima,
privlae mnogobrojne domae i inostrane turiste. Oni dolaze na
lokalne manifestacije, love u oblinjim lovitima.
Mladi vie ne naputaju Adu, ve se njime ponose, jer u njemu
nalaze posao i sigurnu budunost.
Misija Mi smo lokalna samouprava koja u partnerstvu sa graanima,
optimalnim korienjem svih raspoloivih resursa, stalno poboljava
kvalitet ivota graana optine Ade i stvara uslove za odrivi razvoj
lokalne zajednice.
Akcenat nae misije je na podeli odgovornosti sa graanima optine
Ade za budunost lokalne zajednice i socijalno odgovornom
preduzetnitvu, koje obezbeuje odrivi razvoj i zdravu ivotnu sredinu
ne samo za ovu ve i budue generacije.
Vrednosti, kojima se rukovodimo u realizaciji nae vizije:
Liderstvo Svaka strategija, svaka politika i svaka institucija
podrazumevaju snanog lidera, koji ima viziju, koji zna da upravlja
promenama, koji ume da linim primerom i moralnim integritetom
inspirie svoje neposredne saradnike i motivie iru javnost.
Strateki pristup Dobro proceniti i iskoristiti postojee resurse
i komparativne prednosti, otkloniti smetnje i predvideti mogue
opasnosti, organizovano i planski napredovati ka definisanom
eljenom cilju znai imati strateki pristup.
Participativnost Uspeno upravljati promenama podrazumeva
postizanje to ireg konsenzusa u vezi postavljenih ciljeva. Njih je
mogue postii jedino ako su u proces donoenja odluka ukljueni svi
graani lokalne zajednice.
Objektivnost U procesu pruanja usluga graanima javni slubenici
se prema svima odnose na istovetan nain bez obzira na pol, starost,
rasu, nacionalnost, etniku pripadnost, invaliditet, regionalno ili
nacionalno poreklo, brani ili socijalni status, politiku ili
religioznu opredeljenost.
Orijentisanost na korisnika / graane Biti orijentisan na
korisnike znai uiniti svoje stranke /graane zadovoljnim.Raditi za
njih i zbog njih.
-
Strategija razvoja optine Ada 28
Zakonitost / pravna sigurnost Potovanje ustava, zakona i
ljudskih prava klasine su vrednosti na kojima se zasniva rad javnih
slubi.
Otvorenost / transparentnost Rad lokalne samouprave je javan i
pretpostavlja mogunost uvida u sve njene procese i aktivnosti u
svim institucijama.
Efikasnost Efikasno pruanje usluge korisnicima znai initi to
brzo, jeftino i kvalitetno - optimalno u odnosu na postojee
resurse.
Efektivnost Efektivno pruanje usluga znai pruanje upravo onakvih
usluga kakve korisnik oekuje, u obliku koji eli, na mestu i u vreme
koje mu najvie odgovara. Savremeno upravljanje prua sve vee
mogunosti upravo za ispunjenje ovih zahteva.
Odgovornost Funkcioneri i javni slubenici lokalne samouprave
odgovorni su za svoj rad i odnose prema graanima i ta odgovornost
se prati i procenjuje ne samo tokom izbora, ve svakodnevno.
Zasnovanost na znanju U drutvu, koje se sve vie zasniva na
znanju kao osnovnom resursu i lokalna samouprava mora da bude
spremna na permanentno obrazovanje i maksimalno korienje savremene
informacione tehnologije. Strunost i profesionalnost su na prvom
mestu.
Strateki ciljevi razvoja optine Ada: - Dinamian razvoj
preduzetnitva uz sistematsku podrku lokalne samouprave -
Poljoprivreda se shvata kao biznis sa razvijenim projektima
proizvodnje zdrave hrane,
poljoprivrednicima udruenim u kooperative, veom primenom
agrotehnikih mera i sistemima za navodnjavanje.
- Pokretanje prehranbene-preraivake industrije. - Optina Ada
prepoznatljiva od strane ireg okruenja kao atraktivna turistika
destinacija sa
bogatom turistikom ponudom i prateom infrastrukturom. -
Sistematino i organizovano reavanje problema nezaposlenosti. -
Smanjenje odliva stanovnitva kroz migracije i poveanje nataliteta.
- Poboljan standard stanovnitva. - Opte prihvaena strategija
odrivog razvoja, koja unapreuje postojee resurse, a ne
unitava ih i koji obezbeuje zdravu ivotnu sredinu. -
Saobraajnice i putevi su uraeni kvalitetno i redovno se
odravaju,obeleeni su i
signalizacija je ispravna.
-
Strategija razvoja optine Ada 29
- Centralna gradska zona je kvalitetno infrastrukturno ureena i
u funkciji je ekonomskog
razvoja. - Infrastrukturni objekti i komunalni sistemi su
revitalizovani i u funkciji su kvalitetnog i redovnog
pruanja usluga graanima. - Rukovodee strukture lokalne
samouprave imaju jasnu viziju razvoja lokalne zajednice,
strateki razmiljaju i planski deluju. Svojim profesionalnim i
moralnim integritetom inspiriu svoje neposredne saradnike i motiviu
iru javnost.
- Lokalna samouprava efikasno, odgovorno i transparentno,
korienjem savremene informacione tehnologije prua usluge graanima
na nain i u vreme, koje im najvie odgovara.
- Unapreena uloga i funkcionisanje mesnih zajednica i mesnih
kancelarija omoguavaju graanima da vei deo svojih potreba zadovolje
u svom neposrednom okruenju.
- Graani imaju razvijenu graansku svest, oseanje pripadnosti
zajednici i poverenje u lokalnu samoupravu; aktivno se angauju u
reavanju razvojnih problema lokalne sredine.
- Organizacije civilnog drutva su glavni partner lokalnoj
samoupravi u planiranju i realizaciji strategija lokalnog
razvoja.
-
Strategija razvoja optine Ada 30
KAKO IDEMO U SUSRET NAOJ VIZIJI?
Formulacija optinske strategije
Kljuno razmatrano pitanje u definisanju stratekih pitanja i
stratekom razvoju Optine bilo je: kako i na koje naine, polazei od
glavnih snaga, kao i najvanijih mogunosti, mogu da se ublae ili
otklone glavne slabosti i izbegnu glavne pretnje? Strategija
odrivog razvoja treba da stvori preduslove za efikasan i
kontinualan razvoj lokalne zajednice. Sam proces mora biti javan i
jasan uz to iru podrku lokalne zajednice.
U odreivanju osnovnih pravaca strategije razvoja rukovodilo se
sa sve tri osnovna komponente potrebne za odrivi razvoj i to:
Ekonomija i privredni razvoj Socijalni i drutveni razvoj Zatita
i unapreenje ivotne sredine
OOSSNNOOVVNNII PPRRAAVVCCII SSTTRRAATTEEGGIIJJEE
RRAAZZVVOOJJAA::
RRaazzvvoojj ttuurriizzmmaa RRaazzvvoojj
ppoolljjoopprriivvrreeddee RReevviittaalliizzaacciijjaa
iinndduussttrriijjee -- iinndduussttrriijjsskkaa zzoonnaa
ZZaattiittaa iivvoottnnee ssrreeddiinnee ii rraazzvvoojj
kkoommuunnaallnnee iinnffrraassttrruukkttuurree BBoolljjee
iisskkoorriittaavvaannjjee ppoovvoolljjnnoogg
ggeeooggrraaffsskkoogg ppoollooaajjaa TTeehhnniikkoo
oopprreemmaannjjee llookkaallnnee ssaammoouupprraavvee JJaaaannjjee
lljjuuddsskkiihh rreessuurrssaa
-
Strategija razvoja optine Ada 31
LJUDSKI LJUDSKI RESURSIRESURSI
GEOGRAFGEOGRAF--SKI SKI
POLOPOLOAJAJINDUSTRIJAINDUSTRIJA
VIZIJAVIZIJAEkonomski jaka, ekoloki Ekonomski jaka, ekoloki
ista, humana lokalna ista, humana lokalna
zajednicazajednica
ZATITA ZATITA IVOTNE IVOTNE SREDINESREDINE I I
KOMUNALNA KOMUNALNA INFRASTRUKINFRASTRUK--
TURATURA
LOKALNA LOKALNA SAMOUPRAVASAMOUPRAVA
SVEOBUHVATNI CILJEVISVEOBUHVATNI CILJEVI--MISIJAMISIJA
Postizanje odrivog razvoja Postizanje odrivog razvoja
uspostavljanjem ravnotee izmeu:uspostavljanjem ravnotee izmeu:
--ekonomija i privredni razvojekonomija i privredni
razvoj--socijalni i drutveni razvojsocijalni i drutveni razvoj
--zatita i unapreenje ivotne sredinezatita i unapreenje ivotne
sredine
TURIZAMTURIZAM
POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA
PIRAMIDA STRATEGIJE RAZVOJAPIRAMIDA STRATEGIJE RAZVOJAPIRAMIDA
STRATEGIJE RAZVOJA
RAZVOJ PRIORITETNIH PROJEKATARAZVOJ PRIORITETNIH PROJEKATA
-
Strategija razvoja optine Ada 32
1.Razvoj turizma Razvoj turizma u Adi je potreba, koja se namee
iz samog geografskog poloaja i itavog niza turistikih potencijala,
koje se trenutno gotovo uopte ne koriste.
U razvoju turizma se stavlja u prvi plan rekreacioni centar
ADICA i TISIN CVET, koji treba da budu generatori turizma u optini
Ada.
RAZVOJ TURIZMARAZVOJ TURIZMA
Strategija razvoja turizmaStrategija razvoja turizmaRekreacioni
turizam, Welnes turizamRekreacioni turizam, Welnes turizam
Lovni turizam, Ribolovni turizamLovni turizam, Ribolovni
turizamSeoski i ekoturizamSeoski i ekoturizam
Vodeni, PoslovniVodeni, Poslovni
IZRADA GENERALNE IZRADA GENERALNE TURISTIKE PONUDE
OPTINETURISTIKE PONUDE OPTINE
RAZVOJ REKREACIONOG RAZVOJ REKREACIONOG CENTRA ADICACENTRA
ADICA
-
Strategija razvoja optine Ada 33
2.Razvoj poljoprivrede Od drugih privrednih grana u lokalnom
ekonomskom razvoju posebno je znaajan razvoj poljoprivrede, zata se
inicira i osnivanje Fonda za razvoj poljoprivrede. Razvoj
ratarstva, stoarstva i povrtarstva, izgradnja zalivnih sistema i
izgradnja preraivakih kapaciteta je u funkciji razvoja i afirmacije
ovog podruja kao podruja sa znaajnom izvozno orijentisanom
proizvodnjom kvalitetne i bioloki vrednije (zdrave) hrane.
RAZVOJ POLJOPRIVREDERAZVOJ POLJOPRIVREDE
AGROBIZNIS CENTARAGROBIZNIS CENTAR
EDUKACIJA I EDUKACIJA I INFORMISANJE INFORMISANJE
POLJOPRIVREDNIKAPOLJOPRIVREDNIKA
PRIBLIAVANJE RURALNIH PRIBLIAVANJE RURALNIH PODRUJA LOKALNOJ
PODRUJA LOKALNOJ
ZAJEDNICIZAJEDNICI
-
Strategija razvoja optine Ada 34
3.Revitalizacija industrije U revitalizaciji industrije se bira
kombinovani model. Sa jedne strane bitno je formirati ponudu optine
Ada domaim i stranim investitorima za Greenfield investicije u
industrijskoj zoni definisanom Generalnim planom optine.
Prioritetni cilj je izgradnja industrijske zone na teritoriji od 25
ha u vlasnitvu lokalne samouprave.
Sa druge strane aktivnosti usmeravati na razvoj malih i srednjih
preduzea, racionalno korienje postojeih proizvodnih kapaciteta i
programe i projekte samozapoljavanja. Selektivno e se, u skladu sa
strateskim opredeljenima, podsticati razvoj malih porodinih pogona
i preduzea. Izuzetno znaajan kriterijum u razvoju proizvodnih i
preraivakih kapaciteta bie uticaj na kvalitet i ouvanje ivotne
sredine, obzirom na to da ouvana priroda i kvalitetna ivotna
sredina predstavljaju veoma znaajan razvojni resurs Optine.
Jedan od znaajnijih uslova za realizaciju definisanih strateskih
opredeljenja je i ustanovljavanje i razvijanje sistema obrazovanja
i obuke za odrivi razvoj. Osnivanje Fonda za podrku
visokoobrazovanih kadrova potrebnih lokalnih zajednici je mogue
reenje za obezbeivanje kadrova. Za postizanje znaajnijih i
kvalitetnijih rezultata u lokalnom ekonomskom razvoju znaajno je
programsko i interesno povezivanje nosilaca razvoja kroz udruivanje
u okviru udruenja (voara povrtara, stoara, pelara, industrijalaca i
preduzetnika).
RAZVOJ INDUSTRIJERAZVOJ INDUSTRIJE
INDUSTRIJSKA ZONAINDUSTRIJSKA ZONAPonuda optine AdaPonuda optine
Ada--Vodi za investitoreVodi za investitore--
EDUKACIJAEDUKACIJARAZVOJ RAZVOJ MMSPSP
FOND ZA RAZVOJ PRIVREDEFOND ZA RAZVOJ PRIVREDE
-
Strategija razvoja optine Ada 35
GENERALNI PLAN OPTINE ADA
Lila zona izmeu naselja Ada i Mol predstavlja industrijsku
zonu
-
Strategija razvoja optine Ada 36
4.Zatita ivotne sredine i razvoj komunalne infrastrukture
Najznaajniji elementi zatite ivotne sredine su:
" Sanacija postojeeg gradskog smetlita i njegovo zatvaranje sa
rekultivacijom zemljita;
" Istraivanje i izbor lokacije za deponiju komunalnog vrstog
otpada i odlagalite industrijskog otpada na regionalnom nivou.;
" Ustanovljavanje podsistema razdvojenog sakupljanja otpada sa
primarnim razdvajanjem materijala iz otpada na mestu nastajanja.
Opremanje komunalnih servisa ili posebnih preduzea za primarni
tretman materijala iz otpada;
" Preista otpadnih voda i kanalizaciona mrea naselja Ada i Mol
je od vitalnog znaaja, pored ekolokog, ima izraen ekonomski i
razvojni znaaj,
" Proirenje distributivne gasne mree ima viestruk znaaj sa
stanovita ekologije,I energetske efikasnosti.
ZATITA IVOTNE SREDINE ZATITA IVOTNE SREDINE
I RAZVOJ KOMUNALNEI RAZVOJ KOMUNALNE
INFRASTRUKTUREINFRASTRUKTURE
GASIFIKACIJA ADE I MOLAGASIFIKACIJA ADE I MOLAREGIONALNA
DEPONIJAREGIONALNA DEPONIJA
VODOSNABDEVANJEVODOSNABDEVANJEKANALIZACIJAKANALIZACIJA
REKONSTRUKCIJA ULINE REKONSTRUKCIJA ULINE RASVETERASVETE
I EDUKACIJAI EDUKACIJA
-
Strategija razvoja optine Ada 37
5. Bolje iskoriavanje povoljnog geografskog poloaja Ade Sa
stanovita boljeg iskoriavanje geografskog poloaja optine Ade
izgradnja mosta preko Tise ima poseban znaaj. Izgradnjom u narednim
godinama neminovno e doi do ekonomskog razvoja zahvaljujui tranzitu
i injenici da bi se u tom sluaju optina Ada nalazila na saobraajnoj
raskrsnici.
Sa razvojnog aspekta, a posebno u cilju ekonomskog razvoja i
razvoja turizma, veoma je znaajan MOLSKI VELIKI PUT ''. Izgradnjom
tog puta se skrauje prilaz autoputu E5 (koridor 10) na 25 km.
Sa aspekta kvalitetnijih saobraajnih reenja od posebnog je
znaaja regulisanje tranzitnog saobraaja i njegovo izmetanje iz
centralne gradske zone - izgradnja zaobilaznice.
GEOGRAFSKI POLOAJGEOGRAFSKI POLOAJ
MOST NA RECI TISAMOST NA RECI TISA
VELIKI MOLSKI PUTVELIKI MOLSKI PUTKORIDOR 10KORIDOR 10
OBILAZNICAOBILAZNICA
-
Strategija razvoja optine Ada 38
6.Razvoj i tehniko opremanje lokalne samouprave Razvoj lokalne
samouprave se prvenstveno odnosi na otvaranje uslunog centra za
graane. Lokalna samouprava mora da ima brzu i fleksibilnu
administraciju:
razvijena e-uprava (sva dokumenta se dobijaju preko interneta,
objedinjena naplata komunalnih usluga, informacije na web-u),
transparentan proces dobijanja saglasnosti i dozvola, nova
organizacija optinskih slubi, ukljuivanje novog odeljenja za razvoj
optine.
Tehniko opremanje lokalne samouprave odnosi se na obezbeivanje
kvalitetne raunarske opreme sa adekvatnom programskom (software)
podrkom. Neophodno je projektovati i opremom podrati raunarsku mreu
organa lokalne samouprave.
Kvalitetna i funkcionalna baza podataka jedan je od znaajnih
preduslova za efikasniji rad lokalne uprave i kvalitetnije
zadovoljavanje potreba i interesa graana. Pored informacija i
podataka od znaaja za rad organa lokalne uprave, optinska baza
podataka treba da, kao poseban podsistem, ima bazu podataka o
komunalnoj infrastrukturi. Optinska baza podataka mora da bude
kompatibilan sa informacionim sistemom republikih organa kako bi se
dostupnou i korienjem raspoloivih podataka obezbedila potpuno
ostvarivanje prava i interesa graana.
LOKALNA SAMOUPRAVALOKALNA SAMOUPRAVA
USLUNI CENTARUSLUNI CENTARZA GRAZA GRAANEANE
EDUKACIJAEDUKACIJAI SAVREMENA OPREMAI SAVREMENA OPREMA
IX OLIMPIJADA RADNIKA IX OLIMPIJADA RADNIKA
VOJVODINEVOJVODINE
Otvaranje optine prema Otvaranje optine prema uem i irem
okruenjuuem i irem okruenju
-
Strategija razvoja optine Ada 39
7.Razvoj ljudskih resursa U razvoju lokalne zajednice ljudski
resursi su od izuzetnog znaaja.
Odrivi razvoj lokalne zajednice kao najvaniji cilj izrade
Strategije razvoja optine Ada je nemogu bez uea svih graana i
institucija. Ljudski resursi i njihov razvoj stoga su jedan od
prioritetnih ciljeva lokalne zajednice.
LJUDSKI RESURSILJUDSKI RESURSI
EDUKACIJEEDUKACIJEPARTICIPACIJAPARTICIPACIJA
OMLADINAOMLADINASTIPENDIJESTIPENDIJE
RAZVOJ OBRAZOVANJARAZVOJ OBRAZOVANJA
-
Strategija razvoja optine Ada 40
STRATEGIJA RAZVOJA
2005 - 2008 2012
Kratkorona strategija implementacije i razvoj prioritetnih
projekata
Implementacioni period Strategije razvoja je tri godine, sa
revizijom stratekog plana i usklaivanjem posle dvogodinjeg perioda.
Trogodinji period odabran je iz razloga sloenosti uslova i
pretpostavki za planiranje i potrebe da se redovno prate, auriraju
i dograuju strateska opredeljenja.
1.Izrada Strategije za razvoj turizma u optini Ada je poetni
korak.
Rekreacioni turizam, Welnes turizam, Lovni turizam, Ribolovni
turizam, Seoski i ekoturizam, Vodeni, Poslovni.
2.Formiranje generalne turistike ponude optine Ada Turistiki
resursi:
Rekreacioni centar ADICA sa 3 bazena, restoranom i lepo ureenom
okolinom,
TISIN CVET u naselju Mol,
11..RRAAZZVVOOJJ TTUURRIIZZMMAA
-
Strategija razvoja optine Ada 41
Konjike trke kasaki derbi, Izvor lekovite vode i peloida, Budak
(reica pored Ade vie km dugaka) za sportski ribolov, Lovni turizam,
Reka TISA, Camping pored reke Tisa (oko 400 mesta), Salai seoski
turizam,vetrenjaa Sportski tereni u rekreacionom centru (dva
fudbalska, rukometni,
teniski tereni) u naseljima Ada i Mol. 3.Razrada projekta za
razvoj rekreacionog centra JP ADICA. ADICA proirenjem ponude u
smislu atraktivnosti i ugostiteljstva treba da je generator turizma
optine Ada i put ka stvaranju imida lokalne zajednice u irem
okruenju.
4.Projekat pribliavanja ruralnih podruja lokalnoj zajednici.
(Utrine, Obornjaa, Sterijino)
5.Saniranje puta Utrine Obornjaa. Oekuje se izvoenje u toku
2005. godine. ORIJENTACIONA VREDNOST INVESTICIJA: 350.000 EUR
6.Otvaranje kancelarije AGROBIZNIS CENTRA. U saradnji sa
kancelarijom AGROBIZNIS CENTRA u Novom Kneevcu uz pomo EAR
(Evropske agencije za rekonstrukciju) je planirana realizacija.
Lokalna samouprava obezbeuje kancelariju i koordinatora.
7.Poboljanje saradnje sa Fondom za razvoj APV 8.Razmatranje
mogunosti za otvaranje zone za izgradnju stoarskih farmi.
22..RRAAZZVVOOJJ PPOOLLJJOOPPRRIIVVRREEDDEE
-
Strategija razvoja optine Ada 42
9.Revitalizacija industrije optine Ada definisanjem industrijske
zone i izrada ponude optine Ada domaim i stranim investitorima
Greenfield investicije. Prvenstveno je prioritet 25ha zemljita u
ingerenciji lokalne samouprave izmeu naselja Ada i Mol. Generalnim
planom optine Ada je to zemljite planirano za industriju. Predviene
aktivnosti na tom planu:
URBANISTIKI PLAN-IZRADA STUDIJA IZVODLJIVOSTI-IZRADA IZRADA
PROMOTIVNOG MATERIJALA MEDIJSKA KAMPANJA PREZENTACIJA INDUSTRIJSKE
ZONE I
PONUDE OPTINE ADA Definisanjem industrijske zone se stvaraju
preduslovi za razvoj preduzetnitva u Optini, koje istovremeno
dovodi do smanjivanja stope nezaposlenosti. ORIJENTACIONA VREDNOST
PROJEKTA: 65.000,00 EUR Projekat koji se nadovezuje je projekat
izgradnje potrebne infrastrukture. 10.Razrada projekta za
pribliavanje aanske tekstilne industrije Evropskoj uniji Sadraj
projekta:
1.Analiza stanja u tekstilnoj industriji Ade- zakljuci.
2.Seminar za preduzetnike o:
Oekivanjima EU trita , O marketinkom nastupu.:
3.Zakljuci o eventualnom smeru razvoja aanske tekstilne
industrije u cilju jaanja pozicije na EU tritu. 4.KLASTERSKO
UDRUIVANJE PLETAA.
11.OIVLJAVANJE POSLOVNOG UDRUENJA PREDUZETNIKA OPTINE Zbog
tradicije preduzetnitva u optini pogotovo u metalopreivakoj i
tekstilnoj industriji namee se potreba za formiranjem jednog jakog
udruenja. Formiranje jakog udruenja se realizuje putem pribliavanja
zajednikih interesa.
12.Analiza mogunosti i uslova za obezbeivanje posebnih sredstava
i mikro-kreditiranje programa i projekata samozapoljavanja FOND ZA
RAZVOJ PRIVREDE OPTINE ADA.
33..RRAAZZVVOOJJ IINNDDUUSSTTRRIIJJEE
-
Strategija razvoja optine Ada 43
13.Razvijanje i realizacija posebnog Programa obrazovanja i
obuke za odrzivi razvoj (kursevi za inovaciju znanja, kursevi
preduzetnikog menadmenta, obuka za marketing i savremene trzine i
poslovne komunikacije, obuka za sisteme kvaliteta...)
S obzirom na veliki broj zaposlenih u granama metlopreraivake i
pletake industrije poseban naglasak se stavlja u programu razvoja
MSP na njih.
14.IZRADA KANALIZACIONE MREE I PREISTAA OTPADNIH VODA ADA-MOL U
optini Ada trenutno postoji oko 13 km nepovezane kanalizacije
izgraen po principu gravitacije.Nedostatak gradske kanalizacione
mree predstavlja sve vei i vei problem iz razloga podzemnih voda i
prekomernog zagaenja okoline. ORIJENTACIONA VREDNOST INVESTICIJA:
8.000.000 EUR Projekat se planira izvoditi u vie faza. U prvoj fazi
se planira izgradnja glavnog kolektora u duini od oko 3.5km i prvi
modul preistaa za ekvivalent od 7.500 stanovnika. 15.Projektovanje
i razvoj podsistema razdvojenog sakupljanja otpada sa primarnim
razdvajanjem materijala iz otpada na mestu nastajanja na "model
naselju" i pristup regionalnoj deponiji.
Razvijanje i realizacija posebnog Programa obuke, obrazovanja i
jaanja javne svesti za reavanje problema otpada.
16.Gasifikacija naselja Mol i daljnja gasifikacija naselja Ada.
U naselju Mol je Izvedeno 2005. godine oko 22 km distributivne mree
sa 325 prikljuenih domainstava. Projektom su bile obuhvaene glavne
i nekoliko sporednih ulica. ORIJENTACIONA VREDNOST INVESTICIJA:
200.000 EUR U narednih nekoliko godina je planiran nastavak
investicija.
17.Izrada projektne dokumentacije i realizacija rekonstrukcije
vodovoda, i prikljuenje ostatka mikrovodovodnih zajednica na
gradski vodovod.
44..ZZAATTIITTAA IIVVOOTTNNEE SSRREEDDIINNEE II RRAAZZVVOOJJ
KKOOMMUUNNAALLNNEE
IINNFFRRAASSTTRRUUKKTTUURREE
-
Strategija razvoja optine Ada 44
18.Projekat energetske efikasnosti u institucijama od znaaja za
optinu Ada CILJ PROJEKTA: Preispitivanje trokova grejanja u
institucijama i eventualna poboljanja - utede.
19.Realizacija sanacije postojeeg gradskog smetlita i njegovo
zatvaranje sa rekultivacijom zemljita i odreivanjem nove namene
prostora. 20.Rekonstrukcija uline rasvete. CILJ PROJEKTA:
Modernizacija uline rasvete i
Smanjenje trokova uline rasvete za oko 30 % (godinja uteda oko
1.500.000 din)
ROK IZVRENJA PROJEKTA: 30.09.2006. KALKULACIONA CENA PROJEKTA JE
100.000 EUR.
21.MOST NA RECI TISA. Odluka o izgradnji mosta je doneta u
Skuptini optine.Uspostavljen kontakt sa nadlenim institucijama.
Zainteresovane optine za izgradnju mosta na Tisi na lokaciji izmeu
Ade i Mola su:
oka, Novi Beej, Kikinda, Ada,
Most na reci Tisa je potreban zbog boljeg iskoritavanja
geografskog poloaja optine. ORIJENTACIONA VREDNOST INVESTICIJA:
3.000.000 EUR
BBOOLLJJEE IISSKKOORRIIAAVVAANNJJEE PPOOVVOOLLJJNNOOGG
GGEEOOGGRRAAFFSSKKOOGG PPOOLLOOAAJJAA
-
Strategija razvoja optine Ada 45
22.''MOLSKI VELIKI PUT'' ''MOLSKI VELIKI PUT'' je najkrai put
povezivanja optine Ada sa autoputem E-5 (koridor 10), rastojanje do
autoputa je svega oko 25 km. Direkcija za puteve je Molski veliki
put uvrstila meu puteve od regionalnog znaaja. Povezivanje sa
autoputem je potrebno zbog boljeg iskoritavanja geografskog poloaja
optine. 23.IZGRADNJA ZAOBILAZNICE OKO ADE I MOLA. Prihvaeno sa
strane direkcije za puteve.
24.Uvoenje novog informacionog sistema u upravu optine i
otvaranje nove prijemne kancelarije Usluno-informativnog centra.
Projekat otvaranja Uslunog centra je sa ciljem da se stvori jedna
efikasna uprava orijentisana prema graanima. Realizacija je
planirana u toku 2006. godine. ORIJENTACIONA VREDNOST INVESTICIJA:
60.000 EUR
Izrada promotivno-propagandnih i informativnih tampanih
materijala za potrebe rada Usluno-informativnog centra.
25.IX OLIMPIJADA RADNIKA VOJVODINE juli 2007. Identifikacija
objekata za sanaciju i izgradnju je zavrena,. Ova manifestacija je
dobra ansa da se dobiju viestruki rezultati a to su:
Izgradnja i rekonstrukcija svih sportskih terena. Stvaranje
preduslova za poboljanje uslova naih sportista i pospeivanje
sportskih aktivnosti u optini. Poboljanje imida optine u
okruenju. Ulepavanje glavnih ulica u naseljima Ada i Mol, odnosno
poboljanje izgleda
optine. Dati manifestaciji komercijalni karakter na osnovu kojeg
optina Ada moe imati
odreeni finansijski efekat. ORIJENTACIONA VREDNOST INVESTICIJA:
1.200.000 EUR 26.Formiranje strune slube za informatiku, razvoj i
privrednu inicijativu u upravi optine Sluba je formirana po novoj
sistematizaciji.
66..LLOOKKAALLNNAA SSAAMMOOUUPPRRAAVVAA
-
Strategija razvoja optine Ada 46
27.Tehniko opremanje organa lokalne samouprave, obezbeivanje
kvalitetne raunarske opreme sa adekvatnom programskom (software)
podrkom i ureenje i opremanje prostora za rad zaposlenih u lokalnoj
upravi i mesnim kancelarijama,
28.Izrada i razvoj Programa obuke i obrazovanja zaposlenih u
lokalnoj upravi, javnim ustanovama i javnim komunalnim preduzeima.
29.Izrada "Optinske baze podataka", ili komunalnog informacionog
sistema Optine. 30.Izrada plana prezentacije optine Ada preko
interneta preko kojeg e se graani moi informisati o aktuelnostima.
31.Koordinacija aktivnosti oko praenja raznih konkursa i
uestvovanja na konkursima obuka kadrova za konkurisanje. Poseban
akcenat je na konkursu INTERREG (susedski program EU), EAR
(Evropska Agencija za rekonstrukciju) EXCHANGE i na konkursima
republikih ministarstava i pokrajinskih sekretarijata.
32.Poboljanje informisanosti graana o aktuelnim deavanjima u
optini. Kablovska televizija PANORAMA
Dnevne novine
Godinji Informator-bilten o deavanjima
33.Manifestacije od znaaja za optinu Ada Stvaranju imida optine
znaajno mogu doprineti manifestacije.
Od svih manifestacija
MIRK-meunardona izloba rukotvorina i kolekcionartsva i
MOTOSHOW
imaju meunarodni karakter, i iz tih razloga lokalna samouprava
mora posebnu panju posvetiti prilikom planiranja i organizacije
istih.
Manifestacije kao to su:
Lingvistiki dani SARVA GABOR Likovna kolonija NOVAK RADONJI Su
vane sa stanovita obogaivanja kulturnog ivota
-
Strategija razvoja optine Ada 47
34. Nastavak saradnje sa: VIP Fund Vojvodina Investment and
Promotion Fund SIEPA Serbia Investment & Export Promotion
Agency Iscon consulting Investment Solutions in Serbia eMarket
Consulting Ministarstvo za dijasporu RS mogunosti ulaganja u optine
Srbije
koje agencije rade na dovlaenju stranih investitora u
Srbiju/Vojvodinu.
35.Regionalni centar za razvoj Banata Prikljuenje i aktivno
uestvovanje u radu regionalnog centra preko odelenja za razvoj i
informatiku optine Ada. 36.Podrka lokalne samouprave regionalnom
organizovanju susednih optina Inicijativa za regionalno
organizovanje optina sa nazivom JUNO POTISKI REGION (DE-TI-RE), ije
sedite se nalazi u Adi se podrava sa strane lokalne samouprave.
36.Razvoj obrazovanja u optini Ada. Tehnika srednja kola je sa
dugakom tradicijom, i na bazi te tradicije jednim sistematskim
pristupom moe da se od tehnike kole stvori regionalni centar za
tehnike srednje kole. 37.Poveanje nivoa zdravstvene zatite
prvenstveno podravanjem aktivnosti na zdravstvenoj prevenciji. S
obzirom na injenicu da zdravlje predstavlja indikator razvoja
drutva i jedan od neizostavnih komponenti lokalnog odrivog razvoja
podrka lokalne zajednice jaanju zdravstvene zatite je jedan od
primarnih ciljeva. 38.Stipendiranje talentovanih aka i uenika.
39.Ukljuivanje omladine u javni ivot optine Ada. 40.Projekat za
smanjenje siromatva. Kancelarija za smanjenje siromatva. 41.Jaanje
institucionalne i vaninstitucionalne zatite starih i penzionera.
Podrava se srednjoroni plan transformacije Doma za stare i
penzionere u Molu na proirenoj lokaciji utvren Generalnim planom
naselja Ade i Mola, koji se sastoji od:
Otvaranje raznovrsnije i kvalitetnije ponude za smetaj starih
lica iz lokalne zajednice i ire (AP Vojvodina, Republika
Srbija)
77..LLJJUUDDSSKKII RREESSUURRSSII
-
Strategija razvoja optine Ada 48
Stvaranje raznovrsnih usluga za zatitu starih (dnevni boravci,
klubovi starih, pomo u kui, i usluga intervencija)
Zadovoljavanje drutvenih, kulturnih i socijalnih potreba starih
lica reavae se uz pomo lokalne samouprave, nevladinih organizacija
i drugih sa sledeim ustanovama i udruanjima:
Dom za stare i penzionere u Molu Centar za socijalni rad,
Udruenje penzionea, Crveni krst.
42. Uspostavljenje socijalnog dijaloga sa reprezentativnim
udruenjima poslodavaca i sindikata. Formiranjem
Socijalno-ekonomskog saveta optine Ada se mogu kvalitetno reavati
eventualni socijalni konflikti i reiti problemi karakteristini za
zemlje u tranziciji.
-
Strategija razvoja optine Ada 49
UESNICI U IZRADI STRATEGIJE RAZVOJA OPTINE ADA
1.Predsednik optine Irmenji Ferenc,dipl.pravnik 2.Potpredsednik
optine Dragin Zoran,dipl.agr. 3.Tim za izradu strategije Ko
andor,dipl.ing.-koordinator Miiz Joef,dipl.ing.
Teleki Duan
Pai Lajo,dipl.ing. Horti er, ing.gra. 4. Saradnici na izradi
analize stanja Mranov Dragan, Baranji uana, Ferenci Viktorija,
Latak uana, Barna Koloi Valerija, Kereke Ilona, emovi Sofija, Mati
ore, Siraki Mihalj, Tot Barna Elvira, Apro Laslo,Vuurovi Duanka,
Mikuak Itvan, Gee Itvan, Elfride Varga, Molnar Joef, Vatag Jano,
Berze Tibor, Eberhart Veronika, Radulaki Neboja, Kulenovi Fea, Apro
Eleonora, Mesaro er, Aranjo Otilija, Gavrilovi Danijela, Bilicki
Rudolf, Janoi Emil, Tot Bela, Dr Erika Horvat Areina, ojmoi Eva,
Mati Ilona, Bako Zoltan, oti Erne, Naa Itvan, Nadj Zoltan, Berekta
Karolj, Dragin Anastazija, Volford Atila, Sremev Sima, Krian Vilmo
Lakato Zoltan, Civri Vesna, Hodik Nandor, Olah Lajo, eri Geza,
Ulijan Kornel, Balog Itvan, Buu Atila, Vlanikolin LJiljana, Bikicki
Marija, itd. 5.PARTNERI JKP STANDARD JP ADICA
Mesne zajednice
Tehnika kola
Osnovna kola eh Karolj
Predkolska ustanova ika Jova Zmaj
Privredni subjekti
Dom zdravlja
Muzika kola Bartok Bela
Biblioteka Sarva Gabor
Kulturne organizacije
Nevladine organizacije
Republiki zavod za statistiku
Centar za sport i fiziku kulturu
Verske zajednice (pravoslavne i katolike crkve)
Centar za socijalni rad
Dom starih-Mol
Zavod za penziono osiguranje
Zavod za zapoljavanje
Republiki geodetski zavod
Prostor a.d. -urbanizam
-
Strategija razvoja optine Ada 50
ZAKLJUAK
Konano, posle viegodinjeg traenja puta za razvoj uspene optine
pred nama je jedan dokument, koji jasno definie smernice na putu
razvoja optine.
Smernice su odreene na osnovu jasne analize stanja stavljajui u
prvi plan nae snage.
Smatramo da ne treba da imamo kompleks male optine i da ne treba
da oekujemo pomo sa strane, jer jednim timskim radom ciljevi, koji
su postavljeni na realnim osnovama se mogu postii.
Dokaz za gornju tvrdnju je i dokument pred nama, koja je izraena
vlastitim radom, timskim radom oslanjajui se na nau pamet'', jer je
to jedini put za izradu takvog jednog dokumenta, koji je prihvaen u
lokalnoj zajednici.
Isto tako smatramo da smo kompetentni u svom poslu, jer
kompetencija nije nita drugo nego imati:
Priliku, elju, i Znanje
a verujemo da svi zajedno sve tri komponente posedujemo.
Izgraeni partnerski odnosi i stvoreni timski rad u toku izrade
strategije razvoja e umnogome pomoi u realizaciji postavljenih
ciljeva da bi se uspostavio jedan odrivi razvoj lokalne
zajednice.
Strateki dokument ne sme da ostane statian, mora da se menja
tokom vremena uz uee to ire javnosti.
Monitoring stratekog plana i postavljenih osnovnih smernica u
razvoju optine mora da se izvri najkasnije u roku od tri godine da
bi se videlo ta je uraeno na zacrtanom putu i da bi mogle da se
izvre neophodne izmene potrebne za odrivi razvoj optine.
Ubeeni smo da je lokalna samouprava sposobna da sprovede
STRATEGIJU RAZVOJA OPTINE ADA sa jednim jedinstvenim ciljem da se
pobolja kvalitet ivota naih graana.
Predsednik optine Ada Tim za izradu strategije razvoja Ferenc
Irmenji dipl.pravnik
ADA.mart.2006.godine